Grb Slavonije
| Grb Slavonije | |
|---|---|
 Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske | |
| Verzije | |
 Moderni prikaz historijskog slavonskog grba | |
 Svjetlija verzija | |
 Historijski grb | |
_(1868-1918).svg) Grb Trojedne Kraljevine (1868–1918) | |
| Detalji | |
| Nosilac grba | Slavonija (Hrvatska) |
| Usvojen | 1496 |
Grb Slavonije je historijski hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.
Između druge polovice 16. i sredine 19. vijeka, ovaj grb se koristio i na grbu Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva, budući da je zbog osmanlijskih osvajanja, srednjovjekovno središte Hrvatske bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno sa juga na sjever, u međurječje Drave i Save.[1] Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana zvijezda, a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz kune okrenute prema heraldički desnoj strani.
Historija
[uredi | uredi izvor]Kralj Vladislav II. Jagelović (1490–1516) potvrdio je 8. decembra[2] 1496. godine slavonskim velikašima zemaljski grb Kraljevine Slavonije u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identifikovalo sa kunom, bio je zapravo lav u hodu koji je predstavljao dinastički simbol mlađih kraljeva i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji Arpadovića, čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali hrvatski hercezi i banovi cijele Slavonije od druge polovice 13. do druge polovice 14. vijeka.[3] Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva marsovom zvijezdom (Mart), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. vijeka među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na novcima zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom latinskom jeziku nazivala martes. Iz te latinske riječi nastao je i izraz marturina, odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.[3]
Tokom druge polovice 19. vijeka primat na području Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije preuzima šahirani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih Hrvata. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske -
Grb Slavonije iz grbovnika Korenića-Neorića -
Historijski grb Slavonije -
Grb Slavonije sa krunom -
Grb Slavonije iz habsburškog doba -
Grb Trojednice -
Grb Trojednice na krovu crkvi sv. Marka u Zagrebu
.svg)
.jpg)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.
- ^ (hr) Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija
- ^ a b (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., Zagreb, 2018. ISSN 0351-1758 Arhivirano 29. 5. 2018. na Wayback Machine
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]