Gvajanski štit
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Gvajanski štit (ili Gvajansko visočje) obuhvata sjeveroistočni dio Južne Amerike između Venezuele i Brazila. Gvajanski štit je prekambrijska geološka formacija stara dvije milijarde godina, vjerovatno najstarija na planeti. Ovdje su impresivne i zagonetne planine nalik stolu koje se nazivaju tepui. Gvajanska pobrđa čine izvor nekih od najspektaktularnijih vodopada na svijetu, poput Angelovih, Kaieteura i Kuquenana.
Na Gvajanskom su štitu Gvajana (ranije: Britanska Gvajana), Surinam (ranije: Nizozemska Gvajana) i Francuska Gvajana - francuski prekomorski departmani i prekomorske regije, te dijelom Kolumbija, Venezuela i Brazil. Pobrđa su uglavnom smještena u jugoistočnoj Venezueli, a dijelom su zaštićena kao Nacionalni park Canaima (Venecuela) i Nacionalni park Kaieteur (Gvajana). Najviši tepui je Roraima sa 2180 m.
Štit je prekriven najvećim prostranstvom netaknutih tropskih kišnih šuma na svijetu. Gvajanska kišna šuma slične je naravi kao amazonska kišna šuma, a poznata zaštićena područja uključuju već spomenute nacionalne parkove Canaima i Kaieteur te šumu Iwokrama u srednjoj i Nacionalni park Kanuku u južnoj Gvajani.
Naziv Gvajane često se koristi kao kolektivni naziv za samostalnu državu Gvajanu, Surinam i Francusku Gvajanu (Guyane française).
- Kratoni
- Gvajansko visočje
- Gvajane
- Visoravni u Južnoj Americi
- Visoravni u Brazilu
- Visoravni u Venecueli
- Geografske regije Venecuele
- Geografija Francuske Gvajane
- Geografija Gvajane
- Geografija Kolumbije
- Geografija Surinama
- Prirodne regije u Južnoj Americi
- Geologija Južne Amerike
- Geologija Brazila
- Geologija Kolumbije
- Geologija Francuske Gvajane
- Geologija Gvajane
- Geologija Surinama
- Geologija Venecuele
- Prirodna historija Južne Amerike