Idi na sadržaj

Husein Kurtagić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Husein Kurtagić
Rođenje (1938-01-29) 29. januar 1938.
Smrt27. novembar 2008(2008-11-27) (70 godina)
ZanimanjeMuzičar
Godine aktivnosti1957–2007.
Značajna djela
"Bol bolujem draga", "Ima jedna cura u sokaku mome", "Moj život je rijeka bez obale", "Ne klepeći nanulama"
Muzička karijera
Žanrovi
Instrumenti
  • Vokali
Izdavači
Povezani umjetnici

Husein Kurtagić (Bihovo kod Trebinja, 29. januar 1938 – Sarajevo, 27. 11. 2008.) bio je kompozitor, producent, pjevač, harmonikaš i estradni radnik. Kao doajen hosanskohercegovačke sevdalinke bio je autor brojnih hitova koje su izvodili: Safet Isović, Meho Puzić, Nedžad Salković i drugi. U muzičkim krugovima poznat je kao veliki ljubitelj, izvođač i čuvar sevdalinke.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Husein Kurtagić rođen je u selu Bihovo kod Trebinja. Bio je osmo dijete oca Asima i majke Ćerime. Bavili su se poljoprivredom, proizvodnjom duhana, grožđa i bostana. Krajem 1945. izgubio je vid igrajući se sa svojim vršnjacima bombom zaostalom iz drugog svjetskog rata. Školovao se u specijalnoj školi za slijepe u Zemunu, gdje je završio srednju muzičku školu i gimnaziju. Po dolasku u Sarajevo 1957. bio je primljen na audiciju Radio Sarajeva, tako da je sa nepunih 19 godina postao vokalni solista na Radio Sarajevu i napravio prve snimke izvorne narodne muzike. Istovremeno, počeo se baviti komponiranjem pjesama u duhu narodnog melosa i učestvovao je uspješno na mnogim festivalima narodne muzike, posebno na Festivalu Ilidža i Beogradskom saboru. Na ovim festivalima je nastupao kao interpretator i kao autor. Svoje prve ploče počeo je snimati 1960. a bio je i ekskluzivni izvođač za tadašnju najveću industriju gramofonskih ploča, Jugoton iz Zagreba. Njegove prve ploče naišle su na veoma dobar prijem kod publike i uz Safeta Isovića, Himzu Polovinu, i Nadu Mamulu bio je jedan od natiražnijih pjevača tog vremena. Pisao je muziku i to najčešće na vlastite tekstove. Njegova pjesma "Ne klepeći nanulama" (na tekst Ibrahima Dedića), snimljena je u 26 aranžmana i verzija, a prema podacima diskografskih kuća i mnogobrojnim anketama najpopularnija je i najprodavanija pjesma napisana u duhu bosanske sevdalinke.[1] Pjevao ja u brojnim zemljama na nekoliko kontinenata, a bio je i omiljeni pjevač narodne muzike Josipa Broza Tita pred kojim je nastupao u više navrata.[2] Paralelno sa pjevačkom karijerom, bavio se i organizacijom estrade, pa je kao estradni menadžer, radeći za mnoge koncertne agencije organizirao veliki broj koncerata u raznim žanrovima muzike.[1]

Bio je također poznati šahista, estradni organizator i menadžer, novinar, direktor humanitarne organizacije SOS u Sarajevu. Lično se poznavao sa čuvenim slijepim muzičarima i pjevačima, kakvi su bili Ray Charles, Stevie Wonder, Jose Feliciano, Andrea Bocelli. Upoznao je i niz naučnika, političara, književnika i slikara koji su obilježili 20. stoljeće. Sa Bill Gates-om, se sreo dva puta, upoznao je George-a Shorshe-a, jednog od najvećih biznismena Amerike, Iva Andrića, Mešu Selimovića, Branka Ćopića i Miroslava Krležu. Napisao je i izdao knjigu „Muzika mog vremena“, i u kojoj je opisao nastanak muzičkog stvaralaštva i estrade od Drugog svjetskog rata pa do danas. Umro je i sahranjen u Sarajevu 2008 godine. Na vjest o njegovoj smrti Omer Pobrić, osnivač i direktor Instituta sevdaha, izjavio je kako je Husein Kurtagić, iako slijep od svoje šeste godine života, vidio mnogo dalje od onih koji zaista vide !

Diskografija

[uredi | uredi izvor]
  • Bol bolujem, draga
  • Moja mladost bez ljubavi vene
  • Na Neretvi
  • Ne klepeći nanulama
  • Nemoj plakat', sestro mila
  • Ništa ljepše, već ovako mrakom
  • Oj, lijepa hercegovko
  • Pismo majci
  • Pjesma Trebinju
  • Pjevam pjesmu najtužniju
  • Ribari
  • Sarajevo, divno mjesto
  • Šljiva plava a ti si garava
  • Ženo moja, tamburu mi daj

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c "Husein Kurtagić – Legende sevdaha na Sevdah TV". sevdah.tv. Pristupljeno 9. 2. 2025.
  2. ^ "Prije smrti, moj Huso pitao me je hoće li ga unuka zapamtiti". avaz.ba. Pristupljeno 10. 2. 2025.