Jednačina je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednačine. Razlikujemo matematički identitet, gdje se ustanovljava jednakost lijeve i desne strane,

2+3=5\,.

Za svaku datu vrijednost $x$ , uvijek je tačno

x-x=0

.

Dvije gornje jednakosti su primjeri identiteta.

x+1=2

nije identitet

Gornja jednačina je netačna za beskonačno mnogo vrijednosti promenljive $x$ . Tačna je za samo jedno jedinstveno rješenje, a to je je $x=1$ . Ako je poznato da je jednačina tačna, ona daje podatak o vrijednosti $x$ . Uopšteno, vrijednosti promenljivih za koje je jednačina tačna nazivaju se rešenje jednačine. Riješiti jednačinu znači naći njena rješenja.

Primjer: $(x+1)^{2}=x^{2}+2x+1$ je identitet, dok je; $(x+1)^{2}=2x^{2}+x+1$ jednačina, čija su rješenja $x=0$ i $x=1$ .

Slova sa početka alfabeta, kao što su $a$ , $b$ , $c$ koriste se za označavanje konstante, a slova sa kraja alfabeta, kao što su $x$ , $y$ ' $z$ za označavanje promjenljive.

Neka su data preslikavanja $f$ i $g$ . Često moramo naći skup $S$ takav da je:

{f/S}(x)={g/S}(x)

za svako

x\in S

.

Treba riješiti jednačinu

f(x)=g(x)

Ako ne postoji takvo $x$ jednačina je nemoguća. Formula $f(x)$ je definisana ako je $f(x)$ određen skup. Skup brojeva za koje je $f(x)$ definisana nazivamo prirodno područje definicije