Prekmurski jezik

Marijin list, prekmurske rimokatoličke novine.

Prekmurski jezik ili prekomurski jezik je nezavisno narječje slovenskog jezika, koje još nema službenog govornog statusa. Najviše se govori u oblasti Prekmurje u Sloveniji.

Prekmurski jezik govori u Prekmurju više od 80.000 ljudi, kod Monoštra (Szentgotthárd), također u Njemačkoj ili SAD-u.

Ime

Sadašnji prekmurski ime prekmurskog jezika je Prekmürščina, Prekmürski jezik, slovenski Prekmurščina. Prekmurci za sebe tvrde da su slovenski narod (Slovénge, Slovenje, Slovenci). Mađari danas također tako pouvajo, da Vend nyelv. U 19. vijeku si koristili izraz vend, Prekmurje pa Vendvidék, jer njemački ime je bio wendisch, windisch. A prekmurski Slovenci nisu kazali vend. Vendvidék je bila Slovenska krajina u prekmurskom jeziku. Ranije prekmurski jezik u literaturi nazivali su vandalski jezik, jer znanstvena djela su tvrdila, da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. U prekmurskom jeziku također se je ostvario ime vandalski jezik, vandalska vüsta i Vandalska okroglina, Vandalska krajina i u latinskem jeziku lingua vandalica je bio prekmurski jezik. U srednjom vijeku je bio mađarski naziv tótok i Tótság (Slovenska okroglina).

Anton Trstenjak je dao ime Prekmurje, prekmurski jezik u 19. vijeku. Danas se koristio, da istočni slovenski jezik (vzhodnaslovenščina), ili panonski slovenski jezik (panonska slovenščina), jer Prekmurje se nalazi u Panonskoj kotlini.

Historija

Düševni list evangeličke novine u 20. vijeku.

Slovenci su stićili u Panonijo u 6. vijeku sa Avarcima. Mađari u 10. vijeku su okupirali Panonija i isključivo u Prekmurju je ostao slovenska zajednica. Slavenski jezik Prekmurja u srednjom vijeku su govorili nije samo kod Mure, ali također u Gradišću (prekmurski Gradišče) i blizini Monoštra. Ovo sve pokaza, da naselja tam imajo prekmurski ime. Naprimjer kod Monošter je mađarsko mesto Kondorfa, prekmurski je Krádanovci, ili u Austriji Eltendorf je Stára Grüškova ves.

Rijeka Mura je bila posebna široka i težaka prosodna. Zbog zatvoreno krajolik je pasteo prekmurski slovenski jezik. U Mađarskoj Slovenci su živeli u Železnoj (Vas) i Zalskoj (Zala) županiji. U Somogyu (Šomodska) do 20. vijeka također su govorili prekmurski jezik, jer u 16.-17. vijeku i 18. vijeku zbog reformacije, osim toga Osmana i Srba.

Zalski Slovenci do 1777. godine je nadzirala zagrebačka biskupija. Biskup (prekmurski püšpêk) je pasnodijelio kajkavske knjige. Ove knjige su stečeli također u Železno. Tamo biskup Đura (Győr) je organizirao dekanstvo Slovenska okroglina, Vandalska okroglina ki je imela slovenački dekani (öšpöröši). Svećenici Slovenske okrogline su učili u Hrvatskoj u Zagrebu i Varaždinu. U 16. vijeku že evangelici također. U Slovenskoj okroglini također su služili gradišćanski i hrvatski svećenici i pisali u prekmurskom jeziku, k ovoj su koristili hrvatski i gradišćanski jezik.

Kajkavski učinak je preostao u prekmurskom jeziku, u konjugaciji leksikoj. U 16. vijeku u Martjancima, kod Murske Sobote su pisali pjesmarica Sztára Martyanszka peszmarcza. Knjiga ima dva hrvatski vir, jedan kajkavski Nikola Krajčevič: Szveti evangeliomi (1651.) i Grgur Mekinić: Dusevne pesmi. Knjiga Mekinića je prva gradišćanska djela. Ovo je zato važno, jer gradišćanština je čakavskohrvatska varijanta, Krajčeviča pa kajkavska. Kasneje prekmurski jezik je također imao utjecaj na gradišćanski jezik. Jožef Ficko svećenik Prisike je bio prekmurskoga porijekla.

U Slovenskoj okroglini je rođen već varijant Martjanske pjesmarice, ki su utjecali jezik. Naprimjer i u prekmurskom jeziku je također i, kao u hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku, ili prek. nej istino, hrv. nje istino.

Prva prekmurska knjiga 1715. godine je nastala. Mali katechismus je bio evangelički katekizam, pisao je Franc Temlin (Ferênc Temlin) svećenik i izdao u Njemačkoj. Mali katechismus je bila prva postaja prekmurskoga književnoga jezika. 1771. godine Števan Küzmič svećenik i dekan je preveo četiri evanđelje (Nouvi Zákon) i ovo je bio prvi standard prekmurskoga jezika. Istinski književni jezik ne Števan, ali Mikloš Küzmič dekan Slovenske okrogline je stvorio. Prvi biskup Sambotela (Szombathely), János Szily je pomagao Küzmič, da bude pisao prekmurske knjige. Küzmič je preveo katolička evanđelja (Szvéti Evangyeliomi), pripremio molitvenik (Molitvena kniga), ABC knjiga (ABC kni'zicza) i obrednik (Szlovenszki Silabikar). Evanđelja i molitvenik su upotrijebili već obitelj i nekoliko izdatak 1780.-1945. godine. ABC knjiga je bila obvezna u korištenju u školama.

Mikloš Küzmič i Števan Küzmič također su koristili kajkavskohrvatski i standard hrvatski jezik u djelima. Mikloš je preveo prekmurski Oče naš iz hrvatskoga jezika.

Oče naš, ki si v nebesih, posvečeno bodi tvoje ime, pridi k nam tvoje kraljestvo, zgodi se tvoja volja kakor v nebesih tako na zemlji. Daj nam danes naš vsakdanji kruh in odpusti nam naše dolge, kakor tudi mi odpuščamo svojim dolžnikom in ne vpelji nas v skušnjavo, temveč reši nas hudega. Amen.

Oča naš, ki si vu nebésaj! Svéti se Ime tvoje. Pridi králestvo tvoje. Bojdi vola tvoja, kak na nébi, tak i na zemli. Krüha našega vsakdanéšnjega daj nam ga gnes. I odpüsti nam duge naše, kak i mi odpüščamo dužnikom našim. I ne vpelaj nas vu sküšávanje. Nego odslobodi nas od hüdoga. Amen.

Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.

Mikloš Küzmič je analizirao slovenski književni jezik, ali tako je video, da nepotreban prihvatiti, jer razlike su posebno velike. Števan Küzmič također tako je video položaj i daljevao standardizacija prekomurskoga jezika.

Također pogledajte

• Slovenska književnost u Mađarskoj