Idi na sadržaj

Urbano područje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Područje Velikog Tokija, najmnogoljudnije područje na svijetu, nastanjuje 35 milijuna ljudi.

Urbano područje karakterizirano je velikom gustoćom stanovništva i nepreglednim ljudskim obilježjima u usporedbi s okolnim područjima. Urbana područja mogu obuhvatiti velegradove, gradove,[1] gradiće ili konurbacije, ali obim pojma se nikad ne proteže na ruralna naselja poput sela i zaseoka.

Urbana područja s najmanje jedan milijun stanovnika 2006. godine. Godine 1800. u gradovima je živjelo 3 % svjetskog stanovništva, a ta se brojka do kraja dvadesetog stoljeća povećala na 47%.

Urbana područja nastaju i razvijaju se u procesu urbanizacije. Mjerenje opsega urbana područja pomaže u analiziranju gustoće stanovništva i urbanog isturenja (engleski: urban sprawl) te u određivanju urbanog i ruralnog stanovništva.

Za razliku od urbana područja metropolitansko područje uključuje ne samo urbano područje nego i satelitske gradove zajedno s ruralnim tlom smještenim između njih koje je socioekonomski povezano s urbanim jezgrenim gradom obično poslovnim vezama putem komutacije gdje urbani jezgreni grad ima ulogu primarnog tržišta rada.

Karta svijeta s prikazom postotka stanovništva koje živi u urbanoj okolini.

U SAD-u se metropolitanska područja nastoje definirati putem okruga ili političkih jedinica veličine okruga kao građevnih jedinica puno većih, no stanovništvom gušćih jedinica. Okruzi nastoje biti stabilne političke granice, no ekonomisti radije rabe ekonomsku i socijalnu statistiku utemeljenu na metropolitanskim područjima. Urbanizirana područja relevantnija su statistički za određivanje uporabe zemljišta po stanovniku i gustoće stanovnika.

Definicije

[uredi | uredi izvor]

Definicije se razlikuju među državama. Evropske države definišu urbanizirana područja na osnovi urbane upotrebe zemljišta, ne dopuštajući nikakve prekide od obično više od 200m te koriste satelitsko snimanje umjesto cenzusnih blokova radi određivanja granica urbanog područja. U slabije razvijenim zemljama, osim zahtjeva o upotrebi zemljišta i gustoći stanovništva, ponekad se koristi zahtjev da se velika većina stanovništva, obično 75%, ne bavi poljoprivredom i/ili ribarstvom.

U Japanu se urbanizirana područja definišu kao kontigvitetna područja gusto naseljenih distrikta rabeći cenzusne enumeracijske distrikte kao jedinice sa zahtjevom gustoće od 4.000 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Panoramski pogled na Shinjuku i planinu Fuji s Bunkyo Civic Centera u Tokiju, najnaseljenije urbano područje na svijetu.[2]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Settlement in urban areas". UNHCR (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 8. 2023.
  2. ^ "The world's biggest cities: How do you measure them?". BBC News (jezik: engleski). 29. 1. 2012. Pristupljeno 1. 12. 2021.