Idi na sadržaj

Vrat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ljudski vrat

Vrat je naziv za dio tijela kod većine kopnenih kičmenjaka koji se nalazi između glave i torza.

Osovinu vrata čine vratni pršljenovi kojih kod sisara ima sedam. Kroz vrat, osim brojnih krvnih sudova i živaca, prolaze dušnik i jednjak, a u vratu su smještene i štitna i paraštitna žlijezda. Vrat podržava težinu glave i štiti živce koji prenose senzorne i motoričke informacije od mozga do ostatka tijela. Osim toga, vrat je vrlo fleksibilan i omogućava glavi da se okreće i savija u svim smjerovima. Strukture ljudskog vrata su anatomski grupisane u četiri odjeljka: vertebralni, visceralni i dva vaskularna odjeljka.[1] Unutar ovih odjeljaka, u vratu se nalaze vratni pršljenovi i vratni dio kičmene moždine, gornji dijelovi respiratornog i probavnog sistema, endokrine žlijezde, nerve, arterije i vene.

U anatomiji, vrat se naziva i svojim latinskim nazivima, cerviks ili collum.[2][3]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Mitchell, Adam W. M.; Gray, Henry (15. 11. 2015). Gray's Anatomy for Students (3rd izd.). Philadelphia. ISBN 9780702051319. OCLC 881508489.
  2. ^ Standring, Susan (2016). Gray's Anatomy: The Anatomical Basis of Clinical Practice (41st izd.). Philadelphia. ISBN 9780702052309. OCLC 920806541.
  3. ^ Whitmore, Ian (1999). "Terminologia Anatomica: New terminology for the new anatomist". The Anatomical Record (jezik: engleski). 257 (2): 50–53. doi:10.1002/(sici)1097-0185(19990415)257:2<50::aid-ar4>3.0.co;2-w. ISSN 1097-0185. PMID 10321431.


Nedovršeni članak Vrat koji govori o anatomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.