Zemljotres u Petrinji 2020.
| Zemljotres u Petrinji 2020. | |
|---|---|
.jpg) | |
  | |
| Datum | 29. decembar 2021. |
| Vrijeme nastanka | 12:19 (CET) |
| Jačina | 6,4 MW |
| Dubina | 10 km |
| Lokacija epicentra | 45°52′N 16°02′E / 45.87°N 16.03°E |
| Pogođene države | Hrvatska, Slovenija, sjeverozapadna Bosna i Hercegovina |
| Max. intenzitet | IX (Žestok) |
| Afteršokovi | Najjači: 4,9 MW u 17:01 CET, 6. januar 2021. |
| Žrtve | 1 poginula, 26 povrijeđenih |
Zemljotres u Petrinji 2020. magnitude 6,4 MW dogodio se 29. decembra u 12:20 s epicentrom 3 km jugozapadno od Petrinje.[1] Maksimalni intenzitet osjećaja procijenjen je na od VIII. (jako štetno) do IX. (razorno) stepena na Evropskoj makroseizmičkoj skali. Ovom događaju prethodila su tri velika zemljotresa, od kojih najjači magnitude 5,2 MW. Zemljotresu su slijedili brojni potresi, od kojih je najjači bio magnitude 4,9 MW. Štetom pogođena područja bila su uglavnom u Sisačko-moslavačkoj županiji i drugim obližnjim hrvatskim županijama, kao i nekim od obližnjih područja Bosne i Hercegovine i Slovenije. Potvrđeno je da je sedam osoba poginulo, a 26 povrijeđeno, od kojih je šest imalo ozbiljne povrede. Prvi izvještaji pokazuju da je u Petrinji uništeno mnogo zgrada.[2] Tadašnji gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da je polovina grada uništena.[3][4][5][6]
Prvi multidisciplinarni naučni rad o potresu u Petrinji objavljen je u časopisu Remote Sensing u martu 2021.[7]
Tektonika
[uredi | uredi izvor]Epicentar zemljotresa nalazio se u brdovitom području južno od aluvijalne ravni na potezu od rijeka Kupe do Save, sa Zrinskom gorom i ostatkom Dinarida na jugu. Seizmičko područje Pokuplja slijedi dolinu rijeke Kupe od Karlovca do Siska. Ovo je područje tokom historije pogodilo nekoliko zemljotresa, od kojih je najpoznatiji veliki potres iz 1909. godine, čiji je epicentar bio u blizini Pokupskog, s naknadnim potresima koji su se nastavili tokom 1910. godine. Imao je maksimalni intenzitet od VIII na MCS ljestvici. Ta je seizmičnost povezana s reaktivacijom normalnih rasjeda na jugoistoku, koji čine jugozapadnu granicu Panonske nizije.[8][9] Posljednji zemljotres na teritoriji Hrvatske jačine 6,0 po Richterovoj ljestvici bio je u Stonu 1996. godine. Godine 1962. potresi od 5,9 i 6,2 po Richterovoj ljestvici pogodili su makarsko područje. Godine 1969. sastav rasjeda koji se proteže od Jastrebarskog preko ovoga područja prema Banjoj Luci pogođen je zemljotresom od 6,6 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Banju Luku, a tom su danu prethodile i značajne prethodne trešnje. Godine 1880. zemljotres od 6,3 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje sjeveroistočno od Zagreba. U martu 2020. grad Zagreb pogodio je zemljotres s magnitudom 5,5 po Richterovoj ljestvici.[10]
Zemljotres
[uredi | uredi izvor]Prema Naprednom nacionalnom seizmičkom sistemu (ANSS) i Evropsko-mediteranskom seizmološkom centrom (EMSC),[11] zemljotres je imao jačinu od 6,4 MW na dubini od 10 kilometar, a Hrvatska seizmološka služba je izmjerila jačinu od 6,2 ML. Maksimalni intenzitet osjećaja bio je od VIII ("jako štetan") do IX ("destruktivan") po evropskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS)[12] i VIII ("ozbiljan") na modificiranoj Mercallijevoj skali (MMI).
Mjesto i dubina ovog događaja pokazuju da je riječ o zemljotresu unutar tektonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar Evroazijske ploče. Izračunavanje žarišnog mehanizma za ovaj događaj ukazuje na to da je do puknuća došlo na skoro vertikalnom rasjedu u pravcu jugoistoka ili jugozapada.[13]
Zemljotres se je osjetio u sjevernoj Hrvatskoj, kao i u velikim dijelovima Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Slovačke i Italije, kao i u nekim dijelovima Crne Gore, Njemačke i Češke.[14]
Zemljotresi pred najvećim zemljotresom
[uredi | uredi izvor]Tri zemljotresa pogodila su isto područje dan ranije, a CSS ih je procijenio na magnitude 5,0, 4,7 i 4,1.[15]
| Datum | Vrijeme (UTC) | M | MMS | Dubina | Ref. |
|---|---|---|---|---|---|
| 28. decembar | 05:28 | 5.2 | VII | 10,0 km | [16] |
| 28. decembar | 06:49 | 4.7 | VI | 10,0 km | [17] |
Zemljotresi nakon najvećeg zemljotresa
[uredi | uredi izvor]Prema CSS-u, zabilježeno je 16 potresnih udara jačine 3,0 ML ili jače u roku od šest sati nakon najvećeg zemljotresa.
| Datum | Vrijeme (UTC) | M | MMS | Dubina | Ref. |
|---|---|---|---|---|---|
| 29. decembar | 12:34 | 4,4 | VI | 10,0 km | [18] |
| 30. decembar | 05:15 | 4,8 | V | 10,0 km | [19] |
| 30. decembar | 05:26 | 4,7 | IV | 10,0 km | [20] |
| 31. decembar | 08:15 | 3,7 | V | 10,0 km | [21] |
| 2. janaur | 18:00 | 3,4 | III | 9,3 km | [22] |
| 4. januar | 06:49 | 4,4 | III | 10,0 km | [23] |
| 5. januar | 06:11 | 3,3 | II | 10,0 km | [24] |
| 6. januar | 17:01 | 4,9 | V | 10,0 km | [25] |
| 7. janaur | 11:06 | 4,0 | III | 9,9 km | [26] |
| 9. januar | 21:29 | 4,8 | VI | 8,7 km | [27] |
| 10. januar | 23:28 | 3,8 | IV | 9,6 km | [28] |
| 15. januar | 12:01 | 4,4 | II | 10,0 km | [29] |
| 24. februar | 09:58 | 3,9 | IV | 10,0 km | [30] |
| 3. mart | 04:37 | 4.1 | III | 10,9 km | [31] |
Šteta
[uredi | uredi izvor]Petrinja je bila najviše pogođena, jer su se mnoge zgrade srušile i došlo je do velikog nestanka struje.[32] Oštećenja i nestanci električne energije zabilježeni su i u Dvoru, Glini, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Kutini, Sisku, Sunji, Topuskom, Velikoj Gorici i Zagrebu, kao i susjednim zemljama Bosni i Hercegovini i Sloveniji.[33]
Ukupnu štetu procijenili su savjetnici Svjetske banke u saradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Ukupna šteta procjenjuje se na 5 milijardi eura i na kraju može porasti na 5,5 milijardi eura.[34]
Sisačko-moslovačka županija
[uredi | uredi izvor]U Petrinji, gradu najbližem epicentru, oštećene su gotovo sve kuće.[35] Čitav centar grada je teško oštećen.[36] Uništen je krov općinske zgrade i crkva sv. Lovre[37], a čitavo selo Brest Pokupski kod Petrinje teško je oštećeno.
Grad Sisak, smješten otprilike 20 km sjeveroistočno od epicentra, pretrpio je velika oštećenja na bolnici, kao i na općinskoj zgradi. Uprkos šteti, bolnica nije zatvorena.[38] Najviše štete naneseno je na starim zgradama u centru grada, a procjenjuje se da je u Sisku i obližnjim selima oštećeno između 700 i 1000 kuća.[39]
U selu Strašnik u kojem se nalazio epicentar, kao i u obližnjem selu Sibić, oštećene su skoro sve kuće. Dio stanovništva sela je evakuisan, a šatori sa hranom i vodom su postavljeni.[40]
Majske Poljane su selo koje je pretrpelo najveću štetu u zemljotresu; sve zgrade su oštećene, a mnoge su se srušile. To je i mjesto s najvećim brojem smrtnih slučajeva, od ukupno sedam smrtno stradalih, pet ih je bilo u Majskim Poljanama.[41]
U Žažini su, zbog urušavanja crkve, tri osobe ranjene i jedna poginula.[42]
Zagrebačka županija i Grad Zagreb
[uredi | uredi izvor]U Pokupskom, koji se nalazi otprilike 20 km sjeverozapadno od epicentra, oštećene su mnoge zgrade uključujući i školu, vrtić i crkvu iz 18. stoljeća.[43] U Zaprešiću, otprilike 60 km od epicentra, četiri stambene kuće pretrpjele su štetu, prislijavajući više od 80 porodica da napuste grad.
Saborska palača pretrpjela je oštećenja.[44] U zagrebačkim Remetama u crkvi i svetištu Majke Božje Remetske popucala je žbuka, a najveća oštećenja nastala su na slavoluku.[45] Velika oštećenja pretrpjele su i crkve sv. Marka, sv. Katarine[46] i crkva Krista Kralja na Mirogoju,[47] a u bazilici Srca Isusova nastala su nova oštećenja na stropu građevine.[48] Kraš je bio zatvorio svoju Bonbonnière trgovinu na Trgu bana Josipa Jelačića zbog oštećenja u potresu. Pojedine zgrade ostale su oštećene, a veliki dijelovi grada ostali su bez struje. Oštećenja u zagrebačkoj katedrali iz potresa devet mjeseci ranije ovim su potresom bila povećana, posebice na svodu i orebrenju.[49]
Bosna i Hercegovina
[uredi | uredi izvor]Zgrade su oštećene u više gradova na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (Unsko-sanski kanton i sjever Republike Srpske). Gradovi koji su ostali oštećeni bili su Bihać, Cazin, Kozarska Dubica i Kostajnica, koja je u BiH pretrpjela najveću štetu u zemljotresu. U Bosanskoj Kostajnici proglašeno je izvanredno stanje,[50] zemljotres je uzrokovao 6 požara, a mnoge su zgrade ostale oštećene, uključujući gradsku vijećnicu, koja je proglašena nefunkcionalnom.
Slovenija
[uredi | uredi izvor]U Sloveniji, zgrade su ostale oštećene u nekoliko područja i gradova, uglavnom u blizini slovensko-hrvatske granice. Ljudi su prijavili oštećenja fasada, krovova i dimnjaka u jugoistočnim gradovima Krškom, Brežicama i starom gradu Kostanjevici na Krki. Nuklearna elektrana Krško automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. U sjeveroistočnoj Sloveniji došlo je do nestanka struje i telekomunikacija na području njezinog središnjeg grada Maribora. Oštećena je općinska zgrada u obližnjem Ptuju i crkva u Svetoj Trojici. U glavnom gradu Ljubljani moralo se prekinuti zasjedanje parlamenta, a unutrašnjost zgrade istog pretrpjela je manju štetu. U Sloveniji nisu zabilježene ozljede ljudi.[51]
Žrtve
[uredi | uredi izvor]
U Petrinji je umrla 13-godišnjakinja, a najmanje 20 osoba je ranjeno. Dvadesetogodišnjak i njegov otac ubijeni su kad im se kuća srušila u Majskim Poljanama kod Gline. Još troje ljudi je kasnije pronađeno mrtvo u istom selu.[52][53] Majske Poljane bile su najteže pogođene od svih naselja pogođenih zemljotresom. Jedna osoba je kasnije pronađena mrtva u Žažini nakon što se srušila crkva. Dana 3. januara 2021. godine, dobrovoljni spasilac je poginuo tako što je pao sa zgrade dok je popravljao štetu od zemljotresa.[54] Još jedan radnik umro je 20. januara, nakon što se na njega srušio zid dok je popravljao kuću u Sisku.[55]
Međunarodni odjek
[uredi | uredi izvor]
Države
[uredi | uredi izvor]- Albanija – Albanska vlada izdvojila je 250.000 eura za humanitarnu pomoć i buduću obnovu Petrinje.[56]
- Bosna i Hercegovina − Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine ponudilo je hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova - Štabu civilne zaštite - pomoć nakon zemljotresa. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon konzultacija i koordinacije s institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, stavilo je na raspolaganje dva tima za zaštitu i spašavanje. Bila je riječ o timu Federalne uprave civilne zaštite s 42 spasitelja i timu Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske s 18 spasitelja, koji će biti upućeni na pogođeno područje s pripadajućom opremom ako Hrvatska prihvati pomoć.[57]
- Bugarska – Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je sućut u ime bugarskog naroda i potvrdilo da će vlada Bugarske poslati 100.000 eura za obnovu dvije zgrade sa značajnom kulturnom vrijednošću za bugarski narod u Hrvatskoj.[58]
- Finska – Ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto izrazio je sućut žrtvama i izjavio da je Finska ponudila pomoć putem Evropske komisije za humanitarnu pomoć i odjela za civilnu zaštitu.
- Grčka – Premijer Kyriakos Mitsotakis izrazio je saučešće porodicama žrtava, potvrđujući istovremeno da je grčki Generalni sekretarijat za civilnu zaštitu spreman da pomogne.[59]
- Mađarska – Premijer Viktor Orbán ponudio je pomoć u ublažavanju katastrofa i obnovi u pismu hrvatskom ambasadoru.[60]
- Italija – Premijer Giuseppe Conte rekao je na Twitteru da je Italija spremna pružiti Hrvatskoj svu pomoć.[61]
- Kosovo – Predsjednica Vjosa Osmani i premijer Avdullah Hoti ponudili su da u Hrvatsku pošalju timove za potragu i spašavanje kako bi pomogli tamo gdje je to potrebno.[62]
- Crna Gora – Predsjednik Milo Đukanović rekao je da je Crna Gora spremna pomoći Hrvatskoj.[63] Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, dodao je da Hrvatska može očekivati da Crna Gora pruži bilo kakvu pomoć koja joj je potrebna.[64]
- Sjeverna Makedonija – Premijer Zoran Zaev objavio je da je njegov kabinet donio odluku da u Hrvatsku pošalje 6.000.000 makedonskih denara (100.000 eura).[65]
- Rumunija – Odjel za vanredne situacije (DSU) pokazao je spremnost da interveniše i pruži podršku hrvatskim vlastima. DSU-ovi timovi za traganje i spašavanje izjavili su spremnost za intervenciju u Hrvatskoj na osnovu zahtjeva za pomoć kojeg je uputila hrvatska vlada.[66] Raed Arafat, šef Odjela za vanredne situacije, zatražio je da timovi RO-USAR (rumunjski: urbana potraga i spašavanje) budu spremni za intervenciju.[67] Dana 30. decembra, premijer Florin Cîțu objavio je da je njegov kabinet odobrio odluku da se putem DSU-a i Nacionalne uprave državnih rezervi pošalje pomoć u iznosu od približno 131.500 eura, koja se sastoji od kontejnera, šatora, kreveta, dušeka i vreća za spavanje.[68]
- Srbija – Predsjednik Aleksandar Vučić najavio je da je Srbija spremna da pomogne Hrvatskoj i finansijski i tehnički.[69] Sutradan, Vlada Srbije odlučila je donirati 1.000.000 eura Hrvatskoj za sanaciju štete.[70] Grupa srpskih građana iz Beograda okupila se ispred hrvatske ambasade u znak podrške. Privredna komora Srbije donirala je dodatnih 50.000 €.[71]
- Slovenija – Premijer Janez Janša ponudio je da pošalje šatore, krevete i grijalice da pomognu zbrinjavanju onih koji su izgubili domove; također je ponudio da pošalje stručnjake na procjenu štete.[63] Slovenski Caritas prikupio je više od 110 hiljada eura novčane pomoći.[72]
- Turska – Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izrazio je sućut u telefonskim pozivima hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću. Erdoğan je također izjavio da je Turska spremna pružiti timove za traganje i spašavanje i svu drugu pomoć koja bi mogla biti potrebna.[73]
Međunarodne organizacije
[uredi | uredi izvor]- Evropska unija – Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je Evropska unija spremna pružiti potporu zemlji te da je tražila od Janeza Lenarčiča, evropskog povjerenika za upravljanje krizama, da otputuje u Hrvatsku.[69]
- UEFA – Predsjednik UEFA-e, Aleksander Čeferin, donirao je 50.000 eura u ime organizacije. UEFA je također organizirala dobrotvornu utakmicu u Petrinji između legendi nogometa Hrvatske i Slovenije, koja je odigrana 13. marta 2021. pobjedom Slovenije 2–1.[74]
Hrvatska i Hrvati u ostalim državama
[uredi | uredi izvor]Vlada Republike Hrvatske otvorila je službeni bankovni račun Državne riznice pri Hrvatskoj narodnoj banci za prikupljanje donacija novčanih sredstava za zemljotresom pogođena područja.[75] Nakon što su gradovi Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar objavili otkazivanje novogodišnjih proslava i vatrometa s ciljem uplaćivanja sredstava za pomoć krajevima pogođenima u zemljotresu, novčana sredstva za obnovu potresom pogođenih područja iz svojih su proračuna uplatili i Samobor, Rijeka, Opatija, Đakovo, Koprivnica, Križevci, Velika Gorica, Bakar, Brinje, Crikvenica, Kaštela, Knin, Varaždin, Vodice, Omiš, Osijek, Imotski, Trilj, Nin, Solin, Metković, Vinkovci, Vrbovec, Karlovac, Gospić, Trogir, Kastav, Prelog, Ivanić-Grad, Bjelovar, Zabok, Novi Vinodolski, Donja Stubica, Otok, Belišće, Istarska županija, Cres, Krk, Mali Lošinj, Rab, Lipik, Kutjevo, Pakrac, Pleternica, Požega, Supetar, Makarska, Valpovo, Drniš, Pregrada, Čakovec, Beli Manastir, Grubišno Polje, Čazma, Skradin i Ivanec.[76] Stotine obitelji diljem Hrvatske ponudilo je smještaj za zbrinjavanje kučanstva zemljotresom pogođenih područja.[77][78] Hrvatski nogometaš Dejan Lovren ponudio je smještaj za šesnaest obitelji pogođenih zemljotresom u svom hotelu u Novalji.[79] U raščišćavanju ruševina u Petrinji pomagao je košarkaš Cibone Filip Bundović.[80] Nogometni klubovi Dinamo Zakladom »Nema predaje«[81] i Hajduk humanitarnom akcijom »Bilo srce kuca za vas«[82] prikupljaju novčana sredstva za pomoć stradalima. U čišćenju ruševina u Petrinji, Sisku i okolnim pogođenim područjima te prikupljanju potrepština priključili su se pripadnici navijačkih skupina »Armade«, »Bad Blue Boysa«, »Demona«, »Kohorte«, »Torcide« i »Funcuta«.[83][84] Hrvatske podružnice trgovačkih lanaca Lidla i Kauflanda donirale su 15 miliona kuna na račun državnog proračuna za potrebe obnove pogođenih područja.[85]
Hrvatska biskupska konferencija donijela je odluku o darivanju sedam miliona kuna žurne financijske pomoći pogođenim područjima.[86] Caritasi hrvatskih biskupija i nadbiskupija uputili su apele za prikupljanje novčane i humanitarne pomoći,[87][88] a Caritasove podružnice dopremile su i raspodijelile desetke tona robe i potrepština na pogođenim područjima.[89][90][91] Hrvatski Caritas darovao je, u saradnji s međunarodnim Caritasom i Malteškim redom stotinu stambenih modula kompanije Tehnix za obitelji u području epicentra prvog zemljotresa.[92] Komapnija Jedinstvo iz Krapine isporučila je početkom januara 2021. 250 stambenih jedinica na područja Banovine pogođena zemljotresom.[93] Početkom februara Hrvatski Caritas osigurao je još stotinu stambenih modula za žrtve zemljotresa.[94] Pod vodstvom dr. Nele Sršen, počasne hrvatske konzulice u Italiji, u istoj je humanitarnom akcijom »Volontariato Energia & Sorrisi Onlus« prikupljeno 30 tona potrepština u nekoliko italijanskih gradova (Padovi, Veroni, Trevisu i dr) te dostavljeno na Banovinu.[95] Hrvatska dominikanska provincija izdvojila je pola milijuna kuna i uručila devet tona potrepština Caritasu Sisačke biskupije te je u humanitanoj akciji sudioništvom vjernika prikupljeno još pola miliona kuna.
Hrvatski svjetski kongres pozvao je hrvatsko iseljeništvo na prikupljanje novčane pomoći za Sisačko-moslavačku županiju.[96] Gradišćanski Hrvati, u saradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Austriji pokrenuli su humanitarnu akciju,[97] Hrvati u Njemačkoj su preko akcije Hrvatske katoličke misije u Berlinu prikupili više od 1,8 miliona kuna pomoći, Hrvati u Kanadi preko akcije župe sv. Križa u Hamiltonu više od 800 hiljada kuna,[98], Hrvatska zajednica Sydneya prikupila je više od 400.000 dolara[99], a novčana su sredstva prikupljali i Caritas Hercegovačko-neretvanskog kantona[100] te veće organizacije hrvatske dijaspore (Udruženje hrvatskih američkih profesionalaca, Kanadsko-hrvatska gospodarska komora, HAZUD-a. Hrvatska zaklada Windsor i dr). U prikupljanju humanitarne pomoći sudjelovali su i Hrvati u Irskoj[101] i Bosni i Hercegovini, pa je pomoć skupljana i u Neumu[102], Mostaru, Žepču[103] i u drugim gradovima. Središnja uprava HKD Napredak donijela je odluku o pružanju novčane pomoći, Univerzitet u Mostaru je pozvao na darovanje novčane pomoći Hrvatskom Crvenom križu[104], a kompanija Violeta iz Gruda donirala petnaest montažnih kućica za zbrinjavanje žrtava zemljotresa. Hrvati u Srbiji u tri dana nakon zemljotresa prikupili su više od pola miliona dinara.[105] Novčana sredstva prikupljana su skupnim financiranjem preko mrežne platforme GoFundme preko cijelog svijeta.
Posljedice
[uredi | uredi izvor]Nuklearna elektrana Krško automatski je zatvorena, a kasnije je sistemski pregledana, ali nije bila prijavljena nikakva šteta. Nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj, udaljena otprilike 300 km od epicentra, također je osjetila zemljotres, ali nije prekinula s radom.[106] Dana 30. decembra ukinuta su ograničenja ulaska i izlaska iz zemlje u humanitarne svrhe i za žrtve zemljotresa.[107] Cestarina na autocesti A11 koja povezuje regiju sa Zagrebom privremeno je ukinuta. Putovanje autocestom ostalo je besplatno od aprila 2021.[108] Hrvatska je 2. januara 2021. proglasila dan žalosti u čast žrtava ovog zemljotresa.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Petrinja 2020 : M 6.4 - 3 km WSW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 28. 3. 2021.
- ^ "Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, prizori su dramatični, jako se tresao i Zagreb". Jutarnji list (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Pristupljeno 28. 3. 2021.
- ^ "Croatia earthquake: Seven dead as rescuers search rubble for survivors". BBC (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 3. 2021.
- ^ "Second earthquake in two days strikes central Croatia, killing seven and damaging buildings". Reuters (jezik: engleski).
- ^ "Iz minute u minutu: Snažan zemljotres pogodio Petrinju, najmanje 20 povrijeđenih, poginulo jedno dijete!". BHRT. 29. 12. 2020. Arhivirano s originala, 29. 12. 2020. Pristupljeno 29. 12. 2020.
- ^ "At least 7 dead after magnitude 6.3 earthquake strikes Croatia". NBC News (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 12. 2020.
- ^ "Destructive M6.2 Petrinja Earthquake (Croatia) in 2020—Preliminary Multidisciplinary Research".
- ^ Markušić, Snježana (januar 2008). "Seismicity of Croatia". u Husebye, Eystein S. (ured.). Earthquake Monitoring and Seismic Hazard Mitigation in Balkan Countries. str. 87. doi:10.1007/978-1-4020-6815-7_5.
- ^ Herak, Davorka; Herak, Marijan; Tomljenović, Bruno (2009). "Seismicity and earthquake focal mechanisms in North-Western Croatia" (PDF). Tectonophysics. 465 (1–4): 215. doi:10.1016/j.tecto.2008.12.005.
- ^ Rudež, Tanja (29. 12. 2020). "'Danas se treslo 60 puta jače od jučer: Ovo nije isto kao ZG potres, u Petrinji se ponovila Banja Luka'". Jutarnji list. Pristupljeno 28. 3. 2021.
- ^ "Earthquake, Magnitude 6.4 - CROATIA - 2020 December 29, 11:19:54 UTC". EMSC-CSEM (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 3. 2021.
- ^ "Razoran potres kod Petrinje". www.pmf.unizg.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 6.4 - 2 km WSW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "LastQuake: Felt an earthquake? Share your testimony and become a citizen seismologist!". m.emsc.eu. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "5.2 Magnitude Earthquake Rocks Central Croatia (& Update on Aftershocks)". www.total-croatia-news.com (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 28. 12. 2020. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 5.2 - 8 km W of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.7 - 4 km SSE of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.4 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.8 - 9 km WNW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.7 - 6 km SSW of Lekenik, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 3.7 - 7 km SSW of Lekenik, Croatia". USGS-ANSS. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 3.4 - 3 km W of Petrinja, Croatia". USGS-ANSS. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.4 - 5 km W of Petrinja, Croatia". USGS-ANSS. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 3.3 - 1 km WNW of Petrinja, Croatia". USGS-ANSS. Pristupljeno 5. 1. 2021.
- ^ "M 4.9 - 6 km WSW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.0 - 5 km NW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.8 - 2 km SSE of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 3.8 - 7 km WNW of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.4 - 8 km ESE of Lasinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 3.9 - 3 km W of Petrinja, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "M 4.1 - 12 km NNW of Glina, Croatia". earthquake.usgs.gov. Pristupljeno 30. 3. 2021.
- ^ "Jutarnji list - Snažan potres magnitude 6,2 pogodio Petrinju, raste broj žrtava, mnogo je ozlijeđenih". www.jutarnji.hr (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "Uživo iz Petrinje: Poginulo je 7 ljudi, grad je u ruševinama..." www.24sata.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "Jutarnji list - Procijenjena je šteta nastala u potresu na Baniji, upola je manja od one u Zagrebu". www.jutarnji.hr (jezik: hrvatski). 13. 3. 2021. Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća". www.vecernji.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "Jutarnji list - Jutarnji u mjestu kod samog epicentra potresa: 'Gotovo da nema kuće koja nije stradala...'". www.jutarnji.hr (jezik: hrvatski). 28. 12. 2020. Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "'Nije dobro. Okolica Petrinje teško je stradala, tamo je loše'". www.24sata.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "Jutarnji list - Velike štete i u Sisku, bolnica je teško stradala, gradonačelnica se slomila: 'Potreseni smo'". www.jutarnji.hr (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća". www.vecernji.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "U ponedjeljak navečer slabiji potres kod Velike Gorice, u Sisku i okolici oštećeno između 700 i 1000 kuća". www.vecernji.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "Dogradonačelnica Gline: Majske Poljane najteže stradale; još vade ljude iz ruševina, gotovo sve kuće su pogođene". direktno.hr (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Arhivirano s originala, 30. 12. 2020. Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "VIDEO Tijelo muškarca pronađeno usred javljanja uživo, tragičan kraj potrage u ruševinama crkve". Dnevnik.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 31. 3. 2021.
- ^ "Epicentar potresa u Pokupskom. Načelnik: Ljudi su istrčali van, u strahu su. Bio je jači nego onaj zagrebački". www.vecernji.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ FOTO Zgrada Sabora pretrpjela je nova oštećenja, 24sata, objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno 30. decembra 2020.
- ^ Željka Krmpotić, Oštećena je crkva u Remetama, 24sata, objavljeno 28. decembra 2020, pristupljeno 28. decembra 2020.
- ^ "U potresu teško oštećene akademska crkva Sv. Katarine i župna crkva Sv. Marka ev. u Zagrebu". ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2020.
- ^ Ivan Pandžić, Kula s crkve na Mirogoju može pasti na Tuđmanov grob: Mora se ukloniti jer visi na sajli..., 24 sata, objavljeno 30. decembra 2020, pristupljeno6. aprila 2021.
- ^ "Novo oštećenje na stropu bazilike Srca Isusova u Zagrebu". ika.hkm. Informativna katolička mreža. 29. 12. 2020. Pristupljeno 29. 12. 2020.
- ^ U potresu nastala nova oštećenja na katedrali. Do daljnjega se obustavljaju misna slavlja Zagrebačka nadbiskupija, 30. decembra 2020. Pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ "V bosanski Kostajnici, mestu ob meji s Hrvaško, razglasili izredno stanje". www.24ur.com. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Poškodbe na fasadah, strehah in dimnikih, kosi ometa padali tudi v predsedniški palači". MMC RTV Slovenija. 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Pet žrtava potresa: Preminulo je još četvero ljudi kraj Gline!". Večernji list (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Deseci ozlijeđenih, druga žrtva potresa je mladić kod Gline. Na više lokacija tragaju za ljudima". 24 sata (Croatia). 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ Hrnčić, Fabijan (3. 1. 2021). "Preminuo volonter u Petrinji: Sumnja se da je pao s krova..." (jezik: hrvatski). 24sata. HINA. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ M. V. (20. 1. 2021). "Urušio se zid: U Sisku poginuo muškarac (34) dok je sanirao štetu od potresa". Dnevnik.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Shqipëria i jep 250 mijë euro ndihmë Kroacisë pas tërmetit tragjik". Euronews Albania. 30. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2020.
- ^ "Regija uz Hrvatsku: Brojne zemlje ponudile pomoć". N1 BA. 29. 12. 2020. Arhivirano s originala, 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "България помага на Хърватия със 100 000 евро". Vesti.bg (jezik: bugarski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Greek Officials Express Solidarity With Croatia After Strong Earthquake - Greek City Times" (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ MTI (29. 12. 2020). "Orbán Viktor levélben ajánlotta fel Magyarország segítségét Horvátországnak" (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Terremoto in Croazia: Conte, "Italia pronta a fornire tutta l'assistenza e l'aiuto necessario"". agensir.it (jezik: italijanski). 29. 12. 2020.
- ^ "Pasgoditjet tronditin Kroacinë". Bota Sot. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ a b "Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: 'Naša vlada šalje novac'". www.jutarnji.hr (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Abazović: Vlada Crne Gore će pomoći Hrvatskoj u saniranju štete - CdM". www.cdm.me. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Jutarnji list - Cijela regija uz Hrvatsku, javili se Vučić, Đukanović, Janša i Pahor; Zaev: 'Naša vlada šalje novac'". www.jutarnji.hr (jezik: hrvatski). 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Echipele de căutare-salvare ale DSU, pregătite să intervină în Croaţia". Mediafax.ro (jezik: rumunski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "România, pregătită să acorde ajutor Croaţiei, în urma cutremurului. Raed Arafat a cerut ca echipele de Căutare-Salvare RO-USAR să fie pregătite pentru a interveni | B1.ro". www.b1.ro (jezik: rumunski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "România trimite ajutoare umanitare în Croația de peste 640.000 de lei". www.digi24.ro (jezik: rumunski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ a b "Novi jači zemljotres u Hrvatskoj - 4,1 stepen Rihtera". BBC News na srpskom (jezik: srpski). 28. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ srbija.gov.rs. "Србијa донира милион евра Хрватској за санацију штете од земљотреса". www.srbija.gov.rs (jezik: srpski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Veleposlanik Hrvatske na rubu suza na skupu solidarnosti u Beogradu, pogledajte video". www.index.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ Slovenski Caritas dosad prikupio 110.400 eura pomoći za stradale u potresu u Hrvatskoj Informativna katolička agencija, 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ "Turkish president condoles with quake-hit Croatia". www.aa.com.tr. Arhivirano s originala, 29. 12. 2020. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ UEFA.com (14. 3. 2021). "Croatia and Slovenia legends turn out in force for Petrinja | Inside UEFA". UEFA.com (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ Vlada je otvorila račun za donacije financijskih sredstava u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, 30. prosinca 2020., pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ^ M.P.D. Otkazuju se novogodišnji programi i vatrometi, šalje novac iz pričuve – polovica gradova već je uplatila pomoć, prikupljeno preko šest milijuna kuna Gradonačelnik.hr, 30. decembra 2020. pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Pomozimo žrtvama potresa. Petrinja, Sisak i okolna mjesta Arhivirano 19. 3. 2021. na Wayback Machine, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Građani nude smještaj i pomoć, ali i apeliraju: Ne zaboravite Glinu i okolna mjesta Večernji list, 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Former Liverpool defender Dejan Lovren offers shelter to 16 families at his hotel in Croatia following devastating earthquake near Zagreb Daily Mail, 29. decembra 2020, pristupljeno 6. april 2021.
- ^ Tolić, Josip. Pomagao vojsci do 6 ujutro, 12 sati poslije bio - igrač utakmice! 24 sata, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Zaklada Nema predaje GNK Dinamo, 30. prosinca 2020., pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ^ Bilo srce kuca za vas HNK Hajduk, 30. decembra 2020. pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Navijačke skupine pomažu i prikupljaju potrepštine Hrvatska radiotelevizija, 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Navijači ujedinjeni: čiste ruševine i skupljaju pomoć Hrvatska radiotelevizija, 29. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Lidl i Kaufland stradalima u potresu donirali 15 milijuna kn 24 sata, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ ODLUKA HBK Hrvatski biskupi doniraju sedam milijuna kuna žurne pomoći stradalima u potresu Informativna katolička agencija, 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Apel Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za pomoć stradalima od potresa u Petrinji, Glini, Sisku i okolici Zagrebačka nadbiskupija, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021
- ^ Pomoć stradaloj Sisačkoj biskupiji – okružnica nadbiskupa Hranića Informativna katolička agencija, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Caritas Sisačke biskupije distribuirao stradalima 40 šlepera pomoći Informativna katolička agencija, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Akcija Zadarske nadbiskupije: „Pomoć nastradalima u potresu na području Sisačke biskupije" Informativna katolička agencija, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Akcije Caritasa Dubrovačke biskupije za pomoć stradalima u potresu Informativna katolička agencija, 30. prosinca 2020., pristupljeno 31. prosinca 2020.
- ^ IKA. Hrvatski Caritas daruje 100 stambenih modula žrtvama potresa Hrvatska katolička mreža, 8. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ S.V. Stambeni kontejneri za pogođene potresom proizvode se u Hrvatskoj 11. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Hrvatski Caritas osigurao još 100 stambenih modula žrtvama potresa na Banovini Hrvatska katolička mreža, objavljeno 6. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ U organizaciji dr. Nele Sršen na Banovinu stiglo 30 tona pomoći iz sjeverne Italije Hrvatska katolička mreža, 12. februara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Hrvatski svjetski kongres pozvao hrvatsko izvandomovinstvo na prikupljanje pomoći Moja Hrvatska, 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021
- ^ Gradišćanski Hrvati iz Austrije, Slovačke i Mađarske prikupljaju novac za bolnicu u Sisku Moja Hrvatska, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Pomoć koju je prikupio fra Tolić sada je prešla 1,8 milijuna i raste, Hrvati u Kanadi blizu milijunu Bitno.net, 31. decembra 2020., pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Hrvati iz Sydneya šalju u domovinu gotovo 500 tisuća dolara Dijaspora.hr, 2. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ U ponedjeljak kreće humanitarna akcija Crvenog križa ŽZH “Srcem za Hrvatsku” Hrvatski medijski servis, 31. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ HINA/G.Š. Hrvati iz Irske šalju pomoć nastradaloj 10. januara 2021, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Tri kombija osnovne pomoći za Petrinju vraćena s granice[mrtav link] Hrvatski medijski servis, 30. decembra 2020, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Pogledajte kako Žepčaci pomažu žiteljima Petrinje i Gline Večernji list Bosne i Hercegovine, 30. decembra, pristupljeno 6. aprila 2021.
- ^ Sveučilište za Petrinju, Sisak i sva potresom pogođena mjesta Sveučilište u Mostaru, 29. prosinca 2020., pristupljeno 2. siječnja 2021.
- ^ H.R. Za tri radna dana prikupljeno više od pola milijuna dinara Hrvatska riječ, objavljeno 5. siječnja 2021., pristupljeno 6. veljače 2021.
- ^ Santora, Marc; Orovic, Joe (29. 12. 2020). "Strong Earthquake Strikes Central Croatia". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "Zbog potresa ukinuta i neka ograničenja za prelazak državne granice, doznajte na koga se to sve odnosi". Dnevnik.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
- ^ "I u travnju bez naplate cestarine na A11". VG danas (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2021.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]