Pergi ke kandungan

Nulu Aso

Coordinates: 32°53′04″N 131°06′14″E / 32.88444°N 131.10389°E / 32.88444; 131.10389
Mantad Wikipedia
Nulu Aso
Nulu Kitapui Ano
Aerial image of Mount Aso
Titik bobos akawas
Listing
  • 100 Gunung Terkenal Jepun
  • Aso Caldera
  • Top 100 Geological Sites in Japan Edit this on Wikidata
Coordinates32°53′04″N 131°06′14″E / 32.88444°N 131.10389°E / 32.88444; 131.10389
Geografi
Nulu Aso is located in Kyushu
Nulu Aso
Nulu Aso
Kyushu, Jepun
Nulu Aso is located in Kumamoto Prefecture
Nulu Aso
Nulu Aso
Nulu Aso (Kumamoto Prefecture)
Nulu Aso is located in Japan
Nulu Aso
Nulu Aso
Nulu Aso (Japan)
LokasiKyushu, Jepun
Geology
Mountain typeNulu kitapui Somma id kompleks Caldera
Last eruption20 Gumas 2021 - Baino

Nulu Aso (阿蘇山, Aso-san) toi ko' Nulu Kitapui Aso nopo nga nulu kitapus bobos agayo i poingaktif id Jepun om id pialatan di bobos tagayo id pomogunan. Ponggunoon koubasan nopo nga miungkait miampai nulu kitapui somma id taatanga do Aso Caldera. Poinladsong iti id Taman Pogun Aso Kujū id Wilayah Kumamoto, id pulau Kyushu. Timpak bobos takawas nopo nga Takadake miampai kinawas 1,592 meters (5,223 ft) id sawat do tipong rahat. Nulu Aso nogi nga id kaldera (25 kilometer (16 batu) i agaagayo) koibutan-kabaatan om 18 km (11 bt) kosilahon-kotonobon) miampai lobi kuang 120 km (75 mi), hali pia toud misuai nopo nga tumanud do sinodu ti otopot.

Aso Caldera
Central Cone
Nulu Naka (nulu kitapui Naka)
Kawah Nulu Naka i lumasu

Tinimungan kon taatanga id Aso nopo nga haro limo timpak, i kosoruan do lohowon sabaagi "Limo Nulu Aso" (阿蘇五岳): Nulu Neko, Nulu Taka (lohowon nogi sabaagi Takadake toi ko' Taka-Dake), Nulu Naka (lohowon nogi sabaagi Nakadake toi ko' Naka-Dake), Nulu Eboshi om Nulu Kishima (lohowon nogi sabaagi Kishimadake toi ko' Kishima-Dake ). Titik bobos takawas nopo nga timpak Nulu Taka, miampai kinawas 1,592 m id sawat do tipong rahat. Kawah Nuru Naka, ponong kotonobon nopo nga milo rikoton maya ralan, haro nulu kitapui aktif i poposoliwan do lisun miampai potilombus om lumoput nogi monoroinsan. Kawah ponong koibutan (kawah kumoiso) no i aktif solinaid 70 toun—1974, 1979, 1984–1985, 1989–1991,[1] 2009, 2011, 2015,[2] 2016[3][4] om 2021.[5]

Kaldera Aso timpu baino nopo nga nobontuk asil do ingapat koloputan kaldera tagayo miampai julat 90,000–300,000 toun di pogulu po.[6] Kaldera, iso i bobos agayo id pomogunan nopo nga kinoyonon do poinladsong o kakadayan Aso miampai Takamori om Minamiaso i kahangkum no kaldera poinaru lobi kuang 18 km id kosilahon kumaa kabaatan om lobi kuang 25 km id koibutan kumaa kabaatan. Pisuk pogintangan mantad somma i pointoguang do kaldera nopo nga poinladsong id sakai do lava i nobontuk sobolum do nowonsoi i kaldera timpu baino. Ejecta mantad koloputan kaldera tagayo 90,800 toun nakatalib nopo nga kohompit no lobi ko' 600 km3 om oruhai no kopiagal do dengan isipadu Nulu Fuji; miampai rinata koluyungan piroklastik i monokop do soboogian tagayo do Kyushu.

Tawu do nulu kitapui mantad Nulu Aso om Nulu Kujū nopo nga kitonggungan toponsol montok papakakal om monuang kawagu do waig pasang surut id Rahat Ariake, nogi id pialatan do bobos tagayo id Jepun. Piipiro walai pangsa nopo nga nakatatap sabaagi tapak Ramsar. Tawu di nopo nga noit mantad nulu kitapui kumaa kotogisan maya do Bawang Chikugo, hinonggo tudan nopo nga mantad nogi id Aso.[7]

Kinoloputon i minombontuk do somma timpu baino nopo nga nokoindalan lobi kuang 300,000 toun di pogulu po. Apat koloputon kiskala tagayo (Aso 1 – 4) nopo nga nokoindalan id pialatan timpu 300,000 gisom 90,000 toun di pogulu po. Gama do agayo koluyungan piroklastik om tawu do nulu kitapui i mantad liwang nulu kitapui, i luang tagayo nakaasil (kaldera) soira napayang o liwang dii. Koloputan kumaapat (Aso 4) nopo nga i bobos tagayo, miampai tawu nulu kitapui nopo nga nokotongkop id wilayah Kyushu om nokorikot id Wilayah Yamaguchi.

Nulu Taka, Nulu Naka, Nulu Eboshi, om Nulu Kishima nopo nga kon i nobontuk tumanud do koloputon kaldera bobos tagayo di kumaapat. Nulu Naka nopo nga kakal po aktif gisom baino. Sinonod do koluyungon piroklastik Aso nopo nga gunoon montok momonsoi sunsuyon id wilayan diti. Soginumu lobi kuang 320 sunsuyon watu poinlisang id wilayah Kumoto, kohompit no sunsuyon Tsujun-kyo om sunsuyon Reitai-kyo id Bawang Midorikawa, sabaagi kotos koubasanan bobos toponsol do pogun. [1]

Nokotimpuun o koloputan wagu di 11:43 a.m. antakan 20 Gumas 2021.[8]

Miampai kinawas 1143 meter (3750 kaki),[9] Nulu Aso nopo nga haro iklim sabaagi benua asagub, miampai timpu talasu di alasu kopio om timpu tosogit di osogit. Kerpasan npo nga akawas monikid toun, i poposiliu do kinoyonon diti sabaagi kironton do subtropika nogi. Asapou kopio rasam antakan do wulan Mahas om Madas, hinonggo lobi ko' 500 milimiter (20 inci) rasam monikid tulan. turun pada setiap bulan.

Climate data for Mount Aso, 1991–2020 normals, extremes 1932–2017
Month Jan Feb Mar Apr May Jun Jul Aug Sep Oct Nov Dec Year
Record high °C (°F) 14.0
(57.2)
16.6
(61.9)
19.3
(66.7)
23.8
(74.8)
27.2
(81.0)
27.2
(81.0)
29.6
(85.3)
29.8
(85.6)
28.0
(82.4)
25.1
(77.2)
20.7
(69.3)
15.8
(60.4)
29.8
(85.6)
Mean daily maximum °C (°F) 1.9
(35.4)
4.0
(39.2)
8.0
(46.4)
13.4
(56.1)
17.9
(64.2)
20.0
(68.0)
23.4
(74.1)
24.3
(75.7)
21.5
(70.7)
16.5
(61.7)
10.7
(51.3)
4.6
(40.3)
13.8
(56.9)
Daily mean °C (°F) −1.4
(29.5)
0.1
(32.2)
3.6
(38.5)
8.9
(48.0)
13.5
(56.3)
16.7
(62.1)
20.1
(68.2)
20.6
(69.1)
17.7
(63.9)
12.4
(54.3)
6.9
(44.4)
1.0
(33.8)
10.0
(50.0)
Mean daily minimum °C (°F) −4.5
(23.9)
−3.6
(25.5)
−0.3
(31.5)
5.0
(41.0)
9.8
(49.6)
14.0
(57.2)
17.8
(64.0)
18.2
(64.8)
14.9
(58.8)
9.0
(48.2)
3.4
(38.1)
−2.2
(28.0)
6.8
(44.2)
Record low °C (°F) −15.4
(4.3)
−15.9
(3.4)
−13.1
(8.4)
−7.6
(18.3)
−1.0
(30.2)
5.5
(41.9)
9.8
(49.6)
10.5
(50.9)
4.5
(40.1)
−4.0
(24.8)
−7.7
(18.1)
−13.0
(8.6)
−15.9
(3.4)
Average precipitation mm (inches) 93.5
(3.68)
132.6
(5.22)
215.7
(8.49)
230.3
(9.07)
272.6
(10.73)
712.8
(28.06)
634.1
(24.96)
348.4
(13.72)
287.4
(11.31)
133.5
(5.26)
122.4
(4.82)
86.9
(3.42)
3,270.2
(128.74)
Average snowfall cm (inches) 26
(10)
21
(8.3)
9
(3.5)
1
(0.4)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
0
(0)
1
(0.4)
14
(5.5)
72
(28.1)
Average precipitation days (≥ 1.0 mm) 8.9 9.4 12.4 11.5 11.7 16.7 16.5 14.6 12.0 8.8 8.7 8.3 139.5
Average snowy days (≥ 1 cm) 6.1 5.0 1.9 0.2 0 0 0 0 0 0 0.3 4.1 17.6
Average relative humidity (%) 84 79 76 73 74 86 90 88 85 80 80 82 81
Mean monthly sunshine hours 92.1 111.8 139.8 157.7 168.0 100.1 114.5 131.9 127.2 148.2 120.4 107.9 1,525.4
Source 1: JMA[10]
Source 2: JMA[11]

Taman Pogun

[simbanai | simbanai toud]

Nulu diti nopo nga kowoowoyoon tapangkal i manakadai do Taman Pogun Aso di poinsandad.[12] Kopokitanan di olumis kopio miagal do tusak kitimpu Rhododendron kiusianum id piras do Takadake popokito do ekosistem botani di atamangan kopio.[13]

Aso nogi nga nokosiliu sabaagi kinoyonon tosundu mantad di pogulu po. Nosiliu iti sabaagi nulu montok pinludaan om sambayangan. Sobolum do timpu Meiji, kiwaa iso no wayaan mantad Bauchuu, somok do stesyen Aso timpu baino.

Tutumombului nopo nga nokotombului id Nulu Aso montok di kumoinsan maamaso timpu Meiji montok kotombuluyan om nogi ponoriukan. Wayaan wagu mantad do kabaatan nulu diti nga notutunan kopio. Gama do nokoinggumu kopio o tutumombului songkinoyonon do rumikot id nulu diti.

Maamaso timpu Taishō, wayaan Miyaji nopo nga nukaban. Lobi ko' 100,000 tutumombului monikid toun. Antakan di 1934, nokohimagon o kinoyonon diti sabaagi Taman Pogun Aso.

Id siriba do nulu dii nopo nga haro mogikaakawo kinoyonon do mumukiim, om sumakai do kuda id Kusasenrigahama.[14] Haro nogi helikopter om bosikol i gunoon montok tumombului.

Korita kabel

[simbanai | simbanai toud]

Sistem korita kabel, Nulu Aso Ropeway, nopo nga noukaban di 10 Ngiop 1958 montok popotounda do akses kumaa nuluhon. Sistem diti nopo nga nukaban gisom di Magus 2014, om sinompon gama do koligaganan nulu kitapui di akawas kopio. Di 2015, 2016, norumbak o sistom diti gama do tawu nulu kitapui om nogi ginumogor pogun. Hinias o kinoyonon diti di toun 2019. Mantad Mansak 2018, baas misoguli nopo nga mamanau mantad stesyen sandad, baino nopo nga terminal Nulu Aso kumaa disan kawah.[15]

Gama do Nulu Aso nopo nga nulu kitapui, ogumu kinoyonon onsen tudan-udan waig talasu, miagal do Uchinomaki, Asoakamizu, Kurokawa.

Mt. Aso has numerous hiking trails leading to the interesting peaks and mountains around the crater. The Nakadake trail will take you to the highest peak which is part of the active crater and often closed when volcanic gas or volcanic activity is too high. The other surrounding trails offer enjoyable terrain and unique views over the grasslands, the Aso crater, and a small conical peak called Komezuka. Nearly all of the trails (excluding Nekodake) can be accessed from the bus stop at the museum.

Koubasanan di otutunan

[simbanai | simbanai toud]

Id suang do filem kaiju Ishirō Honda, Nulu Aso nopo nga walai kumaa makhluk pteranodon gergasi Rodan. Id suang do Rodan, makhluk om koruhang dau nopo nga napatai gama do nulu kitapui di nokoloput.[16]

Nulu Aso nopo nga kinoonuan do inspirasi Nulu Chimney id suang do Pokémon Ruby and Sapphire, Pokémon Emerald om pamansayan kawagu do Pokémon Omega Ruby dan Alpha Sapphire' '.

Id suang do manga Magical Girl Spec-Ops Asuka sinuat di Makoto Fukami om Seigo Tokiya, sangod kolimpupuson do Pisangadan Distonian i nokoindalan solinaid 3 toun sobolum siri kinaantakan i nokoindalan id Nulu Aso.

Di toun 2006 filem koligaganan tokusatsu kokomoi Tenggelamnya Jepun sinuhu di Shinji Higuchi, Nulu Aso nopo nga nokoloput maamaso kapal di mogoit do Luguan Montiri Jepun tinumulud id sahau dau, minogontok do kapal dii momoguno do tephra om papasabap do nakalapos, om napatai ngawi tulun id suang do kapal dii. Kinoloputon do Nulu Aso nogi nga minomorumbak do kakadayan Kumamoto.

Intangai nogi

[simbanai | simbanai toud]
  • "Asosan". Global Volcanism Program. Smithsonian Institution.
  1. 1.0 1.1 "Cities on Volcanoes 5". u-tokyo.ac.jp.
  2. "Small volcanic eruption recorded from Mount Aso in Kumamoto Prefecture". The Japan Times. 8 August 2015.
  3. "Small eruption seen on Mount Aso after latest quakes". The Japan Times Online (id boros Inggeris AS). 2016-04-16. ISSN 0447-5763. Linoyog ontok 2016-04-23.
  4. "Japan's Mount Aso erupts, no reports of injuries". Reuters. 2016-10-07.
  5. "Japanese volcano spews plumes of ash, people warned away". Reuters. 2021-10-20.
  6. Smithsonian Institution (2013). cfm?vn=282110 "Program Volkanisme Global: Asosan". Linoyog ontok 2021-10-21. {{cite web}}: |archive-url= is malformed: flag (help); Check |url= value (help)CS1 maint: url-status (link)
  7. "A Theater Company with 3 Players: Ariake Sea Tidal Flats | People, Wetlands, Wildlife" (id boros Jepun). Linoyog ontok 2023-03-04.
  8. "Mount Aso in Kumamoto erupts". nhk.or.jp. Pinoopi mantad sand̠ad ontok October 20, 2021. Linoyog ontok October 20, 2021.
  9. "Asosan Climate Normals 1961-1990". National Oceanic and Atmospheric Administration. Linoyog ontok January 6, 2013.
  10. 観測史上1~10位の値(年間を通じての値). JMA. Linoyog ontok February 16, 2022.
  11. 気象庁 / 平年値(年・月ごとの値). JMA. Linoyog ontok February 16, 2022.
  12. "MT. ASO: ERUPTIONS, CRATERS AND HIKES". Linoyog ontok 2022-09-28.
  13. "Aso-Kuju National Park: Scent of Grasslands, Breath of the Volcanoes, Wind Playing across the Majestic Landscape". Linoyog ontok 2022-09-28.
  14. "Aso Kusasenri horseback riding club Details / Explore| Japan Travel by NAVITIME - Japan Travel Guides, Maps, Transit Search and Route Planner". japantravel.navitime.com. Linoyog ontok 2020-02-14.
  15. "料金・営業案内|阿蘇山火口シャトル". www.kyusanko.co.jp (id boros Jepun). Linoyog ontok 2023-03-15.
  16. Grebey, James (May 29, 2019). "Meet the Monster: The History of Rodan, Godzilla's Greatest Frenemy". Syfy Wire. Linoyog ontok April 1, 2021.

Noputan labus

[simbanai | simbanai toud]