Edukasaun Multilinge Bazeia Ba Lian-Inan Ba Timor-Leste : Plano Implementasaun
Edukasaun Multilinge Bazeia Ba Lian-Inan Ba Timor-Leste : Plano Implementasaun
Edukasaun Multilinge Bazeia Ba Lian-Inan Ba Timor-Leste : Plano Implementasaun
Lian-Inan
EDUKASAUN MULTILINGE BAZEIA BA LIANINAN BA TIMORLESTE
PLANO IMPLEMENTASAUN
Indise
Planu asaun atu hahú implementa edukasaun multilinge
1 Asaun tomak ne’ebé atu hala’o iha 2011 …………………………………………… 1
2. Objetivu Médiuprazu nian (to’o 2015) ............................................................... 3
3. Objetivu longu prazu nian (to’o 2020) ................................................................. 3
4. Planu Implementasaun detalladu (2011 – 2013) ................................................ 4
4.1. Dezenvolvimentu lian lokál no materiál lian lokál sira ...................................... 4
4.2. Dezenvolvimentu profisionál profesór sira nian ............................................... 7
4.3. Dezenvolvimentu Kurríkulu nian ………………………………………………….. 9
4.4. Advokasia no koñesimentu públiku ................................................................. 10
4.5 Peskiza no dezenvolvimentu ............................................................................ 11
APÉNDISE SIRA
A: MATÉRIA NO MEIU DEZENVOLVIMENTU PROFISIONÁL BA PROFESÓR SIRA
B: ORSAMENTU BA IMPLEMENTASAUN PROGRAMA “ESKOLA DEMONSTRASAUN”,
2011
Abreviasaun
AE/TA: Asistente Ensinu
C1: Kultura Uma nian
ECD/DII: Dezenvolvimentu Infânsia Inisiál
EMLBLI/MTBMLE: Edukasaun Multilingue Bazeia ba LianInan
INFORDOPE: Institutu Nasionál ba Formasaun Dosente no Profisionál Edukasaun /
Institutu Nasionál ba Formasaun Profesór sira.
INDMO: Institutu Nasionál MaundeObra nian
INL: Institutu Nasionál Linguístika
KLE: Konsultór ba LianihaEdukasaun
KPLI/CPMT: Konsellu ba Promosaun LianInan
L1: LianInan/Lian uma nian
L2: Lian Daruak
ME: Ministériu Edukasaun
MOI/MI: Meiu Instrusaun nian
ONG: Organizasaun NaunGovernamentál
SEFOPE: Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál i Empregu
Sek.Kult. Sekretario de Estadu ba Kultura
SILSIL: Internasionál (Organizasaun Internasionál ida ne’ebé serve komunidade sira nia
lian iha mundu tomak)
UNICEF: NU nia Fundu ba Labarik sira
Planu asaun atu hahú implementa Edukasaun Multilinge
Bazeia ba LianInan
Tuir Planu Estratéjiku Edukasaun Nasionál (PEEN) 20112015, Programa Prioritária 5
(Inkluzaun Sosiál) realsa nesesidade atu garante katak sistema edukasaun hasai tomak
ona barreira hotu ba labarik sira atu bele hola parte iha edukasaun. Nia realsa importânsia
atu kompreende konaba potensiál tomak uza LianInan sira iha edukasaun.
“Lisaun no rezultadu/realizasaun hirak ne’ebé mai husi inisiativa lokál
oioin no estudu internasionál sira konaba edukasaun bázika hatudu ona
superioridade ka vantajen utiliza alunu sira nia lianinan ka lian dahuluk
hodi promove realizasaun edukasionál no promove Edukasaun ba ema
tomak. Desizaun hirak ne’ebé konaba lian instrusaun nian,
partikularmente iha tinan inisiál primária nian, iha impaktu diretu ba
asesibilidade, relevânsia no kualidade aprendizajen. Ministériu sei
promove debate nasionál ida atu define baze sira ba Polítika “Lian iha
Edukasaun” Nasionál nian ida, hodi hatama mós hanesan komponente
Polítika Inkluzaun Sosiál nian”.
Ministériu sei konsentra liu ba estudu konaba programa oioin ne’ebé hatama lianinan sira
iha Edukasaun hodi hadi’a envolvimentu labarik sira nian, hamenus “drop outs” ka sira
ne’ebé tenke pára eskola no hadi’a prestasaun jerál edukasaun nian, aleinde analiza
introdusaun lianinan sira iha eskola préprimária.
Seksaun ida ne’e deskreve asaun lubun ida lori hahú implementa edukasaun multilinge
bazeia ba lianinan iha TimorLeste. Seksaun dahuluk koalia konaba asaun tomak ne’ebé
atu hala’o iha 2011. Seksaun restante sira/seluk nian, koalia konaba atividade hirak ne’ebé
detallada liu tanba relasiona ho dezenvolvimentu linguístiku iha área prinsipál sira,
treinamentu ba profesór sira, kurríkulu, dezenvolvimentu materiál, konsiensializasaun
públika no peskiza i dezenvolvimentu. Asaun sira iha kada área kategoriza hanesan
peskiza, polítika, kapasitasaun no prátika sira hotu. Objetivu ba Médiu prazu no longu
prazu temi iha parte finál kada seksaun. 1
1: Konaba abordajen jerál ba multilinguízmu, rekoñese katak uzu kompletu L1 tuir multilinguízmu aditivu
bele la konsege halo iha faze inisiál, tanba faktu katak dezenvolvimentu linguístiku, formasaun ba
profesór sira no materiál tomak, sei la’o nafatin. Presiza enkoraja fleksibilidade iha faze sira ne’ebé inisiál
konaba implementasaun, enkuantu mantein nafatin objetivu finál multilinguízmu no multiliterasia ba
alunu sira hotu.
1
1. Asaun tomak ne’ebé atu hala’o iha 2011
Atividade tomak ne’ebé deskreve iha ne’e, bazeia ba premisa katak Grupu Traballu
Lianihaedukasaun nian(WG/GT) no nia subkomisaun sira sei kontinua fiskaliza no
propoen atividade sira, i katak Ministériu Edukasaun (ME) sei fornese nafatin fundus no
apoiu ba KLE ne’ebé nia simu knaar hanesan koordena no fasilita atividade hirak ne’ebé
propoen ona, akonsella Ministru Edukasaun konaba faze implementasaun polítika lian ne’e, i
halo ligasaun ho departamentu Ministeriál hotuhotu iha nível sentrál no distritál tomak, ho
mós internasionál sira ne’ebé relevante, aleinde organizasaun naungovernamentál ho
doadór sira hotu. Konsultór ida ne’e sei garante, purezemplu, katak parte relevante
hotuhotu ne’ebé envolve iha elaborasaun polítika, dezenvolvimentu kurríkulu no formasaun
ba profesór sira bele akompaña didi’ak planu hirak ne’ebé relasiona ho polítika konaba lian;
no mós, konsultór ida ne’e mak sei monitoriza implementasaun husi eskola demonstrasaun/
modelu sira.
Asaun hirak tuir mai ne’e, propoen ba 2011:
Polítika Edukasaun: Utiliza kanál rua, komunikasaun internál (memo, sirkulár eskola nian
tomak) no média/meiu komunikasaun sosiál nasionál sira, ME (ho tulun husi ET) tenke hatama
prinsípiu edukasaun tomak bazeia ba lianinan (MTBMLE/EMLBLI) ba profesór, diretór eskola
sira, estudante no família sira hotu. Aleinde ne’e, ME tenke autoriza utilizasaun lian lokál sira
(alunu sira nia lianinan rasik) iha nível préprimária no primária sira hotu, hodi enkoraja uza
Tetun hanesan L2. Ida ne’e sei bele aplika mós ba programa Ekivalênsia Edukasaun Bázika.
Eskola Demonstrasaun Sira: Lian lokál tenke hatama iha nível préprimária iha distritu sira
(bele iha Lautem, Oecusse ho Manatuto, hatama Fataluku, Baikeno ho Galoli). Planu ne’e atu
buka hetan eskola préprimaria hirak ne’ebé hakarak, ne’ebé liga ho ba eskola primária sira,
rua ba kada distritu, no bele hahú implementa iha tinan 2011 laran ou iha inísiu 2012 (depende
ba lian/kondisaun materiál hotu nian) atu iha 2013 bele hanorin ona lian inan iha klase 1 no
kontinua i habelar programa ne’e iha eskola préprimária sira iha kada distritu. Asaun ne’e
rekere peskiza no debate barak iha kada distritu, proposta eskrita no investigasaun konaba
posibilidade hetan fonte finanseira sira. Rekomenda katak ME estabelese Memorandu
Entendimentu ida ho instituisaun peskiza nasionál ka internasionál ida atu servisu hamutuk no
orienta asaun peskiza.
Formasaun ba Profesór Edukasaun bázika sira: Módulu ba lian no aprendizajen, inklui
prinsípiu edukasaun multilinge hirak ne’ebé bazeia ba lianinan (MTBMLE/EMLBLI), tenke
integra iha sistema formasaun préservisu no einservisu ba profesór sira hotu, inklui iha
Bacharelato. Kurríkulu no materiál sira ba treinu báziku atu uza iha eskola préprimária to’o
nível/klase 4 tenke hakerek ho lian Tetun no formasaun bázika sira seluk, kurríkulu ho
materiais tenke bilingue (Tetun ho Portugés). Prioridade urjente ida katak profesór sira hotu
tenke simu formasaun lian Tetun (ortografia, gramatika, metodollojia hanorin) hanesan parte
husi formasaun tomak iha préservisu no ihaservisu laran.
2
Formasaun ba Profesór Préprimária sira no Kuadru Kompetênsia tomak: Atualiza no
finaliza “Kuadru Kompetênsia ba Profesór Préprimáriu sira iha TimorLeste” bazeia iha
rekomendasaun tomak iha polítika ida ne’e, no, halo kolaborasaun ho UNICEF/, ONGs
nasionál sira, SEFOPE/INDMO ho instituisaun tersiária estranjeira nian ne’ebé iha reputasaun
di’ak, dezenvolve treinamentu konaba módulus hanesan parte husi sertifikadu akreditasaun
internasionál ka kursu diploma nian ne’ebé atu fó ba profesór préprimáriu sira iha préservisu
ka servisularan.
Revizaun konaba Kurrikulu no Kompeténsia: Ekipa ida sei servisu ho KLE hodi avalia
kurríkulu edukasaun bázika atuál ba klase 1 to’o 9 no mós organizasaun/estrutura kompetênsia
profesór sira nian haree ba polítika foun konaba lianihaedukasaun hodi apoia edukasaun
multilinge bazeia ba lian inan. Rekomendasaun sira, sei halo ba reforma ne’ebé presiza.
Nota katak ba eskola demonstrasaun sira, sei rekruta profesór pratikante sira atu hanorin ho
sira nia lianinan iha eskola préprimária no depois iha nível primária hirak ne’ebé ki’ik liu
durante prosesu ne’ebé fazeadu. Bainhira profesór sira ne’ebé iha, la ko’alia alunu sira nia lian
rasik, tenke rekruta Asistente Ensinu sira/Teaching Assistants (TAs/AE), husi komunidade
lokál, atu fó explikasaun verbál tomak ho L1, servisu hamutuk ho sira nia maluk profesór sira.
Haree Apéndise D konaba informasaun seluktán.
2. Objetivu Médiuprazu nian (to’o 2015)
1. Revizoens Periódikus formais ba MTBEML/EMLBLI iha eskola demonstrasaun/modelu
nian hala’o ona ( depoisde tinan 3 no 5) no nia rezultadu disemina ba fatin hotu.
2. Konsultór LianihaEdukasaun, tulun Ministériu Edukasaun, no liuliu Diresaun Nasionál ba
Edukasaun PréEskolár, ho implementasaun no monitorizasaun ba iha programa eskola
demonstrasaun tomak no garante katak lídereransa sentrál simu regularmente relatóriu
sira.
3. Dezenvolvimentu kurríkulu Tetun no livru textu nian no treinamentu ba profesór sira reforsa
liután iha nasaun tomak laran.
4. Expansaun edukasaun multilinge bazeia ba lianinan, bele propoen bainhira kondisaun
permite (ezemplu, iha vontade husi eskola/komunidade sira no prepara mós ona materiál
tomak ba lian ne’ebé apropriada). Propoen Edukasaun Multilingue bazeia iha Tetun,
bainhira lian lokál sira seidauk iha.
3. Objetivu longu prazu nian (to’o 2020)
1. Edukasaun Multilinge bazeia ba L1ou Tetun habelar iha áreas ne’ebé hadulas eskola
demonstrasaun , durante ou depoisde demonstrasaun iha primeiru siklu edukasaun
bázika.
2. Halo planu atu alarga/habelar instrusaun L1 hanesan matéria ida no hanesan meiu instru
(uza método bilinge) iha segundu siklu edukasaun bázika.
3. Dezenvolvimentu formasaun ba profesór sira no materiál tomak haklekar ona atu bele uza
liután lian barabarak Timór nian rasik.
3
4. Planu Implementasaun detalladu
(2011 – 2013)
4.1. Dezenvolvimentu lian lokál no materiál lian lokál sira
Konsiderasaun ba dala uluk mak atu prepara lian inan ba uzu nasionál. Lian lokál balu iha
tiha ona tradisaun eskrita, enkuantu ke seluk sei iha faze inisiál. Tabela ne’ebé tuir mai
deskreve asaun balu ne’ebé foin hahú hodi fasilita uzu lian lokál ba literasia inisiál no
aprendizajen. Baze ba maioria asaun mak organizasaun voluntária Konsellu ba
Promosaun LianInan (KPLI) ba lian lokál idaida, ne’ebé konsiste husi líderes no idozus,
mane no feto ne’ebé reprezenta interese komunidade linguístika no vontade atu servisu
hamutuk ho linguísta no edukador sira hodi dezenvolve sira nia lian liuhusi edukasaun.
4
Tipu Proposta Responsável Kalendáriu
Ezekusaun
atividade
2011 2012 2013
Peskiza Investiga forma eskrita hirak ne’ebé iha ona no INL, Pontu fokál sira, x
material tomak konaba lian timórnian tomak Sek.Kult nian no kada
KPLI
Avalia nesesidade bázika/insentivu tomak ba Pontu GT no Sek.Kult x
fokál sira
Avalia nesesidade bázika/insentivu tomak ba GT no Sek.Kult x
Konsellu Promozaun LianInan nian
Avalia kapasidade INL atu akompaña INL, SIL Internasionál x
dezenvolvimentu linguístiku, determina nesesidade
treinamentu, lojístika, administrasaun no pesoál
sira
Explora kapasidade publikasaun no determina Sek.Kult, INL, SIL Intl x x x
oinsá bele dezenvolve/suporta Editóra sira
Polítika Determina ho ME i Sek.Kult oinsá pontu fokál sira GT, ME no Sek.Kult x
bele opera iha kada distritu hodi tulun koordena
atividade tomak KPLI
Estabelese manuál báziku sira ba membru no GT nian ho kontribuisaun x
operasaun (input) husi lian hirak
ne’ebé komún hotu.
Kapasita Hahú ho hirak ne’ebé ativu liu KPLI,hahú kapasita INL, SIL Internasionál, x x x
saun saun enkuantu dezenvolve mós rekursu linguístiku kolega sira aleinfronteira
sira hirak ne’ebé relevante
hotu
SIL fornese asistênsia téknika ba INL tuir INL, SIL Intl x x x
nesesidade; apoiu finanseiru bele buka hetan husi
fonte oioin ba peskiza no dezenvolvimentu
Identifika autór sira no hala’o workshops atu dezen INL, SIL Intl ho KPLI ho x x
volve livru konta istória/aiknanoik sira,kartaun KLE
alfabetu/liafuan xave no materiál leitura tuir grau
hotuhotu
Treina autór sira hamutuk ho treinadór i elaboradór SIL Intl, internasionál x x
kurríkulu konaba metodolojia multilinge tomak EMLBLI spesialista sira
Prátika Dezenvolve variedade armonizada sira, karik bele; INL, KPLI x x x
dezenvolve ortografia hirak ne’ebé konkorda ona,
gramátika, disionáriu bazeia ba hirak ne’ebé iha
ona
Dezenvolve manuál sira ba profesór/inanaman sira INL, SIL Intl ho KLE x x x
konaba hakerek ho lianinan rasik (karik bazeia iha
estrutura jenérika ida no adapta ba L1 idaida)
KPLI identifika profesór sira, futuru profesór sira no KPLI ho KLE x x x
Asistente Ensinu sira (AE) entre membru
komunidade sira ne’ebé literadu hotu ona iha L1
Dezenvolve liután no disemina ortografia, INL, SIL Intl x x x
pedagojia no vokabuláriu etc. tetun nian.
Dezenvolve matériál bi/multilinge ba nível médiu KLE, ME x
sira iha eskola primária ba leten, inklui
edukasaun/ensinu alternativu no programa
relevante sira seluk
Objetivu Médiu Prazu:
1. INL iha kuadru sira ne’ebé barak liu no mesak linguista kualifikadu sira ho kapasidade
adiantada no apoiu, ne’e mak sira bele fó suporte tékniku ba konsellu lian sira.
Kooperasaun internasionál i aleinfronteira ho linguista relevante sira no lídere
komunidade lian sira estabelese ona.
2. Ortografia Tetun, gramátika no dezenvolvimentu terminolojia dezenvolve di’ak tebes.
3. Lian prinsipál Timórnian tomak iha forma armonizada, ortografia hirak ne’ebé
patronizadu ona no rekursu linguístika adisionál sira (disionáriu sira, etc).
4. Livru konta istória/aiknanoik no materiál leitura ne’ebé tuir grau dezenvolve barak liu
ho Timór sira nia lian inan rasik; Materiál sira balu dezenvolve ba L1 hanesan meiu
instrusaun iha nível primária.
5. Profesór barak liu husi kada komunidade linguístIka mak hetan treinu no kualifikadu
hotu ona, hodi nune’e la depende ona ba Asistente Ensinu. Asistente Ensinu sira
ne’ebé hakarak, bele mós treina no sai hanesan profesór sira ne’ebé kualifikadu hotu.
Objetivu Longu Prazu:
1. INL ne’e funsiona totalmente hanesan sentru peskiza linguístika no sosiolinguístika ho
parseria peskiza lokál i internasionál.
2. OrtografiaTetun no terminolojia dezenvolve maka’as ona i disemina hotu.
3. Timóroan barak mak sira nia lian iha ona forma armonizada tomak, ortografia hirak
ne’ebé padronizadu ona ho rekursu linguístiiku sira (disionáriu sira etc).
4. Livru istória/aiknanoik no materiál leitura ne’ebé dezenvolve tuir grau tomak ho Timór
nia lianinan sira, ho progresu ne’ebé halo hela iha dezenvolvimentu material L1 nian,
hanesan mós materiál bilíngue sira ba eskola primária ne’ebé aas liu nian.
5. Iha númeru sufisiente profesór kualifikadu ne’ebé ko’alia lianinan ne’ebé relevante, no
la presiza tan ona asistente ensinu sira. Asistente ensinu ne’ebé hakarak, sai
kualifikadu hotu ona.
6
4.2. Dezenvolvimentu profisionál profesór sira nian
Konsiderasaun seluk ne’ebé tuir mai, mak nível preparasaun profesór sira nian atu bele uza
liainan sira ho Tetun iha préprimária ho ensinu báziku. Enkuantu bele iha nesesidade boot,
maibé experiênsia iha paíz sira seluk hatudu katak hasa’e/hadi’a kapasidade ko’alia, literasia
no ensinu ba profesór sira ne’ebé ko’alia ona L1 lianinan, ne’e efisiente liu duké hasa’e sira
nia kapasidade iha lian ida ne’ebé sira rasik la ko’alia ho fasilidade. (ezemplu L2 ka L3).
Informasaun adisionál relasiona ho konteúdu no meiu dezenvolvimentu profisionál sira ba
profesór sira, bele hetan iha Apêndise D.
Objetivu Médiu Prazu
1. Polítika ne’ebé klaru estabelese ona ba treinamentu profesór sira tuir ensinu ne’ebé
apropriadu no sistemátiku konaba lían inan, Tetun ho Portugés, no mós lian seluktán.
2. Profesór sira hotu simu treinamentu/formasaun iha lian Tetun, nia ortografia/konaba
hakerek, gramátika no metodolojia.
3. Profesór iha eskola demonstrasaun sira fó feedback/resposta konaba treinamentu hodi
bele hadi’a treinamentu iha futuru konaba edukasaun multilinge nian.
4. Besik 50% profesór husi eskola préprimária no primária sira (Siklu 1 ho 2) treina hotu ona
no koloka sira tuir sira nia kualifikasaun rasik, inklui sira nia reportóriu tomak konaba lian.
5. Profesór balun ne’ebé espesializa ona iha lian Portugés hetan treinu no hanorin lian
Portugés hanesan matéria ida hotu iha nível primáriu (Siklu 1 no 2).
Objetivu Longu Prazu
1. Profesór sira hotu hetan ona treinu apropriadu no koloka sira tuir sira nia kualifikasaun
rasik, inklui sira nia reportórius lian nian.
2. Prátika husi profesór sira ne’ebé espesializa ona iha ensinu ba lian Portugés kontinua, no
profesór sira ne’ebé espesializa ona iha Inglês no Indonéziu hetan mós treinamentu atu
hanorin sira nia lian rasik hanesan eletivas/hili nian, iha 3º. Siklu ho nível sekundária.
Avaliasaun konaba nesesidade bázika/insentivu KLE, GT nian tau tan partes x x
ba profesór sira relevantes temi iha leten?
Avaliasaun konaba nesesidade bázika/insentivu KLE, GT tau tan partes x x
sira ba pesoál edukasaun/ensinu distritu relevantes temi iha leten?
Determina distritu ida ne’ebé mak nia eskola pré KLE/SEL, ME x
primária/primária sira iha profesór sira ne’ebé
hakarak servisu iha eskola DEMO sira
7
Tipu Proposta Responsável Kalendáriu
ativida Ezekusaun
de 2011 2012 2013
Polítika Ba Nasaun tomak, hala’o uluk mak formasaun iha lian Tetun KLE, GT ho INFORDOPE, x
no metodolojia ensinu EMLBLI nian ba iha treinamentu iha ME i ONGs iha
servisu laran ne’ebé hala’o iha 2011 treinamentu ba profesores
Determina ho ME oinsá pesoál distritu sira hili área ne’ebé bele KLE, GT ho ME x x
apoia eskola DEMO sira
Estabelese deskrisaun konaba servisu báziku sira ba profesór KLE, GT ho ME, KPLI i x
EMLBLI nian, no mós ba Asistente Ensinu sira (AE) profesór sira no AE sira
rasik.
Determina ho ME oinsá mak kursu formasaun ba profesór sira x
iha nível eskola preprimária sira ne’ebé akreditada hotu ona
bele adapta hodi inklui/hatama iha L1s (NQF nível 3 ou 4?)
Determina ho ME oinsá profesór EML sira ho Asistente KLE, GT ho ME, KPLI i x
profesór sira (AP) bele kualifikadu hotu, oinsá bele rekoñese profesór ho Asistente
sira nia formasaun adisionál, insentivu sáida mak bele fó, no profesór sira rasik
opsaun karreia nian hirak ne’ebé mak bele halo
Determina ho ME oinsá atu rekruta profesór eskola pré KLE, GT ho ME x x x
primária no primária sira nian (siklu 1) (asaun afirmativa bazeia
iha profisiênsia lian) no koloka iha futuru atu permite ensinu
bazeia iha L1
Determina ho ME i INFORDOPE oinsá Tetun bele uza hodi KLE, GT ho ME x x x
avalia kandidatu sira ba formasaun profesór sira nian
(posivelmente liuhusi avaliasaun bi ou multlinge)
Determina ho ME oinsá Tetun bele hatama hanesan meiu KLE, GT ho INFORDOPE x x x
instrusaun ba formasaun préservisu nian ba profesór eskola
préprimária no primária sira nian.
Determina ho INFORDOPE oinsá metodolojia KLE, GT ho INFORDOPE x x x
edukasaun/ensinu multilinge sei hatama iha formasaun pre
servisu nian ba profesór eskola primária tomak nian
Determina ho ME oinsá profesór sira ne’ebé espesialista iha KLE, GT nian hamutuk ho x X
lian Portugés, Inglês no Indonéziu bele hetan ME i eskola DEMO sira
treinamentu/formasaun no koloka iha organizasaun eskola
bázika foun ida
Kapasita Hahú kapasitasaun iha metodolojia EMLBLI no advokasia ba SIL Intl, espesialista x x
saun/ treinadór/formadór sira, INL, Grupu Traballu no pesoál ME internasionál EMBLI nian
prátika ne’ebé sei envolve iha preparasaun eskola DEMO sira nia
pesoál/staff
Hahú ho profesór, diretor eskola sira hotu no pesoál distritu Treinadór sira ne’ebé x x X
sira iha área hirak ne’ebé hili ona, hahú kapasitasaun konaba prepara hanesan temi iha
metodolojia EMLBLI no lian L1 literasia/pedagojia nian leten ho apoiu husi
espesialista sira, tau tan
INL I KPLI ba treinamentu
profisiênsia iha L1
Identifika no treina espesialista no profesor sira iha lian Treinadór sira ne’ebé iha x x X
Portugés hodi hanorin Portugés hanesan (matéria) L3 iha ona (ho orientasaun ruma
eskola DEMO sira. konaba metodolojia husi
espesialista internasionál
sira?)
Organiza apoiu bazeia iha eskola ba profesór demo sira hodi KLE, treinadór sira x x X
envolve vizita periódika ba eskola sira husi pesoál distritu no
nasionál
8
4.3. Dezenvolvimentu Kurríkulu nian
Objetivu Médiu Prazu
1. urríkulu Multilinge dezenvolve no serve hanesan baze ba dezenvolvimentu materiál
sira.
2. Abordajen hirak ne’ebé la hanesan ba kurríkulu multilinge (ezemplu kompetênsia
hirak ne’ebé hanorin ho lian ne’ebé la hanesan bazeia ba kondisaun linguísitka)
dokumenta ona no dezenvolve ba nafatin.
3. Avalia alunu sira liuhusi bi/multilinge iha nível préprimária no primária.
Objetivu Longu Prazu
1. Abordajen hirak ne’ebé aditiva liután ba edukasaun multilinge reflete iha kurríkulu
enkuantu dezenvolve lian no kapasidade ensinu.
2. Avalia alunu sira husi aspetu bi/multilinge iha sistema edukasaun/ensinu tomak.
9
4.4. Advokasia no koñesimentu públiku
KLE ho apoiu husi Grupu Traballu nia “Komisaun ba Koñesimentu Públiku), presiza servisu
hamutuk ho ME no ajênsia relevante sira atu prodúz no disemina materiál informasaun,
liuhusi média oioin, foka liu ba komunidade sira ne’ebé sei hahú eskola demonstrasaun sira
no haluan tan ba públiku einjerál. Konaba materiál hotu, tenke haree liu ba buat hirak
ne’e:
Katak edukasaun bazeia ba lianinan hanesan opsaun ida ne’ebé sei tulun hadi’a
rezultadu eskola nian hanesan mós halo aprendizajen lian nasionál no ofisál bele sai
fásil liután.
Katak paíz sira seluk (husi naran) adopta tiha ona metodolojia hirak ne’ebé bazeia
ba lianinan ho rezultadu sira ne’ebé di’ak
Katak nia objetivu tomak mak multilinguízmu no multiliterasia no mós hanesan
aprendizajen ida ne’ebé hadi’a tiha ona i divertida/halo ema gosta tebes
Katak bele husu mós opiniaun públika bazeia ba experiênsia eskola demonstrasaun
sira nian rasik.
Sei implementa nafatin manuál sira konaba kurríkulu nasionál
Objetivu médiu termu
1. Edukasaun Multilingue bele komprende no diskute barak entre parte relevante sira husi
baze bá to’o sentru.
2. Diskusaun hahú konaba adopsaun polítika jerál ida konaba lian ba TimorLeste.
Objetivu longu termu
1. Adopta ona polítika jerál ida konaba lian ba TimorLeste.
2. Rekursu edukasaun ho treinamentu liga ho polítika atu asegura nia implementasaun
rasik.
10
Tipu Proposta Responsável Kalendáriu
atividade Ezekusaun
2011 2012 2013
Peskiza Diskute konaba EMLBLI ho grupu foku sira ne’ebé reprezenta KLE, GT ho x
segmentu oioin sosiedade nian atu bele estabelese pontu Universidade nia
akordu no preokupasaun hirak ne’ebé importante Peskizadór?
Prodúz komunikadu imprensa iha momentu hirak ne’ebé xave KLE, GT x x x
iha faze inisiál no hala’o nafatin demonstrasaun, treinamentu i
eventu sira seluktán ne’ebé relasiona ho EMLBLI
Prodúz gravasaun audio badak nian ho halo entrevista ho key x
stakeholders/parte relevante sira, hodi deskreve konaba EM
LBLI no nia benefísiu tomak; servisu ho rádiu lokál i nasionál
sira atu halo emisaun
Prodúz kada tinan gravassaun/rejistu implementasaun hirak x x
ne’ebé badak nian ho informasaun atuál konaba demo
Prodúz entrevista badak ida iha video ho key stakeholders sira KLE, GT, CPMTs, x
hodi deskreve konaba EMLBLI no nia benefísiu tomak no ME ho Alola?
servisu hamutuk ho média lokál halo emisaun, barak liu di’ak NUFL (UNICEF)?
liután
Prodúz vídeo implementasaun ne’ebé badak kada tinan, lori KLE, GT, CPMTs, x x
hatudu konaba klase EMLBLI nian agora i ho atualizasaun ME ho UNICEF?
bazeia ba esperiensia iha eskola demo sira
11
4.5 Peskiza no dezenvolvimentu
Hanesan temi ona iha leten, eskola demonstrasaun sira sei forma baze sira hodi hahú no
estabelese EMLBLI, komesa ho ensinu préprimáriu ho hanoin atu habelar ba to’o iha
eskola primária sira ne’ebé liga ba malu. Enkuantu karik la bele uza L1s hodi lee, hakerek
no aprende iha eskola primária hahú husi klaran to’o hotu tanba nível oioin lian nian ho
dezenvolvimentu materiál sira, mak abordajen EMLBLI ADITIVA nian no nia intensaun
tenke klaru nafatin hanesan: promove L1 nia orál no eskrita, sai barak liután, enkuantu
hanorin Tetun ho Portugés hanesan L2 no L3. Fleksibilidade tenke iha, no foku ba oinsá
aprende husi experiênsia iha eskola demo sira.
Estrutura sira balu bele harii liuhusi projetu eskola demonstrasaun sira atu “peskiza
asaun” (action research) ne’e ho peskiza tradisionál aleinde rekoilla dadu hotuhotu bele
suporta sistema monitorizasaun i avaliasaun ida iha Ministériu Edukasaun.Sei sai di’ak
tebetebes se peskizadór Universidade sira bele liga ho prosesu ne’ebé la’o dadaun
konaba hasa’e kapasidade Monitorizasaun & Avaliasaun nian, dezenvolve kapasidade
peskiza nian no dokumenta atividade eskola demonstrasaun sira.
Objetivu Médiu Prazu
1. Finansiamentu ba peskiza iha ona ba projetu oioin ne’ebé foka liu ba eskola demo sira.
2. Parseira nasionál no internasionál sira estabelese ona, integra estrutura hirak ne’ebé
governu nian hanesan ME no INL ho universidade sira, ONG nia input hodi hala’o
kapasitasaun.
3. Monitorizasaun no avaliasaun ba prosedimentu lubun ne’ebé dezenvolve no adopta
hela.
4. Rezultadu peskiza nian hirak ne’ebé partilha/fahe hamutuk hodi hadi’a prátika no
informa konaba esforsu hotu iha futuru Konaba EML.
Objetivu Longu Prazu
1. Projetu Peskiza sira kontinua hetan finansiamentu no hodi fornese fila fali dadu sira ba
iha programa edukasaun multilinge (EML).
2. Kapasidade Peskiza Nasionál no mós kapasidade iha M & E hasa’e tán.
12
Tipu Proposta Responsável Kalendáriu
atividade Ezekusaun
2011 2012 2013
Profesór eskola demo sira hala’o daudaun asaun peskiza, halo ME ho apoiu husi x x x
enkontrus entre sira no mós ho pesoál ensinu distritu sira nian, univ nia
halo relatoriu ba KLE ho ME Peskizadór sira
Peskizadór sira vizita eskola demo sira iha baze tomak, fó KLE, Peskizadór x x x
hikas fali feedback husi profesór sira ba organizadór sira no univ nian
rekoilla dadu hirak ne’ebé ho kualidade ba implementasaun
dokumentu nian
Polítika Estabelese rede peskiza ida no hakerek proposta hirak ne’ebé KLE, GT nian, x
atu hetan dotasaun fundu sira husi li’ur ba peskiza longu termu ME, INL ho
nian no kapasitasaun ba peskizadór sira peskizadór univ
sira (nasionál no
internasionál sira)
Servisu ho distritu sira hodi promove expansaun ba eskola sira KLE, GT, ME x x
seluk enkuantu parte relevante sira hatene ona konaba
EMLBLI nia benefísiu sira
Dezenvolve Hala’o treinamentu konaba “peskiza asaun” (action research) Treinadór asaun x
Kapa ho profesór sira husi eskola demo sira no pesoál edukasaun Peskiza sira
sidade/kap lokál
asitasaun
Pesoál edukasaun istritu sira nian hamutuk ho peskizadór sira KLE, Peskizadór x
mantein dadu tomak, hala’o vizita ba eskola sira, ezamina no univ nian
koordena peskiza.
Prátika Dezenvolve sistema portofóliu konaba kada alunu iha EML atu KLE, GT x
bele halo peskiza lonjitudinál
13
Indise no meiu hirak ne’ebé ba dezenvolvimentu
Apéndise A profisionál profesór sira nian
Índise konaba dezenvolvimentu profisionál profesór sira nian ba Edukasaun Multilinge (EML/MLE) tenke inklui:
L1 literasia no vokabuláriu pedagójiku
Literasia Tetun ho vokabuláriu pedagójiku
Metodolojia ensinu lian (lian dahuluk, daruak no adisionál)
Metodolojia bilinguál ba ensinu nia konteúdu
Justifikasaun pedagójika Edukasaun Multilinge bazeia ba Lianinan.
Hola dalan seluk, profesór sira tenke hetan asesu ba buat hirak ne’e:
Koñesimentu sira: Kapasidade Komunikasaun Interpesoál Báziku vs. Profisiênsia/domíniu Lian
Akadêmika Kognitiva (Cummins), Períodu Silênsiu (Krashen), erru sira nia papél/funsaun, muda
kódigu (code – switching), relasaun entre akizisaun lian no aprendizajen, bi/multilinguizmu
Abilidade/kapasidade: Inísiu ensinu no kontinuasaun literasia iha L1, dezenvolvimentu lian ba
kurríkulu tomak, avaliasaun konaba aprendizajen estudante sira nian, téknika aprendizajen
partisipatóriu, hasa’e kompreensaun alunu sira nian, uza estratéjia lubun ida, individualiza ensinu,
dezeinha no adapta materiál sira tuir nível alunu sira nian rasik
Atitude sira: respeitu ba alunu sira (no sira seluk) sira nia lian no kultura, respeitu ba diferensa
individual sira, atitude pozitiva relasiona ho multilinguizmu, atitude kooperativa ho alunu sira nia
família tomak
Empregu: konfidênsia kombina ho koñesimentu, abilidade no atitude hotuhotu atu defende
edukasaun multilinge ne’ebé bazeia liu ba lianinan
Konaba profesór ESKOLA DEMONSTRASAUN sira, rekomenda katak :
Parte rua, profesór sira ne’ebéiha experiênsia ho profesór foun sira, tenke hili no treina sira atu uza
L1
Diretór eskola sira ho pontu fokál distritu sira atu inklui iha treinu ne’ebé fó.
Atu fó nafatin treinamentu pedagójiku no apoiu ba professórores sira
Atu L1 uza barak liután iha treinu;Ou se Tetun bele uza ba treinamentu, entaun traballu grupu no
individuál bele halo iha L1.
Métodu “Peskiza Asaun” (Action Research) atu hanorin ba profesór sira, hodi nune’e sira bele halo
ajustamentu hirak ne’ebé presiza iha sira nia prátika rasik (no mós reporta fali ba LC.)
Pontu Importante hirak konaba AsistenteEnsinu (AE) sira
Fundamentasaun lójika no benefisiu uza AE sira:
Enkuantu seidauk iha profesór sira ne’ebé ho kualifikasaun sufisiente iha lianinan ne’ebé hanesan
ho sira nia alunu sira rasik, paraprofisionál sira AE sira bele ajuda profesór sira explika konaba
materiál no fo instrusaun ho lian komunidade nian.
Komunidade no/ou LC tenke selesiona AE sira; sira tulun lori kultura lokál no experiênsia hirak
ne’ebé mai husi eskola laran.
AE sira baibain iha motivasaun boot atu defende alunu sira. Sira bele sai voluntáriu ka simu
saláriu; sira bele membru familia alunu sira nian rasik.
AE sira ne’ebé treina di’ak ona ho sira nia parseiru profesór sira tenke kolabora didi’ak.
Prudente/kuidadu ho AE sira:
AE sira hanesan medida temporária ida bainhira la iha professor sira la to’o no iha kualifikasaun
husi grupu lian hirak ne’ebé apropriadu. Ida ne’e tanba relasaun poder/autoridade ne’ebé la
hanesan entre profesór sira ho AE sira kontinua tau lian lokál iha liu okos.
Dia’k liu se iha loke dalan promosaun karreia nian ida ba AE sira ne’ebé hakarak hadi’a sira nia
kualifikasaun; purezemplu, tuir Kuadru Kompetênsia Nasionál, sira tenke tuir kursu hodi hetan
sertifikadu ba nível 3 ou 4.
AE ho profesór sira tenke buka dalan rasik atu servisu hamutuk hodi tulun alunu sira; sira ne’ebé
hetan difikuldade tenke enkoraija sira atu observa/valoriza parseiru sira seluk ne’ebé servisu di’ak.
AE sira la ezije atu sira tenke hetan profisiênsia iha L2 no L3, mas sira presiza domíniu sufisiente
iha bi/multilinguizmu atu bele interpreta L1.
ORSAMENTU BA IMPLEMENTASAUN PROGRAMA Apéndise B
“ESKOLA DEMONSTRASAUN”, 2011
Jullu to’o Dezembru 2011 / Eskola 12
Formasaun
GASTU TOTAL 13,420
(1) Verba ida ne’e aloka tiha ona iha orsamentu UNICEF/Ministériu Edukasaun (2011) no mos simu
kontribuisaun husi Governu ACT (Canberra, Australia)
EDUKASAUN MULTILINGE BAZEIA BA LIANINAN BA TIMORLESTE
PLANO IMPLEMENTASAUN