Makala Marito 2019
Makala Marito 2019
Makala Marito 2019
INTRODUSAUN
1
1.1 Antesedente
Iha Timor-Leste, kondisaun ekonomia familia nian, distansia husi uma ba eskola,
malnutrisaun, kondisaun fíziku eskola, falta fasilidade eskola no seluk tan sai hanesan fatór
ba labarik sira atu husik hela eskola, lakohi ba eskola no repete klase. Maibe iha fatór ida
ne’ebé kuiñesidu iha mundo, maski ema balun iha Timor-Leste kontinua nega, mak lian
instrusaun iha sala laran. Bazeia ba estudus no pratikas internasíonal hatudu momos katak
lian instrusaun hanesan xave ba kualidade edukasaun basa lian ne’e mak fasilita
komunikasaun efetivu entre alunus ho profesor.
Ida ne’e signifika katak presiza hili ida ne’ebé labarik no profesor sira kompriende
didiak, nune’e sira bele komunika ba malu durante prosesu aprendizajen. Komunikasaun
uza lian ne’ebé parte rua kompriende mak sei fasilita transmisaun matenek husi profesor ba
alunus ho efetivu, enkoraja alunus sira hato’o sira-nia hanoin ho livre, no motiva profesor
sira atu foka ba metodolojia hanorin ho kreativu. Kuandu uza lian dahuluk ou lian inan
hanesan lian instrusaun ne’ebé labarik maioria kompriende didiak mak sei kontribui
maka’as ba dezenvolvimentu literasia inisiu no kongnitivu labarik sira nian, nomos sei
hamenus taxa abandona eskolar ou sedu (husik hela sekola) tamba labarik sira gosta tebes
atu aprende ho sira-nia lian rasik, bele haree estudo husi Estudus barak hatudu no prova
ona katak atu hadia partisiapasaun labarik sira iha eskola no kualidade edukasaun, presiza
uza lian dahuluk hanesan lian instrusaun iha sala laran basa bele fasilita komunikasaun
efetivu entre alunus sira ho professor.
2
1.3 Formulasaun Problema
Bazeia ba atensedente iha leten eskritor foti nia formulasaun problema mak hanesan
tuir mai ne’e:
a. Oinsa atu fo benefisiu no aumenta responsabilidade ba estudante?
b. Oinsa ho prosesu atu kria edukasaun neebe kualidade ba estudante?
1.4 Benefisiu
Sei hamosu kualidade edukasaun iha eskola ida. Jestaun eskola diak sei asegura
funsionamentu instituisaun lao diak, efetivu, efikas,ho sustentavel hodi mobiliza rekursu
tomak nebee iha hodi atinzi meta ho objetivu eskola nian. Mos bele servisu parseria ho
instituisaun ka entidade seluk hodi hetan rekursu ka hamosu oportunidade hodi posibiliza
agentes eskolar sira nebee iha hodi aumenta sira nia kapabilidade hodi hanorin diak, no
hetan resposta diak ba sira nia kuriozidade ho kreatividade hodi buka solusaun ba problema
didatika, pedagojiku ho sosio-ekonomiku. Edukasaun atu fo koinesemento ba ema liu-liu
iha area edukasaun nian.
KAPITULU II
3
ENKUADRAMENTU TEORIA
Maibe iha Timor-Leste, iha eskola barak mak estudante sei tuur iha rai hodi
aprende, livru menus hodi posibiliza mestri ho estudante sira hanorin ho aprende, falta
fasilidade pratika hodi posibiliza mestri ho estudante sira aprende ho introdus no uza
metodu hanorin ho aprende nebee kaer ho liman (hands on teaching and learning
processes). Tanba falta fasilidade mestri hanorin teoria deit, sein liga ho pratika ho
fenomena riil iha sosiedade, industria ho merkadu servisu. Nunee estudante susar imajina
ho internaliza materia hanorin. Fasilidade menus la tulun mestri sira hodi hanorin inovativa
no la estimula estudante hodi halo kreatividade.
Realidade mos hatudu katak iha eskola privadu sira (liu-liu ensinu baziku ho
sekundariu) iha Timor-Leste nia fasilidade diak liu. Nunee kualidade edukasaun iha eskola
privadu sira nee mos diak liu kompara ho eskola publika sira. Hare ba skor ka valor exame
nasional tinan-tinan hatudu estudante sira ho notas aas mai husi eskola privadu sira, liu-liu
eskola katolika. Divergensia fasilidade hanorin iha eskola publiku ho privadu,laos deit
hamosu divergensia kualidade entre eskola, maibe importante liu hamosu mos divergensia
iha sosiedade entre povu baibain, kiak no barak (the poor) ho ema riku sira (the have)
konaba asesu no hetan kualidade edukasaun. Povu maioria ho kiak nia oan sira eskola iha
eskola publiku nebee menus fasilidade hanorin.
4
Kompeténsia ida ne’e koñesimentu lubun ida, sai hanesan, atitude no hahalok ne ' e
habilidade loke dalan ba ema ida halao servisu ruma ne’e ho efikásia iha kompeténsia ne’e
mak buat sira-ne’ebé diferente. Ema ida ne’e bele sai relevante ba ida halo servisu ruma ho
di’ak maibé ne’e la signifika katak nia mak sempre kompetente, ka ne’e ema hanesan bele
halo servisu seluk nida ita
Nune’e sai relevante iha relasaun ho di’ak ida ne’ebé dezempeñu iha servisu espesífiku ida,
la garante iha dezempeñu ho di’ak. Iha kompeténsia atu hala’o servisu ida ne’e signifika
hetan koñesimentu, habilidades no atitude kompativel ho dezempeñu.
2.4 Importansia
5
Kompetensia husi pedagojia edukasaun ne’e importante tebes ba edukasaun.
Kualidade mestri sukat husi kuinesimentu ho abilidade iha area espesializada, pedagogiku,
metodu hanorin ho avaliasaun. Mos sukat husi atetude (etika, moral, maneira aprezenta an
ho abilidade komunikasaun) diak hodi hanorin no sai modelu ba estudante aprende no
banati tuir. Kualidade mestri nebee diak tenki hetan husi prosesu rekrutamentu ida diak,
nebee bazeia ba kuinesimentu klean, abilidade aas, iha meritu, etika ho atetude diak.
Nune’e mos presiza formasaun kontinuada iha area espesializada, metodu hanorin ho
avaliasaun.
Maibe rekrumentu mestri sira barak la hare ba kualidade ho relevansia
kuinesimentu tuir meritu hodi hanorin. Maibe hare liu ba afiliasaun politika ho kolega.
Nunee mestri sira barak mak nia nivel edukasaun ho abilidade kiik iha kontiudu siensia,
pedagogika hanorin, hahalok no lian Portugues. Tanba rekrutamentu sadere liu ba
konsiderasaun politika, mak mestri sira barak mak sai ativista, lealidade ho devosaun
politika barak liu du ke hadomi ho leal ba sira nia profisaun “sagradu” hanesan heroi boot
ba prepara rekursu umanu ho lider nasaun nian nebee la bele limita ho politika partidariu,
grupu, belun ho favoretismu. Mestri sira tenki kaer metin prinsipiu edukasaun ida nebee
universal, egalitarian, fraternal, sein fronteira ka non diskriminativu.
KAPITULU III
6
LIAN MANTAKA
3.1 Rezumu
Rekuiñese katak kualidade edukasaun iha Timor-Leste sei kiik. Liu-liu sukat husi
sira nia serbisu ho atitude. Kualidade edukasaun kiik ne’e tanba padraun ho kurikurilu
seidauk define diak, lian hanorin, metodu rekrutamentu ho promosaun mestri, fasilidade
hanorin, jestaun eskola, mentalidade edukador, partisipasaun inan-aman iha eskola, seidauk
iha konsensu nasional kona-ba edukasaun no investimentu governu iha edukasaun sei
menus. Parametru sira ne’e presiza hadia kompreensivu, integradu, inparsial, relijizu ho
konsisten hodi tulun hasae kualidade edukasaun iha Timor-Leste.
3.2 Konkluzaun
Konkluzaun ba traballu ne’e hakerek nain hakarak hato’o deit katak traballu nee
sidauk perfeiru husi sistematika hakerek no mos kona ba liafuan balun ne’ebe la los ka
naksala hakerek nain pronto simu kolega sira sia sujestaun no kritika ne’ebe bele ajuda hau
hodi hakerek traballu ne’ebe diak liu iha tempu tuir mai obrigadu.