Diccionario Ilustrado K'iche'

Descargar como docx, pdf o txt
Descargar como docx, pdf o txt
Está en la página 1de 194

Partes de la ropa

Le reqänib’äl atz’yäq

1. frunce 8. jareta uq'ab' atz'yäq


mejb'äl retz'ab'alil ximb'äl
2. cuello 9. tirante
uqul atz'yäq tiqb'äl
3. adorno 10. bragueta
etz'ab'a'lil tz'apib'äl
4. doblez 11. alforza
umejb'äl etz'ab'a'lil /
jekb'äl
5. paletón
utob'otik / utasb’al 12. cinturón
ximb'äl pamaj
6. talle
usuk'lil 13. escote
poch'uqul po't
7. bocamanga
uxe' q'ab'aj 14. manga
123
15. bolsa
k'olib'äl

16. traslape
ch'uqb'äl

pin
za
umej

18. pretina
uk'a'malil

19. pernil
raqan

20. ruedo
umejb'äl raqän

21. puño
uq'ab' atz'yäq

2
La panadería
Le b’anib’äl kaxlanwa

1. horno 6. panadero 11. taza medidora


utujal kaxlanwa b'anal pajb'äl läq
kaxlanwa
2. campana de la 12. harina
chimenea jek'b'äl sib' 7. pan k'aj
kaxlanwa
3. paleta 13. AZÚCAR
q'axab'äl 8. ajonjolí ki'risab'äl
sajuk'
4. aceite 14. sal
ja' manteka' 9. leña atz'am
si'
5. rodillo 15. margarina
uq'ab' ke'b'äl 10. huevo uk'ok'arisab'äl
saqmo'l
16. levadura 18. cernidor 20. lata de hornear
sipojsab'äl chayub'äl / cha'b'äl uch'ich'al kaxlanwa

17. batidor 19. cuchara


tukb'äl pak'ab'äl

126
La construcción Le wokoj ja

1. escalera ub'e ja' 8. estaca


q'a'am aqan
2. lámina 9. andamio aq'anib'äl
uwi ja ch'ich'
10. barra de hierro
3. ladrillo rab'arik ch'ich'
porom xan
11. mezcladora
4. plomada yujul uk'ajil tz'aq
etab'äl
raqanib'äl 12. azadón
chakub'äl / asaron
5. albañil
ajtz'aq

6. cordel Otras palabras Nik'aj chik tzij


k'a'am

7. zanja construir wokoj jacontrato retalmaestro


tzij de obras kinïmalplanilla
ajtz’aq de pagos retal tojonik
13. mezcla
uk'ajil tz'aq

14. cemento
raxk'ajab'äl

15. piocha
k'otib'äl

16. carretilla
charareb'äl

17. piedrín
ixim ab'aj
18. pala 20. nivel 22. arena 24. cal
jokb'äl junamrisab'äl saniyeb' chun

19.plancha 21.cernidor 23. cuchara de albañil


ch'uch'ujirsab'äl chayub'äl / cha'b'äl upak'ab'äl ajtz'aq

127
La tierra y el cielo

Le uwäch ulew xuquje' le kaj


En el campo
Pa le tiko’nijib’äl

1. estrella 8. volcán 15. rancho 22. arco iris


ch'umil xkanul k'imaja xkuq'ab'

2. cielo 9. catarata 16. tierra 23. camino de


kaj utixixb'äl ja' ulew tierra ulew
b'e

3. relámpago 10. montaña 17. cueva 24. puente


xkoyopa' juyub' pek q'a'am

4. erupción 11. lago 18. sendero, 25. barranco


uchikonik xkanul cho extravío siwan
ramb'äl b'e

5. nieve 12. pueblo 19. granero 26. desierto


muqulik sutz' tinamit uwa'oq’ib'äl awaj chaqi'j
ulew

6. lluvia 13. valle 20. bosque 27. viento


jäb' lemelik ulew k'iche'laj nima kaqiq'
13
0
7. granizo 14. casa 21. campo 28. arbusto
saqb'äch achoch / ja juyub' q'ayes

131
29. pasto 30. llanura 31. oasis
q'ayes li'anik ulew uk'iyib'äl joron
En el río
Pa le nima’

1. tinaja pak’b’äl
q'eb'äl
7. ropa
2. nube atz'yäq
sutz'
8. agua
3. sol ja'/ joron
q'ij
9. lavandera
4. piedra ch'ajo'manel
ab'aj
10. cangrejo
5. mosquito töq / xtöp
ÜS
11. arena sinyeb'
6. guacal/palangana
likb'äl /
13
2
r
o
12. orilla p
uchi' (ja') a
)
13. jabón
ch'ipäq u
k
14. matorral '
q'ayes o
l
ma i
rip b
os '
a ä
pe l
np
en c
h
'
16. ba
a
ño
j
(p
o
ar
'
a
n
13
3
Aprovechando el río
Uchokonsab’exik le nima’

1. retorcer 7. asolear 10. enjabonar 13. bañar


yitz'onik sa'ik kojik pa ch'ipäq atinik

2. restregar 8. mojar 11. secar 14. salpicar


b'achik ch'aqab'anik chaqi'jarik chaq'inik

3. remojar 9. tiritar 12. tender 15. saltar


mub'axik b'arb'atinem sa'ik ch'opinik /
pixk'anik

Los niños tiritan porque su ropa está mojada.


4. lavar ramik si' Keb’arb’at le ak’alab’ rumal le tew. Ch’aqal
ch'ajo'manik katz’yäq le ak’al.

La mujer restriega y
5. ahogar retuerce la ropa.
Kub’ach le atz’yäq
ji'ik / jiq’ik xuquje’ kuyitz’ le
atz’yäq le ixöq.

La mujer deja la ropa


6. cortar en remojo. Kumub’a’
(leña) le atz’yäq le ixöq.
Utilicemos las s ica. Kch’opin xuquje’
palabras e kpixk’anik le xpëq.
Che’qakojo le
b
tzij a
La
m ñ
La señora lava. uj a
Kch’ajo’man le chuchu’. er .
as
El niño se está ol K
ahogando. Ktajin ea a
kjiq’ le alaj ak’al. la t
ro i
El hombre corta pa n
leña. Kuramij si’ .
le achi. K l
us e
La mujer enjabona la
a’
ropa. Kukoj le atz’yäq
le a
le ixöq pa ch’ipäq.
at k
z’ ’
yä a
q l
le .
ix
öq El
. s
a
La ropa está p
tendida y o
se seca. s
Sa’lxuquje’ a
kchaqi’jarle l
atz’yäq. t
a
El y
n s
i a
ñ l
o p
La granja
Kachoch tijowel täq chikop

1. tendedero kej 8. oveja


sa'b'äl atz'yäq ati't chij
2. molino de 9. cabra
viento jek'b'äl k'isik'
kaqiq'
10. chivo
3. espantapájaros chij
poy
11. corral koral
4. becerro
alaj wakax 12. cerdo
aq
5. vaca
ati't wakax 13. granjero
kajmanel chiköp
6. toro
ama' wakax 14. chiquero/porqueriza ukoral aq

7. caballo
15. ganso
yuq patax

16. gallina
ak'

17. cisne
chom patax

18. estanque
tijb'äl joron

19. pollito
ch'iw /
wich'

20. gallo
ama' ak'

21. chompipe
no's
Las plantas
Le tiko’n
1. tronco (de 7. espina 13. raíz
fruta) kuta'm k'ix urab' che'

2. fruto 8. savia 14. gajo


uwach che' uwa'l che' uchikopil ri che'

3. rama 9. tallo 15. semilla


uq'ab' che' raqän tiko'n ija'

4. corteza 10. flor 16. cáscara


rij che' kotz'i'j rij q'ayes

5. tronco (de 11. hoja


árbol) kuta'm uxaq che'

6. pétalo 12. hierba


uxaq kotz'i'j q'ayes
El espacio Le uwa kaj

1. laboratorio espacial jumulaj 7. órbita


nuk'b'äl pa kaj ch'umil usutib'äl ulew

2. transbordador 8. planeta
q'axeb'äl k'olaj pa kaj

3. galaxia 9. satélite
upa kaj jek'b'äl tzij

4. satélite 10. cápsula espacial ch'ich' pa kaj


meteorológico
q'axenel tzij 11. astronauta
b'inel pa kaj
5. cometa
tzaqch'umil 12. traje espacial
ajkaj atz'yäq
6. constelación
l
u 15. satéli
n te de
a comu
i nicac Otras palabras
k iones Nik'aj chik tzij
' q'ax alunizaje
eb'äl jalab’äl pa
ik’
m tzij
eclipse
ó uyab’ utun
d extraterrestre
ul ajkaj winäq
o fuerza de gravedad
lu uchuq’ab’ upam

n
a
r
b'
in
el
p
a
k
aj
14
2
En la ciudad nïma tinamit

Pa le
El centro de la ciudad Unik’ajal tinamit

1. palacio nacional k'uwa'


rachochil 8. paso para peatones b'inib'äl
tinamit winäq

2. balcón 9. avenida
ka'yeb'äl utzal b'e
3. casa 10. señal de tránsito k'utb'äl ub'e
ja / achoch ch'ich'
4. catedral
rachoch tyox 11. parquímetro
uxlab'äl ch'ich'
5. esquina
uch'u'k' b'e 12. terraza
uwi' ja
6. calle
b'e 13. edificio
7. fuente nimalaj ja
14
4
14. pared
uwa xan

15. automóvil
b'inib'äl ch'ich'

16. tráfico
ub'inem
ch'ich'

17. semáforo
uq'axeb'äl
ch'ich'

18. peatón
b'inel winäq

19. portal
wa'kateb'äl

145
Visitando el centro de la ciudad Opanem pa unik’aja

1. avanzar 8. pitar 10. esquivar 12. cruzar 14. caer


b'inik xut'inik tzalanik q'axenik tzaqik

2. tropezar 9. ceder 11. sujetar 13. ladrar 15. jalar


cheq'inik ya'onik toq'anik waynajik jek'onik
3. rodear
Utilicemos las palabras
sutinik Che’qakojone nik’aj tzij

4. lustrar El carro avanza por la avenida y el motorista La gente se apura a tomar el bus.
esquiva el agua. Kkikowij le winäq che uk’amik le ch’ich’ ereb’äl
tz'ajik xajäb' Kb’in pa le utzal b’e le ch’ich’ xuquje’

5. recorrer winäq. kupak le b’insal kaxlan kejeb’äl le ja’.


El policía pita con el gorgorito y cede el paso a los
wa'katenik Los niños rodean el árbol y uno tropieza niños.
con la raíz del árbol. Kuxut’ij uxut’ib’äl le ajchajil
tinamit, Kkisutij rij le che’ le ak’alab’, jun kucheq’ij kuya’ kib’e le
6. apurar ak’alab’.
kowixik raqän chi uwa le rab’ che’.
La señora sujeta su bolsa, el anciano cruza la
calle y
7. molestar María molesta a su hermano. el perro ladra.
Kuchoqona’j le ali María le uxib’äl. Kutoq’aj le uk’olib’äl jasa täq re le ixöq,
choqonenik kuq’axej le
tata’ le uxo’l b’e xuquje’ kwaynaj le tz’i’.
El muchacho lustra los zapatos del turista
14
6
Almacén de ropa
Nima k’ayb’äl atz’yäq

1. traje 8. calzón 14. suéter


nïm atz'yäq to'q kaxlan koton

2. bufanda 9. sostén
ch'uqb'äl chi'aj xekeb'äl
3. chumpa 10. blusa
kaxlan ch'akat kaxlan po't
4. corbata 11. falda
retz'ab'a'lil qulaj kaxlan
uq
5. camisa
xa'aj 12. pantalón
wex /
6. chaqueta saka'w
xyal
13. cincho
7. calzoneta ximb'äl
atinib'äl
15. pantaloneta 19. calceta
alaj wex pisb'äl
raqän ixöq
16. camiseta
atz'yäq 20. calcetín
tasb'äl pisb'äl
raqän achi
17. c
a
l
z
o
n
c
i
l
l
o

t
o
'
q

18. vestido
atz'yäq
Almacén para el hogar Nima k’ayb’äl jas täq

1. refrigeradora 7. vidrio 12. radio 18. horno de microondas


jorob'sab'äl repq'un ab'aj jek'ol tzij / kaxlan meq'sab'äl
talutzij

2. vitrina 8. calculadora 13. batidora 19. tostador


ilb'äl jas täq k'utul ajlab'äl ke'b'äl wotz'otz'ib'äl

3. pichel 9. jarrón 14. estufa 20. olla de presión


ru'cha xa'r nima xa'r kaxlan tzakb'äl poq'owisab'äl

4. vajilla 10. televisor 15. lavadora 21. cuna


uk'iyal läq k'utb'äl kaxlan ch'ajo'nib'äl kusul
wachib'äl
5. antena / taluwäch 16. grabadora 22. lavaplatos
jek'b'äl choq'ab'il k'olol tzij ch'ajb'äl läq
11. reloj
6. ventilador ilb'äl upaq'ij 17. cafetera
yab'äl kaqiq' meq'isab'äl
El centro comercial Nima’q k’ayb’äl ja

1. óptica
b'aq'ib’äl / 7. joya
wachaj uje'lal etz'ab'a'lil

2. veterinaria
kunab'äl awaj

3. librería
k'ayb'äl wuj

4. juguetería
k'ayb'äl etz'ab'a'l

5. salón de
belleza
sokab'äl
wi'aj

6. zapatería
k'ayb'äl xajäb'
8. joyería charareb'äl q'a'am
k'ayb'äl etz'ab'a'lil
12. garita
9. floristería q'ateb'äl ch'ich'
k'ayb'äl kotz'i'j
13. barrera
10. restaurante q'ateb'äl
kaxlan wa'b'äl
14. supermercado
11. g nïm ja k'ayb'äl
r
a
d
a
s

e
l
é
c
t
r
i
c
a
s
Medios de transporte B’inib’äl

1. motocicleta 6. panel 11. camioneta


kaxlan kejeb'äl tz'apital ch'ich' agrícola juyub'äl
ch'ich'
2. GRÚA 7. bicicleta de
jek'b'äl ch'ich' reparto kaxlan 12. MICROBÚS
jachb'äl ereb'äl winäq
3. camionetilla
alaj ereb'äl 8. carro 13. picop
winäq ch'ich' alaj ch'ich'

4. tren 9. bicicleta 14. camión


jurujik ch'ich' kaxlan kejeb'äl koral ch'ich'

5. motoneta 10. trailer 15. camioneta


kaxlan kejeb'äl charareb'äl ch'ich' nïm ereb'äl winäq
Partes del automóvil
Le nuk’maninäq le ch’ich’

1. retrovisor b'insab'äl 8. BAÚL


ilb'äl rij ch'uqb'äl
2. tablero 9. pidevía
ilb'äl retal tab'äl q'axem
3. palanca 10. placa
k'exb'äl retal rajlab'alil
chuq'ab'
11. rueda / llanta sutib'äl
4. escape
releb'äl sib' 12. acumulador / batería q'aq'ob'irsab'äl

5. parabrisas
su'b'äl musmul
Otras palabras Nik'aj chik tzij
6. bomper
uq'ateb'äl
varilla del aceite etab’äl
distribuidor jachanel filtro de aceitebobina
7. timón carburador q’axeb’äl faja uja’rsab’älq’axeb’äl q’aq’ob’irsab’äl
upasil líquido de frenos
uja’al uq’atb’äl ch’ich’
13. capó
ch'uqb'äl

14. varilla del capó


chapab'äl

15. motor
ranima ch'ich'

16. radiador
q'axeb'äl
jorob'sab'äl
El dinero Ri pwäq

billete
wuj pwäq

moneda cincuenta centavos nik'aj maq'uq'


ch'ich'
pwäq

un centavo
jun ch'ich'
diez centavos
pwäq
lajuj ch'ich' pwäq

cinco centavos pwäq


job' ch'ich'
veintici
nco
centav
os
job'
uka
k'al
ch'ic
h'
pwä
q
un quetzal
jun maq'uq'

diez quetzales lajuj maq'uq'

cincuenta quetzales
lajuj ukak'al
cinco quetzales job'
maq'uq'

veinte quetzales
juk'al maq'uq'

cien quetzales
job'k'al maq'uq'
El banco
Uk’olib’äl pwäq

1. cámara de 6. guardia de 11. cajero


vídeo jek'b'äl seguridad ch'ajinel ajlal pwäq
wachib'äl
7. cliente 12. endoso
2. fotocopiadora k'olol pwäq q'axanik wuj pwäq
elesab'äl wach
wuj 8. ventanilla 13. talonario de
k'exb'äl cheques uwujil
3. secretaria tojb'äl
tz'ib'anel 9. bóveda
k'olib'äl pwäq 14. cenicero
4. folder k'olib'äl chäj
to'b'äl wuj 10. lapicero
tz'ib'ab'äl 15. maceta
5. fax kotz'i'jab'äl
esab'äl uwa tzij
Documentos bancarios Uwujil pwaqil

1. libreta de 5. huella digital 7. boleta de


ahorro wuj retal depósito
chajil pwäq uwiq'ab'aj ruqxa'nib'äl
pwäq
2. recibo de teléfono 6. recibo de agua
uwujil tojb'äl uwujil tojb'äl 8. recibo de
ch'aweb'äl joron luz uwujil
saqil
3. cheque
wujil pwäq Otras palabras Nik'aj chik tzij

4. firma
juch'b'i'aj hipoteca ya’b’äl pagaré cuenta
interés tojb’äl uwujil uk’olib’äl pwäq
ral pwäq préstamo
visa de cheques nik’ob’äl uwujil pwäq
qajb’äl / qajo’nik
La policía
Le chajil tinamit

1. policía 7. esposas 12. radio transmisor ch'aweb'äl


chajil tinamit ximb'äl elaq'om

2. delincuente 8. gorgorito
makunel kaxlan xul

3. sirena 9. cartucho
roq'ib'äl ch'ich' pisb'äl ub'aq'
q'aq'
4. reja
tz'apich'ich' 10. cincho de
policía uximb'äl
5. arma chajinel
q'aq'
11. llave
6. revólver / torb'äl uchi' ja
pistola alaj / jaqib’al
kamisab'äl
13. cadena
ch'ich'
yuqb'äl
14. garrote
ch'ami'y
15. candado
laweb'äl
uchi' ja
16. radiopatrulla
ch'ich' chajil
tinamit
Otras palabras Nik'aj chik tzij

asalto justicia
eläq’ q’atoj tzij
celda protección tob’anik
ko’ksab’äl seguridad ilawachinik

condena q’atoj tzij


Correos y telégrafos Ujachb’äl taqom wuj

1. apartado postal ch'aweb'äl wuj 7. cartero


ukojonil taqom jachal wuj
wuj
8. buzón
2. casillero k'olib'äl taqom wuj
k'olib'äl taqom wuj
9. sobre
3. carta rijpisb'äl wuj
taqom wuj
10. encomienda
4. saco de oqxa'n
correspondencia
jachb'äl wuj 11. tarjeta postal
wachib'äl wuj
5. telegrafista
ajch'awel taqom wuj 12. correspondencia taqb'äl wuj

6. telégrafo
13. má 14. telegrama wuj
q läj taqom wuj
ui 17. lacre
n 15. tinta kaqaq'ol
a tz'ajb'äl
d 18. bolsa de cartero
e p uk'olib'äl jab’chal
e o wuj
s r
cr t
ib e
ir a
k d
a o
xl r
a a
n j
tz u
'i x
b' b
a '
b' ä
äl l
Correspondencia Taqom wuj

En el sobre 5. dirección En el telegrama


Pa rij pisb'äl etal ja Upam laj taqom wuj

1. remitente 6. nombre del destinatario


taqonel ub'i' k'ulwuj
wuj
7. dirección del destinatario
2. sello postal retal k'ulunel wuj
retal taqkil
8. lugar y fecha
3. destinatario rajlab'älil q'ij
k'ulunel
wuj 9. cuerpo del telegrama, mensaje
uq'alajisaxik taqkilal
4. país
nïm tinamit 10. firma, nombre del remitente
juch'unik / ub'i' taqonel
En la carta j
Upam taqom
wuj 12. saludo
rutzil wach
11. f
e 13. cuerpo de la
c carta
h ucholajil
a tz'ib' wuj
r 14. despedida
a jachoj ib'
j
l 15. firma
a
juch'
b
'
a
l
i
l

q
'
i
Los bomberos
Le e ajchupul q’aq’

1. motobomba uxaq q'aq' 7. uniforme


chupb'äl tziyaqib'äl
q'aq'
8. manguera
2. humo q'axeb'äl joron
sib'
9. visor
3. bombero ilb'äl
chupul q'aq'
10. casco
4. hacha to'b'äl jolomaj
ikäj
11. tanque de oxígeno k'olib'äl
5. fuego kaqiq'
q'aq'
12. bota de hule
6. llama tob'o täq xajäb'
13. un pisb'äl q'ab'aj
id
ad
de
re
sc
at
e
to
b'
an
el
ch
'ic
h'

14. casaca
to'b'äl
atz'yäq

15. extintor
chupb'äl

16. guante
La gasolinera
K’ayb’äl uja’ ch’¡ch’

1. mecánico ch'ich' 7. limpiavidrios su'b'äl


utzirsanel ch'ich'
8. paño
2. expendedor tak'alib'äl
jachanel
9. aceite para carro umanteka'il
3. cisterna ch'ich'
nima k'olib'äl
10. inflador
4. fosa ya'b'äl kaqiq'
ujulal ch'ich'
11. bomba para gasolina k'olib'äl uja'
5. isla ch'ich'
ch'aqap ulew pa
ja' 12. compresor
tz'ajb'äl
6. calibrador de
aire ukaqiq'al
13. pistero
q'axeb'äl

14. tonel
nima k'olib'äl

15. tapón
ch'uqb'äl

Otras palabras
Nik'aj chik tzij

diesel
uja’ al ch’ich’

galón
etab’äl uja’ch’ich’

gasolina
uja’al ch’ich’

lubricante
pilb’äl ch’ich’
En el aeropuerto
Pa le uqajb’äl ajxik’ ch’ich’
1. cafetería q'alajisanel tzij wuj
k'ayb'äl k'atan 8. etiqueta
retal
2. mesero
jachanel 9. boleto aéreo
tojb'alil ajxik' ch'ich'
3. puerto libre
k'ayib'äl jas täq 10. mochila
4. teléfono PÚBLICO kaxlan chim
ch'aweb'äl tinimit
11. computadora
5. pasaporte k'olol choltzij /
uwujil q'axch'aqap kematz’ib’
6. pasajero
12. maletero
b'inisaxel
k'olib'äl eqa'n
7. maleta
eqa'n 13. diario / periódico
14. piloto /
b'insanel atach
é
. aero k'olib
moz 'äl
a wuj
kajm
anel 18. maletín
eqab'äl jas täq
16. carr
o 19. BAÚL
ma kaxonal
let
ero
ch
ara
reb
'äl
jas
täq

17. port
afo
lios
En la pista de aterrizaje Pa le uqajb’äl ajxik’ ch’ich

1. cabina de
control ilb'äl ja 6. helicóptero
laj ajxik' ch'ich'
2. hangar
q'ateb'äl 7. ala de avión
uxik' ajxik' ch'ich'
3. avioneta
ch'uti ajxik' ch'ich' 8. cola de avión
uje' ajxik'ch'ich'
4. escalera
paqalib'äl / 9. avión
q'a'am ajxik' ch'ich'

5. montacarga 10. pista de aterrizaje


q'axeb'äl uqajib'äl ajxik'ch'ich'
Visitando el aeropuerto
Rilik le uqajb’äl ajxik’ ch’ich’

1. anunciar 8. cerrar 10. llegar 12. barrer 14. abrazar


q'alajisanik tz'apinik opanik mesonik laq'apuxik

2. volar 9. colocar 13. llorar


11. revisar
xik'ik'enik ya'ik oq'i
nik'oxik
k
3. aterrizar Utilicemos las palabras
qajem Che’qakojone nik’aj tzij

4. despedir 7. registrar La aerolínea anuncia la hora del vuelo. Kya’ ub’ixik le releb’äl le
jachanik tzukunik ajxik’ ch’ich’.

ib' El avión vuela y la avioneta aterriza. Kxik’ik’ le ajxik’ ch’ich’ xuquje’


kqaj le alaj ajxik’ ch’ich’.
5. viajar María molesta a su hermano. Kuchoqona’j le ali María le
wa'katenik uxib’äl.

Los pasajeros viajan. Kewa’kat le b’insaxelab’.


6. abrir José se despide de Dora mientras ella llora. Le a Chepe kub’ij b’ena
jaqik che le ali Dora, are’ karaq’ej uwach.
L aza a su hijo.
a Kumes upa ja
le ixöq xuquje’
s kulaq’apuj le ral
e le al Na’.
ñ
o Juan coloca la
r maleta y el
a guardia la
registra. Kuya’
b le req’a’n le a
a Xwan le
r chajine
r katzukun chi
e upam.

El policía abre la maleta.


e
Kujäq le k’olib’äl eqa’n la chajinel.
l
El pasajero cierra su valija.
p Kutz’apij uk’olib’äl ureq’a’n le
i b’insaxel.
s
o El pasajero llega al aeropuerto.
Kopan le b’insaxel pa le uqajb’äl ajxik’
m ch’ich’.
i
e
n
t
r
a
s

A
n
a

a
b
r
En el zoológico
Pa le kachoch le awaj

1. jaula 6. cuidador 11. caballito


tz'apib'äl chajinel kej etz'ab'a'l

2. barrote 7. bebedero 12. fotógrafo


q'ateb'äl tijb'äl joron esanel wachib'äl

3. estatua 8. guía 13. batea


tz'aq wachib'äl k'amäl b'e jukub'

4. visitante 9. grupo 14. pileta


ula' molaj tijb'äl joron

5. pajarera 10. valla


kochoch tz'ikin q'ateb'äl
Mamíferos
Tu’nel täq chiköp

1. tigre / utiw
jaguar 8. león
b'älam koj

2. rinoceronte 9. elefante tix


nïm aq
10. gorila
3. mono
nïm k'oy
k'oy
4. bisonte 11. jirafa
ajq'ayes wakax yuquyik uqul

5. canguro 12. oso


pixk'anel chköp tew tz'i'
6. zorrillo
par 13. pantera
q'eqa b'alam
7. coyote
14. cebra ub' 19. murciélago
ukej juyub' sotz'
17. h
v i
e p
n o
a p
d ó
o t
m a
a m
s o
a
t r
a
16. jaba q
lí /
j
coc
a
he
'
de
mo
nte 18. mapache
raq q'awinäq
juy
Aves
Rapapinel täq chiköp

1. paloma 12. tucán


palomax 7. guacamaya q'anano's
kaqix
2. canario
q'an chochi 8. colibrí /
gorrión
3. águila tz'unun
kot
9. lechuza
xpa’ch
4. cuervo
qo'ch
10. loro
k'el
5. gavilán
xik
11. tecolote
6. codorniz tukur
saqkorowach
13. PINGÜINO
saq'eqlow

14. avestruz
nïn raqän
patäx

15. pavo real


nima no's

16. zopilote
k'uch

17. cóndor
nimaxik

18. flamingo
kaqayuq
patäx
Reptiles, anfibios y peces
Jururen chiköp, xmatuq’ xuquje’ kär

1. lagarto kumätz 7. víbora


ayin chom kumätz

2. raya 8. salamandra xtalon


ajxik' kär
9. lagartija
3. pez espada xpa'ch
jisik' kär
10. culebra
4. iguana kumätz
nïma xpa'ch
11. sapo xpëq
5. camaleón
nima xpa'ch 12. rana
xtutz'
6. cobra
ajpalaj
13. tiburón o
nïm kär
16. cocodrilo
14. anguila nima
kär kumätz xpa'ch

15. c 17. tortuga


a kok
b
a 18. pez
ll kär
it
o
d
e
m
a
r
u
k
e
j
p
l
Roedores
K’uxunel täq chiköp

1. rata
b'ayi's 6. taltuza 11. cotuza
b'a tukuy
2. chinchilla
kaxlan kuk 7. lirón 12. liebre
k'ixa nïm imul
3. puerco ch'o
espín k'ixa 13. cobaya
aq 8. conejo kut ch'o
imul
4. ardilla 14. tepeizcuinte / tepezcuintle
voladora 9. ratón k'ixa par
aqxik' kuk ch'o
15. castor
5. ardilla 10. marmota aja' chiköp
kuk k'ixa b'a
Insectos
Alaj xik’ik’el täq chiköp

1. mosquito
7. mantis 13. oruga
ÜS
xk'a'y xjut
2. mosca
8. grillo 14. gorgojo
amolo
lol lem
3. saltamontes
9. abeja 15. cigarra
sak'
awonon xikik'el
4. libélula
10. mariposa 16. luciérnaga
topotik
penpen chupi q'aq'
5. cucaracha
11. avispa 17. escarabajo
xi'l
sta'l sirir
6. hormiga
12. tórtola /
sanik
mariquita sirir
Los animales Le e chiköp

1. hocico / 6. pata 11. teta 14. lengua


trompa aqanaj tu' aq'
tza'maj

2. pico 7. pelo 12. garra 15. escama


tza'maj ismal ixk'äq jalanik

3. pluma 8. bigote 13. cola 16. concha


xik' isma'ch / ismalchi’j je' t'ot'

4. ala 9. colmillo Otras palabras Nik'aj chik tzij


xik' ware'aj

5. pezuña 10. piel amamantar tu’nik


arañar
atacar
ch’ayanik
gruñir
rak’ik
ixk'äq tz'u'mal rak’ik piar
arrastrar chararenik aullar wich’inik
awu’nik/wu’nik rugir
cazar awu’nik
chapik
El circo
Ri elesab’äl wäch

1. sombrilla 5. banda 9. sombrero de


panab'äl k'iyal uwäch mago upuwi'
q'ojom jo's
2. carpa
atz'yäq ja 6. espectador 10. mago
ka'yenel ajosonel
3. equilibrista
ajxeko'pinel 7. látigo 11. bailarina
aseyar ajxojoj ali
4. trapecista
ch'op 8. domador 12. payaso
winäq qasanel elesal wach
Disfrutando en el circo
Uki’kotemal le elesab’äl wach

1. montar 8. divertir 10. alimentar 12. asear


kejenik ki'kotenik tzuqtzub'exik ch'ajch’ajenek

2. llevar tze'nik
9. inflar 11. atravesar
k'amik
xut'inik q'axenik
b'ik
3. entrenar Utilicemos las palabras
tijoxik Che’qakojo le tzij

4. armar El señor lleva los animales. El enano se ríe y la bailarina practica.


Kuk’am b’i le chiköp le achi. Ktze’n le ko’l raqän winäq xuquje’ kutijoj rib’ le
wokonik ajxajoj.

El niño infla el globo y atraviesa el patio. El domador entrena al tigre y un hombre


5. dirigir monta el Kuxut’ij retz’eb’a’l le ak’al xuquje’ caballo.
k'amoj b'e kuq’axej le uwa ja. Kutijoj le koj le chajil rech xuquje’ kkejen le achi
chrij le ukej.
Los muchachos arman la carpa.
6. practicar Kkiyok kachoch le alab’om elesal wäch. José asea la tabla mientras la muchacha alimenta a
los
tijoxik ib' perros.
El señor dirige el trabajo. Kuch’aj le tz’alam le a Xep Ke’utzuqtzub’ej le e tz’i’
le
7. reír Kuk’am ub’e’al chak le achi. ali.

Los niños se divierten. La niña derrama el agua.


13. derramar
tixonik
El centro recreativo Ri b’anib’äl etz’anem

1. canasta 7. trofeo okib'äl k'olaj


q'ateb'äl ch'akoj rech
etz'anem
2. net / red
uk'at etz'anem 8. graderío
tantob' / tantub’
3. árbitro
ilawachinel 9. futbolista
ajetz'anel k'olaj
4. equipo
molaj etz'anel 10. portero
q'atenel
5. gol
okik ko’laj 11. red
k'at
6. cancha
etz'anib'äl 12. portería
13. trampolín
k'aqb'äl
muxanib'äl

14. nadador
muxanel

15. piscina
muxanib'äl

Otras palabras
Nik'aj chik tzij

baloncesto
k’olq’ab’aj

fútbol
etz’an k’olaj

natación
muxanik

voleibol
k’olq’ab’aj
Haciendo deporte Ub’anik etz’anem

1. patear 7. sudar 10. pedalear 13. entregar


kojik aqän elik pa k'atän sutinik jachanik

2. saltar 8. nadar 11. perder 14. festejar


ch'opinik muxanik tzaqanik b'anik
nimaq'ij
3. atajar 9. correr 12. ganar 15. bucear
q'atenik xik'anik ch'akanik / muxanik
ch’ekenik

4. amarrar
Utilicemos las palabras
jat'inik / Che’qakojo le tzij
ximik
El niño patea una Los niños se amarran las cintas.
5. empujar pelota.
ch'ikminik k'aqanik Kukoj aqan le ak’al chi rech le k’olaj.

Las niñas saltan en el patio.


Kech’opin le alaj täq alitom chi uwa le ja.
6. lanzar
El portero Kkijat’ij le uk’a’mal kixajäb’ le n ab’aj le alaj ali.
ataja la ak’alab’.
pelota.
Nruuq’at Los
k’olaaj ja jóv
q’atoonee en
l. es
se
em
puj
an.
Kki
ch’i
km
ij
kib’
le
ala
b’o
m.

La
ni
ñ
a
la
n
za
u
n
a
pi
e
dr
a.
K
u
k’
ä
q
ju
El estudio de radiodifusión Le ch’awib’äl pa kaqiq’

1. audífono k'olwuj q'ojom 8. cantante


ch'awib'äl xikinaj b'ixonel
2. afiche 9. partitura
wachib'äl k'oltz'ib' q'ojom
3. cabina de 10. piano
locución jininik q'ojom
ch'awib'äl
11. bocina
4. tocacintas releb'äl tzij
k'olib'äl tzij
12. micrófono
5. teléfono ch'awib'äl ko
naj ch'awib'äl
13. funda para disco ch'uqb'äl
6. locutor ketik'olb'ix
ch'awinel
14. disco
7. atril ketik'olb'ix
19. case
5. a
g ter
u a/g
j rab
a ad
b ora
' k'o
a lib'
q äl
tzij
16. tocadiscos
b'insal ketik'olb'ix

7. apu
nta
dor
tz'i
b'a
nel

18. casete
uk'olb'ix
Trabajando en el
estudio de radiodifusión Chakunem pa le ch’awib’äl

1. llamar 6. acompañar 8. cantar 10. escuchar


sik'inik b'e'ik / b'ixonik tatab'enik
achi'lanik
2. contestar 9. sonar
k'ulunik uwäch 7. ensayar chojlinik
tzij eta'manik

3. marcar Utilicemos las palabras


kojik retal Che’qakojo le tzij

Pedro llama por teléfono. La señora acompaña a su hijo.


Ksik’in le Lu’ pa le ch’awib’äl q’axeb’äl tzij. Kachi’lan le chuchu’ chi rech le
4. apuntar ral.
tz'ib'anik El locutor contesta el teléfono. Los niños ensayan una
canción. Kuk’ulaj uwäch tzij le ch’awinel pa naj ch’awib’äl.
Kaketa’maj le ak’alab’ jun b’ix.
5. grabar
El locutor marca el disco. Juana canta una canción.
k'olomisaxik Kukoj retal le ch’awinel le ketik’olib’äl b’ix. Kub’ixaj jun b’ix le ali
Xwa’n.

El locutor apunta en un papel. La guitarra suena.


Ktz’ib’an le ch’awinel chi uwa jun wuj. Kchojlin le
q’ojom.
En el cine
Pa le k’utb’äl uwäch atz’yäq

1. escenario 6. linterna 11. poporopo


b'anib'äl k'utunsab'äl saqib'äl k'ilim ixim

2. pantalla 7. butaca 12. billetera


uwach tzu'b'äl tem k'olib'äl pwäq

3. telón 8. acomodador 13. chocolate


ch'uqb'äl ya'ol t'uyulib'äl kab'

4. cartelera 9. boleto 14. paquete


tzijob'äl wuj okib'äl wuj pisom jas täq

5. taquilla 10. portero 15. golosina


k'ayib'äl okib'äl q'atenel munib'äl
El puerto y la playa
Ri kelib’äl ujukub’ plo xuquje’ uchi’ plo

1. ancla ub'ulq'u'tem ja' 7. cayuco


to'b'äl ujukub' jukub'
plo
8. red de pescar uk’at kär
2. barco
ujukub' plo 9. bote
ujukub' ja'
3. mar
plo 10. espuma
wosow / woqow
4. lancha
ujukub' cho 11. gaviota
uchikopil plo
5. muelle
q'a'm 12. concha
alaj t'ot'
6. ola
salvavida
s
tob'ab'äl

14. sandalia
peraj xajäb'

15. playa
uchi' plo / cho

16. anzuelo
chapb'äl kär

17. caracol
t'ot'
21
0
Glosario Rilib’al

A
a (p.16) pa ácido (p. 25) ch’äm
a través (p.16) rumal acólito (p. 66) chajil tyox
abdomen/vientre (p. 100) acomodador (p. 206) ya’ol t’uyulib’äl
pamaj abeja (p. 190) awonon
abierto (p. 26) jaqalik
abono (p. 62) uchoq’ab’il
tiko’n abrazar (p. 178)
laq’apuxik abril (p.42) ukaj
ik’
abrir (p. 178) jaqik
abundante (p. 24) k’i
aburrir (p. 29) k’istajem k’u’xaj
aceite (p. 74 y 124) aseeto
aceite para carro (p. 172) umanteka’il
ch’ich’
acelga (p. 60) saqichaj
acidez estomacal (p. 97) utzatzalaj
pamaj
acompañado (p. 36) uwajxaq ik’ agradar (p. 24)
achi’lam acompañar (p. mayi’jab’äl agricultor (p. 62)
204) b’e’ik achi’lanik tikonel agua (p. 132)
acostar (p. 92) ja’/joron
q’oyob’anik agua gaseosa (p. 76) kaxlan jorön
acumulador/batería (p. 156)
q’aq’ob’irsab’äl achiote
(p. 76) k’oxob’
adoquín (p.
51) tz’aquxa’l
b’e adorno
(p. 122)
etz’ab’a’lil
aeromoza (p.
174) kajmanel
afiche (p. 202)
wachib’äl
afirmar (p. 32)
q’alajisanik
aflojar (p. 25)
cho’pijinik
agachar (p.
78)
pachalem
agenda (p. 48)
ucholb’äl
chak agosto
(p. 43)
agua medicinal (p. 74) jorob’sab’äl alforza (p. 122) etz’ab’a’lil/jekb’äl algodón (p. 72)
aguacate (p. 60) oj b’ot/met algodonero (p. 80) ajk’ay b’ot kab’ alimentar (p.
águila (p. 184) kot 196) tzuqtzub’exik
aguja (tocadiscos) (p. 202) b’aq
aguja (coser) (p.118) b’aj oq’sab’
semich
ahogar (p. 134)
ji’ik/jiq’ik ahogo (p. 94)
jiq’em ahorrar (p. 31)
k’olik ajeno (p. 24)
rech täj ajonjolí (p.
124) sajuk’ ala (p. 192)
xik’
ala (de avión) (p. 176) uxik’ ajxik’
ch’ich’
alambre (p. 110) yuqch’ich’
alambre espigado (p. 62)
k’ixaq’ateb’äl
albañil (p. 126) ajtz’aq
alcachofa (p. 61) k’ixtub’ ichaj
alcalde (p. 48) ajkalte re
tinamit alegre (p. 24)
ki’kotemal
alergia (p. 96) k’aqat
alfiler (p. 118) b’aq chapb’äl
alfiletero (p. 118) k’olib’äl b’aq
alfombra (p. 64) su’b’äl aqanaj
almohada la’ amamantar (p. 192)
(p. 86) tu’nik amarillo (p. 20)
ch’akat q’än
almohadilla amarrar (p. 200) jat’inik /
(p. 4) su’b’äl ximik amigdalitis (p. 97) k’ax
leptz’ib’ upaqulaj ampliar (p. 33)
altar (p. 66) nimarsaxik ampolla (p. 97)
b’anib’äl poq’ anaranjado (p. 20)
ch’awem q’anq’öj anciano (p. 25) ri’j
altavoz (p. 48) ancla (p. 208) to’b’äl ujukub’
ukowib’äl plo ancho (p. 25) nïm uwäch
ch’awib’äl andamio (p. 126) aq’anib’äl
alto (p. 24) andas (p. 64) teleb’äl tyox
nïm raqän anemia (p. 97) no’jin yab’il
alunizaje (p. 140) jalab’äl pa ik’ angosto (p. 25) la’j uwäch
allá (p. 16) je la’ anguila (p. 186) kär kumätz
a ángulo (p. 22) xukut
l antebrazo (p. 98) ukowil q’ab’aj
l antena (p. 150) jek’b’äl choq’ab’il
í
(
p
.
1
6
)
c
h
i
anteojos (p. 70) lemowachaj la’/la le’ aquí (p. 16) waral
antiácido (p. 74) qasab’äl q’oxom arado (p. 62) juqb’äl arañar (p. 192)
antiguo (p. 32) ojer/najtir rak’ik árbitro (p. 198) ilawachinel
anunciar (p. 178) q’alajisanik
anuncio (p. 52) ya’ol ub’ixik
anzuelo (p. 208) chapb’äl kär
año (p. 43) junab’
apagar (p. 68) chupik
aparato de rayos X (p. 88) elesab’äl
wachib’äl
aparecer (p. 25) k’utwachinik
apartado postal (p. 166) ukojonil taqom
wuj
apio (p. 60) k’alraqan
ichaj apostar (p. 82)
etz’ab’enik apoyar (p. 82)
q’a’lem apreciar (p. 29)
loq’oxik aprender (p. 2)
eta’manik apretar (p. 25)
jat’inik
aprobar (p. 2)
ch’akanik/ch’ekenik apuntador
(p. 202) tz’ib’anel apuntar (p. 204)
tz’ib’anik
apurar (p. 146)
okowixik aquél (p. 16)
árbol (p. 6) che’ aserrar (p. 112) raminik
arbusto (p. asistente (p. 88) tob’anel
130) q’ayes asolear (p. 134) sa’ik
arco iris (p. 130) áspero (p. 34) k’ix
xkuq’ob’ asta (p. 2) raqan läkam
ardilla (p. 188) astronauta (p. 140) b’inel pa
kuk kaj atacar (p. 192) ch’ayanik
ardilla voladora (p. atajar (p. 200) q'atenik
188) aqxik’ kuk atar (p. 35) ximik
arena (p. 127 y 132) atender (p. 78)
saniyeb’ argolla (p. kajmanik
80) ch’utiset
arma (p. 164) q’aq’
armar (p. 196)
wokonik
arrastrar (p.
192) chararenik
arriate (p. 70)
b’inib’äl
arrodillar (p.
68) xukulem
arroz (p. 76)
aros
arveja (p. 60) karawa’n kinäq’
asalto (p. 164) eläq’
asear (p. 196)
ch’ajch’ajenek
aterrizar (p. 178) qajem avenida (p. 144) utzal b’e
atomizador (p. 74) kunab’äl avestruz (p. 184) nïn raqän
kapitz’ik patäx avión (p. 176) ajxik’
atornillar (p. 113) ch’ich’
b’atz’inik atravesar (p. avioneta (p. 176) ch’uti ajxik’ ch’ich’
196) q’axenik atril (p. 202) avispa (p. 190) sta’l
k’olwuj q’ojom atrio (p. axila (p. 100) uxe’ teleb’aj
64) uwa tyox ayudar (p. 92) tob’anik
audífono (p. 202) ch’awib’äl azadón (p. 62 y 126) chakub’äl/ jokb’äl / asaron
xikinaj aullar (p. 192) AZÚCAR (p. 124) ki’risab’äl
awu’nik/wu’nik ausente (p. 33) azul (p. 20) ti’ xar
man k’o täj automóvil (p. 144)
b’inib’äl ch’ich’ avanzar (p. 146)
b’inik

bacín (p. 87) b’anb’äl chuluj bajo (estatura) (p. 24) la’j raqän bajo (preposición) (p. 16) chi
bailarina (p. 194) ajxojoj ali uxe’ balanza (p. 52 y 58) pajb’äl
bajalengua (p. 90) qaseb’äl aq’
bajar (p. 37) xulanem

21
4
b cesto (p. 198) k'olq'ab'aj
a banano (p. 56) ankane’y
l banca (p. 66) t’uyulib’äl
c banco de trabajo (p. 111) otoq’ab’äl
ó ajanel banda (p. 194) k’iyal uwäch
n q’ojom bandera (p. 2) läkam
(
p
.
1
4
4
)
k
a

y
e
b

ä
l

b
a
l
o
n

21
5
banquillo (p. 87) tantob’ / laj tem kaxonal bebedero (p. 180) tijb’äl joron beber (p.
bañar (p. 134) atinik 54) qumunik
baño (para ropa) (p. 132) uk’olib’äl
ch’ajo’n
baranda (p. 86) ka’yeb’äl
barato (p. 26) ko’l rajil
barbilla/mentón (p. 100) uxe’ e
barco (p. 208) ujukub’ plo
barniz (p. 110) tz’ajb’äl/repq’ub’äl
barnizar (p. 113) penik/repq’usanik
barra de hierro (p. 126) rab’arik
ch’ich’ barranco (p. 130) siwan
barreno (p. 110) k’otib’äl
barrer (p. 178) mesonik
barrera (p. 152) q’ateb’äl
barrote (p. 180) q’ateb’äl
báscula (p. 72) pajb’äl
basurero (p. 72) k’olb’äl
mes bata (p. 86) toqotik
atz’yäq batea (p. 180)
jukub’
batería (p. 76) uchuq’ab’il q’ojom
batidor (p. 125) tukb’äl
batidora (p. 150) ke’b’äl
BAÚL (automóvil) (p. 156)
ch’uqb’äl BAÚL (equipaje) (p. 174)
becerro (p. su’b’äl wuj boca (p. 88 y 98) chi’aj
136) alaj bocamanga (p. 122) uxe’ q’ab’aj
wakax bocina (p. 202) releb’äl tzij
berenjena boleta de depósito (p. 162) ruqxa’nib’äl pwäq
(p.60) boleto (p. 206) okib’äl wuj
q’ëqichaj boleto aéreo (p. 174) tojb’alil ajxik’ ch’ich’
besar (p. bolsa (plástico) (p. 52) chim
82)
bolsa (bolsillo) (p. 122) k’olib’äl
tz’umaxik
bolsa de cartero (p. 166) uk’olib’äl jab’chal
bicicleta (p. 154) kaxlan kejeb’äl
wuj bolsa para hielo (p. 74) k’olib’äl
bicicleta de reparto (p. 154) kaxlan
jorob’isab’äl bolsa térmica (p. 74) k’olib’äl
jachb’äl
meq’ina’
bigote (p. 192)
bolsón (p. 2) k’olib’äl wuj
isma’ch /
ismalchi’j
billete (p. 158)
wuj pwäq
billetera (p. 206)
k’olib’äl pwäq
bisonte (p. 182)
ajq’ayes
wakax blanco
(p. 20 y 26) säq
bledo (p. 60) tes
blusa (p. 148) kaxlan po’t
bobina (p. 156) q’axeb´äl
q’aq’ob’irsab’äl bobina
(de papel) (p. 72) k’olib’äl
bomba para fumigar (p. 62) bragueta (p. 122)
kojb’äl/kunab’äl bomba para gasolina (p. tz’apib’äl bravo (p. 26)
172) k’olib’äl uja’ ch’ich’ bombero (p. 170) ch’u’j/k’a’n brazo (p. 100)
chupul q’aq’ q’ab’aj breve (p. 35) ko’l
bomper (p. 156) uq’ateb’äl bróculi (p. 61) raxpo’r
bonito (p. 26) je’l brocha (p. 110)
borrador (p. 4) su’b’äl tz’ib’ tz’ajab’äl bronquitis (p.
borrar (p. 10) chupu/yojik 97) nïm oj bucear (p.
tz’ib’ bosque (p. 130) 200) muxanik bueno
k’iche’laj (p. 27) utz
bota (p. 114) tob’otik xajäb’ buey (p. 62) wakax
bota de hule (p. 170) tob’o täq xajäb’ bufanda (p. 148) ch’uqb’äl chi’aj
bote (transporte marítimo) (p. 208) ujukub’ bulto (p. 52) eqa’n
ja’ buñuelo (p. 80) ch’ilch’il
bote (de pintura) (p. 111) ch’ich’ k’olib’äl buscar (p. 78) tzukunik
botín (p. 114) jurujik xajäb’ butaca (p. 206) tem
botiquín (p. 90) k’olib’äl kunab’äl buzón (p. 166) k’olib’äl taqom wuj
botón (p. 118) chapb'äl atz'yäq
botón del alcalde (p. 48) retal ajkalte re
tinamit
bóveda (p. 160) k’olib’äl pwäq

C
caballito (p. 180) kej etz’ab’a’l cabello (p. 98) wi’aj
caballito de mar (p. 186) ukej cabeza (p. 98) jolomaj
plo caballo (p. 136) kej cabina de control (p. 176) ilb’äl ja
cabina de locución (p. 202) ch’awib’äl tijonik calzón (p. 148) to’q
cabra (p. 136) k’isik’ calzoncillo (p. 148) to’q
cadena (p. 164) ch’ich’ calzoneta (p. 148) atinib’äl calle
yuqb’äl cadera (p. 100) (p. 144) b’e
utza’m achaq caer (p. 146)
tzaqik
café (bebida) (p. 76) miq’sab’äl / kape /
k’atän
café (color) (p. 20) k’aqo’j
cafetera (p. 150) meq’isab’äl
cafetería (p. 174) k’ayb’äl
k’atan caja (p. 52) kaxon
caja de herramientas (p. 111) k’olib’äl chakub’äl
caja de lustrador (p. 70) uchokonsab’äl tz’ajal
xajäb’
cajero (p. 160) ajlal pwäq
cal (p. 127) chun
calambre muscular (p. 97) cho’kej / kumatz
calceta (p. 148) pisb’äl raqän
ixöq calcetín (p. 148) pisb’äl
raqän achi calculadora (p. 150)
k’utul ajlab’äl calendario (p. 43)
ajlab’äl q’ij
calibrador de aire (p. 172) ukaqiq’al ch’ich’
caliente (p. 31) k’atan
calificación (p. 2) ajlab’alil
cama de hospital (p. 86) yuqulib’äl ch’at candado (p. 164) laweb’äl uchi’ ja
camaleón (p. 186) nima xpa’ch candela (p. 66) kantela/kotz’i’j
cámara de vídeo (p. 160) jek’b’äl
wachib’äl cámara fotográfica (p. 70)
elesal wachib’äl camilla (p. 90)
teleb’äl yawab’
caminar (p. 68) b’inem
camino de tierra (130) ulew b’e
camión (p. 52 y 154) ereb’äl ch’ich’/koral
ch’ich’ camioneta (p. 154) nïm ereb’äl
winäq camioneta agrícola (p. 154) juyub’äl
ch’ich’ camionetilla (p. 154) alaj ereb’äl
winäq
camisa (p. 148) xa’aj
camiseta (p. 148) atz’yäq tasb’äl
camote (p. 60) ïs
campana (p. 2) tzilin ch’ich’
campana de la chimenea (p. 124) jek’b’äl sib’
campanario (p. 64) usik’ib’äl tyox
campanilla (p. 70) tzilin ch’ich’
campo (p. 130) juyub’
canario (p. 184) q’an
chochi canasta (p. 198)
q’ateb’äl canasto (p.
52) chakach cancel (p.
90) ch’uqb’äl cancha
(p. 198) etz’anib’äl
cangrejo (p. 132) töq/xtöp kunab’äl
canguro (p. 182) pixk’anel carretilla (p. 126) charareb’äl
chköp canica /cinco (p. 6) carretilla de helados (p. 70) kolb’äl jorob’sab’äl
b’olit cantante (p. 202) b’ixonel
cantar (p. 68 y 204) b’itza’m / b’itzchil /
b’ixonik
capó (p. 156) jupch’uqb’äl
cápsula (p. 74) rab’arik kunab’äl
cápsula espacial (p. 140) ch’ich’ pa
kaj cara (p. 99) palajäj
caracol (p. 208) t’ot’
caramelo (p. 76) kab’
carburador (p. 156) q’axeb’äl
cargador (p. 64) eqal tyox
cargar (p. 54) eqanik
caries (p. 88) uchikopil ware’aj
carne (p. 58) ti’ij
carne molida (p. 58) jok’om
ti’ij carnicero (p. 58) ajk’ay
ti’ij caro (p. 26) nïm rajil
carpa (p. 194) atz’yäq ja
carpeta para escritorio (p. 48) ch’uqb’äl
chakiteb’
carpintero (p. 110) ajanel
carreta (p. 52) charareb’äl
carreta para medicinas (p. 86) charareb’äl
carro (p. 154) ch’ich’ castor (p. 188) aja’ chiköp
carro maletero (p. 174) charareb’äl jas täq catarata (p. 130) utixixb’äl
carta (p. 166) ja’ catedral (p. 144) rachoch
taqom wuj tyox catorce (p. 39) kajlajuj
cartel (p. 4) cayuco (p. 208) jukub’
perepik wuj cazar (p. 192) chapik
cartelera (p. cebolla (p. 60) sib’o’y
206) tzijob’äl cebra (p. 182) ukej
wuj cartero juyub’ cedazo (p. 62)
(p. 166) q’ateb’äl ceder (p. 146)
jachal wuj ya’onik
cartucho (p. 164) ceja (p. 98) rismal b’aq’wachaj
pisb’äl ub’aq’
q’aq’ casa (p. 130 y
144) achoch / ja
casaca (p. 170)
to’b’äl atz’yäq
cáscara (p. 138) rij
q’ayes
casco (p. 170) to’b’äl jolomaj
casete (p. 202) tatimb’al
siinta
casetera/grabadora (p.
202) k’olib’äl tzij casillero
(p. 166) k’olib’äl taqom
wuj castigar (p. 27)
b’anoj k’ax
celda (p. 164) ko’ksab’äl chile (p. 60) ik
celeste (p. 20) saqsöj chile pimiento (p. 60) nïm ik
cemento (p. 126) raxk’ajab’äl chinchilla (p. 188) kaxlan kuk
cenicero (p. 160) k’olib’äl
chäj centavo (p. 158) ch’ich’
pwäq
cepillar (p. 112) su’ nik / ch’ajanik
cepillo (p. 110) josb’äl
cepillo dental (p. 88) su’b’äl ware’aj
cepillo para lustrar (p. 114) su’b’äl
xajäb’ cerca (p. 16) chi unaqaj
cercano (p. 27) naqaj
cerco (p. 62) q’ateb’äl
cercha (p. 118) xekeb’äl atz’yäq
cerdo (p. 136) aq
cereza (p. 57) k’uxk’ab’el
cernidor (p. 125 y 127) chayub’äl/cha
´b’äl
cerrado (p. 26) tz’apitalik
cerrar (p. 178) tz’apinik
cerveza (p. 76) tzam
césped (p. 6) uwa säq
chaqueta (p. 148) xyal
cheque (p. 162) uwujil
pwäq
chicharrón (p. 58) watz’otz’ ti’ij
chiquero/porqueriza (p. 136) ukoral kaxlan ch’akat chupar (p. 78)
aq tz’ub’anik
chiv churro (p. 80) wotz’ kaxlanwa
o (p. cielo (p. 130) kaj
136) cien (p. 39) jo’k’al
chij cierre (p. 118)
cho tz’apib’äl cigarra (p.
cola 190) xikik’el cigarro
te (p. (p. 76) sik’ cilindro (p.
206)
23) b’olob’ik cinco (p.
kab’
38) jo’ob’
cho
cincuenta (p. 39) lajuj roxk’al
mpi
cincho (p. 148) ximb’äl
pe
(p. cincho de policía (p. 164) uximb’äl chajinel
136) cinta (p. 114) ximb’äl xajäb’
na’s cintura (p. 98) ximb’äl
chori cinturón (p. 122) ximb’äl
zo pamaj círculo (p. 23) ketekik /
(p. setesik ciruela (p. 56) sirwe’l
58)
cisne (p. 136) chom patax
piso
cisterna (p. 172) nima k’olib’äl
m
ti’ij
chuchito (p.
52)
tumi’n/lakata
mal chumpa
(p. 148)
claro (p. 27) säq compartir (p. 82) komonexik
clavar/martillar (p. 113) b’ajinik
clavo (p. 111) chikb’äl/klawux
cliente (p. 160) k’olol pwäq
cobaya (p. 188) kut ch’o
cobra (p. 186) ajpalaj kumätz
cobrar (p. 54) toq’inik/ta’onik
rajil coco (p. 56) koka
cocodrilo (p. 186) nima xpa’ch
codo (p. 100) ch’u’kaj
codorniz (p. 184) saqkorowach
cola (p. 192) je’
cola de avión (p. 176) uje’
ajxik’ch’ich’ colgar (p. 121)
xek’eb’anik colibrí/gorrión (p. 184)
tz’unun
cólico (p. 97) yitz’näq pamaj
coliflor (p. 60) saqpo’richaj
colirio (p. 74) kunab’äl b’aq’wachaj
colmillo (p. 192) ware’aj
colocar (p. 178) ya’ik
columpio (p. 6) seyo’pib’äl
comer (p. 10 y 54) wa’im
comerciante (p. 70) ajk’ay
cometa (p. 140) tzaqch’umil
cómodo (p. 27) utz k’olem
c k comprar (p. 54)
o loq’o’manik compresor (p.
m 172) tz’ajb’äl
pl computadora (p. 174) k’olol choltzij / kematz’ib’
et comulgar (p. 68)
o santyoyirsanem concha
(p. (caparazón) (p. 192) t’ot’ concha
28
)
(mar) (p. 208) alaj t’ot’ condena
(p. 164) q’atoj tzij cóndor (p. 184)
tz
’a nimaxik
q conejo (p. 188) imul
at confesar (p. 68) q’alajisan makaj
c confesionario (p. 66) q’alajisab’äl
o makaj confeti (p. 8) kab’
m confundir (p. 82) sachik
p congelador (p. 58) jorob’isab’äl
o cono (p. 23) tub’utik
n cono de hilo (p. 118) b’ak’om b’ätz’
er conocido (p. 29)
(p. kach’ob’ik/ch’ob’otalik constelación
29 (p. 140) jumulaj ch’umil construir (p.
) 126) wokoj ja
k contar (p. 78) ajilanik
ol contemplar (p. 82) mayi’janik
o contestar (p. 204) k’ulunik uwäch
m tzij contra (p. 16) chi utzal
a contrato (p. 126) retal tzij
xi
controlar (p. 12) ilinik/ilonik cruz (p. 64) ripb’äl
corazón (p. 98) anima’ cruzar (p. 146) q’axenik
corbata (p. 148) retz’ab’a’lil qulaj
cordel (p. 126) k’a’am
coro (p. 66) ub’ix tyox
corona (p. 88) retz’ab’alil ware’aj
corral (p. 136) koral
correr (p. 10 y 200) xik'anik /
xik'anik correspondencia (p. 166)
taqb’äl wuj cortadura (p. 95)
sokotajik
cortar (p. 120) raminik/qupixik
cortar (leña) (p. 134) ramik
si’ corteza (p. 138) rij che’
cortina (p. 66) ch’uqb’äl uchi’ ja
corto (p. 28) la’j raqän
cosecha (p. 62) uwach tiko’n
coser (a máquina) (p. 120)
t’iso’manik
costal (p. 62) koxtar
costurera (p. 118) t’iso’manel
cotuza (p. 188) tukuy
coyote (p. 182) utiw
crayón (p. 4) tz’ajb’äl
crema (p. 75) k’ok’irsab’äl
crucifijo (p. 66) k’ajoloxel ripom
cuaderno (p. b’ uwäch cubrecama (p.
4) tz’ib’ab’äl 86) rij k’ul cucaracha (p.
wuj cuadrado 190) xi’l cucurucho (p. 64)
(p. 23) kajib’ eqal tyox cuchara (p. 125)
uxkut cuadro pak’ab’äl
(p. 66) cuchara de albañil (p. 127) lekupak’ab’äl ajtz’aq
uk’olib’äl cucharón (p. 6) pak’ab’äl
wachib’äl cuchillo (p. 58) ramb’äl ti’ij
cuarenta (p. cuello (ropa) (p. 122) uqul atz’yäq
39) kak’al cuello (parte del cuerpo humano) (p. 100) qulaj
cuatr cuenta (p. 162) uwujil uk’olib’äl pwäq
o (p. cuerda (p. 6) k’a’am
38)
cuero (p. 114) tz’u’um
kajib’
cuervo (p. 184) qo’ch
cuatr
cueva (p. 130) pek
ocient
cuidador (p. 180) chajinel
os (p.
39) culebra (p. 186) kumätz
juq’ob cuna (p. 150) kusul
’ curar (p. 93) kunanik
cubet
a (p.
116)
k’olib’
äl
cubo
(p. 23)
waqi
curita (p. 74) tasb’äl curvo (p. 22) kotokik
kunab’äl
curso (p. 2) ub’i’ tijonem

dar (limosna) (p. 68) uya’ik tob’anik dentista (p. 88) elesal ware’aj
de (p. 16) ech depósito de agua (p. 116) k’olib’äl joron
débil (p. 28) saqtub’/ma kowilaj täj derramar (p. 196) tixonik
dedal (p. 118) uwi’ q’ab’aj
dedo (p. 100) uwi q’ab’aj
dedos del pie (p. 100) uwi’
aqanaj delantal (p. 52)
tasb’äl/lante’r delante de (p.
16) chi uwäch delgado (p. 30)
xax
delgado (constitución) (p. 35) b’aq
delincuente (p. 164) makunel
demanda (p. 52) k’i loq’o’manelab’
dentadura postiza (p. 88) uk’axel
ware’aj
desagrada dichado (p. 37) b’isonel
r (p. 24) desenredar (p. 35 y 54)
mayi’jab’äl solik desfilar (p. 12) t’ikoj
täj aqanaj
desapare desgarre muscular (p. 97) q’ajem / retijol
cer (p. 25) deshacer (p. 31) yojinik
sachanik desierto (p. 130) chaqi’j
desatar (p. ulew desmayo (p. 94)
35) kirik sachem desmejorar (p. 31)
descompo nimatajik
ner (p. 29) desocupado (p. 32) maj kub’ano
yojixik
descongestionante (p. 74) elesab’äl
q’oxom
des
cos
er (p.
121)
kirik
/soli
k
des
de
(p.
16)
chil
a’
des
desordenado (p. 32) difícil (p. 28) k’ax ub’änik
yojom/yujum despachar (p. 78) dinero (p. 52) pwäq
ya’ik / kajmanik despacho (p.
48) eqele’nib’äl despedida (p.
168) jachoj ib' despedir (p. 178)
jachanik ib’
despeinado (p. 36) kichom wi'aj / xik’ixik
wi’aj
despertar (p. 29) k’astajem
despreciar (p. 29) itzelaxik/itzel kil
wi desprender (p. 82) juruxik
destinatario (p. 168) k'ulunel wuj
destornillador (p. 110) elesab’äl
desvestirse (p. 37) elesanik
atz’yäq detener (p. 12) q’atenik
devolver (p. 78) tzalixik
día (p. 43) q’ij
diario/periódico (p. 174) q’alajisanel tzij
wuj
diciembre (p. 43) kab’lajuj ik’
dichoso (p. 37) ki’kotel
dieciséis (p. 39) waqlajuj
diente (p. 88) ware’aj
diesel (p. 172) uja’ al ch’ich’
diez (p. 39) lajuj
diez mil (p. 39) oxq’o’ ukach’uwi’
dirección (p. 168) etal ja toq’ij dormir (p. 29) waram
dirección (escuela) (p. 2) k’amb’e ja dorso de la mano (p. 100) rij q’ab’aj
directora (p. 2) dos (p. 38) ka’ib’ / këb’
k’amäl b’e doscientos (p. 39)
dirigir (p. 196) lajuk’al dulce (sabor)
k’amoj b’e (p. 25) ki’ dulce (confite)
disco (p. 202) (p. 8) kab’ durazno (p. 56)
ketik'olb'ix tura’s duro (p. 27) ko
disfraz (p. 8)
jalwach
disparar (p. 82)
k’aqanik
distribuidor (p.
156) jachanel
divertir (p. 29 y
196) ki’kotenik
doblar (p. 121)
mejik / b’uxik
doblez (p. 122)
umejb’äl
doce (p. 39) kab’lajuj
doctor /médico (p. 86) ajkun / kunanel
dolor (p. 95)
q’oxowik
domador (p. 194)
qasanel domingo
(p. 43) wuq q’ij /
E
eclipse (p. 140) uyab’ enchufe (p. 110) t’iqb’äl q’aq’ endoso (p. 160) q’axanik
utun edificio (p. 144) wuj pwäq enero (p. 42) nab’e ik’
nimalaj ja ejote (p. 60) enfermera (p. 86) tob’anel ajkun
raxa kinäq’ elástico (p.
118) yuqatz’ yäq elefante
(p. 182) tix
elevar (p. 82) paqab’sanik
elote (p. 60) äj
empacar (p. 78) pisonik
empeine (p. 101) tij
aq’anaj empezar (p. 28)
jeqonik
empujar (p. 36 y 200) paqchixik /
ch’ikminik
en (p. 16) pa
enano (p. 36) ko’l raqän
encaje (p. 118) q’o’b’äl
uchi’ encender (p. 68)
tzijik encía (p. 88) ra’
ware’aj encoger (p. 36)
jek'ik encolar (p. 113)
nak’b’äl
encomienda (p. 166) oqxa’n
enfermo/pacie uxo’l entregar (p. 200)
nte (p. 72 y 86) jachanik entrenar (p. 196)
yawab’ tijoxik envolver (p. 54)
engrapadora pisonik enyesar (p. 92)
(p. 4) chapb’äl b’atz’ik
enhebrar (p. equilibrista (p. 194) ajxeko’pinel
120) nimik equipo (p. 198) molaj etz’anel
enjabonar erupción (p. 130) uchikonil
(p. 134) kojik xkanul
pa ch’ipäq escalera (p. 126 y 176) q’a’am /
enredar (p. paqalib’äl escalofrío (p. 97) b’arb’atik
35) b’ak’ik / / b’irb’itik escama (p. 192) jalanik
putzu’y escape (p. 156) releb’äl sib’
ensamblar
(p. 113)
wokonik
ensayar (p.
204)
eta’manik
enseñar (p.
10) k’utunik
entero (p. 20) jun
entierro (p. 51) chupuj b’i’aj/muqu’nik
entrar (p. 37) okem
entr
e (p.
16)
chi
escarabajo (p. 190) sirir espinilla (p. 101) uwa ch’ekaj esposas (p. 164)
escaso (p. 24) man k’i’ täj ximb’äl elaq’om espuma (p. 208) wosow / woqow
escenario (p. 206) b’anib’äl
k’utunsab’äl
escoba (p. 6) mesab’äl
escobilla (p. 116) alaj mesab’äl
escoger (p. 54) cha’onik
escoltar (p. 12) terne’nik
escote (p. 122) poch’uqul po’t
escribir (p. 10) tz’ib’anik
escrito (p. 48) nimalaj tz’ib’
escuadra (p. 110) etab’äl
uxkutil escuchar (p. 204)
tatab’enik escupelo (p. 95)
utz’ikin tz’i’ ése (p. 16) la’/ la
le’
esfera (p. 23) surusik
esfigmómetro (p. 86) etab’äl
yub’uwem
espalda (p. 98) uche’l ij
espantapájaros (p. 136) poy
especia (p. 76) ukunel rikil
espectador (p. 194) ka’yenel
espejo (p. 72) ilb’äl ib’/lam
esperar (p. 68) iye’nik
espina (p. 138) k’ix
esquina (p. 130) ch’umil estudiar (p.
(p. 144) 92) solonik
uch’u’k’ estufa (p. 150) kaxlan tzakb’äl
b’e etiqueta (p. 174) retal
esquiva examen (p. 2) pajb’äl k’utunik
r (p. 146) examinador (p. 2) pajal tijonik
tzalanik examinar (académico) (p. 2)
estaca pajanik examinar (médico) (p. 93)
(p. 126)
q’atunik expendedor (p. 172)
aqan
jachanel exprimidor (p. 56)
estanqu
yitz’b’äl
e (p. 136)
extenso (p. 35) nïm
tijb’äl
exterior (p. 35) chi rij
joron
extintor (p. 170) chupb’äl
estante
(p. 72) extractor (p. 56) yitz’b’äl
k’olb’äl extraño (p. 29) kach’ob’
k’ayij täj
estatua (p. 180) tz’aq wachib’äl extraterrestre (p. 140) ajkaj winäq
éste (p. 16) wa’/we ri’
estetoscopio (p. 86) na’b’äl
yub’uwem
estirar (p.
36) yuqik
estómag
o (p. 98)
pamaj
estrella
F

fácil (p. 28) k’ax ta ub’anik flor (p. 138) kotz’i’j


faja (de carro) (p. 156) upasil florero (p. 64) kotz’i’jab’äl
faja (mecánica) (p. 116) atz’yaqib’äl floristería (p. 152) k’ayb’äl
falda (p. 148) kaxlan uq kotz’i’j folder (p. 160) to’b’äl wuj
familia (p. 80) jun ja winäq formón (p. 110) tz’uqub’
farmacéutica (p. 72) ajk’ay kunab’äl fosa (p. 172) ujulal
farol (p. 70) ya’b’äl saqil ch’ich’ fósforo (p. 76)
fax (p. 160) esab’äl uwa tzijb’äl
tzij febrero (p. 42) kab’ ik’ fotocopiadora (p. 160) elesab’äl wach wuj
fecha (p. 168) rajlab'alil fotografía (p. 48) wachib’äl
q'ij feo (p. 26) itzel fotógrafo (p. 180) esanel
fertilizante (p. 62) ya’b’äl uchuq’ab’ tiko’n wachib’äl fractura (p. 96) q’ajik
festejar (p. 200) b'anik nimaq'ij fracturado (p. 72) q’ajinäq
fiebre (p. 94) q'aq'a tew freír (p. 82) k’ilinik
fiel (p. 66) nimanel frenos (p. 88) kolonsib’äl ware’aj
figurín (p. 118) frente (p. 98) rij wachaj
etz’ab’a’lil frente a (p. 16) chi
filtro de aceite (p. 156) uja’rsab’äl uwäch fresa (p. 57)
fino (p. 34) ch’uch’uj tiktukan frijol (p. 76)
firma (p. 162 y 168) juch’b’i’aj / kinäq’
juch’ flamingo (p. 184) kaqayuq frío (p. 31) joron
patäx flauta (p. 8) su’/xul frunce (p. 122) mejb’äl retz’ab’alil
fruto (p. 138) uwach che’
fuego (p. 170) q’aq’ fumar (p. 78) sik’anik
fuente (p. 144) funda para disco (p. 202) ch’uqb’äl ketik’olb’ix
k’uwa’ fuera de (p. futbol (p. 198) etz'an k'olaj
16) chi rij fuerte (p. futbolista (p. 198) ajetz’anel
28) kowilaj k’olaj futillo (p. 80)
fuerza de gravedad (p. 140) uchuq’ab’ upam k’aqetz’ajnem
ulew

ganso (p. 136) yuq patax garganta (p. 98) qulaj


gabacha (p. 58) tasb’äl / atz’yäq garita (p. 152) q’ateb’äl ch’ich’
gafete (p. 86) etal eqele’n garra (p. 192) ixk’äq
gajo (p. 138) uchikopil ri
che’ galaxia (p. 140) upa
kaj galera (p. 52) rab’arik
ja
galón (p. 172) etab’äl uja’ch’ich’
gallina (p. 136) ak’
gallo (p. 136) ama’ak’
ganar (p. 200) ch’akanik /
ch’ekenik
gancho (p. 58) xekelib’äl ti’ij
garr 208) uchikopil plo gigante
ote (p. 36) nïm raqän girar (p.
(p. 82) sutinik
164)
globo/vejiga (p. 8) xut’im etz’ab’a’l
ch’a
gol (p. 198) okik ko’laj
mi’y
golosina (p. 206) munib’äl
gasa
(p.
golpe (p. 95) uraqik k’ax
86) goma (p. 4) nak’b’äl
saq
apis
b’äl
gaso
lina
(p.
172)
uja’a
l
ch’ic
h’
gast
ar (p.
31)
sach
ik
gaveta (p. 72) upa ra’ chakiteb’
gavilán (p. 184) xik
gavio
ta (p.
gordo (p. 35) chom habitación (p. 86) warab’äl yawab’
gorgojo (p. 190) lem hacer (p. 31) wokik
gorgorito (p. 164) kaxlan
xul gorila (p. 182) nïm k’oy
gorro (p. 86) t’o’y
gotero (p. 74) tz’ujb’äl kunab’äl
grabadora (p. 150) k’olol tzij
grabar (p. 204) k’olomisaxik
grada (p. 6) tantub’
gradas eléctricas (p. 152) charareb’äl
q’a’am
graderío (p. 198) tantob’ / tantub’
grado (p. 2) ch’aktijonik
granada (p. 56) karna’t
granadilla (p. 56)
karna’t grande (p. 27)
nïm
granero (p. 130) uwa’oq’ib’äl
awaj granizada (p. 70)
jorob’sab’äl granizo (p. 130)
saqb’äch
granjero (p. 136) kajmanel chiköp

H
grano aya (p. 184) kaqix guante (p.
s (p. 170) pisb’äl q’ab’aj guardar
116) (p. 54) k’olik
ub’aq’ guardia de seguridad (p. 160) ch’ajinel
tiko’n guayaba (p. 56) keq’
grifo guía (p. 180) k’amäl b’e
(p. 116)
GÜICOY (p. 60) ) mukun
torb’ä
GÜISQUIL (p. 61) ch’ima
l ja’
guitarra (p. 8)
grillo
(p. 190)
tziniq’ojom
lol
gritar
(p. 34)
raqoj
chi’aj
GRÚA
(p. 154)
hacer (ruedos) (p. 121) b’änik uchi’
jek’b’
hacer (ojales) (p. 121) uq’o’ik/uk’ob’ik
äl
ch’ich’
grues
o (p.
30)
pim
gruñir (p. 192) rak’ik
grupo (p. 180) molaj
guacal/palangana (p. 132) likb’äl/pak’b’äl
guacam
hacia (p. 16) je wa’ hipoteca (p. 162) ya’b’äl
hacha (p. 170) ikäj hocico/trompa (p. 192) tza’maj
hachuela (p. 58) alaj ikaj hoja (p. 138) xuxaq che’
hangar (p. 176) q’ateb’äl hombro (p. 100) teleb’aj
harina (p. 124) k’aj horma (p. 114) retal xajäb’
hebilla (p. 114) tz’apib’al xajäb’ hormiga (p. 190) sanik
heladero (p. 70) ajk’ay horno (p. 124) utujal kaxlanwa
jorob’sab’äl helicóptero (p. 176) horno de microondas (p. 150) kaxlan meq’sab’äl
laj ajxik’ ch’ich’ hemorragia (p. hoyo (p. 114) jul/teq’
95) kik’ huella digital (p. 162) retal uwiq’ab’aj
hierba (p. 138) q’ayes huerto (p. 62) tikb’äl ichaj
hilo (p. 118) b’ätz’ hueso (p. 58) b’aq
hilvanar (p. 120) rak’ik huevo (p. 124)
hinchazón (p. 96) sipojik saqmo’l humo (p.
hipo (p. 97) tzuruk’ /tok’ox 170) sib’
hipopótamo (p. 182) raq ja’

ichíntal (p. 61) uxe k’ix nïma xpa’ch imagen (p. 64) tyox
identificador (p. 48)
q’alajisab’äl iguana (p. 186)
imperdible (p. 118) kayeb’äl
atz’ yäq
incienso (p. 64) q’ol
incómodo (p. 27) ma utz täj
k’olem
incompleto (p. 28) man
tz’aqat täj
infarto (p. 97) rax kamik instrumento (p. 88)
infección (p. 97) ch’a’k chokonisa’n interés (p. 162) ral
inflador (p. 172) ya’b’äl pwäq interior (p. 35) chi upam
kaqiq’ inflar (p. 196) xut’inik interrumpir (p. 12) kichik
informar (p. 12) q’alajisanik interruptor (p. 116) chupb’äl
inhalador (p. 74) kunab’äl upa tza’maj INÚTIL (p. 34) chokonsab’äl täj
injerto (p. 57) nak’tiko’n inyección (p. 72) toq’oj
insecticida (p. 62) kamsab’äl uchikopil inyectar (p. 92) toq’onik
tiko’n insignia del alcalde (p. 48) retal irrigador (p. 86) ja’b’äl
eqele’n insomnio (p. 97) ma kok ta isla (p. 172) ch’aqap ulew pa ja’
waran

jabalí (coche de monte) (p. 182) raq jarrón (p. 150) nima xa’r
juyub’
jabón (p. 74 y 132) ch’ipäq
jalar (p. 36 y 146) jek’ik / jek’onik
jamón (p. 58) lejom ti’ij
jaqueca (p. 97) q’oxom jolomaj
jarabe (p. 74) ja’ kunab’äl
jareta (p. 122) ximb’äl
jaul k’ayb’äl etz’ab’a’lil jueves (p. 43)
a (p. ukaj q’ij / juq’ij
180) jugar (p. 10) etz’anik
tz’a
pib’
äl
jiraf
a (p.
182)
yuq
uyik
uqu
l
joc
ote
(p.
57)
q’in
om
jov
en
(p.
25)
k’aj
ol
joya (p. 152)
uje’lal
etz’ab’a’lil
joyería (p. 152)
jugo (p. 52) uwa’al uwa che’ junto (p. 31) tunulik
juguetería (p. 152) k’ayb’äl junto a (p. 16) ruk’
etz’ab’a’l julio (p. 43) uwuq ik’ justicia (p. 164) q’atoj tzij
junio (p. 42) uwaq ik’

labio (p. 99) chi’aj 200) k’aqanik lapicero (p. 160) tz’ib’ab’äl
laboratorio espacial (p. 140) nuk’b’äl pa lápiz (p. 4) che’ tz’ib’ab’äl
kaj
lacre (p. 166) kaqaq’ol
lado (p. 23) utzalaj /
uxkut ladrar (p. 146)
waynajik ladrillo (p. 126)
porom xan lagartija (p.
186) xpa’ch lagarto (p.
186) ayin
lago (p. 130) cho
lámina (p. 126) uwi ja
ch’ich’ lancha (p. 208)
ujukub’ cho lanzar (p.
largo (p. 28) nïm raqän
lata de hornear (p. 125) uch’ich’al
kaxlanwa
látigo (p. 194) aseyar
lavadero PÚBLICO (p. 51)
uch’ajo’nib’äl tinamit
lavadora (p. 150) kaxlan
ch’ajo’nib’äl lavamanos (p.
90) ch’ajb’äl q’ab’aj
lavandera (p. 132)
ch’ajo’manel
lavaplatos (p.
150) ch’ajb’äl
läq lavar (p.
134) ch’ajo’
manik lazo (p.
76) kolöb’
leche (p. 76)
uwa’l tz’um /
le’ch lechuga
(p. 60) raxichaj
lechuza (p.
184) xpa’ch
leer (p. 10) sik’in wuj
lejano (p. 27) näj linterna (p. 90 y 206) ka’yeb’äl / saqib’äl
lengua (p. 88 y 192) aq’
lengua (zapato) (p. 114) aq’ xajäb’
lento (p. 31) no'jimal
leña (p. 124) si’
león (p. 182) koj
levadura (p. 125)
sipojsab’äl libélula (p. 190)
topotik librería (p. 152)
k’ayb’äl wuj
libreta de ahorro (p. 162) wuj chajil pwäq
libro (p. 4) sik’ib’äl wuj
licuadora (p. 56)
jok’b’äl licuar (p. 54)
jok’onik liebre (p. 188)
nïm imul
lija (p. 110) ch’uch’ujirsab’äl
lijar (p. 113) ch’uch’ujirasanik
lima (p. 110) ja’rsab’äl/b’amb’äl pa uchi’
ch’ich’
limón (p. 56) limonax
limpiabotas / lustrador (p. 70) tz’ajal
xajäb’
limpiavidrios (p. 172) su’b’äl
limpio (p. 30) säq
línea (p. 22) juch’
líquido de frenos (p. 156) uja’al uq’atb’äl ik lleno (p. 30) nojinäq
ch’ich’ llevar (p. 196) k’amik
lirón (p. b’ik
188) llorar (p. 30 y 178) oq’ej / oq’ik
k’ixa lluvia (p. 130) jäb’
ch’o locutor (p. 202) ch’awinel
listón (p. longaniza (p. 58) pisom ti’ij
118)
loro (p. 184) k’el
kaxlan
loroco (p. 60) ichaj
xaq’ap
lotería (p. 80) etz’anach’akoj
liviano
(p. 32) lubricante (p. 172) pilb’äl
tzoy ch’ich’ luciérnaga (p. 190)
llama chupi q’aq’ luna (p. 140) ik’
(p. 170) lunes (p. 43) nab’e q’ij / luq’ij
uxaq lustrar (p. 146) tz’ajik xajäb’
q’aq’
llamar
(p. 204)
sik’inik
llanura
(p. 131)
li’ anik
ulew
llave (p. 164) torb’äl uchi’ ja / jaqib’al
llegar
(p.
178)
opan
M

maceta (p. 160) kotz’i’jab’äl mano (p. 98) q’ab’aj


machete (p. 62) choyb’äl
madera (p. 110) che’/tz’alam
maestro (p. 2) ajtij
maestro de obras (p. 126) kinimal
ajtz’aq
mago (p. 194) ajosonel
maleta (p. 174) eqa’n
maletero (p. 174) k’olib’äl eqa’n
maletín (p. 174) eqab’äl jas täq
malo (p. 27) itzel/ma utz täj
malla (p. 62) q’ateb’äl
mamá (p. 2) nan
mamey (p. 56) q’ork’awex
mandar (p. 30) taqanik
mandíbula (p. 99) uxe’
chi’aj manga (p. 122) uq’ab’
atz’yäq mango (p. 56) mank
manguera (p. 170) q’axeb’äl joron
manguera de riego (p. 62) ja’b’äl
tiko’n manija (p. 86) sutib’äl
manso (p. t’iso’mib’äl
26) ma máquina de escribir (p. 166) kaxlan tz’ib’ab’äl
ch’u’j täj mar (p. 208) plo
manteca marcar (p. 204) kojik retal
(p. 76) marcar (costura) (p. 120) retal
manteka’ marchante (p. 52) ajk’ay /
mantequill loq’ominel mareo (p. 97) petanik
a (p. 76) wachaj margarina (p. 124) uk’ ok’
manteka’ arisab’äl mariposa (p. 132 y 190)
mantis (p. penpen marmota (p. 188) k’ixa b’a
190)
martes (p. 43) ukab’ q’ij / maq’ij
xk’a’y
martillo (p. 110) b’ajib’äl
manto (p.
64)
ratz’yäq
tyox
manzana
(p. 56)
mansa’n
mañana
(p. 44)
aq’ab’il
mapa (p. 48)
retal uwäch
ulew mapache
(p. 182)
q’awinäq
máquina de
coser (p. 118)
marzo (p. 42) rox ik’ metro de pared (p. 90) etab’äl uwa xan
masa (p. 116) q’or mezcla (p. 126) uk’ajil tz’aq
máscara (p. 8) k’oj mezcladora (p. 126) yujul uk’ajil tz’aq
matorral (p. 132) q’ayes
matrimonio civil (p. 51) k’ulanem pa
q’atb’ältzij
mayo (p. 42) ro’ ik’
mayonesa (p. 76) ukunel rikil
mecánico (p. 172) utzirsanel ch’ich’
mecapal (p. 52) patän
medicamento (p. 86) kunab’äl
medicina (p. 72) kunab’äl
medio día (p. 44) nik’aj q’ij
medir (p. 112 y 120) etanik
mejilla (p. 99) utz’u’mal palajäj
mejorar (p. 31) utzirsaxik
melón (p. 56) q’ansurche’
membrillo (p. 56) amprino
menudo (p. 58) utz’aqatib’äl ti’ij
mes (p. 43) ik’
mesa de noche (p. 86) chaq’ab’il
chakiteb’
mesero (p. 174) jachanel
meter (p. 54)
nimik/minik metro (p.
111 y 118) etab’äl
MICROBÚS (p. módulo lunar (p. 140) b’inel pa
154) ereb’äl kaj mojar (p. 134) ch’aqab’anik
winäq molestar (p. 146) choqonenik
micrófono (p. molinero/molendero (p. 116) ke’l
202) tzi molino de carne (p. 58)
ch’awib’äl ko jok’b’äl ti’ij
miércoles (p. molino de viento (p. 136) jek’b’äl kaqiq’
43) rox q’ij / moneda (p. 158) ch’ich’ pwäq
miq’ij mil (p. monitor (p. 86) q’alajisab’äl
39) lajk’al mono (p. 182) k’oy
roxq’ob’ montacarga (p. 176)
misal (p. q’axeb’äl montaña (p. 130)
66) uwujil juyub’ montar (p. 196)
ch’ab’äl kejenik
mitad (p. mora (p. 57) kutan
20)
morder (p. 82) qarinik /
panik’aj
ti’onik moretón (p. 97)
mochila
(p. 174) q’eqarik moronga (p. 58)
kaxlan ukik’el aq morral (p. 4) chim
chim
moderno
(p. 32)
k’ak’
modista
(p. 118)
jeqoman
el
mosca (p. 190) amolo muela (p. 88) ka’
mosquito (p. 132 y 190) ÜS muelle (p. 208) q’a’m
mostrador (p. 72) q’alajisab’äl muleta (p. 72) toq’ab’äl che’
k’ayij mostrar (p. 36 y 78) k’utik / muñeca (p.6) ala’s
k’utunik motobomba (p. 170) muñeca (parte del cuerpo) (p. 100) uqul q’ab’aj
chupb’äl q’aq’ motocicleta (p. 154) murciélago (p. 182) sotz’
kaxlan kejeb’äl motoneta (p. 154) murmurar (p. 34)
kaxlan kejeb’äl motor (p. 156) xuruxutem MÚSICO (p. 70)
ranima ch’ich’ ajq’ojom muslo (p. 100)
mucho (p. 33) k’i tyo’jilal

nabo (p. 60) napux muqulik sutz’ niña (p. 2) alaj ali
nadador (p. 198) muxanel
nadar (p. 200) muxanik
naranja (p. 56) alanxax
nariz (p. 98) tza’maj
natación (p. 198) muxanik
negar (p. 32) owanik
negro (p. 20 y 26) q’ëq
net/red (p. 198) uk’at
etz’anem nieve (p. 130)
235
niño (p. 2) ak’al l (p. 127) junamrisab’äl
n nixtamal (p. 116) tzi
í noche (p. 44) chaq’äb’
s noviembre (p. 43) ujulajuj
p ik’ nube (p. 132) sutz’
e nuca (p. 100) rij qulaj
r nudo (p. 6) k’oxim
o nueve (p. 39)
b’elejeb’ nuevo (p.
(
33) k’ak’
p
.

5
7
)

q

a
n
i
t
z

n
i
v
e
236
O

oasis (p. 131) uki’iyib’äl olla de presión (p. 150) poq’owisab’äl


joron obedecer (p. 30) ombligo (p. 100) muxu’x
nimanik observar (p. 12) once (p. 39) julajuj
ka’yenik ocote (p. 76) óptica (p. 152) b’aq’ib’äl /
chäj wachaj órbita (p. 140) usutib’äl
octubre (p. 43) ulajuj ik’ ulew ordenado (p. 32) tunum /
ocultar (p. 36) ch’uqik nutum ordenar (p. 12)
ocupado (p. 32) k’o cholajinik
upatan ocho (p. 38) oreja (p. 98) xikinaj
wajxaqib’ órgano (p. 66) uq’ojom
oferta/ganga (p. 52) qasam rajil tyox orilla (p. 132) uchi’
k’ayij (ja’) oruga (p. 190) xjut
ofrecer (p. 52) chi’nik/tzujunik oscuro (p. 27) q’ëqu’m
oído (p. 98) xikinaj oso (p. 182) tew tz’i’
ojo (p. 98) b’aq’wachaj oveja (p. 136) kati’t
ola (p. 208) ub’ulq’u’tem ja’ chij
olla (p. 6) b’o’j
olla de barro (p. 52) t’uy

P
pacífico (p. 34) kame’l pagar (p. 54) tojonik
pagaré (p. 162) tojb’äl uwach tzu’b’äl pantera (p. 182) q’eqa b’alam
país (p. 168) nïm tinamit pantorrilla (p. 101) upam ch’ekaj pantufla (p. 87)
pajarera (p. 180) kochoch tz’ikin uxlanib’äl xajäb’ paño (p. 172) tak’alib’äl
pájaro (p. 80) chiköp / rapapinel
chiköp
pajilla (p. 56) jiq’b’al
pala (p. 127) jokb’äl
palacio nacional (p. 144) rachochil
tinamit
palanca (p. 116) teleb’äl
palanca (vehículo) (p. 156) k’exb’äl
chuq’ab’
paleta (dulce) (p. 8) kab’ che’
paleta (madera) (p. 124)
q’axob’äl paletón (p. 122)
utob’otik/utasb’al
palma de la mano (p. 100) upa q’ab’aj
palo (p. 8) che’
paloma (p. 184) palomax
pan (p. 124) kaxlanwa
panadero (p. 124) b’anal
kaxlanwa pandereta (p. 8)
setechiych’ich’ panel (p. 154)
tz’apital ch’ich’ pantalón (p. 148)
wex / xaka’w pantaloneta (p.
148) alaj wex pantalla (p. 206)

23
7
pañuelo (p. 72) su’t uch’ipaqil ware’aj pasta para lustrar (p.
papa (p. 114) tz’ajb’äl xajäb’ pastilla (p. 74) kok’aj
60) kunab’äl
saqwäch pasto (p. 131) q’ayes
papaya (p. pata (p. 192) aqanaj
56)
patear (p. 200) kojik
q’anq’oq’
aqän patrón (p. 118)
papel (p. 4)
ilb’äl
wuj
pavo real (p. 184) nima
papelito (p. 75) alaj wuj
no’s payaso (p. 194) elesal
paquete (p. 206) pisom jas täq
wach peatón (p. 144) b’inel
parabrisas (p. 156) su’b’äl musmul winäq pecho (p. 98) uwa
parche (p. 74) nak'b'äl / tasb'äl k’u’xaj
kunab'äl
pared (p. 2 y
144) uwa xan
parquímetro (p.
144) uxlab’äl
ch’ich’ partitura
(p. 202) k’oltz’ib’
q’ojom
pasajero (p.
174) b’inisaxel
pasaporte (p. 174) uwujil q’axch’aqap
pasar (p. 12) q’axem
paso para peatones (p.
144) b’inib’äl winäq
pasta dental (p. 88)
23
8
pedal (p. 118) b’insab’äl 32) al
pedalear (p. 200) sutinik pesar (p. 54 y 92) pajanik
pedir (limosna) (p. 68) utayik tob’anik pétalo (p. 138) uxaq kotz’i’j
pegamento (p. 114) nak’b’äl
pegar (p. 10) nak’ik wuj
pegar (botones) (p. 121) kojik chapb’äl
peinado (p. 36) xiyom
wi'aj pelear (p. 54)
ch’o’jinik pelo (p. 192)
ismal
pelota (p. 6) k’olaj
peluca (p. 8) jalwach wi’aj
pentágono (p. 23) jo’ob’
uwäch pequeño (p. 27) la’j
pera (p. 56) lajpe’r
perchero (p. 118) xekelib’äl atz’ yäq
perder (p. 200) tzaqanik
perforar (p. 113) k’otinik
pernil (p. 122) raqan
perote (p. 56) q’anpe’r
persiana (p. 90) q’ateb’äl
persignar (p. 68) tewechi’nik ib’/ub’anik
q’ab’aj
perulero (p. 61)
k’ixtu’l pesa (p. 90)
pajb’al pesado (p.
pez (p. 186) kär 156) tab’äl q’axem pie (p. 99)
pez aqanaj
espada (p. piedra (p. 132) ab’aj
186) jisik’ piedrín (p. 126) ixim ab’aj
kär piel (p. 192) tz’u’mal
pezuña pierna (p. 98) a’
(p. 192) pijama (p. 86) warab’äl atz’yäq
ixk’äq pilar (p. 2) raqan ja
piano (p. píldora (p. 74) tz’ub’ub’äl
202)
pileta (p. 180) tijb’äl joron
jininik
piloto (p. 174) b’insanel
q’ojom
PINGÜINO (p. 184)
piar (p.
192)
saq’eqlow pintar (p. 10 y
113) tz’ajanik pintura (p.
wich’inik
picadura 110) tz’ajb’äl pinza (p. 122)
(p. 97) umej
tiyo’nik piña (p. 56) matzati’/ch’op
pico (p. piñata (p. 8) paxin b’o’j
192)
tza’maj
picop (p.
154) alaj
ch’ich’
pichel (p.
150) ru’cha
xa’r
pidevía (p.
piocha (p. 126) k’otib’äl raqanib’äl pluma (escribir) (p. 48) xik’ tz’ib’ab’äl
piscina (p. 198) pluma (ave) (p. 192) xik’
muxanib'äl piso (p. 2) pobre (p. 33) meb’a’
upa ja pocillo (p. 6) xa’r
pista de aterrizaje (p. 176) uqajib’äl
ajxik’ch’ich’
pistero (p. 172) q’axeb’äl
pitahaya (p. 56)
xarq’eche’ pitar (p. 146)
xut’inik
pizarrón (p. 4) tz’oltz’ib’/leptz’ib’
placa (p. 156) teretal rajlab’alil
plancha (p. 118 y 127)
ch’uch’ujirsab’äl planchador (p. 118)
ch’uch’ujirsab’äl planchar (p. 121)
ch’uch’ujirsanik planeta (p. 140)
k’olaj pa kaj
planilla de pagos (p. 126) retal
tojonik planta del pie (p. 101) uxe’
aqanaj plantilla (p. 114) upam
xajäb’ platanina (p. 80) wotz’anïm
saq’ul plátano (p. 56) saq’ul
platicar (p. 78) tzijonik
plato (p. 6) wa’b’äl/laq
playa (p. 208) uchi’ plo / cho
plomada (p. 126) etab’äl
poco (p. 33) pub’iq’ practicar (p. 196) tijoxik ib’
policía (p. 164) premiar (p. 27) sipanik/tojtajem
chajil tinamit premio (p. 80) ch’akoj /
poliomielitis sipanik prensa (p. 111)
(p. 97) sikirik kayeb’äl presente (p. 33) k’olik
pollito (p. préstamo (p. 162) qajb’äl / qajo’nik
136) pretina (p. 122) uk’a’malil
ch’iw/wich’ primero (p. 35) nab’e
pollo (p. 58) privado (p. 33) k’o
ti’j ak’ rojchaq’e propio (p. 24)
pomada (p. 75) rech protección (p. 164)
ch’uch’ujib’äl tob’anik
poporopo (p.
206) k’ilim
ixim por (p. 16)
rumal
pordiosero/limosnero
(p. 52) tol pwäq
portafolios/ataché (p. 174)
k’olib’äl wuj portal (p.
144) wa’kateb’al
portapapeles (p. 48)
uk’olib’äl wuj
porteadora (p. 166)
juxb’äl wuj portería (p.
198) okib’äl k’olaj sutinik
portero (p. 198 y 206)
q’atenel
proteger (p. 82) q’atenik puerto libre (p. 174) k’ayib’äl jas täq
PÚBLICO (comunitario) (p. 33) rech tinamit puesto (p. 52) k’ayib’äl
PÚBLICO (participantes) (p. 70) tatab’enelab’ pulmón (p. 98)
pueblo (p. 130) tinamit potzpo’y punto (p. 22)
puente (p. 130) q’a’am t’in
puerco espín (p. 188) k’ixa puño (p. 122) uq’ab’ atz’yäq
aq puerta (p. 2) uchi’ ja pupitre (p. 4) chakiteb’
pus (p. 97) puj

quebrar (p. 10) paxinik quince (p. 39) jo’lajuj


quemadura (p. 96) quinientos (p. 39) jok’al ukaq’ob’
k’atik queso (p. 76) quiosco (p. 70) tz’uqutz’ik ja
kexu
quetzal (moneda) (p. 159)
maq’uq’
R
rábano (p. 60) käqwäch radiador (p. 156) q’axeb’äl jorob’sab’äl
radio (p. 150) jek’ol tzij / talutzij kolom red (lazo) (p. 52) k’at
radio transmisor (p. 164) red (deportiva) (p. 196) k’at
ch’aweb’äl radiografía (p. 86) red de pescar (p. 208) uk’at kär
rachib’alil
radiopatrulla (p. 164) ch’ich’ chajil tinamit
raíz (p. 138) urab’ che’
rama (p. 138) uq’ab’ che’
rana (p. 186) xtutz’
rancho (p. 130) k’imaja
rápido (p. 31) aninäq
raspón (p. 95) sokotajik
rastrillo (p. 62) mulib’äl mes
rata (p. 188) b’ayi’s
ratón (p. 188) ch’o
raya (p. 186) ajxik’
kär
receta (p. 72) uwujil kunab’äl
recibo de agua (p. 162) uwujil tojb’äl joron
recibo de luz (p. 162) uwujil saqil
recibo de teléfono (p. 162) uwujil tojb’äl
ch’aweb’äl
recoger (p. 37) sik’ik
recorrer (p. 146) wa’katenik
recortar (p. 10) raminik/qupinik
rectángulo (p. 23) räb’
uwäch recto (p. 22 y 37) suk /
reducir (p. 33) ch’uti’narsaxik restaurante (p. 152) kaxlan wa’b’äl
refresco (p. 76) jorob’sab’äl restregar (p. 134) b’achik
anima refrigeradora (p. 150) retazo (p. 118) uchi’
jorob’sab’äl regadera (p. 62) atz’yäq retorcer (p. 134)
ja’b’äl yitz’onik
regatear (p. 52) qasan rajil k’ayij
registrar (p. 178) tzukunik
regla (p. 4) juxb’äl
rehilete (p. 70) sutil etz’ab’a’l
reír (p. 30 y 196) tze’nik
reja (p. 164)
tz’apich’ich’ relámpago
(p. 130) xkoyopa’ reloj (p.
150) ilb’äl upaq’ij
rellenar (p. 113) k’ojonik
relleno dental (p. 88) k’ojob’äl
ware’aj remache (p. 118) kayeb’äl
/ tz’apib’äl remitente (p. 168)
taqonel wuj remojar (p. 134)
mub’axik
repartir (p. 10)
jachanik repollo (p.
60) rapo’y reposar (p.
93) uxlanik reprobar
(p. 2) tzaqonik
resfriado (p. 95)
b’arb’atik
retortijón (p. 97) yitz’em rojo (p. 20) käq
retrovisor (p. 156) ilb’äl rollo (de papel) (p. 72) su’b’äl wuj
rij revisar (p. 178) romper (p. 10) jixonik wuj
nik’oxik ronda (p. 6) sutin
revólver /pistola (p. 164) alaj etz’anem ropa (p. 132)
kamisab’äl oksatz’ yäq rosado (p. 20)
revolver (p. 82) yuja’nik kaqköj rosario (p. 64) retal
rezar (p. 68) b’ixik ch’ab’äl rueda (p. 87)
ch’ab’äl rico (p. 33) sutib’äl rueda/llanta (p. 156)
q’inom sutib’äl
rifle (p. 80) q’ijinob’äl rueda de Chicago (p. 80) nimasutib’äl
ch’ijch’ rinoceronte (p. 182) ruedo (p. 122) umejb’äl raqän
nïm aq riñón (p. 87) rugir (p. 192) awu’nik
q’axeb’äl chuluj rodear (p. ruido (p. 34) yojojem
146) sutinik
rodilla (p. 100) ch’ekaj
rodillo (p. 124) ja’ manteka’

sábado (p. 43) uwaq q’ij / su’t sacapuntas (p. 4) josb’äl


saq’ij sábana (p. 86) nima sacar (p. 54) elesanik
sacar bocado (p. 112) josik sacerdote (p. 64) ajyuq’/pare
sacar punta (p. 10) josik uwi’ saco de correspondencia (p. 166) jachb’äl wuj
sacristán (p. 66) to’l ajyuq’
sagrario (p. 66) uk’olib’äl
tyox sal (p. 124) atz’am
sal efervescente (p. 74) kunab’äl q’oxom pamaj
salamandra (p. 186) xtalon waqib’
salchicha (p. 58) rab’arik ti’ij sello postal (p. 168) retal taqkil
salir (p. 37) elem semáforo (p. 144) uq’axeb’äl ch’ich’
saliva (p. 88) chub’aj
salón de belleza (p. 152) sokab’äl wi’aj
salpicar (p. 134) chaq’inik
salsa de tomate (p. 76) uwa’l pïx
saltamontes (p. 190) sak’
saltar (p. 134 y 200) ch’opinik / pixk’anik /
ch'opinik
saludar (p. 78) ya’ik rutzil
wäch saludo (p. 168) rutzil
wach salvavidas (p. 208)
tob’ab’äl sandalia (p. 208)
peraj xajäb’ sandía (p. 56)
käq q’oq’
sapo (p. 186) xpëq
sartén (p. 80) q’anarisab’äl
satélite (p. 140) jek’b’äl tzij
satélite de comunicaciones (p. 140) q’axeb’äl
tzij satélite meteorológico (p. 140) q’axenel
tzij savia (p. 138) uwa’l che’
secar (p. 134) chaqi’jarik
secretaria (p. 160) tz’ib’anel
seguridad (p. 164)
ilawachinik seis (p. 38)
semana (p. 43) wuq q’ij dental (p. 88) q’a’lib’äl tem sirena
semilla (p. 62 y 138) ija’ (p. 164) roq’ib’äl ch’ich’ sobre (p.
sendero/extravío (p. 130) ramb’äl b’e 166) rijpisb’äl wuj
señal de tránsito (p. 144) k’utb’äl ub’e ch’ich’ sobre (preposición) (p. 16) pa uwi’
señalar (p. 10) sol (p. 132) q’ij
k’utunik separado solo (p. 36) utukel / tukelam
(p. 31) jachatalik sombrero (p. 48) puwi’
septiembre (p. 43)
ub’elej ik’
serpentina (p. 8)
raxkotoq’uq’
serruchar (p. 112)
raminik serrucho (p.
110) ramib’äl che’
servilleta (p. 116)
pisb’äl wa sien (p.
98) rij xikinaj
sierra (p. 110) ramib’äl
sierra eléctrica (p. 111) ramib’äl ch’ich’
siete (p. 38)
wuqub’
silencio (p. 34)
tz’inilem silla
(p. 72) tem
silla de ruedas (p. 90)
b’insab’äl tem sillón (p. 48)
ch’uch’uj t’uyulib’äl sillón
sombrero de mago (p. 194) upuwi’ sudar (p. 200) elik pa k'atän
jo’s suela (p. 114) uparaqän
sombrilla (p. 194) panab’äl xajäb’ suero (p. 86)
sonar (p. 204) chojlinik kunab’äl ja’ suéter (p. 148)
sonreír (p. 78) tze’nik kaxlan koton sujetar (p.
sopa (p. 76) uwa’al ichaj 146) toq’anik
sorpresa (p. 8) mayi’jab’äl sujetar (alfileres) (p. 120)
sostén (p. 148) xekeb’äl chapanik supermercado (p. 152)
sostener (p. 82) chapik nïm ja k’ayb’äl supositorio (p. 75)
suave (p. 27) ch’uch’uj kunab’äl q’aq’al surco (p. 62)
subir (p. 37) paqalem cholaj / taje’n
sucio (p. 30) tz’il sutura (p. 94) t’isb’äl sokotajik

tabla (p. 110) tz’alam talón (p. 101) uxkutil aqanaj


tabla de control (p. 86) k’utunsab’äl talonario de cheques (p. 160) uwujil tojb’äl
tablero (p. 156) ilb’äl retal
tableta (p. 74) kab’ kunab’äl
tacón (p. 114) utak’alib’äl
xajäb’ talco (p. 74) k’aj
kunab’äl
taltuza (p. 188) b’a l tapita (p. 114) uxe’
talle (p. 122) usuk’lil xajäb’ tapón (p. 172)
tallo (p. 138) raqän tiko’n ch’uqb’äl
tanque de oxígeno (p. 170) k’olib’äl taquilla (p. 206) k’ayib’äl okib’äl
kaqiq’
t
a
p
a
d
e
r
a

(
p
.
1
1
6
)
c
h

u
q
b

ä
tarde (p. 44) b’enäq q’ij kär tierra (p. 130) ulew
tarde (demorado) (p. 34) ma’ tam tigre/jaguar (p. 182) b’älam
tarima (p. 8) nïm ch’at
tarjeta postal (p. 166) wachib’äl wuj
taza medidora (p. 124) pajb’äl läq
tecolote (p. 184) tukur
tela (p. 118) atz’ yäq
teléfono (p. 202) naj ch’awib’äl
teléfono PÚBLICO (p. 174) ch’aweb’äl
tinimit telegrafista (p. 166) ajch’awel
taqom wuj telégrafo (p. 166) ch’aweb’äl
wuj telegrama (p. 166) läj taqom wuj
televisor (p. 150) k’utb’äl wachib’äl /
taluwäch
telón (p. 206) ch’uqb’äl
temprano (p. 34) chanim
tenaza (p. 110)
kayeb’äl
tendedero (p. 136) sa’b’äl atz’yäq
tender (p. 134) sa’ik
tenis (p. 114) atz’yaq xajäb’
tepeizcuinte (tepezcuintle) (p. 188) k’ixa par
terminar (p. 28) k’isik
terraza (p. 144) uwi’
ja teta (p. 192) tu’
tiburón (p. 186) nïm
tijera (p. 118) qupib’äl / tijerix (p. 202) b'insal ketik'olb'ix tomar
timbre (p. (fotos) (p. 12) elesanik wachib’äl
86) tomate (p. 60) pix
sik’ib’äl tómbola (p. 80) solok’olok’ik
timón (p. tonel (p. 172) nima k’olib’äl
156)
torcedura (p. 94) mejenik
b’insab’äl
torcido (p. 37) kotolik /
tinaja (p.
132)
jech’ tornillo (p. 111) t’ajib’äl
q’eb’äl toro (p. 136) ama’wakax
tinta (p. torreja (p. 80)
166) kab’ikaxlanway
tz'ajb'äl tórtola/mariquita (p. 190)
tirante (p. sirir tortuga (p. 186) kok
122) tos (p. 97) qulaj / oj
k’atiqb’äl
tirar (p. 37)
k'aqik
tiritar (p. 134) b’arb’atinem
tiro al blanco (p. 80) jikak’oqonik
tiza (p. 118)
tz’aq juxb’äl
toalla (p. 90)
su’b’äl q’ab’aj
tobillo (p. 101)
umopil aqanaj
tocacintas (p. 202)
k’olib’äl tzij tocadiscos
tostador (p. 150) wotz’otz’ib’äl trépano (p. 110) sutib’äl
tractor (p. 62) jururb’äl tres (p. 38) oxib’
tráfico (p. 144) ub’inem ch’ich’ trescientos (p. 39) jo’lajuk’al
trailer (p. 154) charareb’äl triángulo (p. 22) oxib’
ch’ich’ traje (p. 148) nïm uxkut trípode (p. 80)
atz’yäq chakab’äl triste (p. 24)
traje espacial (p. 140) ajkaj atz’yäq b’isob’äl
trampolín (p. 198) k'aqb'äl trofeo (p. 198) ch'akoj rech etz'anem
muxanib'äl transbordador (p. 140) trompo (p. 6) trompu’
q’axeb’äl trapecista (p. 194) ch’op tronco (de árbol) (p. 138) kuta’m
winäq tronco (de fruta) (p. 138) kuta’m
trapo (p. 116) peraj atz’yäq tronco (parte del cuerpo ) (p. 100) uche’al ij
tras (p. 16) chi rij tropezar (p. 146)
traslape (p. 122) cheq’inik tucán (p. 184)
ch’uqb’äl trazar (p. 112) q’anano’s tuerca (p.
juch’ik trece (p. 39) 111) t’ajib’äl turista (p.
oxlajuj 70) wa’katinel tusa (p.
treinta (p. 39) lajuj ukak’al 52) jo’q
tren (p. 154) jurujik ch’ich’

U
ÚLTIMO (p. 35) uk’isb’äl un millón (p. 39) oxch’uwi’ ruwaqk’ala’
un cuarto (p. 20) jun un octavo (p. 20) jun uwajxäq
ukal
UNGÜENTO (p. 75) ji’ib’äl uña (p. 110) jurub’ sab’äl
unidad de rescate (p. 170) tob’anel ÚTIL (p. 34)
ch’ich’ chokonsa’b’äl uva (p.
uniforme (p. 170) tziyaqib'äl 56) anwach che’
uno (p. 38) jun

vaca (p. 136) ati’t wakax venado (p. 182) masat


vacío (p. 30) tolonik/k’o ta upam venda (p. 86) pisb’äl / tasb’äl
vacunar (p. 93) toq’onik vendar (p. 93) pisonik
vajilla (p. 150) uk’iyal läq
valla (p. 180) q’ateb’äl
valle (p. 130) lemelik
ulew
vara edilicia (p. 48) eqeleb’äl
ch’ami’y
varilla del aceite (p. 156) etabäl
varilla del capó (p. 156) chapab’äl
vaso (p. 56) qumub’äl
veinte (p. 39) juk’al
veinticinco (p. 39) jo’ob’ ukak’al
vendedora veterinaria (p. 152) kunab’äl awaj
(mercado) (p. 52) viajar (p. 178) wa’katenik
ixöq ajk’ay víbora (p. 186) chom kumätz
vendedora vidrio (p. 150) repq’un ab’aj
(dulces) (p. 70) viejo (p. 33) q’e’l
ajk’ay kach’
vender (p. 54)
k’ayinik
ventana (p. 2) ilb’äl
ventanilla
(p. 160)
k’exb’äl
ventilador
(p. 150)
yab’äl
kaqiq’
verde (p.
20) rax /
k’el
verdulera
(p. 60)
ajk’ay
ichaj
vestido (p.
148)
atz’yäq
vestirse (p. 37)
kojik atz’yäq
viento (p. 130) nima kaqiq’ vitamina (p. 74) ya’b’äl chuq’ab’
viernes (p. 43) ro’ q’ij / vitral (p. 66) ka’yeb’äl
wiq’ij vinagre (p. 76) vitrina (p. 150) ilb’äl jas täq
ch’am ja’ violento (p. 34) volar (p. 178) xik’ik’enik
ch’u’j violeta (p. 20) volcán (p. 130) xkanul
xarq’ëq voleibol (p. 198) k'olq'ab'aj
visa de cheques (p. 162) nik’ob’äl uwujil vómito (p. 95) xa’wem /
pwäq visitante (p. 86 y 180) ilonel / xo’j
ch’awinel / ula’ visor (p. 170) ilb’äl

yagual (p. 116)


ixpache’k/iskitu’y yuca (p. 60) tz’in
yeso (p. 90) saqktz’ib’ab’äl yunta (p. 62) charareb’äl wakax
yeso (tiza) (p. 4) saqtz’ib’ab’äl

Z
zanahoria (p. 60) q’anichaj zanja (p. 126) ub’e ja’
zapatería (p. 152) k’ayb’äl zopilote (p. 184) k’uch
xajäb’ zapatero (p. 114) b’anäl zorrillo (p. 182) par
xajäb’ zapato (p. 114) xajäb’ zurcir (p. 121) b’änik
zapote (p. 56) tulul uchi’

También podría gustarte