Diccionario Ilustrado K'iche'
Diccionario Ilustrado K'iche'
Diccionario Ilustrado K'iche'
Le reqänib’äl atz’yäq
16. traslape
ch'uqb'äl
pin
za
umej
18. pretina
uk'a'malil
19. pernil
raqan
20. ruedo
umejb'äl raqän
21. puño
uq'ab' atz'yäq
2
La panadería
Le b’anib’äl kaxlanwa
126
La construcción Le wokoj ja
14. cemento
raxk'ajab'äl
15. piocha
k'otib'äl
16. carretilla
charareb'äl
17. piedrín
ixim ab'aj
18. pala 20. nivel 22. arena 24. cal
jokb'äl junamrisab'äl saniyeb' chun
127
La tierra y el cielo
131
29. pasto 30. llanura 31. oasis
q'ayes li'anik ulew uk'iyib'äl joron
En el río
Pa le nima’
1. tinaja pak’b’äl
q'eb'äl
7. ropa
2. nube atz'yäq
sutz'
8. agua
3. sol ja'/ joron
q'ij
9. lavandera
4. piedra ch'ajo'manel
ab'aj
10. cangrejo
5. mosquito töq / xtöp
ÜS
11. arena sinyeb'
6. guacal/palangana
likb'äl /
13
2
r
o
12. orilla p
uchi' (ja') a
)
13. jabón
ch'ipäq u
k
14. matorral '
q'ayes o
l
ma i
rip b
os '
a ä
pe l
np
en c
h
'
16. ba
a
ño
j
(p
o
ar
'
a
n
13
3
Aprovechando el río
Uchokonsab’exik le nima’
La mujer restriega y
5. ahogar retuerce la ropa.
Kub’ach le atz’yäq
ji'ik / jiq’ik xuquje’ kuyitz’ le
atz’yäq le ixöq.
7. caballo
15. ganso
yuq patax
16. gallina
ak'
17. cisne
chom patax
18. estanque
tijb'äl joron
19. pollito
ch'iw /
wich'
20. gallo
ama' ak'
21. chompipe
no's
Las plantas
Le tiko’n
1. tronco (de 7. espina 13. raíz
fruta) kuta'm k'ix urab' che'
2. transbordador 8. planeta
q'axeb'äl k'olaj pa kaj
3. galaxia 9. satélite
upa kaj jek'b'äl tzij
n
a
r
b'
in
el
p
a
k
aj
14
2
En la ciudad nïma tinamit
Pa le
El centro de la ciudad Unik’ajal tinamit
2. balcón 9. avenida
ka'yeb'äl utzal b'e
3. casa 10. señal de tránsito k'utb'äl ub'e
ja / achoch ch'ich'
4. catedral
rachoch tyox 11. parquímetro
uxlab'äl ch'ich'
5. esquina
uch'u'k' b'e 12. terraza
uwi' ja
6. calle
b'e 13. edificio
7. fuente nimalaj ja
14
4
14. pared
uwa xan
15. automóvil
b'inib'äl ch'ich'
16. tráfico
ub'inem
ch'ich'
17. semáforo
uq'axeb'äl
ch'ich'
18. peatón
b'inel winäq
19. portal
wa'kateb'äl
145
Visitando el centro de la ciudad Opanem pa unik’aja
4. lustrar El carro avanza por la avenida y el motorista La gente se apura a tomar el bus.
esquiva el agua. Kkikowij le winäq che uk’amik le ch’ich’ ereb’äl
tz'ajik xajäb' Kb’in pa le utzal b’e le ch’ich’ xuquje’
2. bufanda 9. sostén
ch'uqb'äl chi'aj xekeb'äl
3. chumpa 10. blusa
kaxlan ch'akat kaxlan po't
4. corbata 11. falda
retz'ab'a'lil qulaj kaxlan
uq
5. camisa
xa'aj 12. pantalón
wex /
6. chaqueta saka'w
xyal
13. cincho
7. calzoneta ximb'äl
atinib'äl
15. pantaloneta 19. calceta
alaj wex pisb'äl
raqän ixöq
16. camiseta
atz'yäq 20. calcetín
tasb'äl pisb'äl
raqän achi
17. c
a
l
z
o
n
c
i
l
l
o
t
o
'
q
18. vestido
atz'yäq
Almacén para el hogar Nima k’ayb’äl jas täq
1. óptica
b'aq'ib’äl / 7. joya
wachaj uje'lal etz'ab'a'lil
2. veterinaria
kunab'äl awaj
3. librería
k'ayb'äl wuj
4. juguetería
k'ayb'äl etz'ab'a'l
5. salón de
belleza
sokab'äl
wi'aj
6. zapatería
k'ayb'äl xajäb'
8. joyería charareb'äl q'a'am
k'ayb'äl etz'ab'a'lil
12. garita
9. floristería q'ateb'äl ch'ich'
k'ayb'äl kotz'i'j
13. barrera
10. restaurante q'ateb'äl
kaxlan wa'b'äl
14. supermercado
11. g nïm ja k'ayb'äl
r
a
d
a
s
e
l
é
c
t
r
i
c
a
s
Medios de transporte B’inib’äl
5. parabrisas
su'b'äl musmul
Otras palabras Nik'aj chik tzij
6. bomper
uq'ateb'äl
varilla del aceite etab’äl
distribuidor jachanel filtro de aceitebobina
7. timón carburador q’axeb’äl faja uja’rsab’älq’axeb’äl q’aq’ob’irsab’äl
upasil líquido de frenos
uja’al uq’atb’äl ch’ich’
13. capó
ch'uqb'äl
15. motor
ranima ch'ich'
16. radiador
q'axeb'äl
jorob'sab'äl
El dinero Ri pwäq
billete
wuj pwäq
un centavo
jun ch'ich'
diez centavos
pwäq
lajuj ch'ich' pwäq
cincuenta quetzales
lajuj ukak'al
cinco quetzales job'
maq'uq'
veinte quetzales
juk'al maq'uq'
cien quetzales
job'k'al maq'uq'
El banco
Uk’olib’äl pwäq
4. firma
juch'b'i'aj hipoteca ya’b’äl pagaré cuenta
interés tojb’äl uwujil uk’olib’äl pwäq
ral pwäq préstamo
visa de cheques nik’ob’äl uwujil pwäq
qajb’äl / qajo’nik
La policía
Le chajil tinamit
2. delincuente 8. gorgorito
makunel kaxlan xul
3. sirena 9. cartucho
roq'ib'äl ch'ich' pisb'äl ub'aq'
q'aq'
4. reja
tz'apich'ich' 10. cincho de
policía uximb'äl
5. arma chajinel
q'aq'
11. llave
6. revólver / torb'äl uchi' ja
pistola alaj / jaqib’al
kamisab'äl
13. cadena
ch'ich'
yuqb'äl
14. garrote
ch'ami'y
15. candado
laweb'äl
uchi' ja
16. radiopatrulla
ch'ich' chajil
tinamit
Otras palabras Nik'aj chik tzij
asalto justicia
eläq’ q’atoj tzij
celda protección tob’anik
ko’ksab’äl seguridad ilawachinik
6. telégrafo
13. má 14. telegrama wuj
q läj taqom wuj
ui 17. lacre
n 15. tinta kaqaq'ol
a tz'ajb'äl
d 18. bolsa de cartero
e p uk'olib'äl jab’chal
e o wuj
s r
cr t
ib e
ir a
k d
a o
xl r
a a
n j
tz u
'i x
b' b
a '
b' ä
äl l
Correspondencia Taqom wuj
q
'
i
Los bomberos
Le e ajchupul q’aq’
14. casaca
to'b'äl
atz'yäq
15. extintor
chupb'äl
16. guante
La gasolinera
K’ayb’äl uja’ ch’¡ch’
14. tonel
nima k'olib'äl
15. tapón
ch'uqb'äl
Otras palabras
Nik'aj chik tzij
diesel
uja’ al ch’ich’
galón
etab’äl uja’ch’ich’
gasolina
uja’al ch’ich’
lubricante
pilb’äl ch’ich’
En el aeropuerto
Pa le uqajb’äl ajxik’ ch’ich’
1. cafetería q'alajisanel tzij wuj
k'ayb'äl k'atan 8. etiqueta
retal
2. mesero
jachanel 9. boleto aéreo
tojb'alil ajxik' ch'ich'
3. puerto libre
k'ayib'äl jas täq 10. mochila
4. teléfono PÚBLICO kaxlan chim
ch'aweb'äl tinimit
11. computadora
5. pasaporte k'olol choltzij /
uwujil q'axch'aqap kematz’ib’
6. pasajero
12. maletero
b'inisaxel
k'olib'äl eqa'n
7. maleta
eqa'n 13. diario / periódico
14. piloto /
b'insanel atach
é
. aero k'olib
moz 'äl
a wuj
kajm
anel 18. maletín
eqab'äl jas täq
16. carr
o 19. BAÚL
ma kaxonal
let
ero
ch
ara
reb
'äl
jas
täq
17. port
afo
lios
En la pista de aterrizaje Pa le uqajb’äl ajxik’ ch’ich
1. cabina de
control ilb'äl ja 6. helicóptero
laj ajxik' ch'ich'
2. hangar
q'ateb'äl 7. ala de avión
uxik' ajxik' ch'ich'
3. avioneta
ch'uti ajxik' ch'ich' 8. cola de avión
uje' ajxik'ch'ich'
4. escalera
paqalib'äl / 9. avión
q'a'am ajxik' ch'ich'
4. despedir 7. registrar La aerolínea anuncia la hora del vuelo. Kya’ ub’ixik le releb’äl le
jachanik tzukunik ajxik’ ch’ich’.
A
n
a
a
b
r
En el zoológico
Pa le kachoch le awaj
1. tigre / utiw
jaguar 8. león
b'älam koj
14. avestruz
nïn raqän
patäx
16. zopilote
k'uch
17. cóndor
nimaxik
18. flamingo
kaqayuq
patäx
Reptiles, anfibios y peces
Jururen chiköp, xmatuq’ xuquje’ kär
1. rata
b'ayi's 6. taltuza 11. cotuza
b'a tukuy
2. chinchilla
kaxlan kuk 7. lirón 12. liebre
k'ixa nïm imul
3. puerco ch'o
espín k'ixa 13. cobaya
aq 8. conejo kut ch'o
imul
4. ardilla 14. tepeizcuinte / tepezcuintle
voladora 9. ratón k'ixa par
aqxik' kuk ch'o
15. castor
5. ardilla 10. marmota aja' chiköp
kuk k'ixa b'a
Insectos
Alaj xik’ik’el täq chiköp
1. mosquito
7. mantis 13. oruga
ÜS
xk'a'y xjut
2. mosca
8. grillo 14. gorgojo
amolo
lol lem
3. saltamontes
9. abeja 15. cigarra
sak'
awonon xikik'el
4. libélula
10. mariposa 16. luciérnaga
topotik
penpen chupi q'aq'
5. cucaracha
11. avispa 17. escarabajo
xi'l
sta'l sirir
6. hormiga
12. tórtola /
sanik
mariquita sirir
Los animales Le e chiköp
2. llevar tze'nik
9. inflar 11. atravesar
k'amik
xut'inik q'axenik
b'ik
3. entrenar Utilicemos las palabras
tijoxik Che’qakojo le tzij
14. nadador
muxanel
15. piscina
muxanib'äl
Otras palabras
Nik'aj chik tzij
baloncesto
k’olq’ab’aj
fútbol
etz’an k’olaj
natación
muxanik
voleibol
k’olq’ab’aj
Haciendo deporte Ub’anik etz’anem
4. amarrar
Utilicemos las palabras
jat'inik / Che’qakojo le tzij
ximik
El niño patea una Los niños se amarran las cintas.
5. empujar pelota.
ch'ikminik k'aqanik Kukoj aqan le ak’al chi rech le k’olaj.
La
ni
ñ
a
la
n
za
u
n
a
pi
e
dr
a.
K
u
k’
ä
q
ju
El estudio de radiodifusión Le ch’awib’äl pa kaqiq’
7. apu
nta
dor
tz'i
b'a
nel
18. casete
uk'olb'ix
Trabajando en el
estudio de radiodifusión Chakunem pa le ch’awib’äl
14. sandalia
peraj xajäb'
15. playa
uchi' plo / cho
16. anzuelo
chapb'äl kär
17. caracol
t'ot'
21
0
Glosario Rilib’al
A
a (p.16) pa ácido (p. 25) ch’äm
a través (p.16) rumal acólito (p. 66) chajil tyox
abdomen/vientre (p. 100) acomodador (p. 206) ya’ol t’uyulib’äl
pamaj abeja (p. 190) awonon
abierto (p. 26) jaqalik
abono (p. 62) uchoq’ab’il
tiko’n abrazar (p. 178)
laq’apuxik abril (p.42) ukaj
ik’
abrir (p. 178) jaqik
abundante (p. 24) k’i
aburrir (p. 29) k’istajem k’u’xaj
aceite (p. 74 y 124) aseeto
aceite para carro (p. 172) umanteka’il
ch’ich’
acelga (p. 60) saqichaj
acidez estomacal (p. 97) utzatzalaj
pamaj
acompañado (p. 36) uwajxaq ik’ agradar (p. 24)
achi’lam acompañar (p. mayi’jab’äl agricultor (p. 62)
204) b’e’ik achi’lanik tikonel agua (p. 132)
acostar (p. 92) ja’/joron
q’oyob’anik agua gaseosa (p. 76) kaxlan jorön
acumulador/batería (p. 156)
q’aq’ob’irsab’äl achiote
(p. 76) k’oxob’
adoquín (p.
51) tz’aquxa’l
b’e adorno
(p. 122)
etz’ab’a’lil
aeromoza (p.
174) kajmanel
afiche (p. 202)
wachib’äl
afirmar (p. 32)
q’alajisanik
aflojar (p. 25)
cho’pijinik
agachar (p.
78)
pachalem
agenda (p. 48)
ucholb’äl
chak agosto
(p. 43)
agua medicinal (p. 74) jorob’sab’äl alforza (p. 122) etz’ab’a’lil/jekb’äl algodón (p. 72)
aguacate (p. 60) oj b’ot/met algodonero (p. 80) ajk’ay b’ot kab’ alimentar (p.
águila (p. 184) kot 196) tzuqtzub’exik
aguja (tocadiscos) (p. 202) b’aq
aguja (coser) (p.118) b’aj oq’sab’
semich
ahogar (p. 134)
ji’ik/jiq’ik ahogo (p. 94)
jiq’em ahorrar (p. 31)
k’olik ajeno (p. 24)
rech täj ajonjolí (p.
124) sajuk’ ala (p. 192)
xik’
ala (de avión) (p. 176) uxik’ ajxik’
ch’ich’
alambre (p. 110) yuqch’ich’
alambre espigado (p. 62)
k’ixaq’ateb’äl
albañil (p. 126) ajtz’aq
alcachofa (p. 61) k’ixtub’ ichaj
alcalde (p. 48) ajkalte re
tinamit alegre (p. 24)
ki’kotemal
alergia (p. 96) k’aqat
alfiler (p. 118) b’aq chapb’äl
alfiletero (p. 118) k’olib’äl b’aq
alfombra (p. 64) su’b’äl aqanaj
almohada la’ amamantar (p. 192)
(p. 86) tu’nik amarillo (p. 20)
ch’akat q’än
almohadilla amarrar (p. 200) jat’inik /
(p. 4) su’b’äl ximik amigdalitis (p. 97) k’ax
leptz’ib’ upaqulaj ampliar (p. 33)
altar (p. 66) nimarsaxik ampolla (p. 97)
b’anib’äl poq’ anaranjado (p. 20)
ch’awem q’anq’öj anciano (p. 25) ri’j
altavoz (p. 48) ancla (p. 208) to’b’äl ujukub’
ukowib’äl plo ancho (p. 25) nïm uwäch
ch’awib’äl andamio (p. 126) aq’anib’äl
alto (p. 24) andas (p. 64) teleb’äl tyox
nïm raqän anemia (p. 97) no’jin yab’il
alunizaje (p. 140) jalab’äl pa ik’ angosto (p. 25) la’j uwäch
allá (p. 16) je la’ anguila (p. 186) kär kumätz
a ángulo (p. 22) xukut
l antebrazo (p. 98) ukowil q’ab’aj
l antena (p. 150) jek’b’äl choq’ab’il
í
(
p
.
1
6
)
c
h
i
anteojos (p. 70) lemowachaj la’/la le’ aquí (p. 16) waral
antiácido (p. 74) qasab’äl q’oxom arado (p. 62) juqb’äl arañar (p. 192)
antiguo (p. 32) ojer/najtir rak’ik árbitro (p. 198) ilawachinel
anunciar (p. 178) q’alajisanik
anuncio (p. 52) ya’ol ub’ixik
anzuelo (p. 208) chapb’äl kär
año (p. 43) junab’
apagar (p. 68) chupik
aparato de rayos X (p. 88) elesab’äl
wachib’äl
aparecer (p. 25) k’utwachinik
apartado postal (p. 166) ukojonil taqom
wuj
apio (p. 60) k’alraqan
ichaj apostar (p. 82)
etz’ab’enik apoyar (p. 82)
q’a’lem apreciar (p. 29)
loq’oxik aprender (p. 2)
eta’manik apretar (p. 25)
jat’inik
aprobar (p. 2)
ch’akanik/ch’ekenik apuntador
(p. 202) tz’ib’anel apuntar (p. 204)
tz’ib’anik
apurar (p. 146)
okowixik aquél (p. 16)
árbol (p. 6) che’ aserrar (p. 112) raminik
arbusto (p. asistente (p. 88) tob’anel
130) q’ayes asolear (p. 134) sa’ik
arco iris (p. 130) áspero (p. 34) k’ix
xkuq’ob’ asta (p. 2) raqan läkam
ardilla (p. 188) astronauta (p. 140) b’inel pa
kuk kaj atacar (p. 192) ch’ayanik
ardilla voladora (p. atajar (p. 200) q'atenik
188) aqxik’ kuk atar (p. 35) ximik
arena (p. 127 y 132) atender (p. 78)
saniyeb’ argolla (p. kajmanik
80) ch’utiset
arma (p. 164) q’aq’
armar (p. 196)
wokonik
arrastrar (p.
192) chararenik
arriate (p. 70)
b’inib’äl
arrodillar (p.
68) xukulem
arroz (p. 76)
aros
arveja (p. 60) karawa’n kinäq’
asalto (p. 164) eläq’
asear (p. 196)
ch’ajch’ajenek
aterrizar (p. 178) qajem avenida (p. 144) utzal b’e
atomizador (p. 74) kunab’äl avestruz (p. 184) nïn raqän
kapitz’ik patäx avión (p. 176) ajxik’
atornillar (p. 113) ch’ich’
b’atz’inik atravesar (p. avioneta (p. 176) ch’uti ajxik’ ch’ich’
196) q’axenik atril (p. 202) avispa (p. 190) sta’l
k’olwuj q’ojom atrio (p. axila (p. 100) uxe’ teleb’aj
64) uwa tyox ayudar (p. 92) tob’anik
audífono (p. 202) ch’awib’äl azadón (p. 62 y 126) chakub’äl/ jokb’äl / asaron
xikinaj aullar (p. 192) AZÚCAR (p. 124) ki’risab’äl
awu’nik/wu’nik ausente (p. 33) azul (p. 20) ti’ xar
man k’o täj automóvil (p. 144)
b’inib’äl ch’ich’ avanzar (p. 146)
b’inik
bacín (p. 87) b’anb’äl chuluj bajo (estatura) (p. 24) la’j raqän bajo (preposición) (p. 16) chi
bailarina (p. 194) ajxojoj ali uxe’ balanza (p. 52 y 58) pajb’äl
bajalengua (p. 90) qaseb’äl aq’
bajar (p. 37) xulanem
21
4
b cesto (p. 198) k'olq'ab'aj
a banano (p. 56) ankane’y
l banca (p. 66) t’uyulib’äl
c banco de trabajo (p. 111) otoq’ab’äl
ó ajanel banda (p. 194) k’iyal uwäch
n q’ojom bandera (p. 2) läkam
(
p
.
1
4
4
)
k
a
’
y
e
b
’
ä
l
b
a
l
o
n
21
5
banquillo (p. 87) tantob’ / laj tem kaxonal bebedero (p. 180) tijb’äl joron beber (p.
bañar (p. 134) atinik 54) qumunik
baño (para ropa) (p. 132) uk’olib’äl
ch’ajo’n
baranda (p. 86) ka’yeb’äl
barato (p. 26) ko’l rajil
barbilla/mentón (p. 100) uxe’ e
barco (p. 208) ujukub’ plo
barniz (p. 110) tz’ajb’äl/repq’ub’äl
barnizar (p. 113) penik/repq’usanik
barra de hierro (p. 126) rab’arik
ch’ich’ barranco (p. 130) siwan
barreno (p. 110) k’otib’äl
barrer (p. 178) mesonik
barrera (p. 152) q’ateb’äl
barrote (p. 180) q’ateb’äl
báscula (p. 72) pajb’äl
basurero (p. 72) k’olb’äl
mes bata (p. 86) toqotik
atz’yäq batea (p. 180)
jukub’
batería (p. 76) uchuq’ab’il q’ojom
batidor (p. 125) tukb’äl
batidora (p. 150) ke’b’äl
BAÚL (automóvil) (p. 156)
ch’uqb’äl BAÚL (equipaje) (p. 174)
becerro (p. su’b’äl wuj boca (p. 88 y 98) chi’aj
136) alaj bocamanga (p. 122) uxe’ q’ab’aj
wakax bocina (p. 202) releb’äl tzij
berenjena boleta de depósito (p. 162) ruqxa’nib’äl pwäq
(p.60) boleto (p. 206) okib’äl wuj
q’ëqichaj boleto aéreo (p. 174) tojb’alil ajxik’ ch’ich’
besar (p. bolsa (plástico) (p. 52) chim
82)
bolsa (bolsillo) (p. 122) k’olib’äl
tz’umaxik
bolsa de cartero (p. 166) uk’olib’äl jab’chal
bicicleta (p. 154) kaxlan kejeb’äl
wuj bolsa para hielo (p. 74) k’olib’äl
bicicleta de reparto (p. 154) kaxlan
jorob’isab’äl bolsa térmica (p. 74) k’olib’äl
jachb’äl
meq’ina’
bigote (p. 192)
bolsón (p. 2) k’olib’äl wuj
isma’ch /
ismalchi’j
billete (p. 158)
wuj pwäq
billetera (p. 206)
k’olib’äl pwäq
bisonte (p. 182)
ajq’ayes
wakax blanco
(p. 20 y 26) säq
bledo (p. 60) tes
blusa (p. 148) kaxlan po’t
bobina (p. 156) q’axeb´äl
q’aq’ob’irsab’äl bobina
(de papel) (p. 72) k’olib’äl
bomba para fumigar (p. 62) bragueta (p. 122)
kojb’äl/kunab’äl bomba para gasolina (p. tz’apib’äl bravo (p. 26)
172) k’olib’äl uja’ ch’ich’ bombero (p. 170) ch’u’j/k’a’n brazo (p. 100)
chupul q’aq’ q’ab’aj breve (p. 35) ko’l
bomper (p. 156) uq’ateb’äl bróculi (p. 61) raxpo’r
bonito (p. 26) je’l brocha (p. 110)
borrador (p. 4) su’b’äl tz’ib’ tz’ajab’äl bronquitis (p.
borrar (p. 10) chupu/yojik 97) nïm oj bucear (p.
tz’ib’ bosque (p. 130) 200) muxanik bueno
k’iche’laj (p. 27) utz
bota (p. 114) tob’otik xajäb’ buey (p. 62) wakax
bota de hule (p. 170) tob’o täq xajäb’ bufanda (p. 148) ch’uqb’äl chi’aj
bote (transporte marítimo) (p. 208) ujukub’ bulto (p. 52) eqa’n
ja’ buñuelo (p. 80) ch’ilch’il
bote (de pintura) (p. 111) ch’ich’ k’olib’äl buscar (p. 78) tzukunik
botín (p. 114) jurujik xajäb’ butaca (p. 206) tem
botiquín (p. 90) k’olib’äl kunab’äl buzón (p. 166) k’olib’äl taqom wuj
botón (p. 118) chapb'äl atz'yäq
botón del alcalde (p. 48) retal ajkalte re
tinamit
bóveda (p. 160) k’olib’äl pwäq
C
caballito (p. 180) kej etz’ab’a’l cabello (p. 98) wi’aj
caballito de mar (p. 186) ukej cabeza (p. 98) jolomaj
plo caballo (p. 136) kej cabina de control (p. 176) ilb’äl ja
cabina de locución (p. 202) ch’awib’äl tijonik calzón (p. 148) to’q
cabra (p. 136) k’isik’ calzoncillo (p. 148) to’q
cadena (p. 164) ch’ich’ calzoneta (p. 148) atinib’äl calle
yuqb’äl cadera (p. 100) (p. 144) b’e
utza’m achaq caer (p. 146)
tzaqik
café (bebida) (p. 76) miq’sab’äl / kape /
k’atän
café (color) (p. 20) k’aqo’j
cafetera (p. 150) meq’isab’äl
cafetería (p. 174) k’ayb’äl
k’atan caja (p. 52) kaxon
caja de herramientas (p. 111) k’olib’äl chakub’äl
caja de lustrador (p. 70) uchokonsab’äl tz’ajal
xajäb’
cajero (p. 160) ajlal pwäq
cal (p. 127) chun
calambre muscular (p. 97) cho’kej / kumatz
calceta (p. 148) pisb’äl raqän
ixöq calcetín (p. 148) pisb’äl
raqän achi calculadora (p. 150)
k’utul ajlab’äl calendario (p. 43)
ajlab’äl q’ij
calibrador de aire (p. 172) ukaqiq’al ch’ich’
caliente (p. 31) k’atan
calificación (p. 2) ajlab’alil
cama de hospital (p. 86) yuqulib’äl ch’at candado (p. 164) laweb’äl uchi’ ja
camaleón (p. 186) nima xpa’ch candela (p. 66) kantela/kotz’i’j
cámara de vídeo (p. 160) jek’b’äl
wachib’äl cámara fotográfica (p. 70)
elesal wachib’äl camilla (p. 90)
teleb’äl yawab’
caminar (p. 68) b’inem
camino de tierra (130) ulew b’e
camión (p. 52 y 154) ereb’äl ch’ich’/koral
ch’ich’ camioneta (p. 154) nïm ereb’äl
winäq camioneta agrícola (p. 154) juyub’äl
ch’ich’ camionetilla (p. 154) alaj ereb’äl
winäq
camisa (p. 148) xa’aj
camiseta (p. 148) atz’yäq tasb’äl
camote (p. 60) ïs
campana (p. 2) tzilin ch’ich’
campana de la chimenea (p. 124) jek’b’äl sib’
campanario (p. 64) usik’ib’äl tyox
campanilla (p. 70) tzilin ch’ich’
campo (p. 130) juyub’
canario (p. 184) q’an
chochi canasta (p. 198)
q’ateb’äl canasto (p.
52) chakach cancel (p.
90) ch’uqb’äl cancha
(p. 198) etz’anib’äl
cangrejo (p. 132) töq/xtöp kunab’äl
canguro (p. 182) pixk’anel carretilla (p. 126) charareb’äl
chköp canica /cinco (p. 6) carretilla de helados (p. 70) kolb’äl jorob’sab’äl
b’olit cantante (p. 202) b’ixonel
cantar (p. 68 y 204) b’itza’m / b’itzchil /
b’ixonik
capó (p. 156) jupch’uqb’äl
cápsula (p. 74) rab’arik kunab’äl
cápsula espacial (p. 140) ch’ich’ pa
kaj cara (p. 99) palajäj
caracol (p. 208) t’ot’
caramelo (p. 76) kab’
carburador (p. 156) q’axeb’äl
cargador (p. 64) eqal tyox
cargar (p. 54) eqanik
caries (p. 88) uchikopil ware’aj
carne (p. 58) ti’ij
carne molida (p. 58) jok’om
ti’ij carnicero (p. 58) ajk’ay
ti’ij caro (p. 26) nïm rajil
carpa (p. 194) atz’yäq ja
carpeta para escritorio (p. 48) ch’uqb’äl
chakiteb’
carpintero (p. 110) ajanel
carreta (p. 52) charareb’äl
carreta para medicinas (p. 86) charareb’äl
carro (p. 154) ch’ich’ castor (p. 188) aja’ chiköp
carro maletero (p. 174) charareb’äl jas täq catarata (p. 130) utixixb’äl
carta (p. 166) ja’ catedral (p. 144) rachoch
taqom wuj tyox catorce (p. 39) kajlajuj
cartel (p. 4) cayuco (p. 208) jukub’
perepik wuj cazar (p. 192) chapik
cartelera (p. cebolla (p. 60) sib’o’y
206) tzijob’äl cebra (p. 182) ukej
wuj cartero juyub’ cedazo (p. 62)
(p. 166) q’ateb’äl ceder (p. 146)
jachal wuj ya’onik
cartucho (p. 164) ceja (p. 98) rismal b’aq’wachaj
pisb’äl ub’aq’
q’aq’ casa (p. 130 y
144) achoch / ja
casaca (p. 170)
to’b’äl atz’yäq
cáscara (p. 138) rij
q’ayes
casco (p. 170) to’b’äl jolomaj
casete (p. 202) tatimb’al
siinta
casetera/grabadora (p.
202) k’olib’äl tzij casillero
(p. 166) k’olib’äl taqom
wuj castigar (p. 27)
b’anoj k’ax
celda (p. 164) ko’ksab’äl chile (p. 60) ik
celeste (p. 20) saqsöj chile pimiento (p. 60) nïm ik
cemento (p. 126) raxk’ajab’äl chinchilla (p. 188) kaxlan kuk
cenicero (p. 160) k’olib’äl
chäj centavo (p. 158) ch’ich’
pwäq
cepillar (p. 112) su’ nik / ch’ajanik
cepillo (p. 110) josb’äl
cepillo dental (p. 88) su’b’äl ware’aj
cepillo para lustrar (p. 114) su’b’äl
xajäb’ cerca (p. 16) chi unaqaj
cercano (p. 27) naqaj
cerco (p. 62) q’ateb’äl
cercha (p. 118) xekeb’äl atz’yäq
cerdo (p. 136) aq
cereza (p. 57) k’uxk’ab’el
cernidor (p. 125 y 127) chayub’äl/cha
´b’äl
cerrado (p. 26) tz’apitalik
cerrar (p. 178) tz’apinik
cerveza (p. 76) tzam
césped (p. 6) uwa säq
chaqueta (p. 148) xyal
cheque (p. 162) uwujil
pwäq
chicharrón (p. 58) watz’otz’ ti’ij
chiquero/porqueriza (p. 136) ukoral kaxlan ch’akat chupar (p. 78)
aq tz’ub’anik
chiv churro (p. 80) wotz’ kaxlanwa
o (p. cielo (p. 130) kaj
136) cien (p. 39) jo’k’al
chij cierre (p. 118)
cho tz’apib’äl cigarra (p.
cola 190) xikik’el cigarro
te (p. (p. 76) sik’ cilindro (p.
206)
23) b’olob’ik cinco (p.
kab’
38) jo’ob’
cho
cincuenta (p. 39) lajuj roxk’al
mpi
cincho (p. 148) ximb’äl
pe
(p. cincho de policía (p. 164) uximb’äl chajinel
136) cinta (p. 114) ximb’äl xajäb’
na’s cintura (p. 98) ximb’äl
chori cinturón (p. 122) ximb’äl
zo pamaj círculo (p. 23) ketekik /
(p. setesik ciruela (p. 56) sirwe’l
58)
cisne (p. 136) chom patax
piso
cisterna (p. 172) nima k’olib’äl
m
ti’ij
chuchito (p.
52)
tumi’n/lakata
mal chumpa
(p. 148)
claro (p. 27) säq compartir (p. 82) komonexik
clavar/martillar (p. 113) b’ajinik
clavo (p. 111) chikb’äl/klawux
cliente (p. 160) k’olol pwäq
cobaya (p. 188) kut ch’o
cobra (p. 186) ajpalaj kumätz
cobrar (p. 54) toq’inik/ta’onik
rajil coco (p. 56) koka
cocodrilo (p. 186) nima xpa’ch
codo (p. 100) ch’u’kaj
codorniz (p. 184) saqkorowach
cola (p. 192) je’
cola de avión (p. 176) uje’
ajxik’ch’ich’ colgar (p. 121)
xek’eb’anik colibrí/gorrión (p. 184)
tz’unun
cólico (p. 97) yitz’näq pamaj
coliflor (p. 60) saqpo’richaj
colirio (p. 74) kunab’äl b’aq’wachaj
colmillo (p. 192) ware’aj
colocar (p. 178) ya’ik
columpio (p. 6) seyo’pib’äl
comer (p. 10 y 54) wa’im
comerciante (p. 70) ajk’ay
cometa (p. 140) tzaqch’umil
cómodo (p. 27) utz k’olem
c k comprar (p. 54)
o loq’o’manik compresor (p.
m 172) tz’ajb’äl
pl computadora (p. 174) k’olol choltzij / kematz’ib’
et comulgar (p. 68)
o santyoyirsanem concha
(p. (caparazón) (p. 192) t’ot’ concha
28
)
(mar) (p. 208) alaj t’ot’ condena
(p. 164) q’atoj tzij cóndor (p. 184)
tz
’a nimaxik
q conejo (p. 188) imul
at confesar (p. 68) q’alajisan makaj
c confesionario (p. 66) q’alajisab’äl
o makaj confeti (p. 8) kab’
m confundir (p. 82) sachik
p congelador (p. 58) jorob’isab’äl
o cono (p. 23) tub’utik
n cono de hilo (p. 118) b’ak’om b’ätz’
er conocido (p. 29)
(p. kach’ob’ik/ch’ob’otalik constelación
29 (p. 140) jumulaj ch’umil construir (p.
) 126) wokoj ja
k contar (p. 78) ajilanik
ol contemplar (p. 82) mayi’janik
o contestar (p. 204) k’ulunik uwäch
m tzij contra (p. 16) chi utzal
a contrato (p. 126) retal tzij
xi
controlar (p. 12) ilinik/ilonik cruz (p. 64) ripb’äl
corazón (p. 98) anima’ cruzar (p. 146) q’axenik
corbata (p. 148) retz’ab’a’lil qulaj
cordel (p. 126) k’a’am
coro (p. 66) ub’ix tyox
corona (p. 88) retz’ab’alil ware’aj
corral (p. 136) koral
correr (p. 10 y 200) xik'anik /
xik'anik correspondencia (p. 166)
taqb’äl wuj cortadura (p. 95)
sokotajik
cortar (p. 120) raminik/qupixik
cortar (leña) (p. 134) ramik
si’ corteza (p. 138) rij che’
cortina (p. 66) ch’uqb’äl uchi’ ja
corto (p. 28) la’j raqän
cosecha (p. 62) uwach tiko’n
coser (a máquina) (p. 120)
t’iso’manik
costal (p. 62) koxtar
costurera (p. 118) t’iso’manel
cotuza (p. 188) tukuy
coyote (p. 182) utiw
crayón (p. 4) tz’ajb’äl
crema (p. 75) k’ok’irsab’äl
crucifijo (p. 66) k’ajoloxel ripom
cuaderno (p. b’ uwäch cubrecama (p.
4) tz’ib’ab’äl 86) rij k’ul cucaracha (p.
wuj cuadrado 190) xi’l cucurucho (p. 64)
(p. 23) kajib’ eqal tyox cuchara (p. 125)
uxkut cuadro pak’ab’äl
(p. 66) cuchara de albañil (p. 127) lekupak’ab’äl ajtz’aq
uk’olib’äl cucharón (p. 6) pak’ab’äl
wachib’äl cuchillo (p. 58) ramb’äl ti’ij
cuarenta (p. cuello (ropa) (p. 122) uqul atz’yäq
39) kak’al cuello (parte del cuerpo humano) (p. 100) qulaj
cuatr cuenta (p. 162) uwujil uk’olib’äl pwäq
o (p. cuerda (p. 6) k’a’am
38)
cuero (p. 114) tz’u’um
kajib’
cuervo (p. 184) qo’ch
cuatr
cueva (p. 130) pek
ocient
cuidador (p. 180) chajinel
os (p.
39) culebra (p. 186) kumätz
juq’ob cuna (p. 150) kusul
’ curar (p. 93) kunanik
cubet
a (p.
116)
k’olib’
äl
cubo
(p. 23)
waqi
curita (p. 74) tasb’äl curvo (p. 22) kotokik
kunab’äl
curso (p. 2) ub’i’ tijonem
dar (limosna) (p. 68) uya’ik tob’anik dentista (p. 88) elesal ware’aj
de (p. 16) ech depósito de agua (p. 116) k’olib’äl joron
débil (p. 28) saqtub’/ma kowilaj täj derramar (p. 196) tixonik
dedal (p. 118) uwi’ q’ab’aj
dedo (p. 100) uwi q’ab’aj
dedos del pie (p. 100) uwi’
aqanaj delantal (p. 52)
tasb’äl/lante’r delante de (p.
16) chi uwäch delgado (p. 30)
xax
delgado (constitución) (p. 35) b’aq
delincuente (p. 164) makunel
demanda (p. 52) k’i loq’o’manelab’
dentadura postiza (p. 88) uk’axel
ware’aj
desagrada dichado (p. 37) b’isonel
r (p. 24) desenredar (p. 35 y 54)
mayi’jab’äl solik desfilar (p. 12) t’ikoj
täj aqanaj
desapare desgarre muscular (p. 97) q’ajem / retijol
cer (p. 25) deshacer (p. 31) yojinik
sachanik desierto (p. 130) chaqi’j
desatar (p. ulew desmayo (p. 94)
35) kirik sachem desmejorar (p. 31)
descompo nimatajik
ner (p. 29) desocupado (p. 32) maj kub’ano
yojixik
descongestionante (p. 74) elesab’äl
q’oxom
des
cos
er (p.
121)
kirik
/soli
k
des
de
(p.
16)
chil
a’
des
desordenado (p. 32) difícil (p. 28) k’ax ub’änik
yojom/yujum despachar (p. 78) dinero (p. 52) pwäq
ya’ik / kajmanik despacho (p.
48) eqele’nib’äl despedida (p.
168) jachoj ib' despedir (p. 178)
jachanik ib’
despeinado (p. 36) kichom wi'aj / xik’ixik
wi’aj
despertar (p. 29) k’astajem
despreciar (p. 29) itzelaxik/itzel kil
wi desprender (p. 82) juruxik
destinatario (p. 168) k'ulunel wuj
destornillador (p. 110) elesab’äl
desvestirse (p. 37) elesanik
atz’yäq detener (p. 12) q’atenik
devolver (p. 78) tzalixik
día (p. 43) q’ij
diario/periódico (p. 174) q’alajisanel tzij
wuj
diciembre (p. 43) kab’lajuj ik’
dichoso (p. 37) ki’kotel
dieciséis (p. 39) waqlajuj
diente (p. 88) ware’aj
diesel (p. 172) uja’ al ch’ich’
diez (p. 39) lajuj
diez mil (p. 39) oxq’o’ ukach’uwi’
dirección (p. 168) etal ja toq’ij dormir (p. 29) waram
dirección (escuela) (p. 2) k’amb’e ja dorso de la mano (p. 100) rij q’ab’aj
directora (p. 2) dos (p. 38) ka’ib’ / këb’
k’amäl b’e doscientos (p. 39)
dirigir (p. 196) lajuk’al dulce (sabor)
k’amoj b’e (p. 25) ki’ dulce (confite)
disco (p. 202) (p. 8) kab’ durazno (p. 56)
ketik'olb'ix tura’s duro (p. 27) ko
disfraz (p. 8)
jalwach
disparar (p. 82)
k’aqanik
distribuidor (p.
156) jachanel
divertir (p. 29 y
196) ki’kotenik
doblar (p. 121)
mejik / b’uxik
doblez (p. 122)
umejb’äl
doce (p. 39) kab’lajuj
doctor /médico (p. 86) ajkun / kunanel
dolor (p. 95)
q’oxowik
domador (p. 194)
qasanel domingo
(p. 43) wuq q’ij /
E
eclipse (p. 140) uyab’ enchufe (p. 110) t’iqb’äl q’aq’ endoso (p. 160) q’axanik
utun edificio (p. 144) wuj pwäq enero (p. 42) nab’e ik’
nimalaj ja ejote (p. 60) enfermera (p. 86) tob’anel ajkun
raxa kinäq’ elástico (p.
118) yuqatz’ yäq elefante
(p. 182) tix
elevar (p. 82) paqab’sanik
elote (p. 60) äj
empacar (p. 78) pisonik
empeine (p. 101) tij
aq’anaj empezar (p. 28)
jeqonik
empujar (p. 36 y 200) paqchixik /
ch’ikminik
en (p. 16) pa
enano (p. 36) ko’l raqän
encaje (p. 118) q’o’b’äl
uchi’ encender (p. 68)
tzijik encía (p. 88) ra’
ware’aj encoger (p. 36)
jek'ik encolar (p. 113)
nak’b’äl
encomienda (p. 166) oqxa’n
enfermo/pacie uxo’l entregar (p. 200)
nte (p. 72 y 86) jachanik entrenar (p. 196)
yawab’ tijoxik envolver (p. 54)
engrapadora pisonik enyesar (p. 92)
(p. 4) chapb’äl b’atz’ik
enhebrar (p. equilibrista (p. 194) ajxeko’pinel
120) nimik equipo (p. 198) molaj etz’anel
enjabonar erupción (p. 130) uchikonil
(p. 134) kojik xkanul
pa ch’ipäq escalera (p. 126 y 176) q’a’am /
enredar (p. paqalib’äl escalofrío (p. 97) b’arb’atik
35) b’ak’ik / / b’irb’itik escama (p. 192) jalanik
putzu’y escape (p. 156) releb’äl sib’
ensamblar
(p. 113)
wokonik
ensayar (p.
204)
eta’manik
enseñar (p.
10) k’utunik
entero (p. 20) jun
entierro (p. 51) chupuj b’i’aj/muqu’nik
entrar (p. 37) okem
entr
e (p.
16)
chi
escarabajo (p. 190) sirir espinilla (p. 101) uwa ch’ekaj esposas (p. 164)
escaso (p. 24) man k’i’ täj ximb’äl elaq’om espuma (p. 208) wosow / woqow
escenario (p. 206) b’anib’äl
k’utunsab’äl
escoba (p. 6) mesab’äl
escobilla (p. 116) alaj mesab’äl
escoger (p. 54) cha’onik
escoltar (p. 12) terne’nik
escote (p. 122) poch’uqul po’t
escribir (p. 10) tz’ib’anik
escrito (p. 48) nimalaj tz’ib’
escuadra (p. 110) etab’äl
uxkutil escuchar (p. 204)
tatab’enik escupelo (p. 95)
utz’ikin tz’i’ ése (p. 16) la’/ la
le’
esfera (p. 23) surusik
esfigmómetro (p. 86) etab’äl
yub’uwem
espalda (p. 98) uche’l ij
espantapájaros (p. 136) poy
especia (p. 76) ukunel rikil
espectador (p. 194) ka’yenel
espejo (p. 72) ilb’äl ib’/lam
esperar (p. 68) iye’nik
espina (p. 138) k’ix
esquina (p. 130) ch’umil estudiar (p.
(p. 144) 92) solonik
uch’u’k’ estufa (p. 150) kaxlan tzakb’äl
b’e etiqueta (p. 174) retal
esquiva examen (p. 2) pajb’äl k’utunik
r (p. 146) examinador (p. 2) pajal tijonik
tzalanik examinar (académico) (p. 2)
estaca pajanik examinar (médico) (p. 93)
(p. 126)
q’atunik expendedor (p. 172)
aqan
jachanel exprimidor (p. 56)
estanqu
yitz’b’äl
e (p. 136)
extenso (p. 35) nïm
tijb’äl
exterior (p. 35) chi rij
joron
extintor (p. 170) chupb’äl
estante
(p. 72) extractor (p. 56) yitz’b’äl
k’olb’äl extraño (p. 29) kach’ob’
k’ayij täj
estatua (p. 180) tz’aq wachib’äl extraterrestre (p. 140) ajkaj winäq
éste (p. 16) wa’/we ri’
estetoscopio (p. 86) na’b’äl
yub’uwem
estirar (p.
36) yuqik
estómag
o (p. 98)
pamaj
estrella
F
H
grano aya (p. 184) kaqix guante (p.
s (p. 170) pisb’äl q’ab’aj guardar
116) (p. 54) k’olik
ub’aq’ guardia de seguridad (p. 160) ch’ajinel
tiko’n guayaba (p. 56) keq’
grifo guía (p. 180) k’amäl b’e
(p. 116)
GÜICOY (p. 60) ) mukun
torb’ä
GÜISQUIL (p. 61) ch’ima
l ja’
guitarra (p. 8)
grillo
(p. 190)
tziniq’ojom
lol
gritar
(p. 34)
raqoj
chi’aj
GRÚA
(p. 154)
hacer (ruedos) (p. 121) b’änik uchi’
jek’b’
hacer (ojales) (p. 121) uq’o’ik/uk’ob’ik
äl
ch’ich’
grues
o (p.
30)
pim
gruñir (p. 192) rak’ik
grupo (p. 180) molaj
guacal/palangana (p. 132) likb’äl/pak’b’äl
guacam
hacia (p. 16) je wa’ hipoteca (p. 162) ya’b’äl
hacha (p. 170) ikäj hocico/trompa (p. 192) tza’maj
hachuela (p. 58) alaj ikaj hoja (p. 138) xuxaq che’
hangar (p. 176) q’ateb’äl hombro (p. 100) teleb’aj
harina (p. 124) k’aj horma (p. 114) retal xajäb’
hebilla (p. 114) tz’apib’al xajäb’ hormiga (p. 190) sanik
heladero (p. 70) ajk’ay horno (p. 124) utujal kaxlanwa
jorob’sab’äl helicóptero (p. 176) horno de microondas (p. 150) kaxlan meq’sab’äl
laj ajxik’ ch’ich’ hemorragia (p. hoyo (p. 114) jul/teq’
95) kik’ huella digital (p. 162) retal uwiq’ab’aj
hierba (p. 138) q’ayes huerto (p. 62) tikb’äl ichaj
hilo (p. 118) b’ätz’ hueso (p. 58) b’aq
hilvanar (p. 120) rak’ik huevo (p. 124)
hinchazón (p. 96) sipojik saqmo’l humo (p.
hipo (p. 97) tzuruk’ /tok’ox 170) sib’
hipopótamo (p. 182) raq ja’
ichíntal (p. 61) uxe k’ix nïma xpa’ch imagen (p. 64) tyox
identificador (p. 48)
q’alajisab’äl iguana (p. 186)
imperdible (p. 118) kayeb’äl
atz’ yäq
incienso (p. 64) q’ol
incómodo (p. 27) ma utz täj
k’olem
incompleto (p. 28) man
tz’aqat täj
infarto (p. 97) rax kamik instrumento (p. 88)
infección (p. 97) ch’a’k chokonisa’n interés (p. 162) ral
inflador (p. 172) ya’b’äl pwäq interior (p. 35) chi upam
kaqiq’ inflar (p. 196) xut’inik interrumpir (p. 12) kichik
informar (p. 12) q’alajisanik interruptor (p. 116) chupb’äl
inhalador (p. 74) kunab’äl upa tza’maj INÚTIL (p. 34) chokonsab’äl täj
injerto (p. 57) nak’tiko’n inyección (p. 72) toq’oj
insecticida (p. 62) kamsab’äl uchikopil inyectar (p. 92) toq’onik
tiko’n insignia del alcalde (p. 48) retal irrigador (p. 86) ja’b’äl
eqele’n insomnio (p. 97) ma kok ta isla (p. 172) ch’aqap ulew pa ja’
waran
jabalí (coche de monte) (p. 182) raq jarrón (p. 150) nima xa’r
juyub’
jabón (p. 74 y 132) ch’ipäq
jalar (p. 36 y 146) jek’ik / jek’onik
jamón (p. 58) lejom ti’ij
jaqueca (p. 97) q’oxom jolomaj
jarabe (p. 74) ja’ kunab’äl
jareta (p. 122) ximb’äl
jaul k’ayb’äl etz’ab’a’lil jueves (p. 43)
a (p. ukaj q’ij / juq’ij
180) jugar (p. 10) etz’anik
tz’a
pib’
äl
jiraf
a (p.
182)
yuq
uyik
uqu
l
joc
ote
(p.
57)
q’in
om
jov
en
(p.
25)
k’aj
ol
joya (p. 152)
uje’lal
etz’ab’a’lil
joyería (p. 152)
jugo (p. 52) uwa’al uwa che’ junto (p. 31) tunulik
juguetería (p. 152) k’ayb’äl junto a (p. 16) ruk’
etz’ab’a’l julio (p. 43) uwuq ik’ justicia (p. 164) q’atoj tzij
junio (p. 42) uwaq ik’
labio (p. 99) chi’aj 200) k’aqanik lapicero (p. 160) tz’ib’ab’äl
laboratorio espacial (p. 140) nuk’b’äl pa lápiz (p. 4) che’ tz’ib’ab’äl
kaj
lacre (p. 166) kaqaq’ol
lado (p. 23) utzalaj /
uxkut ladrar (p. 146)
waynajik ladrillo (p. 126)
porom xan lagartija (p.
186) xpa’ch lagarto (p.
186) ayin
lago (p. 130) cho
lámina (p. 126) uwi ja
ch’ich’ lancha (p. 208)
ujukub’ cho lanzar (p.
largo (p. 28) nïm raqän
lata de hornear (p. 125) uch’ich’al
kaxlanwa
látigo (p. 194) aseyar
lavadero PÚBLICO (p. 51)
uch’ajo’nib’äl tinamit
lavadora (p. 150) kaxlan
ch’ajo’nib’äl lavamanos (p.
90) ch’ajb’äl q’ab’aj
lavandera (p. 132)
ch’ajo’manel
lavaplatos (p.
150) ch’ajb’äl
läq lavar (p.
134) ch’ajo’
manik lazo (p.
76) kolöb’
leche (p. 76)
uwa’l tz’um /
le’ch lechuga
(p. 60) raxichaj
lechuza (p.
184) xpa’ch
leer (p. 10) sik’in wuj
lejano (p. 27) näj linterna (p. 90 y 206) ka’yeb’äl / saqib’äl
lengua (p. 88 y 192) aq’
lengua (zapato) (p. 114) aq’ xajäb’
lento (p. 31) no'jimal
leña (p. 124) si’
león (p. 182) koj
levadura (p. 125)
sipojsab’äl libélula (p. 190)
topotik librería (p. 152)
k’ayb’äl wuj
libreta de ahorro (p. 162) wuj chajil pwäq
libro (p. 4) sik’ib’äl wuj
licuadora (p. 56)
jok’b’äl licuar (p. 54)
jok’onik liebre (p. 188)
nïm imul
lija (p. 110) ch’uch’ujirsab’äl
lijar (p. 113) ch’uch’ujirasanik
lima (p. 110) ja’rsab’äl/b’amb’äl pa uchi’
ch’ich’
limón (p. 56) limonax
limpiabotas / lustrador (p. 70) tz’ajal
xajäb’
limpiavidrios (p. 172) su’b’äl
limpio (p. 30) säq
línea (p. 22) juch’
líquido de frenos (p. 156) uja’al uq’atb’äl ik lleno (p. 30) nojinäq
ch’ich’ llevar (p. 196) k’amik
lirón (p. b’ik
188) llorar (p. 30 y 178) oq’ej / oq’ik
k’ixa lluvia (p. 130) jäb’
ch’o locutor (p. 202) ch’awinel
listón (p. longaniza (p. 58) pisom ti’ij
118)
loro (p. 184) k’el
kaxlan
loroco (p. 60) ichaj
xaq’ap
lotería (p. 80) etz’anach’akoj
liviano
(p. 32) lubricante (p. 172) pilb’äl
tzoy ch’ich’ luciérnaga (p. 190)
llama chupi q’aq’ luna (p. 140) ik’
(p. 170) lunes (p. 43) nab’e q’ij / luq’ij
uxaq lustrar (p. 146) tz’ajik xajäb’
q’aq’
llamar
(p. 204)
sik’inik
llanura
(p. 131)
li’ anik
ulew
llave (p. 164) torb’äl uchi’ ja / jaqib’al
llegar
(p.
178)
opan
M
nabo (p. 60) napux muqulik sutz’ niña (p. 2) alaj ali
nadador (p. 198) muxanel
nadar (p. 200) muxanik
naranja (p. 56) alanxax
nariz (p. 98) tza’maj
natación (p. 198) muxanik
negar (p. 32) owanik
negro (p. 20 y 26) q’ëq
net/red (p. 198) uk’at
etz’anem nieve (p. 130)
235
niño (p. 2) ak’al l (p. 127) junamrisab’äl
n nixtamal (p. 116) tzi
í noche (p. 44) chaq’äb’
s noviembre (p. 43) ujulajuj
p ik’ nube (p. 132) sutz’
e nuca (p. 100) rij qulaj
r nudo (p. 6) k’oxim
o nueve (p. 39)
b’elejeb’ nuevo (p.
(
33) k’ak’
p
.
5
7
)
q
’
a
n
i
t
z
’
n
i
v
e
236
O
P
pacífico (p. 34) kame’l pagar (p. 54) tojonik
pagaré (p. 162) tojb’äl uwach tzu’b’äl pantera (p. 182) q’eqa b’alam
país (p. 168) nïm tinamit pantorrilla (p. 101) upam ch’ekaj pantufla (p. 87)
pajarera (p. 180) kochoch tz’ikin uxlanib’äl xajäb’ paño (p. 172) tak’alib’äl
pájaro (p. 80) chiköp / rapapinel
chiköp
pajilla (p. 56) jiq’b’al
pala (p. 127) jokb’äl
palacio nacional (p. 144) rachochil
tinamit
palanca (p. 116) teleb’äl
palanca (vehículo) (p. 156) k’exb’äl
chuq’ab’
paleta (dulce) (p. 8) kab’ che’
paleta (madera) (p. 124)
q’axob’äl paletón (p. 122)
utob’otik/utasb’al
palma de la mano (p. 100) upa q’ab’aj
palo (p. 8) che’
paloma (p. 184) palomax
pan (p. 124) kaxlanwa
panadero (p. 124) b’anal
kaxlanwa pandereta (p. 8)
setechiych’ich’ panel (p. 154)
tz’apital ch’ich’ pantalón (p. 148)
wex / xaka’w pantaloneta (p.
148) alaj wex pantalla (p. 206)
23
7
pañuelo (p. 72) su’t uch’ipaqil ware’aj pasta para lustrar (p.
papa (p. 114) tz’ajb’äl xajäb’ pastilla (p. 74) kok’aj
60) kunab’äl
saqwäch pasto (p. 131) q’ayes
papaya (p. pata (p. 192) aqanaj
56)
patear (p. 200) kojik
q’anq’oq’
aqän patrón (p. 118)
papel (p. 4)
ilb’äl
wuj
pavo real (p. 184) nima
papelito (p. 75) alaj wuj
no’s payaso (p. 194) elesal
paquete (p. 206) pisom jas täq
wach peatón (p. 144) b’inel
parabrisas (p. 156) su’b’äl musmul winäq pecho (p. 98) uwa
parche (p. 74) nak'b'äl / tasb'äl k’u’xaj
kunab'äl
pared (p. 2 y
144) uwa xan
parquímetro (p.
144) uxlab’äl
ch’ich’ partitura
(p. 202) k’oltz’ib’
q’ojom
pasajero (p.
174) b’inisaxel
pasaporte (p. 174) uwujil q’axch’aqap
pasar (p. 12) q’axem
paso para peatones (p.
144) b’inib’äl winäq
pasta dental (p. 88)
23
8
pedal (p. 118) b’insab’äl 32) al
pedalear (p. 200) sutinik pesar (p. 54 y 92) pajanik
pedir (limosna) (p. 68) utayik tob’anik pétalo (p. 138) uxaq kotz’i’j
pegamento (p. 114) nak’b’äl
pegar (p. 10) nak’ik wuj
pegar (botones) (p. 121) kojik chapb’äl
peinado (p. 36) xiyom
wi'aj pelear (p. 54)
ch’o’jinik pelo (p. 192)
ismal
pelota (p. 6) k’olaj
peluca (p. 8) jalwach wi’aj
pentágono (p. 23) jo’ob’
uwäch pequeño (p. 27) la’j
pera (p. 56) lajpe’r
perchero (p. 118) xekelib’äl atz’ yäq
perder (p. 200) tzaqanik
perforar (p. 113) k’otinik
pernil (p. 122) raqan
perote (p. 56) q’anpe’r
persiana (p. 90) q’ateb’äl
persignar (p. 68) tewechi’nik ib’/ub’anik
q’ab’aj
perulero (p. 61)
k’ixtu’l pesa (p. 90)
pajb’al pesado (p.
pez (p. 186) kär 156) tab’äl q’axem pie (p. 99)
pez aqanaj
espada (p. piedra (p. 132) ab’aj
186) jisik’ piedrín (p. 126) ixim ab’aj
kär piel (p. 192) tz’u’mal
pezuña pierna (p. 98) a’
(p. 192) pijama (p. 86) warab’äl atz’yäq
ixk’äq pilar (p. 2) raqan ja
piano (p. píldora (p. 74) tz’ub’ub’äl
202)
pileta (p. 180) tijb’äl joron
jininik
piloto (p. 174) b’insanel
q’ojom
PINGÜINO (p. 184)
piar (p.
192)
saq’eqlow pintar (p. 10 y
113) tz’ajanik pintura (p.
wich’inik
picadura 110) tz’ajb’äl pinza (p. 122)
(p. 97) umej
tiyo’nik piña (p. 56) matzati’/ch’op
pico (p. piñata (p. 8) paxin b’o’j
192)
tza’maj
picop (p.
154) alaj
ch’ich’
pichel (p.
150) ru’cha
xa’r
pidevía (p.
piocha (p. 126) k’otib’äl raqanib’äl pluma (escribir) (p. 48) xik’ tz’ib’ab’äl
piscina (p. 198) pluma (ave) (p. 192) xik’
muxanib'äl piso (p. 2) pobre (p. 33) meb’a’
upa ja pocillo (p. 6) xa’r
pista de aterrizaje (p. 176) uqajib’äl
ajxik’ch’ich’
pistero (p. 172) q’axeb’äl
pitahaya (p. 56)
xarq’eche’ pitar (p. 146)
xut’inik
pizarrón (p. 4) tz’oltz’ib’/leptz’ib’
placa (p. 156) teretal rajlab’alil
plancha (p. 118 y 127)
ch’uch’ujirsab’äl planchador (p. 118)
ch’uch’ujirsab’äl planchar (p. 121)
ch’uch’ujirsanik planeta (p. 140)
k’olaj pa kaj
planilla de pagos (p. 126) retal
tojonik planta del pie (p. 101) uxe’
aqanaj plantilla (p. 114) upam
xajäb’ platanina (p. 80) wotz’anïm
saq’ul plátano (p. 56) saq’ul
platicar (p. 78) tzijonik
plato (p. 6) wa’b’äl/laq
playa (p. 208) uchi’ plo / cho
plomada (p. 126) etab’äl
poco (p. 33) pub’iq’ practicar (p. 196) tijoxik ib’
policía (p. 164) premiar (p. 27) sipanik/tojtajem
chajil tinamit premio (p. 80) ch’akoj /
poliomielitis sipanik prensa (p. 111)
(p. 97) sikirik kayeb’äl presente (p. 33) k’olik
pollito (p. préstamo (p. 162) qajb’äl / qajo’nik
136) pretina (p. 122) uk’a’malil
ch’iw/wich’ primero (p. 35) nab’e
pollo (p. 58) privado (p. 33) k’o
ti’j ak’ rojchaq’e propio (p. 24)
pomada (p. 75) rech protección (p. 164)
ch’uch’ujib’äl tob’anik
poporopo (p.
206) k’ilim
ixim por (p. 16)
rumal
pordiosero/limosnero
(p. 52) tol pwäq
portafolios/ataché (p. 174)
k’olib’äl wuj portal (p.
144) wa’kateb’al
portapapeles (p. 48)
uk’olib’äl wuj
porteadora (p. 166)
juxb’äl wuj portería (p.
198) okib’äl k’olaj sutinik
portero (p. 198 y 206)
q’atenel
proteger (p. 82) q’atenik puerto libre (p. 174) k’ayib’äl jas täq
PÚBLICO (comunitario) (p. 33) rech tinamit puesto (p. 52) k’ayib’äl
PÚBLICO (participantes) (p. 70) tatab’enelab’ pulmón (p. 98)
pueblo (p. 130) tinamit potzpo’y punto (p. 22)
puente (p. 130) q’a’am t’in
puerco espín (p. 188) k’ixa puño (p. 122) uq’ab’ atz’yäq
aq puerta (p. 2) uchi’ ja pupitre (p. 4) chakiteb’
pus (p. 97) puj
(
p
.
1
1
6
)
c
h
’
u
q
b
’
ä
tarde (p. 44) b’enäq q’ij kär tierra (p. 130) ulew
tarde (demorado) (p. 34) ma’ tam tigre/jaguar (p. 182) b’älam
tarima (p. 8) nïm ch’at
tarjeta postal (p. 166) wachib’äl wuj
taza medidora (p. 124) pajb’äl läq
tecolote (p. 184) tukur
tela (p. 118) atz’ yäq
teléfono (p. 202) naj ch’awib’äl
teléfono PÚBLICO (p. 174) ch’aweb’äl
tinimit telegrafista (p. 166) ajch’awel
taqom wuj telégrafo (p. 166) ch’aweb’äl
wuj telegrama (p. 166) läj taqom wuj
televisor (p. 150) k’utb’äl wachib’äl /
taluwäch
telón (p. 206) ch’uqb’äl
temprano (p. 34) chanim
tenaza (p. 110)
kayeb’äl
tendedero (p. 136) sa’b’äl atz’yäq
tender (p. 134) sa’ik
tenis (p. 114) atz’yaq xajäb’
tepeizcuinte (tepezcuintle) (p. 188) k’ixa par
terminar (p. 28) k’isik
terraza (p. 144) uwi’
ja teta (p. 192) tu’
tiburón (p. 186) nïm
tijera (p. 118) qupib’äl / tijerix (p. 202) b'insal ketik'olb'ix tomar
timbre (p. (fotos) (p. 12) elesanik wachib’äl
86) tomate (p. 60) pix
sik’ib’äl tómbola (p. 80) solok’olok’ik
timón (p. tonel (p. 172) nima k’olib’äl
156)
torcedura (p. 94) mejenik
b’insab’äl
torcido (p. 37) kotolik /
tinaja (p.
132)
jech’ tornillo (p. 111) t’ajib’äl
q’eb’äl toro (p. 136) ama’wakax
tinta (p. torreja (p. 80)
166) kab’ikaxlanway
tz'ajb'äl tórtola/mariquita (p. 190)
tirante (p. sirir tortuga (p. 186) kok
122) tos (p. 97) qulaj / oj
k’atiqb’äl
tirar (p. 37)
k'aqik
tiritar (p. 134) b’arb’atinem
tiro al blanco (p. 80) jikak’oqonik
tiza (p. 118)
tz’aq juxb’äl
toalla (p. 90)
su’b’äl q’ab’aj
tobillo (p. 101)
umopil aqanaj
tocacintas (p. 202)
k’olib’äl tzij tocadiscos
tostador (p. 150) wotz’otz’ib’äl trépano (p. 110) sutib’äl
tractor (p. 62) jururb’äl tres (p. 38) oxib’
tráfico (p. 144) ub’inem ch’ich’ trescientos (p. 39) jo’lajuk’al
trailer (p. 154) charareb’äl triángulo (p. 22) oxib’
ch’ich’ traje (p. 148) nïm uxkut trípode (p. 80)
atz’yäq chakab’äl triste (p. 24)
traje espacial (p. 140) ajkaj atz’yäq b’isob’äl
trampolín (p. 198) k'aqb'äl trofeo (p. 198) ch'akoj rech etz'anem
muxanib'äl transbordador (p. 140) trompo (p. 6) trompu’
q’axeb’äl trapecista (p. 194) ch’op tronco (de árbol) (p. 138) kuta’m
winäq tronco (de fruta) (p. 138) kuta’m
trapo (p. 116) peraj atz’yäq tronco (parte del cuerpo ) (p. 100) uche’al ij
tras (p. 16) chi rij tropezar (p. 146)
traslape (p. 122) cheq’inik tucán (p. 184)
ch’uqb’äl trazar (p. 112) q’anano’s tuerca (p.
juch’ik trece (p. 39) 111) t’ajib’äl turista (p.
oxlajuj 70) wa’katinel tusa (p.
treinta (p. 39) lajuj ukak’al 52) jo’q
tren (p. 154) jurujik ch’ich’
U
ÚLTIMO (p. 35) uk’isb’äl un millón (p. 39) oxch’uwi’ ruwaqk’ala’
un cuarto (p. 20) jun un octavo (p. 20) jun uwajxäq
ukal
UNGÜENTO (p. 75) ji’ib’äl uña (p. 110) jurub’ sab’äl
unidad de rescate (p. 170) tob’anel ÚTIL (p. 34)
ch’ich’ chokonsa’b’äl uva (p.
uniforme (p. 170) tziyaqib'äl 56) anwach che’
uno (p. 38) jun
Z
zanahoria (p. 60) q’anichaj zanja (p. 126) ub’e ja’
zapatería (p. 152) k’ayb’äl zopilote (p. 184) k’uch
xajäb’ zapatero (p. 114) b’anäl zorrillo (p. 182) par
xajäb’ zapato (p. 114) xajäb’ zurcir (p. 121) b’änik
zapote (p. 56) tulul uchi’