Prijeđi na sadržaj

Ceyhan (grad): razlika između inačica

Koordinate: 35°01′N 35°49′E / 35.017°N 35.817°E / 35.017; 35.817
?
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Dodaje: sr:Чејхан
RpA: WP:NI, WP:HRV
 
(Nije prikazano 16 međuinačica 12 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{dz|[[Ceyhan (rijeka)]]|istoimenu rijeku}}
{{Turski grad
{{Turski grad
|ime = Ceyhan
|ime = Ceyhan
| slika =
| slika =Ceyhan General view 5756.jpg
|karta =
|karta =
|veličina karte = 250
|veličina karte =
|natpis u karti = Položaj u Turskoj
|natpis u karti = Položaj u Turskoj
|pokrajina = [[Adana (pokrajina)|Adana]]
|pokrajina = [[Adana (pokrajina)|Adana]]
Redak 27: Redak 26:
}}
}}


'''Ceyhan''' je s 108.602 stanovnika ([[2000]].) drugi po veličini grad [[Turska|turske]] pokrajine [[Adana (pokrajina)|Adane]] i važna [[Sredozemno more|sredozemna]] luka. Ceyhan je ujedno i središte istoimenog 1.427 km² velikog okruga koji je iste godine brojao 178.543 stanovnika.
'''Ceyhan''' je s 108.602 stanovnika ([[2000.]]) drugi po veličini grad [[Turska|turske]] pokrajine [[Adana (pokrajina)|Adane]] i važna [[Sredozemno more|sredozemna]] luka. Ceyhan je ujedno i središte istoimenog 1.427 km² velikog okruga koji je iste godine imao 178.543 stanovnika.


Ceyhan se nalazi u istočnome dijelu [[Çukurova|Çukurove]], najveće turske ravnice. Ime je dobio po istoimenoj rijeci, čiji je tok reguliran branom kod [[Aslantaş]]a. <ref> [http://www.dams.org/images/maps/map_aslantas.htm www.dams.org] </ref>
Ceyhan se nalazi u istočnome dijelu [[Çukurova|Çukurove]], najveće turske ravnice. Ime je dobio po istoimenoj rijeci, čiji je tok reguliran branom kod [[Aslantaş]]a.<ref> [http://www.dams.org/images/maps/map_aslantas.htm www.dams.org] </ref>


Veliki gospodarski značaj ove luke proizlazi prvenstveno iz funkcije završnog sredozemnog pomorskog terminala dvaju važnih naftovoda: [[25. svibnja]] [[2005]]. dovršenog [[Baku-Tbilisi-Ceyhan naftovod]]a (tzv. ''BTC''-a) kojim se preko [[Azerbejdžan]]a, [[Gruzija|Gruzije]] i sjeveroistočne Turske dovodi [[nafta]] iz [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]], te starijeg [[Kirkuk-Ceyhan naftovod]]a kojime se prevozi nafta sa sjevera [[Irak]]a.
Veliki gospodarski značaj ove luke proizlazi ponajprije iz funkcije završnog sredozemnog pomorskog terminala dvaju važnih naftovoda: [[25. svibnja]] [[2005.]] dovršenog [[naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan|naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan]] (tzv. ''BTC''-a) kojim se preko [[Azerbajdžan]]a, [[Gruzija|Gruzije]] i sjeveroistočne Turske dovodi [[nafta]] iz [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]], te starijeg [[naftovod Kirkuk-Ceyhan|naftovoda Kirkuk-Ceyhan]] kojim se prevozi nafta sa sjevera [[Irak]]a.


Sa svojom sve većom važnosti strateške luke, Ceyhan je prema mnogim promatračima usko vezan uz [[Ciparski spor]]. Jedan od glavnih izvora zarade za [[Cipar|Republiku Cipar]], južni dio Cipra koji nije priznat od Turske kao predstavnik cijelog otoka, je njezina trgovačka flota, sa 64 vlastitih naftnih [[tanker]]a i 777 različitih brodova u stranome vlasništvu, dio kojih je i pod stranom zastavom. <ref>[https://www.cia.gov/cia/publications/factbook/fields/2108.html CIA Factbook]</ref> <ref> [http://www.intertanko.com/upload/presentations/Europe-Word--Working-document.DOC Intertanko]</ref>. I dok turska vlada gleda na Ciparski spor kao na nacionalno pitanje ("milli dava"), javno se mnijenje oštro protivi slućenome dogovoru između aktualne [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğan]]ove vlade i [[EU]]-a, kojime bi se pojedine turske luke, među kojima navodno i Ceyhan, otvorile za južnociparske brodove. <ref> [http://www.turkishdailynews.com.tr/article.php?enewsid=45820 Turkish Daily News, 11. lipnja 2006.] na [[Engleski jezik|engleskome]] - [http://www.asam.org.tr/tr/yazigoster.asp?ID=877&kat1=&kat2=2 Pritisci na Tursku za otvaranje njenih luka brodovima pod zastavom grčkog Cipra - Sema Sezer, ASAM] (na [[Turski jezik|turskome]]) - [http://www.digimedya.com/Content/Articles/1509.aspx Na pragu rješenja za otvaranje luka] [[Turski Ciprani|turski Cipranin]], prof. Ata Atun s [[Nikozija|nikozijskog]] [[Bliskoistočno sveučilište|Bliskoistočnog sveučilišta]]. </ref>
Sa svojom sve većom važnosti strateške luke, Ceyhan je prema mnogim promatračima usko vezan uz [[Ciparski spor]]. Jedan od glavnih izvora zarade za [[Cipar|Republiku Cipar]], južni dio Cipra koji Turska ne priznaje kao predstavnika cijelog otoka, je njezina trgovačka flota, sa 64 vlastitih naftnih [[tanker]]a i 777 različitih brodova u stranome vlasništvu, dio kojih je i pod stranom zastavom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/cia/publications/factbook/fields/2108.html |title=CIA Factbook |access-date=8. studenoga 2006. |archive-date=8. studenoga 2006. |archive-url=https://web.archive.org/web/20061108074426/https://www.cia.gov/cia/publications/factbook/fields/2108.html |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.intertanko.com/upload/presentations/Europe-Word--Working-document.DOC |title=Intertanko |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927201041/http://www.intertanko.com/upload/presentations/Europe-Word--Working-document.DOC |archive-date=27. rujna 2007. |access-date=8. studenoga 2006.}}</ref> I dok turska vlada gleda na Ciparski spor kao na nacionalno pitanje ("milli dava"), javno se mnijenje oštro protivi slućenome dogovoru između aktualne [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğan]]ove vlade i [[EU]]-a, kojime bi se pojedine turske luke, među kojima navodno i Ceyhan, otvorile za južnociparske brodove.<ref>[http://www.turkishdailynews.com.tr/article.php?enewsid=45820 Turkish Daily News, 11. lipnja 2006.] na [[Engleski jezik|engleskome]] - [http://www.asam.org.tr/tr/yazigoster.asp?ID=877&kat1=&kat2=2 Pritisci na Tursku za otvaranje njenih luka brodovima pod zastavom grčkog Cipra - Sema Sezer, ASAM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928081112/http://www.asam.org.tr/tr/yazigoster.asp?ID=877&kat1=&kat2=2 |date=28. rujna 2007. }} (na [[Turski jezik|turskome]]) - [http://www.digimedya.com/Content/Articles/1509.aspx Na pragu rješenja za otvaranje luka] [[Turski Ciprani|turski Cipranin]], prof. Ata Atun s [[Nikozija|nikozijskog]] [[Bliskoistočno sveučilište|Bliskoistočnog sveučilišta]].</ref>


[[21. listopada]] [[1998]]. u gradu su se održali dvodnevni tajni pregovori između Turske i [[Sirija|Sirije]]. Turska je Siriji zaprijetila vojnim udarom, ukoliko bi Sirija i dalje oružano, novčano i logistički podupirala kurdski pobunjenički pokret [[Partiya Karkerên Kurdistan|PKK]]. Sirija se na to obvezala poduzeti u zemlji mjere protiv PKK-a i obustaviti svaku potporu.
Dana [[21. listopada]] [[1998.]] u gradu su se održali dvodnevni tajni pregovori između Turske i [[Sirija|Sirije]]. Turska je Siriji zaprijetila vojnim udarom, ako bi Sirija i dalje oružano, novčano i logistički podupirala kurdski pobunjenički pokret [[Partiya Karkerên Kurdistan|PKK]]. Sirija se na to obvezala poduzeti u zemlji mjere protiv PKK-a i obustaviti svaku potporu.


== Bilješke ==
== Bilješke ==
Redak 43: Redak 42:


*[http://www.ceyhan.gov.tr/ Službena stranica grada Ceyhana, prefekture istoimenog okruga]
*[http://www.ceyhan.gov.tr/ Službena stranica grada Ceyhana, prefekture istoimenog okruga]
*[http://www.ceyhan.bel.tr/default.asp?id=http://ebelediye.ceyhan.bel.tr/ceyhanpictures/fotogaleri Slike iz Ceyhana i okolice]
*[http://www.ceyhan.bel.tr/default.asp?id=http://ebelediye.ceyhan.bel.tr/ceyhanpictures/fotogaleri Slike iz Ceyhana i okolice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304212714/http://www.ceyhan.bel.tr/default.asp?id=http%3A%2F%2Febelediye.ceyhan.bel.tr%2Fceyhanpictures%2Ffotogaleri |date=4. ožujka 2016. }}
* [http://www.basketceyhan.com/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 Službena stranica ženskog košarkaškog kluba iz Ceyhana]
* [http://www.basketceyhan.com/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 Službena stranica ženskog košarkaškog kluba iz Ceyhana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060602134737/http://www.basketceyhan.com/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1 |date=2. lipnja 2006. }}


[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]

[[ar:جيهان]]
[[az:Ceyhan]]
[[be:Горад Джэйхан]]
[[be-x-old:Джэйхан]]
[[ca:Ceyhan]]
[[de:Ceyhan]]
[[diq:Ceyhan (qeza)]]
[[en:Ceyhan]]
[[eo:Ceyhan]]
[[et:Ceyhan]]
[[fa:جیحان]]
[[fi:Ceyhan]]
[[fr:Ceyhan (Adana)]]
[[gag:Ceyhan]]
[[he:ג'ייהאן (עיר)]]
[[hu:Ceyhan]]
[[hy:Ջեյհան]]
[[it:Ceyhan (città)]]
[[ja:ジェイハン]]
[[ka:ჯეიჰანი]]
[[kk:Жейхан]]
[[ko:제이한]]
[[lbe:Джейгьан]]
[[mrj:Джейхан]]
[[ms:Ceyhan]]
[[nl:Ceyhan (stad)]]
[[nn:Ceyhan]]
[[pl:Ceyhan]]
[[pnb:سیہان]]
[[pt:Ceyhan]]
[[ro:Ceyhan]]
[[ru:Джейхан]]
[[sco:Ceyhan]]
[[sr:Чејхан]]
[[sw:Ceyhan]]
[[tr:Ceyhan]]
[[vi:Ceyhan]]
[[zh:傑伊漢]]

Posljednja izmjena od 2. siječnja 2022. u 19:02

Ceyhan
Ceyhan
Osnovni podaci
Pokrajina Adana
Stanovništvo
 - ukupno

108,602
Koordinate 35°01′N 35°49′E / 35.017°N 35.817°E / 35.017; 35.817
Poštanski broj 01x xx
Službena stranica http://www.ceyhan.bel.tr

Ceyhan je s 108.602 stanovnika (2000.) drugi po veličini grad turske pokrajine Adane i važna sredozemna luka. Ceyhan je ujedno i središte istoimenog 1.427 km² velikog okruga koji je iste godine imao 178.543 stanovnika.

Ceyhan se nalazi u istočnome dijelu Çukurove, najveće turske ravnice. Ime je dobio po istoimenoj rijeci, čiji je tok reguliran branom kod Aslantaşa.[1]

Veliki gospodarski značaj ove luke proizlazi ponajprije iz funkcije završnog sredozemnog pomorskog terminala dvaju važnih naftovoda: 25. svibnja 2005. dovršenog naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (tzv. BTC-a) kojim se preko Azerbajdžana, Gruzije i sjeveroistočne Turske dovodi nafta iz Kaspijskog mora, te starijeg naftovoda Kirkuk-Ceyhan kojim se prevozi nafta sa sjevera Iraka.

Sa svojom sve većom važnosti strateške luke, Ceyhan je prema mnogim promatračima usko vezan uz Ciparski spor. Jedan od glavnih izvora zarade za Republiku Cipar, južni dio Cipra koji Turska ne priznaje kao predstavnika cijelog otoka, je njezina trgovačka flota, sa 64 vlastitih naftnih tankera i 777 različitih brodova u stranome vlasništvu, dio kojih je i pod stranom zastavom.[2][3] I dok turska vlada gleda na Ciparski spor kao na nacionalno pitanje ("milli dava"), javno se mnijenje oštro protivi slućenome dogovoru između aktualne Erdoğanove vlade i EU-a, kojime bi se pojedine turske luke, među kojima navodno i Ceyhan, otvorile za južnociparske brodove.[4]

Dana 21. listopada 1998. u gradu su se održali dvodnevni tajni pregovori između Turske i Sirije. Turska je Siriji zaprijetila vojnim udarom, ako bi Sirija i dalje oružano, novčano i logistički podupirala kurdski pobunjenički pokret PKK. Sirija se na to obvezala poduzeti u zemlji mjere protiv PKK-a i obustaviti svaku potporu.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. www.dams.org
  2. CIA Factbook. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2006. Pristupljeno 8. studenoga 2006. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Intertanko. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Pristupljeno 8. studenoga 2006. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Turkish Daily News, 11. lipnja 2006. na engleskome - Pritisci na Tursku za otvaranje njenih luka brodovima pod zastavom grčkog Cipra - Sema Sezer, ASAMArhivirana inačica izvorne stranice od 28. rujna 2007. (Wayback Machine) (na turskome) - Na pragu rješenja za otvaranje luka turski Cipranin, prof. Ata Atun s nikozijskog Bliskoistočnog sveučilišta.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]