Wikipedija:Dobri članci/Arhiva početne stranice
Na ovoj stranici nalaze je izvrsni članci izarbani pomoću glasovanja od strane suradnika. Članci su u izboru 1 tjedan i ona se odlučuje hoće li biti izvrsni ili ne. Od svih ovih izvrsnih članaka, također glasovanjem, bira se izabrani članak. | |
| Izvrsni članci | |
|---|---|
 Nogomet je ekipni sport koji se igra između dvije momčadi sastavljenih od 11 igrača. Nogomet je trenutačno najpopularniji sport na svijetu. Igra se nogometnom loptom na pravokutnom igralištu s travnatom ili umjetnom površinom. Vrata su smještena nasuprot jedan drugome na kraju igrališta. Cilj je igre ubaciti loptu u protivnička vrata manevrirajući loptom bilo kojim dijelom tijela osim rukom. Jedino vratar može u ograničenom području igrati rukom. Pobjednik je utakmice momčad koja na kraju utakmice zabije više pogodaka (golova, zgoditaka). Suvremena nogometna igra razvila se u Engleskoj poslije stvaranja prvog nogometnog saveza davne 1863. godine. Prva pravila datiraju iz iste godine, a s manjim promjenama održala su se i do danas. Najviše je nogometno tijelo FIFA (Fédération Internationale de Football Association). FIFA organizira Svjetsko prvenstvo u nogometu, najprestižnije natjecanje u nogometu, a možda i najpopularnije sportsko natjecanje uopće...Više o nogometu  Friedrich Johannes Kepler (Weil der Stadt, 27. prosinca 1571. - Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom. Mnogo podataka o Johannesu Kepleru i njegovoj obitelji znamo iz horoskopa koje je sam pisao (Ti horoskopi će imati važnu ulogu u njegovom daljnjem životu, jer će mu izrada istih za brojne plemenitaše osigurati dovoljno sredstava za bavljenje pravim znanstvenim radom).
|
 Njemački jezik - pripada grupi zapadnih germanskih jezika, spada među svjetske jezike. Njime govori 128 milijuna ljudi u 38 država svijeta. Naziv gornjenjemački jezik (što je danas sinonim za općeprihvaćeni književni njemački jezik) u početku se odnosio na sve germanske dijalekte koji su u ranom srednjem vijeku sudjelovali u drugom ili starom gornjenjemačkim promjenama glasova (alemanski, bavarski, istočno-, rajnsi- i srednje franački, istočnosrednjenjemački = gornje- i srednjenjemačka narječja = gornjenjemačko narječje). Germanski dijalekti, koji nisu sudjelovali u tim drugim germanskim glasovnim promjenama , ili su u njima sudjelovali tek neznatno, nazivaju se od ranog novog vremena donjenjemačkim jezikom (donjesaksonski i donjefranački). Riječ "teutsch" (deutsch) razvila se unutar latinskog od germanske riječi za...Više o Njemačkom jeziku Dame Agatha Mary Clarissa Christie (Torquay, 15. rujna 1890. - Winterbrook House, 21. siječnja 1976.) je britanska spisateljica kriminalističkih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i "kraljica krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada Agatha - Nagrada za kriminalistički roman. Rođena je kao Mary Clarissa Miller u Torquayu u engleskoj pokrajini Devon. Prvi se put udala, nesretno, godine 1914. za narednika Archibalda Christieja, pilota Kraljevskog zračnog korpusa. Imali su jednu kćer, Rosalind, a razveli su se 1928. Za vrijeme prvog svjetskog rata radila je u bolnici, a zatim u ljekarni. To je utjecalo i na njena djela: mnoga umorstva izvršena su otrovom. U prosincu 1926. nestala je na 11 dana, što je prouzročilo uzbunu u ondašnjim medijima. Njezin automobil...Više o Agathi Christie |
 Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, je bio engleski pisac i novinar. Najpoznatiji je po alegorijskom političkom romanu Životinjska farma i antiutopijskom romanu Tisuću devetsto osamdeset četvrta. Potonji, koji opisuje futurističko totalitarno društvo, doveo je do upotrebe pridjeve "orvelijanski" za opis mehanizma kontrole misli od strane države. U dobi od pet godina, Eric je bio poslan u malu anglikansku školu u Henley, koju su prije njega pohađale njegove sestre. Nikada nije pisao o svojim uspomenama, ali je zasigurno zadivio učitelje jer je dvije godine kasnije predložen za ravnatelja jedne od najuspješnijih srednjih škola onodobne Engleske: škola Crossgates u Eastbourneu, u Sussexu. Mladi je Eric pohađao školu Crossgates sa stipendijom koja je njegovim roditeljima omogućavala plaćanje samo polovice uobičajene školarine. Mnogo godina kasnije, prisjetio se vremena u sv. Ciprijanu s gorčinom u eseju "Such, Such Were the Joys," ali je bio dovoljno uspješan da zasluži...Više o Georgeu Orwellu  Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. - Sankt Petersburg 2. veljače 1907.) bio je ruski kemičar. Poznat je kao jedan od dvojice znanstvenika koji su stvorili Periodni sustav elemenata; koji je bio važna karika znanosti u Drugoj industrijskoj revoluciji. Za razliku od ostalih stvaratelja, Mendeljejev je predvidio da će se mnogi elementi još otkriti. U nekoliko slučajeva poznato je njegovo neslaganje s prihvaćenim atomskim masama, govorio je da se one ne slažu s Periodnim zakonom, i to se pokazalo kao točno. Mendeljejev je rođen u Tobolsku, i bio je najmlađi od četrnaestero djece Ivana Pavloviča Mendeljejeva i Marije Dmitrijevne Mendeljejeve (prije Kornilieva). S četrnaest godina, nakon očeve smrti, pohađao je Gimnaziju u Tobolsku. Sada siromašna obitelj Mendeljejev, 1949. godine preselila se u Sankt Petersburg gdje je Dmitrij studirao pedagogiju 1850. Nakon maturiranja, doktori su mu dijagnosticirali tuberkulozu što je bio uzrok njegovog preseljenja na Krim, blizu Crnog mora 1855. Tu je postao glavni znanstvenik u lokalnoj gimnaziji. Potpuno zdrav vraća se u Sankt Petersburg 1856. Između 1859 i 1861 proučavao je plinove u Parizu, i usavršavao spektroskop sa...Više o Dmitriju Ivanoviču Mendeljejevu |
 Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. - 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, najpoznatiji po tome što je bio 28. predsjednik SAD i potakao stvaranje Lige naroda. Thomas Woodrow Wilson se rodio kao sin vlč. dr. Josepha Ruggersa Wilsona i Janet Woodrow. Roditelji su mu se početkom 1850-ih doselili iz Ohia u Virginiju te prihvatili južnjački način života. Wilsonovi su držali robove, a nakon izbijanja građanskog rata podržavali Konfederaciju. Wilsonov otac, inače prezbiterijanski svećenik, je služio kao kapelan u južnjačkoj vojsci, a Wilson će često spominjati kako mu je najsretniji dan u životu kada se sreo oči u oči sa slavnim južnjačkim generalom Leejem. Nakon rata je Wilsonov otac služio u Georgiji i Južnoj Karolini. Mladi Wilson je 1870-ih upisao Davidson College, ali se poslije preselio na Princeton gdje je...Više o Woodrowu Wilsonu  Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. - 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od godine 1909. kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajnom do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika godine 1936. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će godine 1939. eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je prekinuo s dotadašnjim presedanom i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima godine 1940. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s...Višeo o Franklinu Delanu Roosveltu |
 Edgar Allan Poe (Boston, 19. siječnja 1809. - Baltimore , 7. listopada 1849.), američki književnik koji je stvorio žanr kriminalističkog romana. Njegov otac i majka, David Poe ml. i Elizabeth Hopkins Poe (oboje zanimanjem glumci) preminuli su u roku od dvije godine (otac 1810., majka 1811.) nakon njegova rođenja - nakon toga, Poe je odveden u Richmond, gdje je živio kod Johna Allana, te onda poslan u Englesku gdje je od 1815. do 1820. pohađao Manor School u Swindon Newingtonu. Nikad legalno posvojen, prezime Allan uzeo je kao srednje ime. Godine 1826., Poe odlazi na studij na virdžinijsko sveučilište pod imenom University of Virginia, no izbačen je zbog kockarskih dugova, što ga dovodi u svađu s Johnom Allanom koji ga se tada odrekao kao sina. Godine 1827. pridružio se vojsci, lagavši o svom imenu i dobi; 1830. stiže do West Pointa, ali je izbačen godinu kasnije zbog neizvršavanja dužnosti. O slijedećem periodu Poeova života malo se zna, osim da je 1833. živio s očevom sestrom u Baltimoreu. Nakon što je s kratkom pričom Poruka u Boci osvojio...Više o Edgaru Allanu Poeu  William Howard Taft (Cincinnati, 15. rujna 1857. - Washington, 8. ožujka 1930.) je američki pravnik i političar, najpoznatiji po tome što je bio 27. predsjednik SAD, odnosno 10. po redu predsjednik Vrhovnog suda SAD. William Taft se rodio u Cincinnatiju, u porodici Alphonsa Tafta, jednog od najutjecajnijih političara u Ohiou i SAD uopće, koji će u administraciji predsjednika Granta bio služio kao sekretar za rat i vrhovni advokat SAD. Slijedeći stope svog oca, mladi Taft se upisao na koledž u Yaleu, gdje je postao članom Skull and Bones, tajnog udruženja čiji je osnivač bio upravo Alphonso Taft. Godine 1878. Taft je diplomirao kao drugi u klasi, a dvije godine kasnije u Cincinnatiju stekao pravnu diplomu. Taft se slijedećih godina oženio za svoju dugogodišnju ljubav Helen Harron, te služio kao javni tužilac i glavni sakupljač federalnih poreza. Godine 1890. predsjednik Harrison ga je imenovao vrhovnim pravobraniteljem SAD. Godine 1892. Taft je postao federalni sudac, a slijedeće godine stekao i titulu doktora pravnih nauka na Univerzitetu Yale. Godine 1900...Više o Williamu Howardu Taftu  Ulysses Simpson Grant (Point Pleasant, 27. travnja 1822. - Mount McGregor, 23. srpnja 1885.), američki vojskovođa, političar i predsjednik SAD-a Vojnu akademiju u West Pointu završio je 1843., a kada je izbio američki građanski rat stupio je u armiju Sjevera. Ubrzo postaje brigadni general. U ožujku 1864. predsjednik ga Lincoln postavlja za zapovjednika snaga Sjevera, koje su tada imale oko milijun ljudi. Vješto koordinirajući djelovanje svojih armija potisnuo je snage Juga i u bitki kod Richmonda prinudio je generala Leeja, vrhovnog zapovjednika snaga Juga, na kapitualciju, čime je rat završen. 1868. i 1872. godine bio je izabran za predsjednika SAD-a, ali je na tom položaju postao igračka u rukama korupcionaša, kojima nije bio dorastao. Napisao je memoare koji spadaju u najbolje vojne autobiografije...Više u Ulyssesu S. Grantu |
 Chester Alan Arthur (Farfield, 5. listopada 1829. - New York, 18. studenog 1886.) bio je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 21. predsjednik SAD-a. Chester Alan Arthur se rodio u Vermontu, da bi se u djetinjstvu njegovi roditelji preselili u državu New York. Tamo se školovao na prestižnom Union Collegeu. Nakon kraće karijere kao predavača u Vermontu, posvetio se studiju prava i bio primljen u advokatsku komoru New Yorka godine 1854. Godine 1861. je nakon izbijanja građanskog rata imenovan glavnim indentantom državne milicije New Yorka. Na toj poziciji je stekao veliki ugled zbog uspješnog vođenja logistike. Kasnije je imenovan glavnim inspektorom oružanih snaga i vrhovnim intendantom u činu brigadnog generala. Arthur se nakon rata vratio advokaturi, ali je u međuvremenu stekao utjecajne prijatelje, od kojih je najvažniji bio republikanski političar Roscoe Conkling. Nakon što je za predsjednika izabran republikanac Grant, Conkling se potrudio za svoje pristaše ishoditi što je moguće više unosnih položaja u federalnoj upravi. Arthur je tako godine 1871. postao glavnim carinikom u njujorškoj luci. Arthur je, za razliku od mnogih svojih prethodnika, tu funkciju vršio savjesno i prilično uspješno. Međutim, kada je predsjednikom postao reformatorski nastrojeni Hayes, na njegov udar su došla politička imenovanja po "sistemu plijena", uključujući Arthurovo. Godine 1878. Arthur je smijenjen te se priključio frakciji tzv. Nepokolebljivih unutar Republikanske stranke, čiji je cilj bio suprotstaviti se reformi federalne uprave i očuvati "sistem plijena". Na republikanskoj konvenciji...Više o Chesteru Alanu Arthuru  James Abram Garfield (Moreland Hills, 19. studenog 1831 - Long Branch, 19. rujna 1881, 20. predsjednik SADa i drugi predsjednik koji je ubijen u atentatu. Njegov mandat je drugi najkraći, odmah iza mandata Williama Harrisona. Mandat mu je trajao od 4. ožujka 1881 do 19. rujna 1881. Na poziciji je ukupno bio 6 mjeseci i 15 dana. Garfield je odrastao u državi Ohio, gdje je brzo dobio reputaciju vunderkinda i osigurao obrazovanje na nekim od najprestižnijih institucija u SAD. Pokazao je veliku sklonost prema gotovo svim naučnim disciplinama, ali i prema stranim jezicima. Stekao je veliku slavu zbog ambidekstrije, odnosno da isti tekst istovremeno lijevom rukom piše na grčkom, a desnom rukom na latinskom jeziku. Garfield, koji je predavao na Williams Collegeu u Massachussetsu, je ubrzo zaključio da akademski život nije za njega. Privatno je studirao pravo, a godine 1830. postao advokat. Nakon izbijanja građanskog rata, javio se kao dobrovoljac u vojsku Unije. Kao komandat sjevernjačkih snaga početkom 1862. je uspješno istjerao južnjake iz istočnog Kentuckyja. Zahvaljujući tome, Garfield je iste godine kao kandidat Republikanske stranke izabran u Zastupnički dom Zastupnički dom Kongresa SAD, a godine 1863. preuzeo mjesto gdje će ostati slijedećih petnaest godina. U Washingtonu je stekao reputaciju jednog od najradikalnijih članova stranke, te se uporno zalagao za oštar kurs prema pobijeđenim južnjačkim državama. Godine 1877...Više o Jamesu A. Garfieldu |
|
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) je međunarodni sukob koji je izbio 21 godinu nakon Velikog Rata (vidi Prvi svjetski rat). Vođen je na tri kontinenta i svim svjetskim oceanima, u njemu su sudjelovale gotovo sve države koje su tada postojale. Rat je počeo napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, a okončan je kapitulacijom Japana. Procjenjuje se da broj stradalih ljudi u 2. sv. ratu iznosi nešto manje od 55 milijuna, što ga čini jednom od najvećih svjetskih katastrofa. Uzroci osvajačkih ratova su uvijek isti, teritorijalne pretenzije i izrabljivanje ili istrjebljivanje (vidi Genocid) drugih naroda. Države koje su izgubile prvi svjetski rat su s vremenom dovoljno ojačale da mogu krenuti ponovo, ovaj put uspješno (izlika onih koji gube) u ratni pohod. Tu se posebno isticala Hitlerova Njemačka, jer to mu je bila jedina želja, a otkad je postao kancelar ništa mu nije stajalo na putu. Njemačka je 1918. bila poražena, Versajskim ugovorom iz 1919. teritorijalno je smanjena, kažnjena velikim sankcijama (ratnu odštetu, ograničen broj vojnika) i sve čemu se težilo bila je ekspanzija, koja je djelomično ostvarena i prije početka rata zbog pasivnosti Saveznika. Njemačka je htjela i ponovnu raspodjelu kolonija. Velika Britanija, Francuska i Rusija su uvidjele da su ipak pretjerale...Više o Drugom svjetskom ratu  Prvi svjetski rat, 1914. - 1918., je bio prvi rat u kojem su sudjelovali narodi širom svijeta, te je stoga i dobio pridjev svjetski rat. Prije izbijanja Drugog svjetskog rata bio je poznat pod imenom Veliki rat ili nešto rjeđe rat koji će okončati sve ratove. Nakon sklapanja saveza Antante (Velika Britanija, Francuska, Rusija) i Trojni Savez (Njemačka, Austro-Ugarska, Italija) političke velesile su se sve više naoružavale. Do početka rata posjedovale su ovo vojnu silu. Nakon slabljenja Osmanskog carstva i Balkanskih ratova, Balkan je i dalje bio žarište sukoba. Oko njega su se nadmetale Austro-Ugarska i Rusija koja je podržavala Srbiju kao glavnog neprijatelja Austro-Ugarske na Balkanu. U lipnju 1914. Franjo Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, došao je u Bosnu nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske. 28. lipnja 1914. tijekom vožnje ulicama Sarajeva ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna. Austro-Ugarska je posumnjala u upletenost srbijanskih vlasti i zatražila istragu u Srbiji te je 23. srpnja 1914. dala ultimatum sa ponižavajućim uvjetima za Srbiju, kojeg je Srbija odbila...Više o Prvom svjetskom ratu |
 Jane Austen (Steventon, 16. prosinca 1775. - Winchester, 18. srpnja 1817.) je bila prominentna britanska književnica. Njeni pogledi na život žena i divno slaganje ironije učinilo ju je jednu od najznačajnijih književnica njenog doba. Jane Austen rođena je u Steventonu 16. prosinca 1775. kao kći Georgea Austena (1731-1805) i Cassandre Austen (prije Leigh; 1739-1827). Tu je provela veći dio života i nikad se nije udavala. Imala je šestoro braće i stariju sestru Cassandru s kojom je bila jako bliska. Jedini portret Jane Austen je loše obojana skica njene Sestre koja se nalazi u Londonu. Njena braća Francis i Charles otišli su na more i postali admirali. Osnovno obrazovanje dobila je 1783; prvo u Oxfordu, pa u Southamptonu. Od 1785 do 1786 polazila je Školu za djevojke u Readingu. Jane Austen je dobila obrazovanje veće od normalnog koje su dobivale tadašnje djevojke, pa se već rano posvetila pisanju i prvu priču objavila je već 1789.Jenain život bio je relativno dosadan, bez nekih posebnih događanja. Godine 1801. njezina obitelj preselila se u Bath, što je bila scena mnogih njenih djela (iako je Jane Austen, kao i njezin lik Anne Elliot "ustrajala u neneklonosti prema Bathu"). Godine 1802...Više o Jane Austen  Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (često zvan i Sovjetski Savez, poznat i pod kraticom SSSR) je država nastala 1922. na prostoru Carske Rusije pod vodstvom Vladimira Iljiča Lenjina i Komunističke partije, nestala 1991 g., a sastojala se od 15 republika. Bila je vodeća svjetska komunistička sila. Posljednji predsjednik bio je Mihail Gorbačov. Sovjetski Savez je došao na mjesto Ruskog carstva, čiji je zadnji monarh, car Nikola II. vladao do 1917. Sovjetski Savez je osnovan u prosincu 1922. kao savez ruske, ukrajinske, bjeloruske i transkavkaske sovjetske republike, na čijem čelu su bile boljševičke stranke. Revolucionarna aktivnost u Rusiji počela je Dekabrističkim ustankom godine 1825. Iako je kmetstvo ukinuto 1861., njegovo je ukidanje postignuto pod uvjetima koji su bili nepovoljni za seljake, i ohrabrili su revolucionare. Parlament, Duma, osnovan je 1906., ali politički i socijalni nemiri nastavljeni su i pogoršani tijekom Prvog svjetskog rata uslijed vojnih poraza i nestašice hrane. Spontani narodni ustanak u Petrogradu, kao odgovor na ratno raspadanje ruskog blagostanja i morala, kulminirao je obaranjem carske vlade u...Više o Sovjetskom Savezu |
 August Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Pučku je školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu i Pečuhu, a studirao je pravo u Pragu i Zagrebu, no studij nije završio. Nakon uređivanja listova u Beču vraća se 1866. u Zagreb i radi u uredništvu "Pozora", a potom kao gradski bilježnik i gradski senator. Bijaše ravnateljem i dramaturgom u Hrvatskom zemaljskome kazalištu (prethodnici HNK), urednikom društvenoknjiževnoga časopisa "Vijenac" i potpredsjednikom Matice hrvatske. Prevodio je s njemačkoga, francuskoga, češkoga i engleskoga. Najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, Šenoa je istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića samo uvjetno možemo nazvati romanom, dok se Ilirci nisu ni okušali na tom polju), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene...Više o Augustu Šenoi  Zakon i red: Odjel za žrtve (eng. Law & Order: Special Victims Unit) je američka kriminalsitička tv serija koja govori o njujorškom Odjelu za žrtve. Ona je prva od tri odjeljka poznate, nagrađivane krimi serije Zakon i red, koja je također smještena u New Yorku. Trenutno se emitira na NBC-u, a u hrvatskoj je možete pratiti na drugom programu hrvatske radiotelevizije. Odjel za žrtve premijeru je imao 20. rujna 1999. (u SADu), a glavne uloge igrali su Christopher Meloni kao detektiv Elliot Stabler i Mariska Hargitay kao detektivka Olivia Benson. Odjel za žrtve je najbolja i najnagrađivanija serija iz franšize Zakona i reda. Ostali dijelovi su Zakon i red, Zakon i red: Suđenje pred porotom... |
 Donnie Darko je znanstvenofantastični film američkog režisera Richarda Kellyja iz 2001. Lik iz naslova je inteligentan, ali poremećen tinejdžer koji ima vizije čudovišnog antropomorfnog zeca što ga uvodi u niz bizarnih događaja s ciljem da spasi svijet od uništenja. Film ima vrlo kompleksnu radnju i filozofsku pozadinu. Teme kojima se bavi su putovanje kroz vrijeme, egzistencijalizam, ljubav i osobno žrtvovanje. Iako je film hvaljen od kritike i nagrađivan, u kinima je prošao jako loše, zaradivši samo pola milijuna dolara u SAD-u, ali ipak uspjevši provući određeni broj obožavatelja. Popularnost mu je naknadno porasla, a prodaja DVD-izdanja je donijela puno veću zaradu...Više o Donnieu Darku Ahilej (grč. Ἀχιλλεύς) junak je iz grčke mitologije Sin je mirmidonskog kralja Peleja, a kad je počeo Trojanski rat, sudjeluje u njemu na strani napadača. Štoviše, ne samo da sudjeluje nego je u Homerovoj Ilijadi predstavljen kao glavni junak na čelu svoje male vojske Mirmidonaca. Ubio je Hektora, trojanskog junaka i sina kralja Prijama. Ahilej je sin smrtnika Peleja, kralja Mirmidonaca u Pitiji, jugoistočnoj Tesaliji i morske nimfe Tetide. Zeus i Posejdon bili su rivali za Tetidinu ruku, sve dok Prometej nije prorekao da će Tetida roditi sina većeg od svog oca. Zbog tog su se razloga obojica povukli i dali njenu ruku Peleju. Kad se Ahilej rodio, Tetida ga je htjela učiniti besmrtnim tako što ga je uronila u rijeku Stiks. No, zaboravila je smočiti petu za koju ga je držala dok ga je uranjala, tako da je to mjesto ostalo jedina ranjiva točka na njegovu tijelu. Otuda i metafora Ahilova peta za nečiju slabu točku. U drugoj inačici mita, list je ostao prilijepljen uz njegovu petu pa je zato ostala ranjiva. U starijoj inačici priče...Više o Ahileju |
 Nostradamus (12. prosinca 1503. - 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok. Njegova knjiga Proročanstva izdana je u milijune primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad tiskana. Prorčanstva je pisao u stihovima. Stihovi su pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, provansalskih, talijanskih, grčkih i latinskih riječi. To je činio s razlogom jer postojala je opasnost da ga proglase vještcem, a također je želio da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate. Knjiga, iako još nedovršena, tiskana je 1555. i sadržavala je prve tri centurije i početak četvrte. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na Dvor. Dana 15. kolovoza Nostradamus je unajmio sobu u gostionici St. Michel, a već narednog dana kraljica ga je primila u posjet. Kada su se sreli Nostradamus i kraljica u razgovoru su proveli dva sata. Kraljica se interesirala za kvartenu u kojoj se opisuje kraljeva smrt. Dva tjedna kasnije kraljica je ponovo pozvala Nostradamusa i tada mu je dala u zadatak da napravi horoskope za njenu djecu čija tragična sudbina je već bila opisana u Proročanstvima. Nedugo nakon toga Nostradamus je načuo da se pravosudni organi u Parizu raspituju o njegovim magijskim ritualima te se vratio u Salon. Od tada patio je od kostobolje i artritisa, te se čini da nije puno radio osim što je izradio nekoliko horoskopa za svoje ugledne goste i dovršio pisanje Proročanstava. Godine 1564. kraljica Katarina, sada kraljica regent, odlučila je...Više o Nostradamusu Adolf Hitler (Braunau am Inn (Austrija), 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) je njemački političar, 1933. imenovan njemačkim kancelarom, od 1934. s diktatorskim ovlastima. Vođa (njem. Führer) Njemačke Nacionalsocijalističke radničke stranke i nacističke Njemačke od 1933. do 1945. Kao predstavnik njemačke ekstremne desnice, Hitler je iskoristio nezadovoljstvo velikog dijela njemačkog naroda gospodarskom krizom i nametnutim reparacijama iz Prvog svjetskog rata te sa svojom strankom pobijedio na dvama uzastopnim parlamentarnim izborima 1932. nakon čega ga je, 1933., Paul von Hindenburg imenovao kancelarom. Godinu dana kasnije, 1934., je, uz potporu svih njemačkih stranaka osim SPD-a, isključio parlament iz procesa donošenja zakona i time praktički zaveo stranačku i osobnu diktaturu koja je kulminirala 1939. pokretanjem osvajačkih ratova i genocidom nad pojedinim europskim narodima, prije svega Židovima...Više o Adolfu Hitleru |
Erwin Johannes Eugen Rommel (njemački izgovor, Heidenheim kraj Ulma, regija Württemberg, 15. studenog 1891. - Herrlingen, 14. listopada 1944.) je njemački vojskovođa. Jedan je od najcijenjenijih njemačkih feldmaršala u II. svjetskom ratu. Zbog izvrsnih dostignuća u Africi dobio je nadimak Wüstenfuchs (Pustinjska lisica). Rommel se često spominje ne samo zbog iznimne vojničke vještine, nego i zbog viteštva prema suparnicima, budući da je bio jedan od njemačkih zapovjednika koji su odbili poslušati Kommandoberfehl. Također se pretpostavlja da je sudjelovao u uroti da se ubije Hitler, zbog čega je prije kraja rata bio prisiljen na samoubojstvo. Kada je rat započeo Rommel je bio niži časnik u 124. württembergškoj pješačkoj regimenti. Njegovo se vatreno krštenje dogodilo 22. kolovoza 1914., kada mu je naređeno da krene sa svojim vodom prema francuskom selu Bleidu. U rujnu Rommelova je jedinica premještena na planine oko Varennesa, blizu šume Aragonne. Napredovanje je bilo neprestano, ali su rasli i gubici. U to je vrijeme bojište još nije prešlo u rovovski rat. Bilo je pješačkih napada i protunapada podržanih artiljerijom i konjicom. U jednom takvom napadu, na rubu Aragonske šume, Rommel je po prvi puta bio ranjen. Za taj napad...Više o Erwinu Rommelu Real Madrid španjolsko je sportsko društvo, najveće u toj državi zajedno sa Barcelonom, te jedno od najvećih i najpoznatijih u svijetu. Nogometni klub, Real Madrid FC, prema FIFA-i je proglašen najvećim klubom 20. stoljeća. To društvo pamti velike rezultate još jednog Real Madrida, onog košarkaškog, punog imena Real Madrid-Teka. Adresa Reala je Avenida de Concha Espina 1, 28036 Madrid. Real igra na velebnom stadionu Santiago Bernabeu, u Madridu, nezvanom po najvećem predsjedniku u povijesti kluba. Real je u svojoj povijesti rekorder po broju osvojenih naslova prvaka Europe, uspjelo im je to čak 9 puta. Španjolsku Primera ligu, ili na španjolski La Ligu osvajali su 29 puta, što je najviše od svih španjolskih klubova. U sklopu Real Madrida postoji još rezervna momčad Real Madrid Castilla. Tijekom povijesti madridski je klub imao mnogo nadimaka. Naširoko je poznat kao kraljevski klub, što će za razliku od nekih nadimaka, ostati zauvijek, zbog riječi Real u nazivu kluba, koju nose još neki španjolski klubovi i koju ovaj klub ima zbog sjajnih odnosa sa negdašnjim španjolskim...Više o Real Madridu |
 Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna. Grad se proteže na 32 kilometra na afričkoj obali Sredozemnog mora u sjevernom Egiptu. Grad je poznat po staroj i novoj Aleksandrijskoj knjižnici, te je važno industrijsko središte zbog naftovoda i plinovoda sa Sueza. U antičko doba, grad je bio poznat po svom svjetioniku (jedno od sedam svjetskih čuda) i po knjižnici koja je bila najveća u to vrijeme. Podvodna arheološka istraživanja u aleksandrijskoj luci, otkrivaju da je prije dolaska Aleksandra ovdje postojao grad Rhakotis, za vrijeme dinastije Ptolemejevića...Više o Aleksandriji Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. - Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski ruski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u periodu od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964. godine. Nikita Sergejević Hruščov rođen je u mjestu Kalinovka, kao sin rudara. U mladosti je radio kao pastir i bravar. Nakon služenja u carskoj vojsci (1914. - 1918.) i sudjelovanju u ruskoj revoluciji pridružio se komunističkoj stranci i Crvenoj armiji 1918. godine i borio se u građanskom ratu. Pohađao je visoku školu komunističke stranke 1921. godine i bio aktivan član stranke sve do 1929. godine. Naredne dvije godine pohađao je Industrijsku akademiju u Moskvi. Hruščov je ubrzano napredovao u stranci, te je 1934. postao član Centralnog komiteta. U razdoblju od 1935. do 1937. generalni je tajnik moskovskog regionalnog komiteta gdje provodi industrijalizacijski program druge petoljetke. Godine 1938. premješten je u...Više o Nikiti Hruščovu |
 Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. - Washington, DC, 28. ožujka 1969.), američki general, političar i predsjednik U Drugom svjetskom ratu bio pomoćnik načelnika Generalštaba, a u lipnju 1942. imenovan je zapovjednikom američkih snaga u Europi. Rukovodio je invazijom saveznika na sjevernu Afriku, iskrcavanjem na Siciliji i invazijom Apeninskog poluotoka te invazijom na Normandiji i operacijama na zapadu do sloma Njemačke. Od kraja 1950. zapovjednik je snaga Sjeverno-atlantskog pakta (NATO), a 1952. i 1956. izbran je za predsjednika SAD-a. Napisao je memoare "Rat za oslobođenje Europe" i "Od invazije do pobjede". Nakon japanskog napada na Pearl Harbor i ulaska SAD u drugi svjetski rat, Eisenhower je u decembru 1941. doveden u Washington kako bi u Generalštabu planirao ratne operacije protiv Japana i Njemačke. Tamo je ostavio je snažan utisak na načelnika Generalštaba Georgea C. Marshalla, koji ga je odlučio preporučiti za najviše komandne položaje usprkos nedostatka bilo kakvog ratnog iskustva...Više o Dwightu Davidu Eisenhoweru  Lyndon Baines Johnson (Stonewall, Teksas, 27. kolovoza 1908. - Johnson City, Teksas, 22. siječnja 1973.), američki političar. Lyndon Baines Johnson se rodio u siromašnoj familiji farmera i lokalnog političara Samuela Ealyja Johnsona i Rebekah Baines. Odrastao je uz tri sestre i brata. Johnson je osnovno i srednje obrazovanje stekao u javnim školama, gdje se u školskim debatama počeo zanimati i stekao talent za politiku. Godine 1926. se upisao na učiteljski koledž. Studij je iz financijskih razloga morao privremeno prekinuti te raditi kao učitelj u školi za meksičke imigrante. Susret s djecom još siromašnijom od njega je na Johnsona ostavio snažan dojam i potakao da ostatak života posveti borbi protiv rasne i socijalne nepravde. Johnson je diplomirao 1931. Svoje političke vještine Johnson je iste godine iskoristio kao voditelj izborne kampanje kongresmena Welly Hopkinsa. Nakon izbora Hopkins ga je preporučio kao pomoćnika svom kolegi Richardu Klebergu. U Washingtonu je Johnson brzo stekao niz utjecajnih prijatelja među teksaškim kongresmenima, senatorima kao i krugovima oko budućeg potpredsjednika Richarda Nancea Garnera...Više o Lyndonu Bainesu Johnsonu |
|
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. - New York, 22. travnja 1994), američki predsjednik. Richard Millhouse Nixon je rođen kao dijete u obitelji siromašnih kvekerskih farmera. Rano djetinjstvo mu je, osim siromaštva, obilježio snažan vjerski odgoj i stroga pravila o zabrani alkohola, psovanja i plesanja. Nakon što je završio srednju školu godine 1930., mladi Nixon je, zahvaljujući odličnom poznavanju latinskog jezika i Shakespeareovih stihova, dobio stipendiju za studiranje na Harvardu. Međutim, njegovi siromašni roditelji mu nisu mogli priuštiti put do drugog kraja SAD, pa je umjesto toga morao pohađati lokalni Whittier College. Godine 1934. je završio Pravni fakultet Sveučilišta Duke, a potom položio pravosudni ispit. Odbijen je prilikom pokušaja da postane agent FBI, zbog čega je kasnije stekao animozitet prema moćnom direktoru te institucije J. Edgaru Hooveru. Nixon je 1930-e proveo kao mali, i relativno slabo poznati advokat. Godine 1940. se, nakon dugogodišnje veze, oženio za srednjoškolsku nastavnicu Pat, s kojom će imati dvije kćeri - Triciu i Julie...Više o Richardu Nixonu  Gerald Rudolph Ford, jr. (Omaha, 14. srpnja 1913.) je 38. predsjednik i 40. potpredsjednik SADa. Gerald Ford se rodio u familiji Leslieja Lyncha Kinga i Dorothy Ayer Gardner. Po rođenju je dobio ime Leslie Lynch King Jr.. Međutim, pet mjeseci kasnije nakon rođenja majka mu se razvela od oca, a dvije godine kasnije udala za Geralda Forda. Majka mu je promijenila ime, nazvavši ga Po očuhu, iako formalno nije bio posvojen. Gerald Ford Jr. je tek s 15 godina saznao istinu o svom porijeklu, ali to nikada nije zamjerio roditeljima, odlučivši da zadrži ime "Gerald Ford Jr". Gerald Ford je rane godine proveo u gradu Grand Rapids u Michiganu. Još kao dječak, Gerald Ford se istakao u izviđačima, a u školi je razvio sklonost prema sportu, pogotovo američkom nogometu. U srednjoj školi je postao kapetan školskog tima, zbog čega je privukao pažnju trenera visokoškolskih timova. Ford se poslije upisao na Univerzitet u Michiganu, gdje se ponovno istakao kao igrač američkog fudbala. Zahvaljujući njemu, tamošnji tim je 1932. i 1933. godinu proveo bez poraza. Fordov talent je sada privukao pažnju profesionalnih timova, pa su mu Green Bay Packersi i Detroit Lionsi ponudili da karijeru nastavi u NFL ligi...Više o Geraldu Fordu
|
 Mohandas Karamchand Gandhi (Porbandar, 2. listopada 1869. - New Delhi 30. siječnja 1948.), indijski političar Indijski nacionalistički vođa koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije. Gandhi, znan i kao Mahatma Gandhi, rođen je u hinduskoj obitelji u mjestu Porbandar u današnjoj državi Gujarat dana 2. listopada 1869. godine. Studirao je pravo na sveučilištu u Londonu. Nakon što je 1891. završio studij prava (1889. - 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i pokušao raditi u struci, ali u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Južnom Afrikom zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu. Kada je došao u Durban Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Gandhi je ostao u Južnoj Africi 20 godina, često vrijeme provodeći u zatvoru. Godine 1896. napali su ga i pretukli Južnoafrikanci. Od tada se zalaže za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s južnoafričkim vlastima. Djelom mu je za...Više o Mahatmi Gandhi  James Earl "Jimmy" Carter, jr. (Plains, 1. listopada 1924) je 39. predsjednik SADa. Jimmy Carter se rodio u gradu Plains u Georgiji kao najstariji od četvoro djece Jamesa Earla i Lillian Carter. Otac mu se na porodičnoj farmi bavio uzgojem kikirikija, dok mu je majka radila kao bolničarka. Od nje će kasnije naslijediti liberalne stavove u mnogim društvenim pitanjima. S druge strane je od porodice naslijedio baptističku vjeru, čiji će nauk kasnije snažno utjecati na njegove političke stavove. Mladi Jimmy se istakao u lokalnoj školi gdje je stekao sklonost prema čitanju, iako je imao uspjeha i u igranju košarke i američkog nogometa. Nakon završene srednje škole se upisao u Georgia Southwestern College te Georgia Institute of Technology. Školovanje je odlučio nastaviti u američkoj ratnoj mornarici, te je 1946. diplomirao na Mornaričkoj akademiji u Annapolisu. Godinu dana ranije ga je sestra Ruth Stapleton Carter nagovorila da počne izlaziti sa svojom najboljom prijateljicom Rosalyn Smith. S njom se godinu dana kasnije vjenčao, a ona mu je rodila tri sina i kći. U mornarici se Carter specijalizirao za podmorničara, te..Više o Jimmyu Carteru
|
 Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studeni 1874. - London, 24. siječnja 1965.) - britanski političar, državnik, pisac i borbeni imperijalist Sir Winston Leonard Spencer Churchill rođen je 30. studenoga 1874. godine u mjestu Oxfordshire. Godine 1895. završio je vojnu akademiju u Sandhurstu. Kao časnik britanske vojske borio se 1897. - 1898. protiv ustanika na sjeverozapadu Indije, a 1898. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana (Sudan). Naredne godine napušta vojsku i neuspješno se kandidra kao član Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu. Kao ratni dopisnik sudjelovao je u burskom ratu kada je (1898.) i zarobljen. Svojim podvizima i dopisima s bojišta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je 1900. izabran za zastupnika Donjeg doma. Četiri godine kasnije priključio se Liberalnoj stranci. U periodu od 1905. - 1908. obnašao je dužnost državnog podsekretara za kolonije, a u periodu 1908. - 1909. bio je ministar trgovine. Godine 1924. iz...Više o Winstonu Churchillu  Benito Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. - Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski diktator, državnik i političar. Rođen 29. srpnja 1883. godine u okolici sela Predappio, nedaleko mjesta Forli u sjeveroistočnoj talijanskoj pokrajini Romagna (jedan od najsiromašnijih krajeva u Italiji). Njegova majka, Rosa (djevojačko prezime Malteni) bila je jedna od najuglednijih učiteljica u okolici. Njegov otac, Allesandro, bio je kovač i predani socijalist. Benito je imao brata i sestru (Armaldo i Edviga), nijedno od djece nije dugo živjelo. Za vrijeme školskih dana bio je povučeno dijete. Nikada nije plakao i rijetko se smijao niti je puno pričao. Radije je sjedio u zadnjoj klupi i čitao nego se igrao s drugom djecom. Kao i otac bio je nagle naravi. U razredu je uvijek bio neposlušan te je stoga izbačen iz internata. Zbog napada nožem na druge učenike izbačen je iz dvije škole. Od rane mladosti bio je okružen utjecajima anarhizma, socijalizma i drugih sličnih političkih opcija. Nakon završenog školovanja 1901. dobio je zvanje nastavnika i nekoliko je mjeseci predavao u osnovnoj školi. Potom je započeo svoju političku karijeru kao radikalni socijalist. Već u...Više o Benitu Mussoliniu |
Paul Joseph Goebbels (Rheydt, kod Düsseldorfa, 29. listopada 1897. - Berlin, 1. svibnja 1945.), ministar propagande u nacističkoj Njemačkoj i jedan od teoretičara nacističkog režima. Još prije dijetetova polaska u školu roditelji su znali da će Joseph cijeli život ostati invalid, sa zgrčenim desnim stopalom, cupkavim hodom, nerazvijenim torzom, dječjim statom i prevelikom glavom. No, to ga nije spriječilo da studira uBonnu,Berlinu i Heidelbergu. Nacističkoj se stranci priključio 1922. godine i bio je zadužen za organiziranje studenata koji pristupe stranci. Godine 1926. postao je urednik službenog nacističkog glasila Der Angriff (Napad). Nešto kasnije, 1928. godine kao član nacističke stranke izabran je za zastupnika u Reichstag (savezni parlament). Brojni Goebbelsovi biografi - od svih državnika Trećeg Reicha uz njega je jedino Hitler plijenio veću pažnju povjesničara i publicista - težište su najčešće stavljali na potrebu opće kompenzacije kojom je fizički "obilježeni" mladić pokušavao postići unutarnju ravnotežu. U knjizi Goebbels - eine Biographie (Piper, München, 1990.) autor Ralf Georg Reuth ne odstupa od prevladavajućeg objašnjenja da su rođenju psihozvijeri u Goebbelsu kumovale njegove fizičke manjkavosti. Dosezi propagando-policijske konstrukcije što ju je Goebbels stvarao od 1933. godine i koja se sve do propasti 12 godina kasnije nalazila u stalnom procesu strukturiranja i restrukturiranja, daleko nadilaze Goebbelsov osjećaj inferiornosti - koji je u svakom slučaju veoma brzo kompeziran relativno visokim stupnjem osobne moći (ali nikad konstatnim), brojnim aferama s glumicama i plesačicama i superiornim osjećajem jedinog "intelektualca" - osim...Više o Josephu Goebbelsu
|
| Kategorizacija izvrsnih članaka | |
Umjetnost - Religija - Biografije - Geografija - Književnost -
Jezik - Prirodne znanosti - Društvene znanosti - Društvo - Povijest - Tehnologija Umjetnost
Biografije
Geografija
Književnost
Jezik
Religija
Prirodne znanosti
Društvene znanosti
Povijest
Društvo
Tehnologija
| |
.png){kind=link}
