Prijeđi na sadržaj

Čitluk

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Čitluk. Za druga značenja pogledajte Čitluk (razdvojba).
Čitluk
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska

Vlast
 • NačelnikMarin Radišić (HDZ BiH)

Površina
Općina181 km²

Stanovništvo (2013.)
Općina18.140
Naseljeno mjesto3.312

Poštanski broj88260
Pozivni broj(+387) 036
Stranicawww.citluk.ba
Zemljovid

Položaj općine Čitluk u Bosni i Hercegovini

Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Brotnjo je visoravan smještena na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pruža se uz granicu općine Mostar na sjeveru i sjeveroistoku pa do granica općina Široki Brijeg i Ljubuški na sjeverozapadu i jugu Brotnja.

Vinova loza i duhan su poljoprivredne kulture s kojima su generacije odrastale i od kojih se živjelo. Danas u Čitluku možete uživati u kapljicama vrhunskog i kvalitetnog vina od autohtonih sorti Žilavke i Blatine, i na taj način osjetiti spoj prirode, tradicije i kvalitete. Mediteranska klima, topla ljeta i badem, mogranj, naranča, maslina i smilje, koji daju poseban topao i pitom izgled kraja i ljudi koji u njemu žive.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popis katolika u Župi Brotnjo 1844.

[uredi | uredi kôd]

Popis katoličkih vjernika u prostranoj župi Brotnjo, sa sjedištem u selu Gradnići, napravili su župni dušobrižnici za potrebe Hercegovačke franjevačke provincije, utemeljene 1852., nakon odvajanja od Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Rezultati popisa na dan 5. srpnja 1844. godine:

Katoličko stanovništvo župe Brotnjo 1844.
naselje broj kuća stanovništvo
Blatnica 37 329
Blizanci 29 193
Čalići 12 83
Čapljina 44 222
Čitluk 63 379
Dobro Selo 32 287
Dragićina 16 116
Dretelj 19 98
Gabela 74 419
Gorica 30 149
Gradac 22 221
Gradnići 21 224
Hamzići 44 302
Krućevići 25 193
Međugorje 43 353
Ograđenici 63 512
Slipčići 31 225
Služanj 17 106
Sritnice 72 437
Šurmanci 52 337
Tepčići 18 136
Vidovići 20 169
Zvirovići 29 218
ukupno 813 5698

Popisi 1971. – 1991.

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Čitluk
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Hrvati 14.823 (98,27 %) 13.799 (97,85 %) 15.055 (98,02 %)
Muslimani 111 (0,73 %) 125 (0,88 %) 183 (1,19 %)
Srbi 19 (0,12 %) 15 (0,10 %) 64 (0,41 %)
Jugoslaveni 17 (0,11 %) 100 (0,70 %) 0 (0,00 %)
ostali i nepoznato 113 (0,74 %) 62 (0,43 %) 57 (0,37 %)
ukupno 15.083 14.101 15.359

Čitluk (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

[uredi | uredi kôd]
Čitluk
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 2571 (98,27 %) 2007 (96,62 %) 1618 (97,17 %)
Srbi 6 (0,22 %) 9 (0,43 %) 31 (1,86 %)
Muslimani 5 (0,19 %) 8 (0,38 %) 4 (0,24 %)
Jugoslaveni 9 (0,34 %) 42 (2,02 %) 0
ostali i nepoznato 25 (0,95 %) 11 (0,52 %) 12 (0,72 %)
ukupno 2616 2077 1665

Popis 2013.

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Čitluk
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 17.900 (98,68 %)
Bošnjaci 29 (0,16 %)
Srbi 18 (0,10 %)
ostali i nepoznato 193 (1,06 %)
ukupno 18.140
Čitluk – naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 3274 (98,85 %)
Bošnjaci 1 (0,03 %)
Srbi 1 (0,03 %)
ostali i nepoznato 36 (1,09 %)
ukupno 3312

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Općina Čitluk obuhvaća područje naseljenih mjesta[2]:

Bijakovići, Biletići, Blatnica, Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk, Dobro Selo, Dragićina, Gradnići, Hamzići, Krehin Gradac, Krućevići, Mali Ograđenik, Međugorje, Mostarsko Cerno,[3] Paoča, Potpolje, Služanj, Tepčići, Veliki Ograđenik i Vionica.

Iz povijesnih i kulturnih razloga važno je istaknuti naseljeno mjesto Čerin koje se tradicionalno smatra centrom Gornjeg Brotnja, a nekada je bio općinsko središte. Čerin je i sjedište istoimene župe posvećene sv. Stjepanu Prvomučeniku koja obuhvaća cjelokupno Gornje Brotnjo.

Mjesne zajednice na području općine: Bijakovići, Biletići, Blizanci, Čalići, Čerin, Čitluk Grad, Čitluk Selo, Dobro Selo, Donja Blatnica, Donji Veliki Ograđenik, Donji Mali Ograđenik, Donji Hamzići, Dragićina, Gornji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik, Gornja Blatnica, Gornji Hamzići, Gradnići, Krehin Gradac, Krućevići, Međugorje, Mostarsko Cerno, Paoča, Potpolje, Služanj.

Uprava

[uredi | uredi kôd]
  • Načelnik općine Čitluk: Marin Radišić, dip. oecc.
  • Predsjednik Općinskog vijeća: Predrag Smoljan, dipl. oecc.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Brotnjo se prvi put u pisanim dokumentima Dubrovačke Republike spominje 1306./1307. godine. Ono je i u srednjem vijeku bilo povezano prometnicama, a i rimske su ceste prolazile njime.

Gradić Čitluk razvija se od kraja pedesetih godina dvadesetog stoljeća u administrativno središte Brotnja. Danas je to mjesto sa srednjom i osnovnom školom, gospodarsko, prometno, športsko, kulturno i turističko središte.

Brotnjo pod mletačkom i turskom vlašću

[uredi | uredi kôd]

Mlečani su Čitluk osvojili 18. lipnja 1694., a pripao im je 1699. Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima.

1716. godine su ga zajedno s mjestima Struge i Hutovo predali Osmanskomu Carstvu, što je formalno potvrđeno Požarevačkim mirom 1718. godine.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Na području općine Čitluk djeluje veliki broj gospodarskih subjekata. Kod Čitluka postoje nalazišta boksita.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Nekoliko kilometara južno od grada nalazi se Međugorje, mjesto molitve i pomirenja, kojeg hodočaste vjernici iz cijelog svijeta.

U mjestu Gradnići, smješten je najstariji vinski podrum u Bosni i Hercegovini, te najstarija škola koju je pokrenuo franjevac i prosvjetitelj fra Didak Buntić, koji je cijeli svoj život podario obrazovanju pučanstva i gradnji škola.

U mjestu Čerinu se nalazio žrtvenik rimskim bogovima Dijani i Silvanu, o čemu svjedoči ostatak žrtvenika s imenima spomenutih božanstava. U spomenutom mjestu se također nalazila starokršćanska bazilika čijih je nekoliko kamenih ulomaka ugrađeno u župni stan – franjevačku rezidenciju i crkvu. Ispred župne crkve se nalazi starokršćanski sarkofag te antička presa za masline.

Na lokalitetu Visočica koji se nalazi u Broćanskom polju između mjesta Donja Blatnica i Gornji Veliki Ograđenik nalaze se stećci plemenitaškog roda Komlinovića, srednjovjekovnih gospodara Brotnja. Na ĉetiri natpisa obitelji Komlinović spominju se tri njihova člana: Ivaniš koji očito nije imao znaĉajniju politiĉku ulogu jer se uz njegovo ime ne spominje titula knez, vojvoda i slično, zatim Grgur - iako je na natpisu uklesano prezime Vuković, djeĉak Grgur je također bio iz obitelji Komlinović. Naime, oni su imali dva prezimena,što nije nimalo neobiĉno u srednjem vijeku. Zanimljivo je da je grob malog Grgura Vukovića najmanji među svim oĉuvanim stećcima uopće; Pavao Komlinović knez, od svih imena oĉuvanih na ovim natpisima on je najznačajnija osoba knez, to pokazuje i ĉinjenica da su oĉuvana njegova dva natpisa: kraći na stranama sljemenjaka, a dulji na postolju, što je jedinstven primjer među svim kamenim spomenicima pisanim hrvatskom ćirilicom. U dubrovaĉkom su Arhivu oĉuvani neki dokumenti u kojima se spominje Pavao sa svojom braćom.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Fra Didak je vodio gladnu djecu u Slavoniju, jer u vremenu Austrougarske vlasti Hercegovinom harala velika glad.

Trenutačno je u gradnji novi srednjoškolski centar, koji će biti jedan od najmodernijih u BiH, i koji bi trebao zadovoljiti potrebe općine.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Čitluku od 1999. godine djeluje Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Brotnjo".

Osim navedenog HKUD-a, Brotnjo se može pohvaliti i s jednim od najaktivnijih ogranaka Matice hrvatske.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
Povelja o prijateljstvu međimurske županije s općinama Čitluk, Ljubuški i Široki Brijeg

Šport

[uredi | uredi kôd]

U općini Čitluk postoji nekoliko športskih klubova:[7]

Od 2001. održava se karate turnir DBG Open, na kojem se seniori i seniorke natječu u open kategorijama u kojima prva tri natjecatelja, odnosno natjecateljice osvajaju novčane nagrade. Youth Streetball Challenge koji organizira HKK Brotnjo održava se od 2014.[8]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.
  3. Mostarsko Cerno dobilo status naseljenog mjesta, citluk.ba, preuzeto 16. listopda 2016.
  4. Matica hrvtska. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. srpnja 2007. Pristupljeno 13. studenoga 2010.
  5. a b Hrvatski intelektualni zbor BiH. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2011. Pristupljeno 13. studenoga 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. a b Slobodna Dalmacija M. Sivrić: Ogranak Matice hrvatske Mostar: Muselimović jednoglasno, 31. ožujka 2010.
  7. Brotnjo-Sport.infoArhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2018. (Wayback Machine) Klubovi (pristupljeno 14. studenoga 2018.)
  8. http://www.brotnjo.info/2020/07/15/na-youth-streetball-challengeu-nastupili-mladi-kosarkasi-i-kosarkasice/

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Čitluk