Prijeđi na sadržaj

Bajkalski tuljan

Izvor: Wikipedija
Bajkalski tuljan
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Potkoljeno:Vertebrata
Razred:Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Phocidae
Rod:Pusa
Vrsta:P. sibirica
Dvojno ime
Pusa sibirica
Gmelin, 1788.
Rasprostranjenost
Baze podataka

Bajkalski tuljan - nerpa (Pusa sibirica) živi u Bajkalskom jezeru kao zaštićena endemska vrsta. Jedan je od najmanjih vrsta tuljana. Odrasle nerpe narastu do 1,3 m, a masa im je između 60 i 70 kg. Sivu boju upotpunjuje žuto krzno na trbuhu. Imaju čunjast oblik tijela, a noge su im preobražene u peraje. Poznati su kao brzi plivači, koji odlično rone, te ispod vode mogu stajati najviše 60 minuta.

Prehrana

[uredi | uredi kôd]

Hrane se uglavnom životinjama iz Bajkalskog jezera, ponajviše endemskom ribom golomjankom (Cemphorus baicalensis). U lov idu noću, jer golomjanke tada izlaze na 100 metara ispod površine.

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]
  • U vrijeme kada se Bajkal počinje zamrzavati, nerpe probijaju otvore za disanje u ledu, te ih cijelo ledeno razdoblje održavaju otvorenima.
  • Nerpe znaju biti udaljene od ostalih tuljana i po nekoliko kilometara, ali to im ne smeta jer su dosta samotne.
  • U Bajkalu živi oko 55 do 65 tisuća tuljana.
  • Još uvijek nije poznato kako je nerpa dospjela u Bajkalsko jezero, jer su njeni srodnici, arktički tuljani, više od 3000 kilometara sjevernije.
  • Najveći problem za opstanak nerpi u Bajkalu je krivolov, zbog njihova vrijednog krzna od kojeg se izrađuju šubare i čizme.
  • Nerpa i vrsta tuljana u ruskom jezeru Ladoga su jedine dvije vrste slatkovodnih tuljana.