Prijeđi na sadržaj

Ermitaž

Koordinate: 59°56′26″N 30°18′49″E / 59.94056°N 30.31361°E / 59.94056; 30.31361
Izvor: Wikipedija
Državni muzej Ermitaž

Zimski dvorac kompleksa muzeja Ermitaž u Sankt-Peterburgu iznad rijeke Neve
Osnovan 1764.
Smještaj Obala palače 38, Centralni distrikt, Sankt-Peterburg
Vrsta Umjetnički muzej, spomenik kulture
Broj posjetitelja 4.956.524 (2019.)[1].
Ravnatelj Mihail Pjotrovski
Pristup javnim prijevozom Admiraltejskaja postaja
Službena stranica hermitagemuseum.org

Ermitaž (franc. Ermitage = obitavalište pustinjaka, osamljeno mjesto) je u Rusiji bio naziv za vile izvan grada i paviljone s parkovima, a najpoznatiji je Ermitaž Katarine Velike u Sankt-Peterburgu (ruski: Государственный Эрмитаж) koji je danas jedan od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih i umjetničkih muzeja na svijetu.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Kompleks Ermitaža sa Zimskim dvorcem u desnom kraju
Kompleks Ermitaža sa Zimskim dvorcem u desnom kraju
Diplomatsko stubište u Ermitažu
Tzv. Talijanski hodnik u Ermitažu

Jezgru muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu čini zbirka ruske carice Katarine Velike koja je uz paviljon Ermitaž dala izgraditi i Zimski dvorac (talijanski arhitekt B. F. Rastrelli 1754.1763.).

U 19. st. Nikola I. gradi "Novi Ermitaž" (njemačkog arhitekta L. Klenzea) u koji je smještena cijela zbirka i otvorena za javnost 1852. godine.

Nakon revolucije 1917. muzej je povećan nacionaliziranim umjetninama i smješten u svim zgradama Ermitaža i Zimskog dvorca.

Danas je jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu s čuvenim zbirkama antičke, sasnidske, indijske, islamske i ostalih umjetnosti. Posebnu atrakciju čine remekdjela od renesanse do početka 20. st., te zbirke brojnih grafika i crteža, kao i zbirke medaljona i novca koje se računaju u milijunima primjeraka. Samo manji dio zbirke muzeja, koja ima više od 3 milijuna predmeta i najveću kolekciju slika na svijetu, je u stalnom postavu.

Od šest građevina koje ga tvore, njih četiri (Zimski dvorac, Mali Ermitaž, Stari Ermitaž i Novi Ermitaž) su otvorene za javnost, dok su druge dvije (Kazalište Ermitaža i Pomoćni dom) zatvorene. Pored njih, uprava Ermitaža upravlja i obližnjim muzejima kao što su: Palača Menšikov (ruska umjetnost 18. st.), Muzej porculana, skladištem u Staraja Derevnja i istočnim krilom Glavne upravne zgrade. Od 1990. godine ravnatelj muzeja je Mihail Pjotrovski.

Muzej ne radi ponedjeljcima, a ulazi se kroz dvorište ili pristanište Zimskog dvorca. Ulaz u muzej je besplatan za djecu i studente, ali i za sve svakog prvog četvrtka u mjesecu.

Kolekcija

[uredi | uredi kôd]
Soba s portretima junaka iz Napoleonovih ratova.
Pogled iz Ermitaža na Petrogradski carski trg.

Fokus muzeja je zapadnoeuropska umjetnost, koja zauzima 120 soba u četiri zgrade s izlošcima u rasponu od srednjeg vijeka do danas. Rembrandt, Rubens, Tiepolo, Tizian, Leonardo, Picasso, Gauguin, Paul Cézanne, van Gogh i Goya, svi su zastupljeni ovdje. Glavne atrakcije su Zlatne sobe Galerije blaga prikazuju remek djela od zlata iz Euroazije, antička djela iz Crnomorskog primorja i blago Orijenta. Muzej također čuva dijelove iz privatne zbirke Nikole II., Uključujući slike, crteže i medalje, stvorene u čast njegove krunidbe.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. The Art Newspaper annual museum visitor survey, April 9 2020, theartnewspaper.com, 9. travnja 2020. (engl.) Pristupljeno 21. lipnja 2020.
  2. Top 10 Museums and Galleries, National Geographic, rujan 2012. (engl.) Pristupljeno 21. lipnja 2020.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Ermitaž