Prijeđi na sadržaj

Gostivar

Koordinate: 41°48′N 20°55′E / 41.800°N 20.917°E / 41.800; 20.917
Izvor: Wikipedija
Gostivar
Гостивар
Gostivar
[[Slika:
Centar Gostivara
|280px|Gostivar]]
Osnovni podaci
Država Sjeverna Makedonija
Općina Općina Gostivar
Stanovništvo 35 847 (2002.)
Visina 520 m
Koordinate 41°48′N 20°55′E / 41.800°N 20.917°E / 41.800; 20.917
Poštanski broj 1230
Pozivni broj 042
Registarska oznaka GV
Gradonačelnik Rufi Osmani
Službena stranica gostivar.com
Karta
Gostivar na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Gostivar
Gostivar
Gostivar na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Gostivar (makedonski: Гостивар, albanski: Gostivari, turski: Gostivar) je grad od 35 847 stanovnika na zapadu Republike Sjeverne Makedonije u Pološkoj kotlini.

Sjedište je istoimene Općine Gostivar, koja ima 81 042 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]
Gornji Polog

Gostivar leži na padinama Šar-planine u južnom, višem dijelu Pološke kotline (Gorni polog). Pored Gostivara nalazi se selo Vrutok, gdje je izvor Vardara na visini od 683 m. rijeka Vardar teče kroz Gostivar, dijeleći ga na pola.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gostivar se prvi put spominje u jednoj povelji srpskog kralja Milutina iz 1313. godine pod imenom Banjska (Banjica), i to kao selo na južnom dijelu Pološke kotline s oko 200 stanovnika. U istoj se povelji govori i o Gostivarskom manastiru. Gostivar se kao selo spominje i za vladavine Cara Dušana i to pod imenom Belika, to je tada bilo ime i rijeke Vardar.

U XIV. st. Gostivar je podpao je pod vlast Otomanskog carstva. Prvi poznati beg Gostivara bio je Kara Mustafa Paša (Kemankeš), veliki vezir Otomanskog carstva od 1638. do 1644., za vrijeme vladanja ludog sultana Ibrahima. Nakon njegove nasilne smrti u Istanbulu (ubijen je), u Gostivar se doseljava njegov sin Ebu Bekir kao veliki bogataš iz velike prijestolnice. Bekir gradi džamiju, a 1688. do nje medresu (vjerska škola) s bibliotekom. Ebu Bekirovu džamiju srušio je njegov stric Ismail Aga da na istom mjestu izgradi ljepšu i veću, do nje je izradio i Saat kulu (toranj sa satom), zato se njegova džamija zove Saat džamija. (rekonstruirana je 1920. i 1944.)

U prvoj polovini XIX st. Pološku kotlinu i Tetovo posjetio je austrijski geolog i putopisac Ami Bouéu, on zapisao da se pored Tetova nalazi veliko selo Gostivar. No već 1874. godine, Gostivar je gradić, sa sajmenim danom (svaki utorak) koji ima 400 kuća s 2 000 stanovnika. Na kraju stoljeća se broj stanovnika popeo na 3 500. Rastu naselja doprinijelo je i to što je postao upravno središte otomanske kaze Gostivar.

Nakon balkanskih ratova Gostivar se našao kao i ostala Makedonija u Kraljevini Srbiji. Nakon Prvog svjetskog rata u sastavu je Kraljevine SHS te kasnije Jugoslavije

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Tradicionalno Gostivar je bio zanatsko trgovački grad za svoju poljoprivrednu okolicu. Danas u Gostivaru rade ove veće tvornice i pogoni; Tvornica vatrostalnih materijala Silika (1958. ), Mermeri (1956.) tvornice tekstila; Dekon (1948.) i Goteks (od 1958.), Mesna industrija Gorni Polog (1960.), Žito Šar i Hidrocentrala Mavrovo (od 1957.).

Značajan prihod od nekih 500 000 eura donose brojni ljetni posjetioci Gostivara i okolnih sela, po nekim podatcima ima ih čak 20 000 (to su ljudi porijeklom iz Gostivara i okolice, a koji danas žive i rade u inozemstvu).

Turizam

[uredi | uredi kôd]

Nedaleko od Gostivara, na putu za Kičevo i Ohrid, nalazi se selo Vrutok pored kojeg se nalazi izvor najveće makedonske rijeke Vardara. Pored Gostivara na nekih 26 km nalazi se Nacionalni park Mavrovo na planini Bistra u čijem je sklopu jedno od najboljih skijališta u Makedoniji Zare Lazarevski.

Kako Gostivar leži na obroncima Šarplaninskog masiva planinarima je ishodišna točka za penjanje i izlete na obližnje planine Korab (2764 m) i Bistru (2163 m).

Pogled na selo Vrutok pored Gostivara

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništa iz 2002. Gostivar je imao 35 847 stanovnika,[2] a njihov sastav bio je sljedeći:

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Bebe Rexha, američka pjevačica, po materi iz Gostivara

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske povezice

[uredi | uredi kôd]