Gruzijska pisma

Gruzijska pisma
	UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
	Gruzija
Regija:	Azija
Godina upisa:	2016.
Ugroženost:	ne
Poveznica:	UNESCO:01205

Gruzijska pisma su tri pisma koja se koriste za pisanje gruzijskoga jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Izvorno je bilo 38 slova.^[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskoga jezika ima 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo koje se više ne koristi u gruzijskome i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, uz jedno slovo posuđeno iz grčkoga, koriste se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik, svanski jezik, obično se ne zapisuje, ali za njega se koriste slova abecede mingrelskoga jezika s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad i dopunski dijakritički znakovi za brojne samoglasnike jezika.^[2]

Gruzijska pisma imaju nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji od 2015. godine.^[3] Od 2016. godine sva tri pisma su na UNESCO-ovom reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine.^[4]^[5]

Pisma

Asomtavruli

Asomtavruli slova
Ⴀ	Ⴁ	Ⴂ	Ⴃ	Ⴄ	Ⴅ	Ⴆ	Ⴡ	Ⴇ	Ⴈ	Ⴉ	Ⴊ	Ⴋ	Ⴌ
Ⴢ	Ⴍ	Ⴎ	Ⴏ	Ⴐ	Ⴑ	Ⴒ	Ⴣ	ႭჃ, Ⴓ	Ⴔ	Ⴕ	Ⴖ	Ⴗ	Ⴘ
Ⴙ	Ⴚ	Ⴛ	Ⴜ	Ⴝ	Ⴞ	Ⴤ	Ⴟ	Ⴠ	Ⴥ

Nushuri

Nushuri slova
ⴀ	ⴁ	ⴂ	ⴃ	ⴄ	ⴅ	ⴆ	ⴡ	ⴇ	ⴈ	ⴉ	ⴊ	ⴋ	ⴌ
ⴢ	ⴍ	ⴎ	ⴏ	ⴐ	ⴑ	ⴒ	ⴣ	ⴍⴣ, ⴓ	ⴔ	ⴕ	ⴖ	ⴗ	ⴘ
ⴙ	ⴚ	ⴛ	ⴜ	ⴝ	ⴞ	ⴤ	ⴟ	ⴠ	ⴥ

Mhedruli

Mhedruli slova
ა	ბ	გ	დ	ე	ვ	ზ	ჱ	თ	ი	კ	ლ	მ	ნ
ჲ	ო	პ	ჟ	რ	ს	ტ	ჳ	უ	ფ	ქ	ღ	ყ	შ
ჩ	ც	ძ	წ	ჭ	ხ	ჴ	ჯ	ჰ	ჵ	ჶ	ჷ	ჺ	ჸ	ჹ

Čitanje

slovo	ime	brojčano značenje	IPA	ISO 9984	romanizacija	ćirilični prijeslov
ა	ანი	1	ɑ	A a	A a	А а
ბ	ბანი	2	b	B b	B b	Б б
გ	განი	3	g	G g	G g	Г г
დ	დონი	4	d	D d	D d	Д д
ე	ენი	5	ɛ	E e	E e	Э э, Е е
ვ	ვინი	6	v	V v	V v	В в
ზ	ზენი	7	z	Z z	Z z	З з
ჱ	ჰე	8	ɛj^[6]	—	—	—
თ	თანი^[7]	9	tʰ	T' t'	T t	Ҭ ҭ
ი	ინი	10	ɪ	I i	I i	И и
კ	კანი	20	k'	K k	K' k'	К к
ლ	ლასი	30	l	L l	L l	Л л
მ	მანი	40	m	M m	M m	М м
ნ	ნარი	50	n	N n	N n	Н н
ჲ	ჲე	60	j^[8]	—	—	Й й
ო	ონი	70	ɔ	O o	O o	О о
პ	პარი	80	p'	P p	P' p'	П п
ჟ	ჟანი	90	ʒ	Ž ž	Zh zh	Ж ж
რ	რაე	100	r	R r	R r	Р р
ს	სანი	200	s	S s	S s	С с
ტ	ტარი	300	t'	T t	T' t'	Т т
ჳ	ვიე	400	wi^[9]	—	—	—
უ	უნი	—	u	U u	U u	У у
ფ	ფარი	500	pʰ	P' p'^[10]	P p	Ҧ ҧ
ქ	ქანი	600	kʰ	K' k'^[11]	K k	Қ қ
ღ	ღანი	700	ʁ	Ḡ ḡ^[12]	Gh gh	Ҕ ҕ (Г' г')
ყ	ყარი	800	q'	Q q^[13]	Q' q'	Ҟ ҟ
შ	შინი	900	ʃ	Š š	Sh sh	Ш ш
ჩ	ჩინი	1000	tʃ	Č' č'	Ch ch	Ч ч
ც	ცანი	2000	ts	C' c'	Ts ts	Ц ц
ძ	ძილი	3000	dz	J j	Dz dz	Ӡ ӡ
წ	წილი	4000	tsʼ	C c	Ts' ts'	Ҵ ҵ
ჭ	ჭარი	5000	tʃʼ	Č č	Ch' ch'	Ҷ ҷ
ხ	ხანი	6000	χ	X x	Kh kh	Х х
ჴ	ჴარ	7000	q^[14]	—	—	—
ჯ	ჯანი	8000	dʒ	J̌ ǰ	J j	Џ џ
ჰ	ჰაე	9000	h	H h^[15]	H h	Ҳ ҳ
ჵ	ჰოე	10000	hɔɛ^[16]	—	—	—
ჶ	ჶ	-^[17]	?	—	—	—
ჷ	ჷ	-^[18]	?	—	—	—
ჸ	ჸ	-^[19]	?	—	—	—
ჹ	ჹ	-^[20]	?	—	—	—
ჺ	ჺ	-^[20]	?	—	—	—

Vidi

hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).

Izvori

↑ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
↑ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
↑ Georgian alphabet granted cultural heritage status. Agenda.ge. Pristupljeno 4. studenoga 2023.
↑ UNESCO - Decision of the Intergovernmental Committee: 11.COM 10.b.13. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
↑ UNESCO - Living culture of three writing systems of the Georgian alphabet. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.
↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
↑ T s pridihom, kao u "thir".
↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
↑ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
↑ P s pridihom, kao u "phati".
↑ K s pridihom, kao u "kha".
↑ Zvonko g.
↑ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
↑ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
↑ Gluho g.
↑ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
↑ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
↑ Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [⁠ʔ⁠] .
↑ ^a ^b Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.

[1] Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.

[2] Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299

[3] Georgian alphabet granted cultural heritage status. Agenda.ge. Pristupljeno 4. studenoga 2023.

[4] UNESCO - Decision of the Intergovernmental Committee: 11.COM 10.b.13. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.

[5] UNESCO - Living culture of three writing systems of the Georgian alphabet. ich.unesco.org (engleski). Pristupljeno 4. studenoga 2023.

[6] Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.

[7] T s pridihom, kao u "thir".

[8] Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.

[9] Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .

[10] P s pridihom, kao u "phati".

[11] K s pridihom, kao u "kha".

[12] Zvonko g.

[13] Suglasnik k, za odsutnosti udiha.

[14] Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .

[15] Gluho g.

[16] Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .

[17] Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".

[18] Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.

[19] Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka [⁠ʔ⁠] .

[#1-20] Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]