Kremnica
| Kremnica | |
|---|---|
 Panorama grada zimi | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Banskobistrička |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Alexander Ferenčík |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 43,13 km2 |
| Visina | 564[2] |
| Koordinate | 48°41′N 18°54′E / 48.683°N 18.900°E |
| Stanovništvo (2023-12-31) [3] | |
| • Entitet | 4755 (110,90 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 967 01[2] |
| Pozivni broj | +421 45[2] |
| Registarska oznaka | ZH |
| Stranica | www.kremnica.sk |
 | |
  Kremnica | |
Kremnica (mađ. Körmöcbánya, njem. Kremnitz), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj, upravno pripada Okrugu Žiar nad Hronom.
Kremnica leži na nadmorskoj visini od 564 metra i pokriva površinu od 43,13 km², a nalazi se podno Kremnice planine i na Kremnica potoku koji je pritok Hrona. Nalazi se oko 20 km zapadno od Banske Bistrice, 45 km južno od Martina i oko 175 km od Bratislave.
Kremnica je bila među glavnim rudarskim gradovima u Europi u srednjem vijeku s velikim rudnicima zlata.
U XIII stoljeću na ovo područje dolaze Mongoli koji su opustošili grad i raselili ljude. Nakon toga katastrofalnog događaja, mađarski kraljevi pozivaju koloniste iz Njemačke da se nasele na opustošena područja. Prvi pisani spomen grada datira iz 1328. kada je dobio privilegije slobodnog kraljevskog grada
Kroz povijest rudnici zlata su imali veliki utjecaj na razvitak grada pa je i nadimak grada bio "Zlatna Kremnica".
Krajem 14. stoljeća, Kremnica je postala glavni rudarski grad u Kraljevini Mađarskoj. Godišnja proizvodnja zlata i srebra zajamčila je razvoj grada.
Rudarstvo u Kremnici kulminiralo u 14. i 15. stoljeću. U XI stoljeću, grad je bio glavni centar proizvodnje (većinom vjerskih) medalja. Ali u isto vrijeme, rudari su morali kopati dublje u podzemlje i (rudarski) uvjeti su se pogoršali zbog podzemnih voda. Trošak je porastao pa je rudarstvo postalo manje profitabilno. Posljednje zlato je izvađeno u Kremnici 1970. kada su svi rudnici zatvoreni.
| Godina | 1. siječnja 1993.[6] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 6583 | 5812 | 5597 | 5528 | 5258 | 5232 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništa iz 2002. grad je imao 5.822 stanovnika.
- rimokatolici 64,89%
- ateisti 22,62%
- luterani 5,84%
- grkokatolici 0,46%
– Kutná Hora, Češka- – Nový Jičín, Češka
– Fidenza, Italija
– Herbolzheim, Njemačka- – Šurany, Slovačka
– Várpalota, Mađarska
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 43,13S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- Službena stranica grada
- Turističke informacije
- Muzej Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. siječnja 2021. (Wayback Machine)
| |||||||