Priboj
Ovo je glavno značenje pojma Priboj. Za druga značenja pogledajte Priboj (razdvojba).| Priboj | |
|---|---|
| Прибој | |
 Priboj | |
| Država | Srbija |
| Okrug | Zlatiborski |
| Općina | Priboj |
| Visina | 882 m |
| Koordinate | 43°33′N 19°32′E / 43.550°N 19.533°E |
| Stanovništvo (2002.) | |
| • Entitet | 19.564 |
| Poštanski broj | 31330 31333 |
| Pozivni broj | 033 |
| Kratice | PB |
| Stranica | www.priboj.rs |
 | |
  Priboj | |
Priboj je grad u jugozapadnoj Srbiji, u šumovitoj oblasti Starog Vlaha, u plodnoj dolini rijeke Lim. Priboj je smješten na tromeđi Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, a graniči se s općinama: Čajetina, Nova Varoš, Prijepolje, Pljevlja, Čajniče i Rudo.
Priboj obuhvaća površinu od 552 km2.
Općina Priboj ima izrazito planinski karakter, a najniža nadmorska visina je 392 m, dok je najviša 1.500 m.
Priboj je grad u jugozapadnom djelu Srbije. Općina Priboj je imala prije 1991. godine oko 35.000 stanovnika. Od toga su bili 62% pravoslavci, 33% muslimani i 5% ostalih vjera. Broj stanovnika po popisu 2002. godine je 19.600 u gradu, i 30.377 u općini. Srba je u općini Priboj po popisu 22.523 (75 %), Bošnjaka 5.567 (18 %), Muslimana 1.427 (5 %), a ostalih 860 (2 %).
Ne zna se točno kako je i kada Priboj nastao, ali se smatra da su ga podigli srednjovjekovni srpski feudalci kao četverokutni zidani grad Jagat na padinama planine Bić šireći svoju vlast i državu prema Bosni.
Smatra se da Priboj postoji još mnogo prije 1418. godine kada se spominje prvi put u povijesti i kada ga je osvojio Isak-beg. Kasnije se spominje u Povelji kralja Fridrika III. iz 1448. godine, zatim 1463. godine u jednom putopisu spominje se Priboj u nahiji Dobrun, a drugi put 1485. kao sjedište istoimene nahije. Potpunije podatke o Priboju, kao gradu, dali su Benedikt Kuripešič, slovenski putopisac koji je prolazio kroz Priboj 1530. godine, i Evlija Čelebija koji je boravio u Priboju 1662. godine.
Dan kada je Priboj prvi put spomenut kao utvrđenje na Biću u Povelji kralja Friedricha III iz 1448. godine (20. siječnja) uzet je kao dan općine Priboj.
Povoljan strateški položaj donosio je Priboju brz gospodarski razvoj, ali i velika rušenja i razaranja: rušen je u vrijeme turskih osvajanja, rušili su ga Austrijanci u 17. stoljeću, gorio je 1809. godine, a stradao je u vrijeme Balkanskih ratova, kao i u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
- Kasim Hadžić, šerijatski sudac i nastavnik
- Informativni portal - Priboj Online Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2022. (Wayback Machine)
- Priboj 033 - Priboj na dlanu