Psilocibin
Psilocibin psihodelični je alkaloid iz grupe triptamina. Pronađen je u psilocibinskim gljivama te je prisutan u mnogim gljivama roda Psilocybe kao što je Psilocybe cubensis i Psilocybe semilanceata, no pronađen je i u gljivama drugih rodova. Gljive u kojima se nalazi psilocibin nazivaju se i čarobne gljive.[1] Intenzitet i trajanje utjecaja psilocibin gljiva ovisi o vrsti gljive, dozi, individualnoj psihologiji i najviše o set i settingu.
| Psilocibin | |
|---|---|
| |
| Opća svojstva | |
| Sistemsko ime | 4-fosforiloksi-N,N-dimetil-triptamin |
| Molekulska formula | C12H17N2O4P |
| Molarna masa | 284.25 g/mol |
| CAS broj | 520-52-5 |
| Ostalo | |
| Legalni status | Zabranjen (S9)(Australija) Schedule III(Kanada) |
Psilocibin se u tijelu pretvara u farmakološki aktivni spoj psilocin defosforizacijom. Ova kemijska reakcija se događa u bazičnim uvjetima ili uz pomoć enzima fosfotaze. Psilocibin je inače i "Zwitterion" alkaloid topljiv u vodi, srednje topljiv u metanolu i etanolu i netopljiv u većini organskih otapala.
Švicarski kemičar Albert Hofmann (inače otkrivač lisergične dietilamidne kiseline) prvi je prepoznao važnost i kemijsku strukturu psilocibina i psilocina. Hofmann je dobrovoljno na sebi iskušao svojstva psilocibina.
Psilocibin se prirodno javlja u visokim koncentracijama kod gljiva roda Psilocybe i Panaeolus, ali je pronađen u malim dozama u mnogih gljiva reda Agaricales.
Mnoge halucinogene gljive osim psilocibina sadrže i male količine njegovih analoga bacistin i norbacistin.
Mnoge psilocibin gljive poplave na prerezu ili kada su oštećene zbog oksidacije aktivnih spojeva, ali ipak to nije metoda za utvrđivanje gljive.
Psilocibin se u tijelu brzo defosforizira u psilocin koja se onda ponaša kao selektivni agonist 5-HT2A serotoninskog receptora u mozgu gdje oponaša funkciju serotonina (5-HT). Psilocin je agonist za 5-HT1a i 5-HT2A/2C.
Toksičnost psilocibina je relativno mala, kada se uzme oralno kod zečeva LD50 iznosi otprilike 12,5 mg/kg. U štakora, oralno, LD50 je 280 mg/kg. Smrt od psilocibina u rekreacijskoj i medicinskoj uporabi nije poznata.
Vrsta je psihotropnih tvari. Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, pod Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga, pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 1 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 1. Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima iz 1971. godine. Kemijsko ime je 3-[2-(dimetilamino)etil]indol-4-il-dihidrogenfosfat.[2]
- ↑ Hoće li čarobne gljive uskoro dobiti svoje službeno mjesto u medicinske svrhe?
- ↑ Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 20. siječnja 2020.
| |||||