Razgovor:Gusari

Postovani urednici

MOLIM KOJA JE I KAKO JE IZGLEDALA ZASTAVA SENJSKIH USKOKA (GUSARA)

PUNO HVALA

club_hsu_baska@inet.hr

www.baska.hr

Razlika između gusara i pirata

Zbog čestog mješanja i brkanja ova dva pojma u hrvatskom govornom jeziku, a i da ne bi bilo budućih natezanja oko imena ovoga članka, ili oko imena članka Pirati, odlučio sam ovdje iznjeti stručna objašnjenja. Slijedeći tekst je iz knjige Posljednji gusari na Jadranskom moru, izdane 1983., autora Vjekoslava Maštrovića.

Bez obzira koliko su akcije gusara bile neugodne, štetne, i opasne, i ma koliko su izazivale nemoćni bijes (gusare su nazivali najgorim imenima) ipak su gusari nešto posve drugo od pirata. Pirati imaju samo jedan cilj i zadatak, a to je, da se protupravno, protuzakonito, i silom domognu tuđeg dobra, imetka, blaga i sve to odvezu u svoja skloništa. Dio otete robe ili zarobljenike zatim pretvaraju u prikladniju vrijednost, kao što su zlatnici, srebrnjaci, novac, ili nešto drugo što je za njih korisno i vrijedno. Pirati ne biraju sredstva za izvršenje svoje pljačke. Ako je potrebno, odnosno ako posada napadnutog broda daje otpor, što je u većini slučajeva i bilo, tada i ubijaju protivnike, ali u borbi stradaju i oni sami...

Gusari se ponašaju posve drukčije, iako ima djelomične sličnosti. Gusar nastoji uhvatiti - predirati, uzaptiti - samo brod neprijateljske države ili pak one zemlje koja svojim brodovima pomaže neprijatelja. Nakon zapljene broda i tereta obavlja se određeni postupak koji je u posljednjim stoljećima reguliran propisima. Članovi posada zarobljenih ili potopljenih brodova iskorištavaju se na različite načine. Bilo je slučajeva da se puštaju slobodno kućama, ali s obećanjem da neće brodariti na neprijateljskim brodovima dok traje ratno stanje. Razumljivo da su zarobljenici koji su morali ostati, koristili svaku priliku da pobjegnu gusarima. Ali bilo je i takvih koji su im se priključili i postali i sami gusari. Tu su u većini slučajeva prevagnuli politički razlozi, iako je i materijalna dobit od gusarenja često djelovala privlačno, naročito za vlasnike brodova koji nisu morali osobno sudjelovati u gusarskim akcijama. To naročito vrijedi za razdoblja , kad zbog ratnih prilika nije bilo razvijeno trgovanje i prijevoz robe morskim putem. Gusari napadaju i neprijateljska mjesta u primorju, a naročito na otocima, ako smatraju da njeni stanovnici imaju posebne veze sa protivničkim vojnim jedinicama.

Iz svega toga proizlazi da je i gusarstvo i piraterija zapravo vršenje nasilja na moru, tj. na brodovima, i u primorskim mjestima. Samo što to gusari čine na osnovi ovlaštenja koja izdaju organi vlasti - bilo vojni, bilo upravno-politički, određene države. Takav akt, prije svega, sadrži dozvolu da se može izvršiti zaustavljanje i zarobljavanje broda i da se obavi pregled, odnosno premetačina, primorskog naselja, kao i uzimanje plijena. Svakako to nije samo zbog represalija nego naročito zbog sprečavanja redovnog pomorskog prometa i stvaranja nesigurnosti u morskoj plovidbi na određenom pomorskom sektoru.

Međutim, takva ovlaštenja pirati nemaju, niti su u vezi sa redovim organima vlasti. Oni slobodno i potpuno neodgovorno djeluju kao grabežni zločinci, morski razbojnici kojima je cilj samo materijalna dobit, i to surovom i bezobzirnom pljačkom. Zbog toga su njihove akcije na moru ili primorju krivična, protupravna djela protiv osoba i imovine zbog kojih izvršioci čina, pirati, moraju odgovarati pred organima svake pravne države.

Te su razlike između pirata i gusara danas jasne i određene, te ih valja neprestano imati na umu kod istraživanja, znanstvene obrade i pisanja povijesnih zbivanja na moru i primorju. Ako se ti pojmovi pravilno ne uoče i ne razlikuju, tada dolazi do krivih zaključaka u ocjeni određenih zbivanja na moru.

Između nekih država bilo je i ugovora o gusarenju, kojima su regulirani i pravni položaji gusara, te su osim povijesnog dali i pravni prilog sadržaju gusarstva. Pravno i deklarativno gusarstvo je ukinuto 16. travnja 1856. Pariškom pomorskom deklaracijom koju su potpisale tadanje velesile Engleska, Rusija, Francuska, Austrija i Pruska, a uz njih tada, a i kasnije i neke manje države. Mnoge su zemlje u svojim zakonima zabranile svaki oblik gusarenja. Raščišćavanju pojmova gusarstva i piraterije prethodila su mnoga međunarodna raspravljanja, pa konačno iz našeg vremena i Konvencija o otvorenom moru od 24. travnja 1958. god. u Genevi koja u čl. 15. definira pirateriju. Slične propise sadrže i mnogi moderni kazneni zakonici. Time su otpali razlozi za daljnje pravno raspravljanje i određivanje pojma gusarstva u suvremenim odnosima kad ono više ne postoji. Sve što se slično pojavi nije gusarstvo već piraterija koju treba strogo suzbiti i primjeniti najstrože zakone.

Iste definicije i objašnjenja koja su ovdje iznesena, mogu se pronaći i u Pomorskoj enciklopediji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda gdje su puno detaljnije objašnjene razlike između piratstva i gusarenja, kao i njihova povijest. Srećom, na izradi te knjige radilo je dovoljno naših ljudi da se jasno razluči tko je tko i što je što. Nažalost, 45 godina nametanja tzv. "srpsko-hrvatskog jezika"; koji je predstavljao pirate i gusare kao istu stvar samo sa dva različita naziva; uzelo je svoj danak i među Hrvatima, pa danas većina Hrvata naziva gusarima ljude koji su zapravo po svim definicijama i standardima pirati. Tako nažalost i dan-danas na hrvatskoj televiziji čujemo priče o "Somalskim gusarima" ili kako će u noćnom terminu biti neki "gusarski film". Ne gospodo, to nisu Somalski gusari, nego Somalski pirati, i to nije gusarski film nego piratski film, koliko god to nekima smiješno ili čudno zvučalo. Znanstveni radovi su isto pali žrtvom ovoga, pa se u serijalu knjiga Velika povijest svijeta u izdanju Jutarnjeg lista, također sve morske pljačkaše naziva gusarima, kroz čitavu povijest. Vrijeme je da se tim pogreškama i zabludama stane na kraj. Toliko od mene.--Jack Sparrow (razgovor) 17:00, 10. studenog 2010. (CET)

P.S. Od ove boljke također "boluje" i velika većina suvremenih hrvatskih književnih i televizijskih prevoditelja pa tako možemo u svim hrvatskim izdanjima romana Otok s blagom čitati kako je Long John Silver bio gusar, te u romanu Na čudnijim plimama čitamo da su Crnobradi i njegova posada bili gusari. Već više puta se na televiziji naziv filma "The Crimson Pirate" prevodio kao "Crveni gusar" što je pogrešno, pa se i engleski nazivi "pirate" i "privateer" (pirat i gusar) podjednako prevode kao gusar. Gospodo prevoditelji, ako itko od vas prati ove stranice, molim vas da ne nastavljate sa tim pogreškama.--Jack Sparrow (razgovor) 17:11, 10. studenog 2010. (CET)

Za kraj još mogu spomenuti Rječnik hrvatskog jezika, Leksikografskog zavoda M. Krleža, Zagreb, 2000., gdje stoji da su gusari "pomorci koji su uz državne ovlasti oružanim napadima plijenili brodove drugih država", a gusarstvo "oružani napadi brodom na neprijateljski brod radi pljačke imovine za račun svoje države". Pojam pirati se tumači kao "morski razbojnici koji djeluju na svoju ruku i nisu u službi neke pomorske sile".--Jack Sparrow (razgovor) 19:07, 10. studenog 2010. (CET)

Etimologija

Koja je etimologija riječi "gusar"? To nije navedeno u članku... Arny (razgovor) 04:27, 3. srpnja 2011. (CEST)