Županija Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna
| |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| općine/gradovi | Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, Uskoplje, Vitez | ||||
| sjedište | Travnik | ||||
| osnovana | 12. lipnja 1996. | ||||
| vlast | |||||
| predsjednik vlade | Tahir Lendo (SDA) | ||||
| predsjednik skupštine | Josip Kvasina (HDZ BiH) | ||||
| površina | |||||
| - ukupno | 3189 km2 | ||||
| stanovništvo | |||||
| - ukupno (2013.) | 254 686 | ||||
| - gustoća | 79,86/km2 | ||||
| pripadnost | Federacija Bosne i Hercegovine | ||||
| vremenska zona | UTC +1 | ||||
Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Županija Središnja Bosna graniči s Hercegbosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom županijom i na sjeveru s entitetom Republika Srpska. Županijsko sjedište je u Travniku.
Sjedište Županije nalazi se u Travniku. Sastoji se od 12 općina i to:
- Bugojno
- Busovača
- Dobretići
- Donji Vakuf
- Fojnica
- Jajce
- Kiseljak
- Kreševo
- Novi Travnik
- Travnik
- Uskoplje
- Vitez
Po popisu iz 1991. u županiji Središnja Bosna je živjelo 341.365 stanovnika, od čega je bilo[nedostaje izvor];
- Muslimana 147.608 ili 43%
- Hrvata 131.791 ili 39%
- Srba 41.409 ili 12%
- Jugoslavena 13.805 ili 4%
- ostalih 6.753 ili 2%
Travnička općina neposredno pred rat popisom imala je 70.747 stanovnika, od čega 31.813 Muslimana, 26.118. Hrvata 7.777 Srba te ostalih 5.039, u kojima su većinom bili pripadnici prvih triju naroda izjašnjenih kao Jugoslaveni.[1]
Po popisu iz 2013. u županiji Središnja Bosna je živjelo 254.686 stanovnika, od čega je bilo:[1]
- Bošnjaka 146.652 ili 57,58%
- Hrvata 97.629 ili 38,33%
- Srba 3.043 ili 1,19%
- ostalih 7.362 ili 2,90%
Pod ostale se računaju izjašnjeni kao Jugoslaveni, bez odgovora, Muslimani, regionalno izjašnjeni ili se nisu izjasnili. Po gradovima i općinama izjašnjenost je bila sljedeća:[1]
| Općina | Hrvata | Postotak | Bošnjaka | Postotak | Srba | Postotak | Ostalih | Postotak | Ukupno | Postotak |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bugojno | 5.767 | 18,33% | 24.650 | 78,33% | 376 | 1,19% | 24.650 | 100% | ||
| Busovača | 8.873 | 49,54% | 8.681 | 48,47% | 205 | 1,16% | 17.910 | 100% | ||
| Donji Vakuf | 58 | 0,04% | 13.376 | 95,64% | 107 | 0,07% | 13.985 | 100% | ||
| Dobretići | 1.626 | 99,82% | 0 | 0,00% | 1 | 0,06% | 1.629 | 100% | ||
| Fojnica | 3.664 | 29,65% | 7.592 | 61,44% | 48 | 0,03% | 12.356 | 100% | ||
| Uskoplje | 8.660 | 41,25% | 12.004 | 57,18% | 30 | 0,14% | 20.993 | 100% | ||
| Jajce | 12.555 | 45,89% | 13.269 | 48,68% | 501 | 1,84% | 27.258 | 100% | ||
| Kiseljak | 11.823 | 57,06% | 7.838 | 37,82% | 409 | 1,97% | 20.722 | 100% | ||
| Kreševo | 4.149 | 78,38% | 1.014 | 19,23% | 26 | 0,49% | 5.273 | 100% | ||
| Novi Travnik | 11.002 | 46,16% | 12.067 | 50,63% | 367 | 1,54% | 28.832 | 100% | ||
| Travnik | 15.102 | 28,24% | 35.648 | 66,65% | 640 | 1,20% | 53.482 | 100% | ||
| Vitez | 14.350 | 55,54% | 10.513 | 40,69% | 333 | 1,29% | 25.836 | 100% | ||
| ŽSB | 97.629 | 38,33% | 146.652 | 57,58% | 3.043 | 1,19% | 254.686 | 100% |
| stranka | broj zastupnika | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1996. | 1998. | 2000. | 2002. | 2006. | 2010. | 2014. | 2018. | ||
| HDZ BiH | 23 / 55 |
18 / 55 |
8 / 28 |
10 / 30 |
6 / 30 |
7 / 30 |
8 / 30 |
9 / 30 | |
| SDA | 29 / 55 |
16 / 55 |
8 / 28 |
10 / 30 |
8 / 30 |
6 / 30 |
8 / 30 |
10 / 30 | |
| SBB BiH | 4 / 30 |
4 / 30 |
2 / 30 | ||||||
| SDP BiH | 2 / 55 |
5 / 55 |
6 / 28 |
3 / 30 |
3 / 30 |
6 / 30 |
4 / 30 |
5 / 30 | |
| DF | 3 / 30 |
2 / 30 | |||||||
| HDZ 1990 | 3 / 30 |
2 / 30 |
2 / 30 |
1 / 30 | |||||
| HSP BiH | 0 / 30 |
0 / 30 |
1 / 30 |
0 / 30 | |||||
| Nezavisni blok | 1 / 30 | ||||||||
Na području županije razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području županije. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za županiju tako i za Bosnu i Hercegovinu.
Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugljen na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.
Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetit, hematit i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko-građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, vapnenci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.
Od ukupne površine županije 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.
Područje županije spada u skupinu brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krumpir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno-djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).
U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je bogato rijekama i ima velike mogućnosti izgradnje minihidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.
Županija ima velik udjel kategorizirane cestovne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbasa, Fojnice i Lašve. Na području županije postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.
Kroz županiju prolaze sljedeći magistralni putevi:
- Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Foča) i M16.4 (Bugojno-Travnik)
- S juga na sjever: Magistralni put M16 (Gradiška-Kazaginac) i M16.2 (Bugojno-Jablanica)[2]
U županiji postoje ukupno 32 državne i 4 privatne srednje škole. U SBK postoje 3 privatna sveučilišta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih sveučilišta nema.[3][4]
Glavna je bolnica u županiji županijska bolnica u Travniku. Postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.
- Hrvatsko proljeće Središnje Bosne, kulturna manifestacija
- ↑ a b c Travnički vjesnik travnicki.ba: U ŽSB u Travniku živi najviše Hrvata! , 30. lipnja 2016. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
- ↑ Mreža Magistralnih Cesta u FBiH. BIHAMK.BA (bošnjački). Pristupljeno 24. prosinca 2017.
- ↑ Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2017. Pristupljeno 24. prosinca 2017.
- ↑ Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2017. Pristupljeno 24. prosinca 2017.
- Županija Središnja Bosna Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2011. (Wayback Machine) (poveznica neaktivna)
