Pakanga Tuarua o te Ao
Ko te Pakanga Tuarua o te Ao (1 Mahuru 1939 - 2 o Hepetema 1945) he pakanga i waenganui i nga roopu hoia me nga mahi torangapu e rua o te ao, ko te pakanga nui rawa atu i roto i te hitori o te tangata. E 62 nga korero i roto i te 74 o tera wa (80% o te taupori o te ao) i uru ki tenei pakanga. I puta te whawhai ki te rohe o Eurasia me Awherika me nga wai o nga moana katoa. Koinei anake te pakanga i whakamahia ai nga patu karihi. Neke atu i te 70 miriona nga tangata i mate i te pakanga, he tangata maori te nuinga.
Ua mana‘ohia te haamataraa o te Piti o te Tama‘i Rahi i te 1 no Setepa 1939, i to na Nazi Helemani i te haamataraa i te aroraa i Polonia. Whai muri i tenei i te 3 o Hepetema ko te whakapuakanga whawhai ki Tiamana a Peretana me Parani. I te 17 o Hepetema, ka whakaekea e nga hoia USSR a Poland mai i te rawhiti. e i te ava‘e Atopa, ia au i te Molotov-Ribbentrop Pact i tarimahia i te ava‘e atete 1939, ua amaha te fenua i rotopu ia Helemani e te USSR. I muri mai ko te raupatu tere a Tiamana ki Denmark me Norway (Aperira - Hune 1940), France me nga whenua Benelux (Mei - Hune 1940), me Yugoslavia (Aperira 1941). Mai te ava‘e tiunu 1940 mai â, ua apiti te taata fascist Italia i roto i te tama‘i, ma te tauturu ia Helemani i Farani e ma te faaite i te tama‘i i Heleni, tei ore i manuïa, i te 28 no Atopa 1940. Ko nga ngana ki te whakangoikore i te mea kaore i angitu. I te Hune 22, 1941, ka whakaekea e Germany me ona hoa te USSR (i tera wa i kaha ki te hopu me te taapiri i nga waahanga o Karelia, nga whenua Baltic, Bessarabia me Northern Bukovina). Ko te Pakanga Patriotic Nui i tino whakatau i roto i te whanaketanga o te Pakanga Tuarua o te Ao i Uropi, a ko te Soviet Union te tino mate i tenei pakanga.
I taua wa, ka haere tonu te whawhai ki Ahia. Ko te kaupapa matua o te riri ki reira ko te Emepaea o Hapani, i hiahia kia rangatira te rohe. Mai i te tau 1931, he maha nga wa i whakaekea e ia te taha tata o Haina, i reira he pakanga a-iwi. I te 7 o Tiurai 1937, ka timata a Hapani ki te whawhai ki a Haina. I te 7 no titema 1941, ua haru te manureva tapone e te nuu moana ia Pearl Harbor, na te reira i aratai i te tomoraa o te mau Hau Amui no Marite i roto i te tama‘i i te mau puai o te Axis—ua matara mai te fare tapere no Patitifa no te Piti o te Tama‘i Rahi. I uru ano a Thailand ki te whawhai ki te taha o Hapani.
Ka mutu te anga whakamua o te ope hoia Hapanihi i muri i te hinganga i te Pakanga o Midway i Hune o te tau 1942, i muri mai ka timata te hinga a Hapani i nga moutere o Te Moananui-a-Kiwa. I te wa ano, ka timata te hinga i Uropi: i te tau 1942-1944, i toa te Soviet Union i te maha o nga wikitoria hoia i ngoikore ai te ope Tiamana: Ko te Pakanga o Stalingrad i te tau 1942-1943, ko te Pakanga o Kursk i te tau 1943 me te maha o nga mahi hoia i te tau 1944 i arai atu ai ki te whakaoranga tata ki te katoa o te rohe e nohoia ana o te whenua me te whakawhiti a Finland ki te taha o te roopu anti-Hitler. Romania me Bulgaria. I taua wa ano, ka peia a Itari me Tiamana mai i Awherika ki te Raki. I puta he tukitukitanga i Itari, i mauheretia a Mussolini, i kii te kawanatanga hou o Itari i tana wehenga atu i te pakanga me te tono kia whakamutua te pakanga. I Hune 1944, US, British, a ka whakatuwherahia e te ope taua Wīwī Free French te rua o mua ki Uropi, ka u ki Normandy, katahi ka wetekina a France me etahi atu whenua o Uropi ki te hauauru. I te tau 1945, ka hinga te mutunga o nga whenua Axis. Ko te whakaekenga o Tiamana e nga hoia Anglo-American me te Pakanga o Berlin i puta mai a Nazi Germany i te pakanga, I te 2 o Hepetema 1945, ka hainatia e Japan te taputapu tuku. Ka mutu te Pakanga Tuarua o te Ao.
Ko te hua o te pakanga, i tua atu i nga huringa rohe me nga utu, mo te wa tuatahi i roto i te hitori o te ao, i hangaia he taraipiunara o te ao ki te whakahe i nga kaiarahi o mua o nga whenua e mohiotia ana he kaitukino me te hunga e haangai ana ki te timata i te pakanga, i roto i te anga o nga tuhinga hou o te ture o te ao, i whakamanahia a muri ake nei. Ko nga tangata hara nui, i mohiotia mo te timata i te pakanga, i whakairihia, ko te toenga i whiua ki nga momo momo herenga. I hangaia he whakahaere hou kia mau tonu te rongo i Uropi (a, ki te taea, puta noa i te ao) - te United Nations (UN), i whakamutua nga mahi a te Roopu o nga Iwi kore tika.