Apadana
Za Pali tekstove, vidite članak Apadāna.
Apadana (perzijski: آپادانا) je naziv za veliku dvoranu za prijeme u Perzepolisu i perzijskim gradovima. Ona pripada najstarijem dijelu grada, izgrađenom u prvoj polovici 5. vijeka pne. prema originalnoj zamisli Darija Velikom, a dovršenom od strane Kserksa I.
Staroperzijska riječ apadāna "palača", izgovarana na elamskom ha-ha-da-na a na babilonskom, ap-pa-da-an je etimološki nejasna. Uspoređivana je sa sanskrit riječu apa-dhā "skrivanje", grčkom apo-thēkē "skladište". Riječ je preživjela u nekoliko jezika kao posuđenica, uključujući arapski fadan, armenski aparan-kh za "palaču".
Apadana je pokrivala područje od 112.000 kvadratnih metara, a strop joj je podržavalo 72 stupova, svaki visok 20 m (1,5 metar viši od stupova Artemidinog hrama u Efezu). Cijelu je dvoranu godine 331. pne. uništila vojska Aleksandra Velikog, ostavivši samo jedan stup. Kamenje od stubova se kasnije koristilo kao građevinski materijal za okolna naselja, ali nakon rekonstrukcije u 20. vijeku, podignuto je 14 stupova.
U dvoranu se pristupa preko dva monumentalna stubišta, na sjeveru i na istoku. Ona su ukrašena reljefima, prikazujući izaslanike 23 podanička naroda Perzijskog Carstva kako plaćaju danak Dariju I, predstavljenom u središtu. Različiti izaslanici su detaljno prikazani, a što je dalo vrijedan uvid u kostime i opremu različitih naroda Perzije u 5. vijeku pne. Postoje natpisi na staroperzijskom i elamitskom.
