Baršunasta panjevčica
| Baršunjasta panjevčica | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Fungi |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Agaricales |
| Porodica: | Physalacriaceae |
| Rod: | Flammulina |
| Vrsta: | Flammulina velutipes |
Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) ili zimska gljiva je vrsta jestive gljive. Nazvana je po vremenu rasta, odnosno baršunastom stručku.
Klobuk je u početku polukružan, potom otvoren. Mazav je i vrlo ljepljiv. Ima vrlo malo mesa. Žućkastocrvene je ili narančastožute boje, u sredini tamniji. Prečnika je do 10 cm. Listići su rijetki, slobodni, bijele boje. Kako gljiva stari, postaju crvenkasti. Prema kraju klobuka su uži. Stručak je 3-7 cm dug, pun, kasnije šupalj i bočno spljošten. Baršunast, pod klobukom crvenkast, prema dnu tamnosmeđ i na kraju crn. Меso je žuto, tanko, mekano, žilavo, u dršci vlaknasto i žutozelenkasto. Nema karakterističan miris i okus.
Spore su cilindrično duguljaste, 8-11x3-4 μm. U masi su bijele.
Ova gljiva raste kao saprofit ili parazit u kasnu jesen i zimi, busenasto ili pojedinačno u listopadnim šumama. Jestiv je samo klobuk, jer je stručak tvrd. Zamjena sa drugim gljivama je nemoguće, što zbog godišnjeg doba kada raste, što zbog baršunastog stručka.
Ako se na površinu stručka nanese kap sumporne kiseline, to mjesto trenutačno postane crnosmeđe.
