Black Hawk Down
| Black Hawk Down | |
|---|---|
 | |
| Režija | Ridley Scott |
| Producent | Jerry Bruckheimer Ridley Scott |
| Scenario | Knjiga: Mark Bowden Scenarij: Ken Nolan |
| Uloge | Josh Hartnett Ewan McGregor Tom Hardy Tom Sizemore William Fichtner Eric Bana Brendan Sexton Sam Shepard Orlando Bloom |
| Muzika | Hans Zimmer, Denez Prigent |
| Fotografija | Slawomir Idziak |
| Montaža | Pietro Scalia |
| Distribucija | Columbia Pictures |
| Datum(i) premijere | 2001. |
| Trajanje | 144 min. |
| Zemlja |  Sjedinjene Države |
| Jezik | engleski somalijski |
| Budžet | $92,000,000 |
| Black Hawk Down na Internet Movie Database | |
Pad crnog jastreba (eng. Black Hawk Down) je ratni film Ridleyja Scotta iz 2001., snimljen prema knjizi Pad crnog jastreba: Priča o modernom ratu Marka Bowdena, koji opisuje Bitku za Mogadišu, prepad tijekom američkih pokušaja da zarobe Mohameda Farrah Aidida 1993.
U glavnim ulogama pojavljuju se Josh Hartnett, Ewan McGregor, Tom Sizemore, Eric Bana, Ewen Bremner, William Fitchner, Sam Shepard i Orlando Bloom.[1] Film je osvojio dva Oscara, za montažu i zvuk.
U prepadu, združene snage vojnika Delta Forcea, Vojnih rendžera i Specijalne operativne avijacijske pukovnije pokušavaju zarobiti dva podređena Mohammeda Faraha Aidida na Tržnici Bakaara, dijelu Mogadišua. Misiju predvodi general bojnik William Garrison, a ne bi trebala trajati više od sat vremena. Izvlačenje Delta tima prolazi uspješno, ali somalijska milicija, naoružana zoljama, sruši dva Black Hawk helikoptera, a naknadna misija spašavanja potraje preko 15 sati.
Film prati mnoge likove kroz naoružavanje, napad i spašavanje. Pokazuje kako je nadnarednik Matt Eversmann postavljen za zapovjednika Ranger Chalk Foura, nakon čega priča prelazi na akciju i uspješno izvlačenje traženih osoba te prvo ranjavanje, nakon što je vojnik Todd Blackburn ispao iz helikoptera koji je izbjegavao projektil iz zolje. Ovaj početak je indikacija da su postrojbe brojčano slabije od neprijatelja, a ubrzo se sruše još dva helikoptera: Super Six-One kojim je pilotirao Cliff "Elvis" Wolcott, i Super Six-Four s pilotom Mikeom Durantom. Durant je zarobljen nakon što su ubijena dva Delta snajperista koja su zahtijevala da ih se prebaci bliže mjestu nesreće Super Six-Foura.
Film prati i četiri mitraljesca koji su se trebali vratiti s ekipom za izvlačenje, ali su promašili vozila kojima su trebali pobjeći pa su se izgubili. Jednog od njih je oglušila paljba mitraljeza, ali se na kraju uspijevaju vratiti do Eversmanna. Desetnik Jamie Smith pokušava spasiti jednog od njih, čiji je ruksak prepun municije pogođen te je eksplodirao, ali i Smith biva pogođen, te na kraju iskrvari do smrti.
Priča završava kad američke snage vraćaju kontrolu mitraljeskom vatrom iz Little Bird helikoptera, a konvoj 10. planinske bojne, zajedno s drugim američkim snagama, dolazi kako bi izvukao ranjene. Natrag u bazi, Norman "Hoot" Hooten počinje se ponovno opskrbljivati municijom, pripremajući se za povratak u još jednu misiju, a Eversmann kaže mrtvom Jamieju Smithu kako će ispuniti njegovu samrtnu želju.
Film završava s tekstom koji obavještava gledatelje da je 19 Amerikanaca i oko 1000 Somalijaca poginulo u sukobu, oslobođenju Mikea Duranta te o smrti Mohameda Aidida 1996.
Pad crnog jastreba originalno je bio ideja redatelja Simona Westa, koji je sugerirao producentu Jerryju Bruckheimeru da otkupi filmska prava na knjigu Pad crnog jastreba: Priča o modernom ratu Marka Bowdena, kojeg će West režirati; no, West je slijedom događaja kasnije režirao film Lara Croft: Tomb Raider (2001.).
Iako je Ken Nolan potpisan kao scenarist, na njemu su radili i drugi; Sam Shepard (general bojnik Garrison) napisao je većinu dijaloga; Eric Roth je napisao završne govore Josha Hartnetta i Erica Bane; Steve Zaillian prepravio je veći dio dijaloga; Stephen Gaghan također je doprinio na pisanju scenarija. Iako je radnja većim dijelom sastavljena od stvarnih prisjećanja aktera, John Stebbins je postao izmišljeni "John Grimes", jer je Stebbins 1999. osuđen na vojnom sudu zbog seksualnog napada na svoju kćer.[2] Novinar Bowden rekao je kako je Pentagon zahtijevao zamjenu.[3] Napisao je ranu skicu scenarija, što je Bruckheimer proslijedio scenaristu; razgovor između pilota Mikea Duranta i pripadnika milicije Firimbija je iz Bowdenove skice scenarija.
Zbog vojne vjerodostojnosti, glumci koji su igrali rendžere otišli su na dvotjednu obuku renždera u Fort Benningu; Delta Force glumci prošli su dvotjednu obuku za komandose. Rona Eldarda i glumce koji su portretirali pilote helikoptera podučavao je zarobljeni avijatičar Michael Durant u Fort Campbellu. Američka vojska je dala na raspolaganje vojnu opremu i helikoptere; većina pilota je sudjelovala u bitki od 3. do 4. listopada 1993. Osim toga, vod Renždera odradio je scene penjanja po užetu te su bili statisti; većina se borila u bitki.
Većina filma snimljena je u gradovima Rabat i Salé u Maroku jer su podsjećali na Somaliju, a u njemu nije nastupio nijedan somalijski glumac.
| Glumac | Uloga | Bilješke |
|---|---|---|
| Josh Hartnett | Nadnarednik Matt Eversmann | Američki rendžer. Priča o Eversmannu je kombinacija njegovih stvarnih iskustava u operaciji, kao i iskustava američkih vojnih rendžera Toma DiTomassa i Larryja Perina.[4][5] |
| Ewan McGregor | Specijalist John 'Grimsey' Grimes | Američki rendžer (temeljen na Johnu Stebbinsu) |
| Tom Sizemore | Pukovnik Danny McKnight | Zapovjednik 3. rendžerskog bataljuna |
| Eric Bana | Narednik Norm 'Hoot' Hooten | Delta Force operativac (temeljen na Normu 'Hoot' Hootenu) |
| William Fichtner | Narednik Jeff Sanderson | Delta Force operativac (temeljen na Paulu Howeu) |
| Ewen Bremner | Specijalist Shawn Nelson | Američki rendžer |
| Sam Shepard | General bojnik William F. Garrison | Zapovjednik Task Force Ranger |
| Gabriel Casseus | Specijalist Mike Kurth | Američki rendžer |
| Kim Coates | Stožerni narednik Tim 'Griz' Martin | Delta Force operativac |
| Hugh Dancy | Narednik Kurt Schmid | U stvarnom životu Delta Force liječnik, u filmu prikazan kao rendžerski liječnik |
| Ron Eldard | Michael Durant | Pilot 160. Avijatičarske pukovnije za specijalne operacije |
| Ioan Gruffudd | Poručnik John Beales | Američki rendžer |
| Tom Guiry | Nadnarednik Ed Yurek | Američki rendžer |
| Charlie Hofheimer | Desetnik Jamie Smith | Američki rendžer |
| Danny Hoch | Narednik Dominick Pilla | Američki rendžer |
| Jason Isaacs | Satnik Michael D. Steele | Zapovjednik Bravo satnije, 3. rendžerska bojna |
| Željko Ivanjek | Potporučnik Gary Harrell | Zapovjednik Delta Force satnije |
| Glenn Morshower | Potpukovnik Tom Matthews | Zapovjednik 1. bojne, Avijatičarska pukovnija za specijalne operacije |
| Jeremy Piven | Cliff 'Elvis' Wolcott | Pilot 160. Avijatičarske pukovnije za specijalne operacije |
| Brendan Sexton III | Razvodnik Richard "Alphabet" Kowalewski | Američki rendžer |
| Johnny Strong | Narednik Randy Shughart | Delta Force snajperist |
| Nikolaj Coster Waldau | Stožerni narednik Gary Gordon | Delta Force snajperist |
| Richard Tyson | Nadnarednik Daniel Busch | Delta Force operativac |
| Brian Van Holt | Nadnarednik Jeff Struecker | Američki rendžer |
| Steven Ford | Pukovnik Joe Cribbs | Zapovjednik 10. planinskog zbora |
| Ian Virgo | Pozornik John Wadell | Američki rendžer |
| Tom Hardy | Specijalist Lance Twombly | Američki rendžer |
| Gregory Sporleder | Narednik Scott Galentine | Američki rendžer |
| Carmine Giovinazzo | Narednik Mike Goodale | Američki rendžer |
| Chris Beetem | Narednik James 'Casey' Joyce | Američki rendžer |
| Tac Fitzgerald | Narednik Keni Thomas | Američki rendžer |
| Matthew Marsden | Specijalist Dale Sizemore | Američki rendžer |
| Orlando Bloom | Razvodnik Todd Blackburn | Američki rendžer |
| Enrique Murciano | Narednik Lorenzo Ruiz | Američki rendžer |
| Kent Linville | Pozornik Clay Othic | Američki rendžer |
| Michael Roof | Pozornik Mike Maddox | Američki rendžer |
| George Harris | Osmon Atto | Somalijski dužnosnik |
| Razaaq Adoti | Jousuf Dahir Mo'alim | Vođa somalijske pobunjeničke skupine |
| Treva Etienne | Firimbi | Somalijski ratni zapovjednik |
| Pavel Vokoun | Donovan 'Bull' Briley | Pilot 160. Avijatičarske pukovnije za specijalne operacije |
Kad je Pad crnog jastreba premijerno prikazan 28. prosinca 2001., isprva je bio u ograničenoj distribuciji, igrajući u samo četiri kina, ali je ipak u prvom vikendu zaradio 179,823 dolara, prosječno 44,956 dolara po kinu. No, 18. siječnja 2002. film je ušao u opću distribuciju, prikazujući se u 3,101 kinu i zaradivši 28,611,736 dolara u prvom vikendu, zasjevši tako na prvu poziciju box officea. Kako se počeo prikazivati na Dan Martina Luthera Kinga, film je zaradio dodatnih 5,014,475 dolara zbog dodatnog dana u produženom vikendu. Film se još dva vikenda zadržao na prvoj poziciji. Kad je povučen iz kina 14. travnja 2002., u domaćim je kinima utržio 108,638,745 dolara i 64,350,906 dolara u inozemstvu, ukupno 172,989,651 dolara.[6]
Film je osvojio sljedeće nagrade:
- Oscar za najbolju montažu - Pietro Scalia
- Oscar za najbolji zvuk - Michael Minkler, Myron Nettinga, Chris Munro
- Golden Reel nagrada Udruženja američkih filmskih montažera za najbolju montažu
- Nagrada Harry
Bio je nominiran za sljedeće nagrade:
- Oscar za najboljeg redatelja - Ridley Scott
- Oscar za najbolju fotografiju - Slawomir Idziak
- AFI nagrada za snimatelja godine - Slawomir Idziak
- AFI nagrada za redatelja godine - Ridley Scott
- AFI nagrada za montažera godine - Pietro Scalia
- AFI nagrada za film godine - Jerry Bruckheimer, Ridley Scott
- AFI nagrada za scenografa godine - Arthur Max
- MTV filmska nagrada za najbolju akcijsku sekvencu - prva helikopterska nesreća
- MTV filmska nagrada za najbolji film
- WGA nagrada za najbolji adaptirani scenarij - Ken Nolan
- Teen Choice nagrada za najboljeg glumca u dramskom, akcijskom ili pustolovnom filmu - Josh Hartnett
- Teen Choice nagrada za najbolji dramski, akcijski ili pustolovni film
- Golden Reel nagrada Udruženja američkih montažera za najbolju montažu zvuka
- Golden Trailer za najbolju dramu
- DGA nagrada za najboljeg redatelja - Ridley Scott
Ubrzo nakon premijere filma, nekoliko organizacija, uključujući Somalijski pravni centar u Kaliforniji, pozvale su na bojkot filma i obznanile kako je to brutalan i dehumanizirajući prikaz Somalijaca.[7]
U radijskom intervjuu, Brendan Sexton, glumac u filmu, posvjedočio je da se verzija filma koja je dospjela u kina značajno razlikuje od one koja je bila u originalnom scenariju. Prema njegovim riječima, mnoge scene koje su postavljale mnoga neugodna pitanja o američkim snagama u smislu nasilne svakidašnjice rata, istinska svrha njihove misije u Somaliji, itd. su izbačeni.[8]
Sexton je 2002. napisao članak u kojem je ustvrdio kako Pad crnog jastreba nije uspio objasniti zašto se somalijsko stanovništvo protivilo prisutnosti američke vojske u svojoj zemlji:
- Somalijci su prikazani kao da ne znaju što se događa, kao da pokušavaju ubiti Amerikance jer će - kao i drugi "zlikovci" - učiniti sve da ugrizu ruku koja ih hrani. Ali Somalijci nisu glup narod. Zapravo, mnogi su bili uznemireni što je američka vojna prisutnost pomogla uzdići ljude povezane sa starim, korumpiranim Barreovim režimom.[9]
U recenziji za The New York Times, i filmski kritičar Elvis Mitchell je izrazio nezadovoljstvo "manjkom karakterizacije" u filmu.[10] Ubrzo nakon premijere filma, pisac Mark Bowden, koji je napisao scenarij za Pad crnog jastreba, rekao je za novine kako je lik kojeg glumi Ewan McGregor temeljen na rendžeru Johnu Stebbinsu, "ali su dužnosnici iz Pentagona htjeli da se njegovo ime promijeni u pokušaju da skriju njegovu sramotu". Umjesto toga, ime je promijenjeno zbog "kreativnih razloga".[11]
Malezijski vojni dužnosnici čije su postrojbe također bile dio borbi uložile su prigovor oko točnosti Pada crnog jastreba. Umirovljeni brigadni general Abdul Latif-Ahmed, koji je u to vrijeme bio zapovjednik malezijskih vojnih postrojbi u Mogadišuu, izjavio je za vijesti agencije AFP da će malezijski gledatelji biti pod pogrešnim utiskom kako su bitku vodili samo Amerikanci, dok su malezijske postrojbe bile "tek vozači autobusa koji ih tamo doveli".[12]
General Pervez Musharraf, bivši predsjednik Pakistana, u svojoj je autobiografiji In the Line of Fire: A Memoir slično optužio producente što nisu naveli sudjelovanje pakistanskih vojnika.
- Izvanredna postignuća pakistanskih postrojbi pod nepovoljnim prilikama dobro su poznata UN-u. Nažalost, film Pad crnog jastreba ignorira ulogu Pakistana u Somaliji. Kad su američke postrojbe upale u zamku u gusto naseljenom području Mogadišua Madina Bazaar, Sedma pukovnija pakistanskih graničnih snaga se odvažila i izvukla ih. Zaslužili smo jednake, ako ne i veće zasluge kao i američke postrojbe; ali producenti su prikazali sukob kao da su u njega bili umiješani samo Amerikanci.[13]
Kritičari su također optuživali da afroamerički glumci izabrani da glume Somalijce uopće nisu rasno jedinstveni ljudi s Afričkog roga niti jezik kojim komuniciraju nije sličan afričko-azijskom kojim se sporazumijevaju Somalijci.[14][15] Grubi način na koji se iznose rečenice i neautentična vizija somalijske kulture u filmu, dodaju, također ne uspijevaju uhvatiti ton, manire i duh stvarnog života u Somaliji.[16]
- ↑ „Pearl Harbor (2001.)”. IMDB. Pristupljeno 2008-01-03.
- ↑ Tekst presude sa USCourts.gov
- ↑ Turner, Megan (2001-12-18). „War-Film `Hero' Is A Rapist”. New York Post. Pristupljeno 2006-12-10.
- ↑ Bowden 1999. str. 101-103
- ↑ Bowden 1999. str.293
- ↑ „Black Hawk Down (2001)”. Box Office Mojo. Pristupljeno 2007-10-26.
- ↑ Black Hawk Rising
- ↑ As "Black Hawk Down" Director Ridley Scott Is Nominated for An Oscar, An Actor in the Film Speaks Out Against Its Pro-War Message
- ↑ „What's Wrong With Black Hawk Down”. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-14. Pristupljeno 2012-02-18.
- ↑ Mission Of Mercy Goes Bad In Africa
- ↑ 'Black Hawk Down' Honors Rapist
- ↑ Jingoism jibe over Black Hawk Down
- ↑ Pervez Musharraf, In the Line of Fire: A Memoir, (Free Press: 2006.), str. 76
- ↑ "Black Hawk Down" Movie - A Hoax? Talking Point
- ↑ „Africa's Challenge to Hollywood Dominance”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-09. Pristupljeno 2012-02-18.
- ↑ „Somalis flock to bootleg "Black Hawk"”. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-22. Pristupljeno 2012-02-18.
