Prijeđi na sadržaj

Goriva

Izvor: Wikipedija
Naftna platforma

Goriva su sve stvari koje sagorijevanjem daju toplinu. Toplinska energija dobiva se iz

Historijski pregled

[uredi | uredi kod]

Isprva se energija dobivala od vjetra, vode, vodene pare ili sunca. Najčešći izvor za dobivanje energije bili su drva i ugljen koji su se koristili za pogon brodova, lokomotiva i termoelektrana. 1823. godine braća Budinin destilacijom nafte dobivaju ulje za rasvjetu, petrolej. Prvu petrolejsku svjetiljku konstruirao je 1848. Poljak Ignacy Łukasiewicz a prvu bušotinu nafte izgradio je Edwin L. Drake 27. kolovoza 1859. u Titusville-u (SAD). Poslije pronalaska Otto-motora dolazi do naglog povećanja potrošnje naftnih derivata. 1870. godine proizvodilo se oko 1.000.000 tona nafte godišnje, pred Drugi svjetski rat proizvodilo se 300 milijuna tona, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća svjetska proizvodnja sirove nafte bila je milijardu i tristo milijuna tona godišnje.

Podjela goriva

[uredi | uredi kod]

Goriva se mogu podijeliti na razne načine te svaki pokušaj podjele ima svoje prednosti i nedostatke.

Goriva prema agregatnom stanju

[uredi | uredi kod]
-Drvo
-Ugljen
-prirodna tekuća goriva- nafta i
-sintetička tekuća goriva- derivati nafte
Prema načinu primjene tekuća goriva su: benzin, petrolej, kerozin, dizel, loživa ulja i raketna goriva.
-prirodni, zemni plin,
-propan,
-butan,
-bioplin.

Goriva prema nastanku

[uredi | uredi kod]
-biljnog porijekla
-životinjskog porijekla
  • Mineralna
-anorganske mineralne tvari i
-umjetna; sintetička – goriva proizvedena kemijskim procesima.

Goriva prema vrsti izvora energije

[uredi | uredi kod]
  • kemijska
  • nuklearna

Goriva prema primjeni

[uredi | uredi kod]

Goriva za:

Povezano

[uredi | uredi kod]