Ivo Brešan
| Ivo Brešan | |
|---|---|
 Ivo Brešan na premijeri filma "Nije kraj" u Zagrebu 2008. godine. | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 27. 5. 1936. Vodice, Jugoslavija |
| Smrt | 3. 1. 2017. (dob: 80) Zagreb, Hrvatska |
| Nacionalnost | Hrvatska |
| Obrazovanje | |
| Zanimanje | pisac |
| Opus | |
| Književne vrste | drama, filmski scenario |
| Znamenita djela | |
| Nagrade | |
Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2001.) | |
Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2017.), jugoslavenski i hrvatski književnik i scenarist poznat po grotesknim tragikomedijama. Veliki uspjeh doživio je 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Drama je tri godine kasnije adaptirana u istoimeni film Krste Papića. Napisao je 23 izvedene drame, dvanaest romana, dvije zbirke priča i osam filmskih scenarija.
Rodio se u Vodicama, gdje mu je otac za vrijeme Drugog svjetskog rata bio član KPJ, a kasnije i u partizanima, zbog čega mu je porodica bila progonjena od talijanskih fašista.
U Šibeniku je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, jugoslavenske jezike i književnosti diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. Od tada profesor u šibenskoj gimnaziji (tj. Centar za odgoj i obrazovanje), a od 1983., umjetnički voditelj u Centru za kulturu i Jugoslavenskom festivalu djeteta u Šibeniku. Pisati je počeo još u gimnaziji, a prve novele objavio je u časopisu ‘Šibenska revija’. Usporedo je bio glumac amater u dramskoj družini »Kolo« i profesionalnom šibenskom kazalištu.
Piše i eseje (Kontinuitet metafizičkog u hrvatskoj književnosti, Vidik, 1971.), no odlučuje se za dramsko i scenarističko stvaranje. Prvi dramski tekst ‘Četiri podzemne rijeke’ objavio je 1970., a punu afirmaciju donijela mu je ‘Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja’, praizvedena 1971. u zagrebačkom Teatru &TD, društvenokritička komedija zasnovana na poredbi Shakespeareova ‘Hamleta’ sa zbiljom sela u Dalmatinskoj zagori.
I u ostalim dramskim djelima nasrće na savjest i svijest suvremenika. Najizazovniji je u moralitetu Nečastivi na filozofskom fakultetu (Mestno gledališče ljubljansko, 1982), gdje faustovskom uzorku suvremenog intelektualca suprotstavlja dogmatske izdanke klera i vlasti. Polemičnost i aktualnost obilježuju burlesku Smrt predsjednaka kućnog savjeta (Dramsko kazalište Gavella, 1979), Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću (Łódź 1980), kojom se parafrazira Gogoljev Revizor, te Arheološka iskapanja u selu Dilj (Histrioni, 1981), kojima se niječe mogućnost postojanja Platonove »idealne države«. Dijalog s književnim djelima svjetskih klasika B. nastavlja i u tragediji Anera (Kazalište Marina Držića, 1984), gdje sudbinsku funkciju božje volje iz Racineove Fedre preuzima politika, a Hidrocentrali u Suhom dolu (Narodno pozorište u Sarajevu, 1986), intertekstualna je paradigma Moliereov Tartuffe. U srednjodalmatinsko selo smjestio je i Pirandellovu dramu Liola (zagrebačka Komedija pod naslovom Lubin, 1982). Beogradsko Pozorište »Susreti« izvelo je komad Viđenje Isusa Krista u kasarni VP 2507 (1984).
Brešanove drame izvedene su u devet evropskih zemalja, najviše u Državnomu satiričnom kazalištu Maszkaron u Krakowu. Predstava Hamleta u selu Mrduša Donjauprizorena je u desetak poljskih kazališta i snimljena za TV, tiskana u njemačkom prijevodu (Wien, München 1978), a izvodila se i u SSSR-u (Talin), Mađarskoj (Szeged), Bugarskoj (Sofija), Čehoslovačkoj (Ostrava), Austriji (Volkstheater, Beč), SR Njemačkoj (Thalia theater, Hamburg), Danskoj (Odense) te u Švedskoj, gdje je prikazana i na TV.
Drame je objavio u domaćim i stranim časopisima, a zastupljene su i u Antologiji savremene jugoslovenske drame (O. Lakićević, Beograd 1984) te u Antologiji hrvatske drame (B. Hećimović, Zagreb 1988). Tiskan je i njemački prijevod Nečastivoga na filozofskom fakultetu (Wien, München 1981). B. je autor ili suautor pet filmskih scenarija (Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Izbavitelj, Tajna Nikole Tesle, Obećana zemlja i Donator). Piše i TV drame (Dva sanduka dinamita, Trideset konja) i TV serije.
Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja nagrađen je 1972. »Sterijinom« i »Gavellinom« nagradom, za Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću dobio je »Gavellinu nagradu« 1979, a 1985. primio je »Sterijinu nagradu« grada Vršca za komediju. Dobitnik je Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2001., a 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman 'Kate-drala'.
Osim književnosti, pisao je i filmske scenarije. Radio je s Krstom Papićem (´Izbavitelj´, Lisice', 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja') i Veljkom Bulajićem (''Dona-tor', 'Obećana zemlja'), a potom za svog sina Vinka Brešana (‘Kako je počeo rat na mome otoku’ i ‘Maršal’).
- Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979.
- Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989.
- Tri drame, drame, Zagreb, 1993.
- Utvare, drame, Zagreb, 1997.
- Ptice nebeske, roman, Zagreb, 1990.
- Ispovijedi nekarakternog čovjeka, roman, Zagreb, 1996.
- Spletke, Zagreb 1997.
- Pukotine i druge priče, 2000.
- Astaroth, roman, 2001.
- Kockanje sa sudbinom, roman, 2002.
- Država Božja 2053., roman, Sysprint, Zagreb 2003.
- Vražja utroba, roman, Sysprint, Zagreb 2004.
- Tri života Tonija Longina, roman, Jutarnji list, Zagreb 2005.
- Gorgone, Naklada Ljevak, Zagreb 2006.
- Katedrala (roman), Naklada Ljevak,Zagreb 2007
- Četiri podzemne rijeke, 1970.
- Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, 1971., Teatar Itd
- Smrt predsjednika kućnog savjeta, Gavella, 1979.
- Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Lodz, Poljska,1979., Teatr Novy
- Arheološka iskapanja kod sela Dilj, Bribirska Glavica kod Šibenika, 1980 . Histrioni
- Nečastivi na Filozofskom fakultetu, 1982., Ljubljana , Mestno gledališče
- Anera, Dubrovnik, Kazalište Marin Držić, 1984.
- Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507, Beograd, Pozorište Boško Buha, 1988.
- Hidrocentrala u Suhom Dolu, Ljubljana, Mestno gledališče, 1985.
- Veliki manevri u tijesnim ulicama, Zagreb " Komedija ", 1990.
- Kratki kurs dugog propadanja (Mastodont, Autodenuncijacija, Kako je drug Jere Pičak isključen iz Saveza komunista, Egzekutor), Gavella, Zagreb, 1991.
- Islandski stražari, Žar ptica, 1993.
- Ledeno sjeme, Lublin, Poljska, 1993.
- Stani malo, Zvonimire, Trešnja, Zagreb, 1994.
- Potopljena zvona, HNK, Zagreb, 1994.
- Julije Cezar, HNK, Split, 1995.
- Nihilist iz Velike Mlake, HNK, Zagreb, 1998.
- Utvare, HNK, Osijek, 1998.
- Gnjida, Kerempuh, Zagreb, 1999.
- Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973.)
- Izbavitelj (1976.)
- Tajna Nikole Tesle (1980.)
- Obećana zemlja (1986.)
- Donator (1989.)
- Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)
- Maršal (2000.)
- Libertas (2004.)
- Ptice nebeske, 1989.
- Egzekutor, 1991.
