Mužjak
.svg)
Mužjak ili organizam muškog spola, je fiziološki spol koji proizvodi spermu. Svaki spermatozoid se može spojiti s većim ženskim gametom, ili jajnom ćelijom, istovrsnih organizama, u procesu oplodnje. Mužjaci ne mogu ući u spolno razmnožavaje bez pristupa barem jednog ženskog jajašceta, ali se neki organizmi mogu reproducirati i seksualno i bespolno. Većina sisarskih mužjaka, uključujući mužjake čovjeka , imaju Y hromosom, koji kodira proizvodnju veće količine testosterona za razvoj muških spolnih organa.
Sve vrste nemaju jednako određivanje spola. Kod većine životinja, uključujući i ljude, spol je određen genetički, ali kod nekim vrsta može biti određen društvenim, ekološkim i drugim faktorima . Tako, naprimjer, neki mijenjaju spol ovisno samo o broju prisutnih ženki u blizini.[1][2][3]
Izgleda da je postojanje dva spola nastajalo neovisno u različitim evolucijskim lozama, tj. konvergentnom evolucijom. Istovjetni su gameti u spolnoj reprodukciji izogamnih vrsta sa dva ili više tipova polnim ćelijama identičnog oblika i ponašanja (ali je drugačije na molekulskoom nivou). Kod anizogamnih vrsta gameti su morfološki i funkcionalno različiti: muški su i ženski. Oogamne vrste imaju mnogo veće ženske gamete od muških. Ženski gameti nemaju sposobnost kretanja.
Postoje argumenti da je ovaj obrazac nastao zbog fizičkih ograničenja, usmjeravan takvim mehanizmima u kojima su za spolnu reprodukciju potrebna dva nejednaka gameta.[4] U skladu s tim, spol se operativno definira širom date vrste po tipu proizvodnje spolnih ćelija (npr. spermatozoida i jajašaca) i razlike između mužjaka i ženki u jednoj lozi nisu uvijek prediktivne za razlike u drugom.
Spolni dimorfizam mužjak/ženka između organizama ili reproduktivnih organa različitog spola nije ograničen samo na životinje jer muške gamete proizvode i jednostavni organizmi kao što su kremene algediatomeje, a i kopnene biljke, između ostalih. Kod kopnenih biljaka, nisu dređena samo spolno obilježeni organizmi koji proizvode samo ženske ili muške gamete i strukture, nego i strukture sporofita od kojih nastaju muške i ženske jedinke.
Zajednički simbol za predstavljanje muškog pola je simbol Marsa, ♂ (Unicode: U + 2642 Alt kodovi: Alt + 11), kruga sa strelicom u pavcu sjeveroistoka. Simbol je identičan sa planetrnim simbolom Marsa. Za oznaku spola, po prvi puta ga je upotrebio Carolus Linnaeus, 1751. Simbol se često naziva i stiliziranim prikazom Rimskog boga Marsa, sa štitom i kopljem. Međutim, svi historijski dokazi idu u prilog tome da je izveden iz θρ (grč. teta ro), skraćenice grčkog naziva planete Tauros.[5]
Spol određenog organizma može odrediti niz faktora. To mogu biti genetičke ili okolinski ili se može prirodno promijeniti u toku života organizma. Iako većina vrsta sa muškoim i ženskim spolom imaju jedinke koji su (alternativo) muške ili ženske, hermafroditne životinje, kao što su crvi, imaju i muške i ženske reproduktivne organe.
Većina sisara, uključujući i ljude, ima genetički određene spolove putem XY modela, gdje su muškarci heterogametska XY, za razliku od ženskih homogametske XX kombinacije spolnih hromosoma. Također je moguće u različitim vrstama, uključujući i ljudska bića, da se pojavi i XXY ili neki drugi interseksualni / hermafroditni oblik (oko 2% populacije). U procesu reprodukcije, mužjaci tvore X ili Y spermatozoide, dok ženke proozvode samo X jajne ćelije. Pajanjem Y spermatozoida i X jajne ćelije nastaju mužjaci, dok X sperma oplodnjom X nastaju ženke.
U dijelu Y hromosoma koji je odgovoran za muškost, spolno je određujuća regija SRY. SRY aktivira Sox9, koji čini petlju sa FGF9 i PGD2 u gonadama, omogućavajući ovim genima dovoljno visoku produkciju za razvoj muškog spola.
- X0 mehanizam određivanja spola, kod nekih insekata, naprimjer, također podrazumijeva pokavu geterogametnih xx ženki i heterogametnih X0 mužjaka.
- U ZW modelu određivanja spola, mužjaci imaju kombinaciju ZZ (za razliku od ženskih ZW) spolnih hromosoma. Javlja se kod ptica i nekih insekata (uglavnom leptira) i drugih organizama.
Kod predstavnika reda opnokrilci (Hymenoptera), kao što su mravi i pćele, spol je često određen cijelom haplodiploidnom hromosomskom garniturom, gdje je većina mužjaka haploidna, a ženke i neki sterilni mužjaci su diploidni.
Kod nekih vrsta gmizavaca, uključujući i aligatore, spol određuje temperatura na kojoj se inkubiraju jaja. Druge vrste, kao što su neki puževi, postoji promjena spola: odrasli počinju kao mužjaci, koji zatim postaju ženke. Kod tropskih klovn riba, dominantna jedinka u grupi postaje ženka, dok su ostali mužjaci. U nekim zglavkarima, spol određuju infekcije. Bakterije roda Wolbachia mijenjajunjihovu seksualnosti; neke vrste se sastoje isključivo od ZZ jedinki.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (1996): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
- ↑ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003): Biologija za 2. razred opće gimnazije: 39-41. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-581-0.
- ↑ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
- ↑ Dusenbery D. B. (2009): Living at micro scale. Harvard University Press, Cambridge, Mass. ISBN 978-0-674-03116-6.
- ↑ http://www.jstor.org/pss/1217734, Stearn W. T. (1962): The Origin of the Male and Female Symbols of Biology. Taxon, 11, No. 4: 109-113