Třebíč

Třebíč
Zastava	Grb
Koordinate: 49°13′N 15°52′E
Država	Češka
Pokrajina	Vysočina
Povijesna pokrajina	Moravska
Gradonačelnik	Pavel Janata
Površina	57.6 km2
Nadmorska visina	405 m
Stanovništvo	38.678 (2009.)
Poštanski broj	674 01
Službena stranica www.trebic.cz
Karta
Třebíč Položaj grada na karti Češke

Třebíč (njemački: Trebisch) je grad na rijeci Jihlava u Češkoj, u pokrajini Vysočina. Nalazi se 35 km jugoistočno od grada Jihlava i 65 km zapadno od Brna.

Třebíč ima umjerenu klimu s čestim kišnim padavinama. Prosječna temperatura u srpnju je 18.5 °C i -3.4 °C u siječnju.

Třebíč je regionalno središte i u razdoblju širenja, nakon Drugog svjetskog rata, bio je treći najvažniji grad u Moravskoj Naselja u općini Třebíč su: Borovina, Budíkovice, Horka Domky, Jejkov, Nové Dvory, Nové Město, Pocoucov, Podklášteří, Ptáčov, Račerovice, Řípov, Slavice, Sokolí, Stařečka, Týn, Vnitřní Město i Zámostí.

Panorama grada

Povijesno središte grada s obje strane rijeke Jihlave je 1990. godine proglašeno zaštićenom baštinom, a njegova Židovska četvrt i romanička Bazilika sv. Prokopija su 2003. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

Oko 1101. godine u Třebíču je osnovan benediktinski samostan, a grad se prvi put spominje 1277. God. 1335., grad je pripadao krljevskom gradu Znojmo, a od 1338. se počinju naseljavati Židovi. Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin je poharao grad 1468. godine.

Gimnazija u Trebiču iz 1899. god.

U 19. stoljeću Třebíč postaje poznat po proizvodnji obuće, otvara se Narodni dom (1871.), Gimnazija Třebíč i željeznica stiže u grad (1886.). Grad 1930-ih postaje industrijsko središte izgradnjom radničkog naselja Borovina za prizvodnju obuće. Grad se još više širi i razvija nakon Drugog svjetskog rata.

Znamenitosti

Židovska četvrt i Bazilika sv. Prokopija u Třebíču
Svjetska baština – UNESCO
Češka
Registriran:	2003. (27. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iii
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Třebíč je izrastao oko benediktinskog samostana s kraja 12. stoljeća koji je obnovljen za vladavine kralja Vjenceslava I. (1230.-53.), ali i opet koncem 15. stoljeća. Samostanska romanička bazilika sv. Prokopija ima neke kasnije gotičke odlike kao što je rozeta na pročelju iz deset dijelova, ukrašena biljnim motivima koji predstavljeju pet redova biljaka u botanici. Tijekom 16. st. samostanske zgrade su utvrđene, a kasnije uređene u baroknom stilu. Početkom 18. stoljeća, češki arhitekt, František Maxmilian Kanka, je uredio Baziliku proširivši joj prozore, dodavši vanjske potporne stupove, jugozapadni toranj i gotičko-barokno pročelje.

Grad je sačuvao i slikovitu Židovsku četvrt s dvije sinagoge (Prednja i Zadnja) i tradicionalnim kućama.

• 
  Bazilika sv. Prokopija
• 
  Bazilika iznutra
• 
  Model Žerotinskog trga Židovske četvrti u Zadnjoj sinagogi
• 
  Gradski toranj Crkve sv. Martina iz 1335. god.

Gradovi prijatelji

Třebíč ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

• Oschatz, Njemačka
• Humenné, Slovačka
• Lilienfeld, Austrija

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada Arhivirano 2003-04-04 na Wayback Machine-u (cz) (en)
• www.kviztrebic.cz Arhivirano 2006-10-28 na Wayback Machine-u - Kulturno središte grada Třebíča (cz) (en)

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Třebíč