Vargasova era

Republika Sjedinjenih Država Brazila República dos Estados Unidos do Brasil (1889–1937) Sjedinjene Države Brazila Estados Unidos do Brasil (1937–1967) ←   1930. – 1946.   → Zastava Grb Geslo: Ordem e Progresso Himna: "Hino Nacional Brasileiro" Lokacija Vargasove ere Glavni grad Rio de Janeiro Jezik/ci portugalski jezik Vlada Diktatorska republika Predsjednik  • 1930. - 1945. Getúlio Vargas  • 1945. - 1946. José Linhares Historija  • Brazilska revolucija listopad 1930.  • Vargas postao predsjednik 3. studenog 1930.  • Izglasan ustav 16. srpnja 1934.  • Estado Novo 10. studenog 1937.  • Druga Republika 31. siječnja 1946. Valuta real (do 1942.) cruzeiro (od 1942.)

Vargasova era (portugalski: Era Vargas) je naziv za period u historiji Brazila između 1930. i 1946. godine, a koji je nazvan po Getúliju Vargasu, koji je tokom tih 15 godina bio predsjednik. Vargasova era bila je posljedica Revolucije 1930. godine, a koja je pak bila posljedica problematične oligarhijske politike Prve Republike. Višegodišnje nezadovoljstvo kulminiralo je revolucijom u kojoj je svrgnuta Prva Republika, a na čelo države došla kratkotrajna Privremena vojna junta, koja je 3. studenog 1930. vlast prepustila Vargasu.

Vargasova era obuhvaća tri uzasopna perioda:

1. Privremena vlada (1930. – 1934.) obuhvaća prvi period Vargasove ere nakon 3. studenog i predaje vlasti Vargasu. Vargas je bio na čelu države temeljem dekreta kojim je postavljen na mjesto predsjednika Privremene vlade koju je uspostavila revolucija. Radilo se o prijelaznom periodu do donošenja novog ustava. Vargas je u ovom periodu morao pomiriti interese velikih gospodarstvenika te buržoazije i radništva, a sve u jeku Velike gospodarske krize. Temeljeći politiku na Rooseveltovom New Dealu, Vargas je provodio cijeli seriju socijalnih reformi kako bi pomirio podvojene interese.
2. Ustavni period (1934. – 1937.) obuhvaća drugi period Vargasove ere, kada je Vargas vladao kao predsjednik Brazila uz demokratski izabranu legislaturu. Brazil je 1934. godine dobio novi ustav. Unatoč prividu demokracije, Vargas je u ovom periodu postepeno gradio put prema diktaturi, usvojivši model koji je kasnije opisan kao "legalni hibrid" između Mussolinijeve fašističke Italije i Salazarove Estado Novo. Vargas je primjenjivao fašističke metode (u gospodarstvu i političkoj represiji) i odbijao liberalni kapitalizam, no ostavljao je privid demokracije kako ne bi dao jasne indikacije svoje buduće kvazifašističke politike.
3. Estado Novo (1937. – 1945.) obuhvaća posljednji period Vargasove ere, kada je Vargas vladao kao diktator u kvazifašističkom sustavu. Naime, Vargasov mandat trebao je trajati do 1938. godine, a reizbor mu je bio zabranjen. Kako bi osigurao ostanak na vlasti, Vargas je preko radija objavio postojanje komunističke zavjere o preuzimanju vlasti kodnog imena Plan Cohen. Radilo se o službenoj državnoj fabrikaciji temeljem koje si je Vargas omogućio suspenziju ustavnih odredaba i status diktatora. Ukinute su sve političke stranke, a Vargas je postepeno gradio svoju vlast na diktatorskom sustavu. Iako je Vargasova Estado Novo imala fašističke elemente, Vargas osobno nije podržavao fašističku ideologiju te je čak zabranio i integraliste, koji su ga neuspješno pokušali svrgnuti s vlasti. U ovom periodu se Brazil uključio u Drugi svjetski rat na strani Saveznika i to 1941. godine.

Na kraju se upravo sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu pokazalo kobno po Vargasa jer je među brazilskim narodom probudilo potrebu za redemokratizacijom društva. Dana 29. listopada 1945. godine došlo je do iznenadnog puča koji je započeo u Vargasovom Ministarsvu rata, a kojim je Vargas svrgnut s vlasti. Vlast je preuzeo José Linhares, koji je odmah sazvao izbore na kojima je pobijedio Eurico Gaspar Dutra. Dutra je vlast preuzeo 1946. godine, kada je formalno uspostavljena Druga Brazilska Republika.