Zielona Góra
Zielona Góra
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 51°56′N 15°30′E / 51.933°N 15.500°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Lubusko |
| Povjat | Zielona Góra |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Janusz Kubicki |
| Površina | |
| - Ukupna | 278 km²[1] |
| Visina | 71[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 141,222[1] |
| - Gustoća | 507.4 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 65-001–65-980[1] |
| Karta | |
  Zielona Góra Pozicija Zielone Góre u Poljskoj | |
Zielona Góra (njemački: Grünberg in Schlesien) je grad od 141,222 stanovnika[1] na zapadu Poljske u Lubuskom vojvodstvu.
Zielona Góra je uz Gorzów Wielkopolski, administrativni centar Lubuskog vojvodstva, kao sjedište sejma, dok je u Gorzówu ured vojvode.[2]
Zielona Góra se prostire na sedam brežuljaka, nedaleko od rijeke Odre, udaljena 160 km od Berlina, 130 km od Poznańa i 160 km od Wrocława.[3]
Zielona Góra je nikla kao trgovište u 12. vijeku na raskršću puteva iz Poznańa prema Šleziji i Lužicama. Vremenom se naseljavanjem zanatlija polako transformirala u grad. Prvi put je dokumentirana 1222. kao slavensko naselje u vezi naseljavanja koje je proveo Henrik Bradati.[4]
Čitav taj kraj je iz ruku Dinastije Pjastovića 1249. prešao u ruke markgrofova Brandenburgških.[4] Njihova vladavina nije bila previše sretan period jer je grad trpio zbog ratova, požara, epidemija i kojekakvih pošasti. Nakon epidemije Velikih boginja 1349. grad je spao na 200 stanovnika.[4]
Od 1482. gradom i čitavom Šlezijom vladaju Jagelovići, odnosno Vladislav II., od njih je za Zielonu Góru najviše napravio Sigismund I, koji je trgovcima tekstila iz grada 1505. dao privilegiju da mogu prodavati po čitavoj Poljskoj.[4]
Grad je trpio za Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.), ali i zbog čestih požara; 1626. izgorjele su gotovo sve kuće unutar bedema, a 1651. 660 kuća. Krajem 17. vijeka grad je već bio jako germaniziran.[4]
Od 16. decembra 1740. grad je kao Grünberg in Schlesien dio Kraljevine Pruske i to je bio preko 200 godina.
Grad je doživio prosperitet izgradnjom prvih industrijskih pogona nakon 1816. taj proces trajao je do početka Prvog svjetskog rata.[4]
Krajem 19. vijeka Zielona Góra je imala 16.092 stanovnika. Vinova loza se uzgajala na površini od 1.400 hektara, a u gradu je radilo dvadesetak tekstilnih tvornica, nekoliko vinarija i destilerija, te tvornice mašina, mostova i čeličnih konstrukcija.[4] Početkom 20. vijeka imala je 20.983 stanovnika, među njima dosta Poljaka.[4]
Grad su oslobodile jedinice Crvene armije 14. februara 1945. bez nekih velikih oštećenja, iako je Wehrmacht najavljivao da će grad braniti kao Termopil. Tako da se stanovništvo nije razbježalo, već krajem decembra u gradu je živjelo 12 000 stanovnika, a četiri godine kasnije 32 000.[4]
Grad je privredni, kulturni i obrazovni centar, poznat po tekstilnoj i metalurškoj industriji. Zielona Góra je poznata kao mjesto najsjevernijih vinograda u Evropi i po festivalu grožđa.[2]
- Abraham Scultetus (1566-1625), teolog
- Tadeusz Konicz (1727-1793), slikar
- Olga Tokarczuk (1962-), dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2018.
Zielona Góra je zbratimljena[3] sa slijećim gradovima;
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Poland: Major Cities” (engleski). City population. Pristupljeno 07.01.2021.
- ↑ 2,0 2,1 „Zielona Góra, Poland” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 8.01.2021.
- ↑ 3,0 3,1 „Położenie” (poljski). Urząd Miasta Zielona Góra. Pristupljeno 8.01. 2021.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 4,8 „Dzieje Zielonej Góry” (poljski). Urząd Miasta Zielona Góra. Pristupljeno 8.01. 2021.
