Булка
bulka | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | P. rhoeas
|
Binomno ime | |
Papaver rhoeas |
Bulka (turčinak, divlji mak) ili lat. Papaver rhoeas je jednogodišnja, ređe dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice makova (Papaveraceae).
Stabljike su uspravne, jednostavne ili slabo razgranate i pokrivene dlakama, a listovi jajasti, sivozeleni i pokriveni stršećim, oštrim dlakama. Cvetovi su krupni (prečnika do 10 cm), upadljivi, na dugačkim drškama nadole nagnuti, tamnocrvene, svetlocrvene ili ređe bele boje. Kruničnih listića ima četiri i vrlo su nežni, tanki često pri dnu tamniji. Plod je čahura loptastog oblika ispunjena mnogobrojnim, sitnim, plavosivim, bubrežastim semenima.
U svežem stanju ova biljka je otrovna, ali zato suvi cvetovi i zrela semena, kada se konzumiraju u normalnim količinama, ne mogu biti štetne. Sadrži bezopasne alkaloide za razliku od svog srodnika, maka (Papaver somniferum), koji je bogat morfinom i drugim opijumskim alkaloidima. Pored alkaloida sadrži još i crvenu boju, organske kiseline, gorke supstance, tanine, skrob, a najlekovitija materija u bulki je sluz i nalazi se u cvetovima.
Pri sušenju kruničnih listića (samo se taj deo cveta koristi) ne treba ih previše dodirivati jer tada gube lekovita svojstva i menjaju boju, odnosno poplave. Od njih se spravljaju sirupi i čajevi, a koriste se i za bojenje vina, rakije i drugih napitaka. Semena se, osim za lečenje, koriste i kao začin za posipanje peciva i kolača kojima daju prijatan miris i ukus. Čaure se beru tek kada je seme potpuno zrelo.
Bulka se koristi uglavnom u narodnoj medicini za lečenje oboljenja i smetnji disajnih organa, želuca i duševnih bolesti. Čajevi i sirupi na bazi ove biljke smiruju kašalj, pomažu iskašljavanje, pomažu kod prehlade i upale grla, krajnika i pluća, hroničnog bronhitisa i astme. Krunični listići poboljšavaju varenje, smiruju grčeve i bolove u želucu, a zajedno sa semenom deluju smirujuće pa pomažu kod depresija, neuroze i nesanice.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Gostuški, R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistočne Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd, IP Svjetlost, 1990
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]Galerija
[uredi | uredi izvor]-
cvet bulke
-
polje bulki