Roslavlj

Roslavlj
Рославль
Roslavlj; Рославль
	Roslavljski Spaso-preobraženski manastir RPC
	Zastava Grb
Administrativni podaci
Država	Rusija
Federalni okrug	Središnji FO
Oblast	Smolenska oblast
Rejon	Roslavljanski rejon
Osnovan	prvi pomen 1137.
Status grada	1755.
Stara imena	Rostislavlj
Stanovništvo
Stanovništvo	‍
— 2014.	52.070
— gustina	1.210,93 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate	53° 56′ 57″ S; 32° 51′ 25″ I / 53.949167° S; 32.856944° I
Vremenska zona	UTC+4
Aps. visina	200 m
Površina	43 km2
	Roslavlj Roslavlj na karti Rusije
	Roslavlj Roslavlj na karti Smolenske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj	216500
Pozivni broj	+7 48134
Registarska oznaka	67
OKATO kod	66 235 501
OKTMO kod	66 636 101 001
Veb-sajt
	www.roslavl.ru

Roslavlj (rus. Рославль) grad je u evropskom delu Ruske Federacije i administrativni centar Roslavljanskog rejona na jugu Smolenske oblasti.

Prema proceni nacionalne statističke službe, u gradu je 2014. živelo 52.070 stanovnika što je oko 70% celokupne populacije pripadajućeg mu rejona.

Geografija

Grad Roslavlj smešten je na levoj obali reke Ostjor (pritoke Soža, dela basena reke Dnjepar) na oko 123 km jugoistočno od administrativnog centra oblasti, grada Smolenska, odnosno na oko 135 km severozapadno od administrativnog centra Brjanske oblasti, grada Brjanska.

Kroz Roslavlj prolaze važni drumski pravci A141 Orel—Rudnja (preko Brjanska i Smolenska dalje ka Vitepsku), A130 (Moskva—Varšava) i P137.

Klima je umerenokontinentalna, sa januarskim prosekom temperatura od -6,9 °C, odnosno julskim od 17,7 °C. Godišnje na tom području u proseku padne oko 653 mm padavina, najviše u junu (do 91 mm).

Istorija

Roslavlj je osnovao tadašnji smolenski knjaz Rostislav Mstislavič negde oko 1137. nakon što je Kijevska kneževina osvojila područja na kojima su obitavala istočnoslovenska plemena Radimiči. Novoosnovano naselje pod imenom Rostislavlj (rus. Ростиславль) u početku je služilo kao utvrđenje na krajnjem zapadu države, te je tokom celog XII veka osnova njegove populacije bila vojska i administrativni službenici. Do znatnijeg napretka naselja dolazi u periodu 1197—1206. kada je bio jedan od centara knjaževske vlasti.

Godine 1610. poljski kralj Sigismund III osvojio je celo to područje i priključio ga Smolenskom vojvodstvu tadašnje Poljsko-litvanske države. Naselje je 1623. dobilo Magdeburško pravo čime je steklo status slobodnog trgovačkog grada. U granice Ruskog carstva vraćen je 1654. nakon uspešnih vojnih pohoda tadašnjeg cara Alekseja I Mihajloviča protiv Poljaka.

Godine 1755. dobija sadašnji status grada.

Stanovništvo

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 54.898 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. grad imao 52.070 stanovnika.^[1]

Kretanja broja stanovnika
1897.	1959.	1970.	1979.	1989.	2002.	2010.	2014.
17.800	37.433	48.516	56.046	60.470^[2]	57.701^[3]	54.898^[4]	52.070

Vidi još

Reference

^ Оценка численности постоянного населения Смоленской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (7. април 2014)
^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (2011). „Predvaritelьnыe itogi Vserossiйskoй perepisi naseleniя 2010 goda (Preliminarni rezultati nacionalnog popisa stanovništva 2010)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

Spoljašnje veze

[1] Оценка численности постоянного населения Смоленской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (7. април 2014)

[1989Census-2] „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2002Census-3] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[2010Census-4] Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (2011). „Predvaritelьnыe itogi Vserossiйskoй perepisi naseleniя 2010 goda (Preliminarni rezultati nacionalnog popisa stanovništva 2010)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

p r u Naselja Smolenske oblasti Ruske Federacije
Gradski okruzi	Smolensk • Desnogorsk
Gradovi (13+2)	Vjazma • Veliž • Gagarin • Demidov • Dorogobuž • Duhovščina • Jarcevo • Jeljnja • Počinok • Roslavlj • Rudnja • Safonovo • Sičjovka
Varošice (10+2)	Vadino • Verhnjednjeprovski • Golinki • Kardimovo • Krasni • Monastirščina • Ozjorni • Prževaljskoje • Stodolišče • Hislaviči • Holm Žirkovski • Šumjači
Seoski rejonski centri (5)	Glinka • Jeršiči • Novodugino • Tjomkino • Ugra

Normativna kontrola
Međunarodne	FAST VIAF
Državne	Nemačka Izrael Sjedinjene Države Češka
Geografske	MusicBrainz area