Ishrana Studenata I Nastavnika Visoke Škole U Subotici Tokom Pandemije COVID-19
Ishrana Studenata I Nastavnika Visoke Škole U Subotici Tokom Pandemije COVID-19
Ishrana Studenata I Nastavnika Visoke Škole U Subotici Tokom Pandemije COVID-19
UDK 613.2-057.875(497.11)
616.98:578.834
COBISS.SR-ID 24686345
DOI 10.5937/SESTRVIZ2007003D
ORIGINALNI RAD / ORIGINAL ARTICLE
ispitanika, ponekad je tegobe osetilo njih 27,3%, a više povrća (r=0,393). Ispitanici koji su naveli da su
većina, odnosno 61% ispitanika se izjasnilo da je bilo unosili više mesa unosili su i više slatkiša (r=0,235) i
bez psihičkih tegoba. Problem sa nabavkom hrane mlečnih proizvoda (r=0,373). Takođe, osobe koje su
nije imalo 50% ispitanika. Polovina ispitanika nije tokom pandemije unosile više grickalica unosile su
konzumirala veću količinu hrane tokom pandemi- i više slatkiša (r=0,489), a manje voća (r=-0,283).
je, veću količinu hrane je konzumiralo njih 14,3%, Pušači su statistički značajno unosili više povrća to-
dok se njih 35,7% izjasnilo da je to činilo ponekad. U kom perioda pandemije u odnosu na nepušače (r=-
uslovima izolacije, njih 40,3% je svakodnevno upra- 0,283). Ispitanici koji su se izjasnili da su imali neke
žnjavalo fizičku aktivnost u kućnim uslovima dužu oblike psihičkih tegoba su konzumirali veću količinu
od 20 minuta, osim kućnih poslova, a nikad njih hrane od uobičajene (r=-0,370), odnosno više slatki-
36,4%. Što se tiče konzumiranja određene vrste hra- ša (r=0,494), ali manje hleba (r=-0,308).
ne, voće odnosno povrće je isto kao i pre pandemije
konzumiralo njih 48%, odnosno 55,8%, ređe 11,7%, DISKUSIJA
odnosno 9,2%, a češće 40,3%, odnosno 35% ispitani- Iako je u dosadašnjim studijama potvrđeno da, u
ka. Učestalost konzumiranja ribe i mesa je ista kao i poređenju sa muškarcima, žene vode više računa o
pre pandemije kod njih 57,1%, odnosno 64,9%, ređa ishrani [16, 17, 18, 19, 20, 21], kao i da konzumiraju
kod 35,1%, odnosno 18,2%, a češća kod 7,8%, odno- veće količine voća, povrća, mleka i mlečnih proizvo-
sno 16,9% ispitanika. Hleb je učestalije konzumiralo da [16, 19, 20], interesantno je da u ovom istraživanju
njih 30%, a slatkiše njih 32,5%. Interesantno je da su utvrđeno da su ispitivane žene smanjile unos mleka i
slane grickalice ispitanici ređe koristili nego pre pan- mlečnih proizvoda tokom pandemije. Ne postoji sta-
demije (40,4%), dok su kuvana jela njih 31,2% češće tistička povezanost između povećanog unosa voća,
konzumirali, a 5,2% ispitanika ređe no uobičajeno. povrća, ribe i kuvanih obroka kod žena. Očekivalo
Interesantno je naglasiti da su od 70 ispitanika koji se i da ljudi starijeg uzrastaunose više voća, povrća
su povremeno ili stalno osetili psihičke tegobe, njih i ribe, obzirom da su u većem riziku od oboljevanja,
51% povremeno ili stalno imalo problem sa nabav- jer je utvrđeno da osobe starije od 40 godina više
kom hrane, 74,3% njih je konzumiralo veću količi- vode računa o kvalitetu ishrane [16].
nu hrane, 57,1% je unosilo više slatkiša, a njih 27,1% ZAKLJUČAK
unosilo je više grickalica od uobičajnog dnevnog
Pozitivan ishod bi bila pretpostavka da će se zadržati
unosa.
novonastala navika kuvanja u kući nakon ukidanja
Osobe koje su upražnjavale redovnu fizičku aktiv- pandemije, jer se 31,2% ispitanika izjasnilo da je če-
nost su konzumirale manje mlečnih proizvoda nego šće konzumiralo supe, čorbe i kuvane obroke.
pre pandemije (r=0,217). Žene su mlečne proizvo-
Slične, ali opsežnije studije sa većim brojem anketi-
de konzumirale ređe nego pre pandemije, što je sta-
ranih, trebalo bi da se sprovode širom zemljejer bi
tistički značajno u odnosu na muškarce (r=-0,248).
mogle da budu od koristi državnim organima kako
Osobe koje tokom perioda pandemije nisu povećale
bi prilagodili (re)akcije na eventualne buduće pan-
količinu unete hrane, unosile su manje mesa (r=-
demije.
0,218). Osobe koje su unosile više voća, unosile su i
LITERATURA
1. Lai CC, Shih TP, Ko WC, Tang HJ, Hsueh PR. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) and
coronavirus disease-2019 (COVID-19): The epidemic and the challenges. Int J Antimicrob Agents. 2020. 55(3):105924.
2. World health organization. https://www.who.int/news-room/campaigns/connecting-the-world-to-combat-coronavi-
rus/healthyathome/healthyathome---healthy-diet
3. https://www.nutricionizam.hr/clanci/postoji-li-magcina-pilula-za-dugovjecnost
4. Garber C, Blissmer B, Deschenes M, Franklin B, Lamonte M, Lee I, Nieman D, Swain D. Quantity and Quality of Exer-
cise for Developing and Maintaining Cardiorespiratory, Musculoskeletal, and Neuromotor Fitness in Apparently Healthy
Adults: Guidance for Prescribing Exercise, Med & Sci in Sports & Exercise. 2011. 43 (7): 1334-59.
5. Ellulu MS, Patimah I, Khaza’ai H, Rahmat A, Abed Y. Obesity and inflammation: the linking mechanism and the com-
plications. Arch Med Sci. 2017. 13 (4): 851–63.
6. Green WD, Beck MA. Obesity altered T cell metabolism and the response to infection. Curr Opin Immunol. 2017. 46:
1–7.
7. Fernandez-Sanjurjo M, de Gonzalo-Calvo D, Fernandez-Garcia B, Diez-Robles S, Martinez-Canal A, Olmedillas H,
Davalos A, Iglesias-Gutierrez E. Circulating microRNA as Emerging Biomarkers of Exercise. Exerc. Sport Sci. Rev. 2018.
46: 160–171.
8. Arab A, MehrabaniS, Moradi S, Amani R. The association between diet and mood: A systematic review of current
literature. Psychiatry Res. 2019. 271: 428–437.
9. Ammar A, Trabelsi K, Muller P, Bouaziz B, Boukhris O, Glenn J.M, Bott N, Driss T, Chtourou H, Muller N. et al.
The Effect of (Poly)phenol-Rich Interventions on Cognitive Functions and Neuroprotective Measures in Healthy Aging
Adults: A Systematic Review and Meta-Analysis. J. Clin. Med. 2020. 9: 835.
10. Lopez-Perez B, Deeprose C, Hanoch Y. Prospective mental imagery and its link with anxiety and depression in pris-
oners. PLoS ONE 2018.
11. World health organization. Mental health considerations
https://www.who.int/docs/default-source/coronaviruse/mental-health-considerations.pdf
12. Love H, Bhullar N, Schutte N.S. Psychological aspects of diet: Development and validation of three measures assess-
ing dietary goal-desire incongruence, motivation, and satisfaction with dietary behavior. Appetite 2019. 138: 223–232.
13. Qiu J, Shen B, Zhao M, et al A nationwide survey of psychological distress among Chinese people in the COVID-19
epidemic: implications and policy recommendations General Psychiatry 2020.
14. Scarmozzino F, Visioli F. Covid-19 and the Subsequent Lockdown Modified Dietary Habits of Almost Half the Pop-
ulation in an Italian Sample. Foods 2020. 9: 675.
15. Dawson B, Trapp R.G. Basic and Clinical Biostatistics. 4th Ed. New York: Lange Medical Books/McGraw-Hill. 2004.
16. Assumpção D, Domene S, Fisberg R, Canesqui A, Barros M. Differences between men and women in the quality of
their diet: a study conducted on a population in Campinas, São Paulo, Brazil. Ciênc. saúde coletiva. 2017. 22 (2): 347-
358.
17. Ervin RB. Healthy Eating Index-2005 total and component scores for adults aged 20 and over: National Health and
Nutrition Examination Survey, 2003-2004. National Health Statistics Reports 2011. 44(13):1-9.
18. Hiza HAB, Casavale KO, Guenther PM, Davis CA. Diet quality of americans differs by age, sex, race/ethnicity, in-
come, and education level. J Acad Nutr Diet 2012. 113(2):297-306.
19. Morimoto JM, Latorre MRDO, Cesar CLG, Carandina L, Barros MBA, Goldbaum M, Fisberg RM. Fatores associados
à qualidade da dieta de adultos residentes na Região Metropolitana de São Paulo, Brasil, 2002. Cad Saude Publica 2008.
24(1):169-178.
20. Rolls BJ, Fedoroff IC, Guthrie JF. Gender differences in eating behavior and body weight regulation. Health Psychol.
1991. 10(2):133‐142.
21. Davy SR, Benes BA, Driskell JA. Sex differences in dieting trends, eating habits, and nutrition beliefs of a group of
midwestern college students. J Am Diet Assoc. 2006. 106(10):1673‐1677.