SJAJ ANTICKIH GRKA Keramicke Posude Slikee

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 563

S JA J A N T I Č KI H

G RKA
THE SPLENDOUR
OF ANCIENT
GREECE

ADNAN BUSULADŽIĆ
AdnAn busulAdžić
SJAJ ANTIČKIH GRKA
(keramičke posude, slikane vaze, skulpture, oružje, nakit,
staklo, numizmatika iz muzejskih zbirki u Bosni i Hercegovini)

THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE


(pottery, painted vases, sculpture, arms and armour,
jewellery, glass, coins from the museum collections of bosnia and Herzegovina)

Autor/Author:
Adnan busuladžić
Izdavač/Publisher:
Zemaljski muzej bosne i Hercegovine
national Museum of bosna and Hercegovina
Za izdavača/For Publisher:
dr. sci. Mirsad sijarić
Recenzenti/Readers:
Prof. dr. sci. blagoje Govedarica, berlin
Prof. dr. sci. Marina Milićević bradač, Zagreb
Prof. dr. sci. Adnan Kaljanac, sarajevo
Prijevod na engleski/English translation:
saba Risaluddin
Korektura bosanskog i engleskog teksta
/Proofreader of Bosnian and English texts:
Andreja dautović
Foto/Photographs:
Almin Zrno
Dizajn i prijelom/Design and layout:
suad Pašić
Štampa/Printer:
Štamparija Fojnica
Tiraž/Circulation: 150

----------------------------------------
CiP - Katalogizacija u publikaciji
nacionalna i univerzitetska biblioteka
bosne i Hercegovine, sarajevo

069.51:903(38)

busulAdžić, Adnan
sjaj antičkih Grka : keramičke posude, slikane vaze, skulpture, oružje, nakit, staklo, numizmatika iz muzejskih
zbirki u bosni i Hercegovini = The splendour of ancient Greece : pottery, painted vases, sculpture, arms and
armour, jewellery, glass, coins from the museum collections of bosnia and Herzegovina / [autor, author Adnan
busuladžić ; prijevod na engleski, English translation saba Risaluddin ; foto, photographs Almin Zrno]. - sarajevo
: Zemaljski muzej bosne i Hercegovine = national Museum of bosna and Hercegovina, 2020. - 561 str. : ilustr.,
fotogr. ; 25 cm

Tekst uporedo na bos. i engl. jeziku. - bibliografija, bibliography: str. 363-388 i uz tekst.

isbn 978-9958-502-27-9

CObiss.bH-id 38472710
--------------------------------------

Štampanje ove knjige realizirano je uz pomoć Fondacije za izdavaštvo i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
This book has been printed with the support of the Publishing Foundation and Federal Ministry of Education and Science.
SJAJ ANTIČKIH GRKA
KERAmIČKE POSUDE, SLIKANE vAzE, SKULPTURE, ORUŽJE, NAKIT,
STAKLO, NUmIzmATIKA Iz mUzEJSKIH zBIRKI U BOSNI I HERCEGOvINI

THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE


POTTERy, PAINTED vASES, SCULPTURE, ARmS AND ARmOUR, JEwELLERy,
GLASS, COINS FROm THE mUSEUm COLLECTIONS OF BOSNIA AND HERzEGOvINA

Sarajevo, 2020.
sAdRžAJ COnTEnTs

Predgovor 9 Foreword 9
Uvod 11 Introduction 11
Kratki historijski pregled grčke prošlosti 16 A brief history of ancient Greece 16
Grčka kolonizacija 28 Greek colonisation 28
Grci na istočnoj obali Jadrana 33 Greeks in the eastern Adriatic 33

Grčki materijal pohranjen u Zemaljskom muZeju Greek material in the national museum
Bosne i herceGovine koji pripada psrostoru iZvan Granica of Bosnia and herZeGovina from reGions
Bosne i herceGovine 49 outside Bosnia and herZeGovina 49
Kamene posude i skulpture – ranokikladska kultura I i II 49 Stone vessels and sculpture – Early Cycladic cultures I and II 49
Kikladske kamene posude – kandila 51 Cycladic stone vessels – kandile (votive lamps) 51
Kikladski idoli 53 Cycladic idols 53
Grčke slikane vaze 57 Painted Greek vases 57
Načini izrade grčke keramike 59 Greek pottery-making techniques 59
Kiparska keramika 61 Cypriot pottery 61
Mikenska keramika 63 Mycenaean pottery 63
Protogeometrijski stil 64 Proto-Geometric style 64
Geometrijski stil 66 Geometric style 66
Orijentalizirajući stil 69 Orientalising style 69
Protokorintska keramika 70 Proto-Corinthian pottery 70
Korintska keramika 71 Corinthian pottery 71
Crnofiguralni stil 72 Black-figure vases 72
Crvenofiguralni stil 75 Red-figure vases 75
Bijeli lekiti 79 White lekythoi 79
Nedefinirane keramičke posude – varia 80 Unclassified pottery vessels – varia 80
Ikonografski prikazi na grčkim keramičkim posudama Iconographic scenes on Greek pottery vessels from the collection
iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 81 of the National Museum of Bosnia and Herzegovina 81
Prikaz pojave pedofilije –scena efeba 81 Scenes of paedophilia - ephebes 81
Prikaz pojave prostitucije – hetera 82 Images of prostitutes – hetairai 82
Prikaz golog mladića 83 Figure of a naked youth 83
Tragovi grčkog teatra – Prikazi itifaličkih muškaraca – pigmeja 83 Evidence of Greek theatre – images of ithyphallic men - pygmies 83
Prikazi amfiteatra i konjskih utrka 85 Scenes of amphitheatres and chariot races 85
Prikaz otmice djevojke 86 Scene of the abduction of a young woman 86
Religijski i mitološki prikazi 86 Religious and mythological scenes 86
Prikaz Dionisa 87 Images of Dionysos 87
Prikaz Satira – Silena 89 Images of a Satyr – Silenus 89
Prikaz silena Marzije 90 Images of the silenus Marsyas 90
Prikaz Erosa – Amora 91 Images of Eros – Amor 91
Prikaz Apolona 92 Images of Apollo 92
Prikaz Nike 93 Images of Nike 93
Prikaz Posejdona 93 Images of Poseidon 93
Prikaz Here 94 Images of Hera 94
Prikaz Atene 94 Images of Athena 94
Prikaz Parisa 95 Images of Paris 95
Prikaz Harpije 95 Images of Harpies 95
Prikaz Amazonki 96 Images of Amazons 96
Prikaz Hermesa 96 Images of Hermes 96
Prikaz Herkula 97 Images of Heracles 97
Prikaz Tezeja 98 Images of Theseus 98
Prikaz Arijadne 99 Images of Ariadne 99
Prikaz menada 99 Scene of maenads 99
Prikazi životinja 99 Animal figures 99
Pijetao 100 Roosters 100
Tigar – pantera 101 Tigers and Panthers (Leopards) 101
Lav 102 Lions 102
Zmija 105 Serpents 105
Golub 107 Doves 107
Guska – plovka – labud – močvarne ptice 108 Geese – ducks – swans – swamp birds 108
Konj 109 Horses 109
Govedo 113 Cattle 113
Orao 114 Eagles 114
Pas 116 Dogs 116
Košuta 118 Deer 118
Biljni prikazi 119 Plants 119
Ratničke i lovačke scene 120 Scenes of war and the hunt 120
Prikazi mode i odjeće 122 Fashion and costume 122
Slike muzičkih instrumenata i uloga muzike i plesa 124 Images of musical instruments and the role of music and dance 124
Nedefinirane scene 126 Unidentified scenes 126
Oblici grčkih slikanih posuda 127 The shapes of painted Greek vases 127
Skulpture 128 Sculpture 128
Kamene skulpture 130 Stone sculpture 130
Kameni reljefi sa prikazom Gorgona 130 Stone reliefs with images of the Gorgons 130
Aleksandar Veliki 131 Alexander the Great 131
Zeus 132 Zeus 132
Atena 133 Athena 133
Dionis 134 Dionysos 134
Hekata 134 Hecate 134
Afrodita 135 Aphrodite 135
Kamene glave nepoznate atribucije 137 Stone heads of unknown attribution 137
Terakotne ljudske skulpture 137 Terracotta sculpture – human figures 137
Terakotne glave – analiza frizura 143 Terracotta heads – analysis of hairstyles 143
Terakotne životinjske figurine 145 Terracotta sculpture – animal figurines 145
Terakotni reljef sa prikazom Atene 146 Terracotta relief with figure of Athena 146
Terakotni reljef sa prikazom Afrodite 146 Terracotta relief with figure of Aphrodite 146
Tragovi dječije igre kod antičkih Grka 147 Evidence of children’s toys in ancient Greece 147
Potvrda ukopne običajne prakse na grčkom materijalu Evidence of funerary customs on Greek artefacts
pohranjenom u Bosni i Hercegovini 149 kept in Bosnia and Herzegovina 149
Metal – bronza – tehnike 151 Metal – bronze – techniques 151
Lijevanje 151 Casting 151
Sastavljanje 154 Assembly 154
Ukrašavanje površine 155 Surface decoration 155
Hladna obrada 156 Cold working 156
Dekoriranje 157 Decoration 157
Patina 157 Patina 157
Grčka bronza 157 Greek bronze 157
Metalne skulpture (ljudske i životinjske) 160 Metal sculpture (human and animal) 160
Nakit 163 Jewellery 163
Narukvice 164 Bracelets 164
Prstenje, prikaz Selene i Heliosa 164 Rings, images of Selene and Helios 164
Ogrlica 165 Necklace 165
Naušnice 165 Earrings 165
Helenistički zlatnici 167 Hellenistic gold coins 167
Metalno posuđe 168 Metal vessels 168
Zavjetne bronzane pločice 169 Votive bronze plaques 169
Grčke svjetiljke 170 Greek lamps 170
Unguentariji – keramički balzamariji 172 Unguentaria – pottery balsamaria 172
Keramički utezi 173 Pottery weights 173
Staklene posudice 174 Small glass vessels 174
utjecaj antičkih Grka na području the influence of ancient Greece in the territorY
danaŠnje Bosne i herceGovine of present-daY Bosnia and herZeGovina
(na osnovu analize izbora domaćeg arheološkog materijala) 179 (based on analysis of a selection of local archaeological material) 179
Mikenska keramika 194 Mycenaean pottery 194
Grčke svjetiljke 195 Greek lamps 195
Helenistička reljefna ili „megarska“ keramika 196 Hellenistic reliefs or “Megarian” pottery 196
Grčka keramika sa prostora Apenina 198 Greek pottery from the Apennines 198
Gnathia 199 Gnathia 199
Oblici Gnathia posuda pronađenih na tlu Bosne i Hercegovine: 202 Shapes of Gnathia vases found in Bosnia and Herzegovina: 202
Skifos 202 Skyphoi 202
Kotile – skifos 203 Kotylai – skyphoi 203
Krater 203 Krater 203
Kantaros 203 Kantharos 203
Oinohoe 204 Oinochoai 204
Ukrašavanje Gnathia keramičkih posuda 205 The decoration of Gnathia pottery vases 205
Drugi tipovi grčke keramike 207 Other types of Greek pottery 207
Oblici posuda grčke keramike pronađene na tlu Bosne i Hercegovine: 208 Shapes of Greek vases found in Bosnia and Herzegovina: 208
Skifosi 208 Skyphoi 208
Vaze, bokali, vrčevi i zdjele 209 Vases, jugs, pitchers and bowls 209
Pelika 209 Pelike 209
Krater 210 Krateres 210
Kantarosi 210 Kantharoi 210
Olpa 211 Olpai 211
Leginos 212 Lagynos 212
Pithos – dolija 212 Pithoi – dolia 212
Hidrija 214 Hydriai 214
Kupa 214 Drinking cups 214
Kiliksi 214 Kylikes 214
Amfore 215 Amphorae 215
Oinohoa 219 Oinochoai 219
Keramički balzamariji – unguentariji 219 Pottery balsamaria – unguentaria 219
Tanjuri 219 Plates 219
Riton 220 Rhyton 220
Nedefinirana grčka keramika 221 Unclassified Greek pottery 221
Metalni predmeti (numizmatika, oružje i ratnička oprema, nakit, fibule i posude) 222 Metal artefacts (coins, arms and armour, jewellery, fibulae and vessels) 222
Numizmatika 222 Numismatics 222
Mačevi ksifos i mahajra 224 Swords – xiphoi and makhairai 224
Knemide 226 Knemidos 226
Štit (umbo) 227 Shield (umbo) 227
Kacige 228 Helmets 228
Prikaz divljeg vepra 231 Figure of a wild boar 231
Bronzano posuđe 232 Bronze vessels 232
Nakit 234 Jewellery 234
Prstenovi 234 Finger rings 234
Ostali nalazi grčkog nakita i nakitne opreme 235 Other finds of Greek jewellery and jewellery accoutrements 235
Naušnice 236 Earrings 236
Broševi, kopče ili privjesci – agrafe 237 Brooches and clasps - agrafes 237
Bronzana kutijica – larnax 238 Small bronze box – larnax 238
Srebrena kutijica 238 Small silver box 238
Bronazni kalupi 238 Bronze moulds 238
Igle 239 Pins 239
Ukrasne igle sa uvijenom i raskovanom glavicom „ciparskog tipa“ 239 “Cypriot type” decorative pins with bent raskovanom eye 239
Dvokrake igle – ukosnice „M“ tipa i tipa „Omega“ 240 Double pins – M-type and Omega-type pins 240
Fibule tipa „Štrpci“ 241 Štrpci-type fibulae 241
Rozete 245 Rosettes 245
Japodske urne 246 Iapodian urns 246
Stakleni grčki ulomci pronađeni na tlu Bosne i Hercegovine 248 Sherds of Greek glass found in Bosnia and Herzegovina 248
„Grčki hram“ – Gorica, Ljubuški 249 The “Greek Temple” – Gorica, Ljubuški 249
Grčki tragovi na tlu Bosne i Hercegovine u rimskom periodu 250 Evidence of Greeks in Bosnia and Herzegovina in the Roman period 250
Zaključak 253 Conclusion 253
(Kulturna i općecivilizacijska dostignuća antičkih Grka) Cultural and civilisational accomplishments of the ancient Greeks
Karta 1: Karta arheoloških lokaliteta sa grčkim nalazima u Bosni i Hercegovini 260 Map 1: Map of archaeological sites with Greek finds in Bosnia and Herzegovina 260
Karta 2: Karta rasprostiranja dokazanih grčkih uticaja na prostor današnje Bosne Map 2: Map showing the spread of confirmed Greek influence in the territory of
Hercegovine 261 present-day Bosnia and Herzegovina 261
kataloG 263 cataloGue 263
literatura 363 BiBlioGraphY 363
taBle 389 plates 389
Kikladska posuda / Cycladic vessel, syra
Predgovor
Foreword

plavetnilo mora i neba, kamenite obale i otoci, topla klima, The blue of sea and sky, rocky shores and islands, a mild cli-
mediteranska vegetacija, oskudno tlo i siromašni životni uvje- mate, mediterranean vegetation, sparse soil and poor living
ti, rodni su kraj jednog malog, ponosnog, temperamentnog conditions – such was the native land of a small, proud, tem-
naroda koji je iznjedrio evropske civilizacijske vrijednosti ak- peramental people, from whom emerged the european civili-
tuelne još i danas. u takvim okolnostima stari Grci su formi- sational values that still hold good today. In these conditions,
rali autentičnu kulturu, koja je obilježila sve buduće generacije, the ancient Greeks developed an authentic culture that left its
ovog naroda, ali i dobrog dijela drugih evropskih naroda. ov- mark on all the generations to come, not only of the Greeks
dje leže počeci mnogih nauka, izuma, moralnih normi i dvojbi, themselves, but also in large measure of other european na-
pa nije čudo da je takva zajednica širila utjecaj i daleko izvan tions. Here lay the seeds of science, of an array of inventions,
svog kulturnog prostora. Stara Grčka, u evropskom kontekstu, of moral norms and uncertainties; little wonder, then, that the
područje je na kome je ljudska zajednica doživjela svoj civili- influence of such a people spread far beyond its own cultural
zacijski osvit, sa svim onim što smatramo civilizacijskim teko- space. In the european context, ancient Greece was a region
vinama. Grčka je bogata historijom, tradicijom i ponosom. Iz in which a community awoke to its civilisational dawn, with
nje evropa i danas crpi nadahnuća. Fascinantno organizirana everything that we regard as the accomplishments of a civi-
grčka kolonizacija, te kasniji fenomen helenističkog osvajanja lisation. Greece is rich in history, tradition, and pride, from
dalekog istoka i širenje internacionalnih integrirajućih ideja which europe still draws inspiration. The ancient Greeks
doveli su do neslućenih pojava i do tada u ljudskoj zajednici could not have foreseen what the remarkably well-organised
nepoznatih procesa. Greek colonisation, and later the Hellenistic conquest of the
područje koje je prosperiralo od grčke civilizacije je i pro- east and the spread of international, integrative ideas, would
stor današnje bosne i Hercegovine. ovdje su grčki materi- lead to, for nothing like it had been known in any community.
jalni tragovi posvjedočeni mnogim pokretnim nalazima, a u The territory of present-day bosnia and Herzegovina was
skromnom broju i nepokretnim spomenicima odnosno nase- among those that prospered thanks to Greek civilization.
ljima ili objektima. ovi pokretni nalazi dospjeli su kopnenim Finds dating from ancient Greece include a great many arte-
putem preko unutrašnjosti balkana sa istoka, preko istočne facts, though far fewer settlements and individual buildings.
obale Jadrana sa juga, ali i iz područja Apenina, prije svega iz These artefacts reached the balkan hinterlands over land from

9
ADNAN BUSULADŽIĆ

okvira magna Graeciae, gdje su posvjedočene grčke kolonije the east, from the Adriatic coast to the south, and from the
i naselja.1 Apennines, above all from magna Graecia, where Greek col-
onies and settlements have been attested.1


mnogobrojni su dragi prijatelji i kolege koji su posredno ili
neposredno učestvovali u procesu izrade ovog rada. Svojim many valued friends and colleagues have contributed, directly
sugestijama, savjetima, radu na prikupljanju građe, fotografi- or indirectly, to the production of this work. Their suggestions,
ranju, beskrajnom iščitavanju sirovog teksta, te mnogim dru- advice, assistance in collecting material, providing photo-
gim postupcima oni su u znatnoj mjeri poboljšali cjelokupan graphs, repeatedly reading the raw text, and providing help
rad. Koristim priliku da se zahvalim Andrei dautović, Ani of many other kinds, have significantly improved the work as
marić, Adisi lepić, Suadu pašiću, edinu bujaku na iskazanoj a whole. I take this opportunity to thank Andrea dautović,
podršci. Ana marić, Adisa lepić, Suad pašić and edin bujak for their
veliku zahvalnost dugujem recenzentima, akademiku prof. support.
dr. blagoju Govedarici, prof. dr. marini milićević bradač i I also owe a debt of gratitude to the readers, Academi-
prof. dr. Adnanu Kaljancu na izdvojenom vremenu i ulože- cian prof. dr. blagoje Govedarica, prof. dr. marina milićević
nom trudu u stručnoj argumentaciji i iznijetim sugestijama. bradač and prof. dr. Adnan Kaljanac for taking the time and
posebno bih izdvojio Fondaciju za izdavaštvo, te Fede- trouble to offer their expert opinions and suggestions.
ralno ministarstvo obrazovanja i nauke, ministricu dr. elviru I should like to mention in particular the publishing
dilberović, kao i pomoćnika ministra gospodina mr. Jasmina Foundation and the Federal ministry of education and Sci-
brankovića na finansijskoj pomoći kako bi ovaj rad ugledao ence, minister elvira dilberović, and junior minister Jasmin
svjetlo dana. branković mA for the financial support that has allowed this
ovo djelo ne bi moglo nastati bez impresivnog rada pret- work to see the light of day.
hodnih generacija, koji su svojim istraživačkim i skupljačkim It would have been impossible without the impressive
aktivnostima, inventarizacijom materijala, te publiciranjem u work of previous generations, whose research and collecting,
stručnoj literaturi stvorili pretpostavke pristupa jednoj ovakvoj recording and publication in scholarly works laid the ground-
prezentaciji. osjećam potrebu da se imenom sjetim uspome- work for a presentation of this kind. I feel the need in par-
ne na velikane arheologije koji su aktivno djelovali u bosni i ticular to mention by name the great archaeologists who were
Hercegovini: dr. Ć. Truhelku, K. patscha, w. Radimskog, F. active in bosnia and Herzegovina: dr. Ćiro Truhelka, Kar-
Fialu, v. Ćurčića, ali i nešto mlađe generacije bosanskoherce- lo patsch, waclav Radimski, Franjo Fiala and vejsil Ćurčić,
govačkih arheologa dr. v. paškvalina, dr. b. Raunig i mnogih as well as those of a somewhat younger generation, among
drugih. bez njihovih svekolikih rezultata ovaj rad ne bi mogao them dr. veljko paškvalin and dr. branka Raunig. This work
ni nastati. would have been impossible without the wide-ranging results
of their work.

1
u znatnom procentu sa Apenina na prostor centralnog balkana su 1
A significant proportion of the diverse artefacts that reached the cen-
dospjeli i različiti predmeti koji se mogu primarno determinirati kao tral balkans from the Apennines may be identified primarily as etrus-
etrurski proizvod, te kao takvi nisu razmatrani u ovom radu. can, and as such are not covered by this work.

10
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Uvod Introduction

ovaj rad je rezultat obuhvatne analize zbirke grčkih artefa- This book is the outcome of a comprehensive analysis of the
kata, koji su putem poklona ili otkupa dospjeli u zemaljski collection of Greek artefacts that were acquired by the pro-
muzej bosne i Hercegovine, kao i mnogobrojnih nalaza koji vincial museum of bosnia and Herzegovina2 as gifts or by
su arheološkim istraživanjima na tlu bosne i Hercegovine purchase, as well as of the many artefacts discovered during
pronađeni i atribuirani u ovaj kulturni kontekst. zbog toga se archaeological excavations in bosnia and Herzegovina and at-
cijeli rad može u osnovi podijeliti u dva dijela. u prvom dijelu tributed to the same cultural context. The work as a whole may
je prezentiran arheološki materijal koji je pronađen na loka- therefore be divided into two parts. The first covers archaeo-
litetima izvan bosne i Hercegovine. drugi dio rada odnosi se logical material found at sites outside bosnia and Herzegovi-
na pokretni materijal pronađen na tlu današnje bosne i Her- na; the second, to artefacts found in bosnia and Herzegovina,
cegovine i koji svjedoči o utjecajima i prožimanjima ondašnjeg which attest to the influence and penetration of the ancient
grčkog svijeta sa područjem naše zemlje. Greek world into this country.
Kada govorimo o predmetima pronađenim izvan bosne i The artefacts found outside bosnia and Herzegovina con-
Hercegovine riječ je o 576 primjeraka slikane grčke keramike sist of 576 specimens of painted Greek pottery, belonging to a
koja pripada širokom spektru crnofiguralne, crvenofiguralne, wide range of black-figure, red-figure, orientalising and Ge-
orijentalizirajuće, geometrijske keramike, bijelih lekita,2 ulo- ometric pottery and white lekythoi,3 fragments of Greek mar-
maka grčke mramorne, bronzanih i keramičkih skulptura, ra- ble, bronze and terracotta sculpture, various vessels, jewellery,
zličitih posuda, nakita, zavjetnih pločica i drugih predmeta. votive plaques and so on. This collection was formed at the
ova zbirka je formirana na poticaj tadašnjeg ministra finansija initiative of minister of Finance benjamin Kállay, in line with
benjamina Kallaya, a prema planu razvoja muzeja. Inicijalni the planned development of the museum. The first step was
korak je učino dr. Julije makanec, koji je muzeju poklonio taken by dr. Julije makanec, who donated a Greek potsherd
jedan keramički grčki ulomak. u razdoblju od 1895. do 1900. to the museum. From 1895 to 1900, Konstantin Georgija-
godine po nalogu zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, nis, commissioned by the provincial museum, spent time in
na prostorima Grčke, Kiklada, epira, Jonskih ostrva i Sporada Greece, the cyclades, epirus, the Ionian islands and the Spo-
boravio je Konstantin Georgijanis,3 skupljajući grčke artefak- rades, collecting the Greek artefacts which form the bulk of
te, koji i čine većinu ove zbirke. Georgijanis je bio pozvan na the collection.4 Georgijanis had been invited to train at the
praksu u muzej, kako bi se upoznao sa radom u arheologiji i museum, to familiarise himself with the work of archaeolo-
postao kolekcionar zemaljskog muzeja za arheološke pred- gy and to become the museum’s collector of archaeological
mete iz Grčke.4 dio predmeta je nabavljen i od potkonzula
piska, te iz ostavštine direktora zagrebačkog muzeja Šime 2
Translator’s note: the name of the museum in the local language re-
ljubića.5 materijal prezentiran u ovom radu nije nađen samo mains the same now as in 1895, zemaljski muzej bosne i Hercegov-
ine; however, at the time it was established bosnia was governed by
Austria-Hungary, for which reason I translate the adjective as “pro-
2
o grčkoj slikanoj keramici R. m. cook 2005. vincial” when the reference is to that period. bosnia and Herzegovina
3
u sklopu kolekcionarskih aktivnosti nabavljene su i nadgrobne epi- is now an independent state, hence the use today of the term “National
grafske ploče iz grada Nikopolisa, koje se atribuiraju u period nakon museum.”
pobjede kod Akcija. K. patsch 1894, 681-682. 3
For more on Greek painted pottery see R. m. cook 2005.
4
H. Kapidžić 1973, 157, 172-173, 181, 187, 194-195, 199, 230, 248, 4
collecting activities included the acquisition of an epigraphic funer-
254-255, 259, 286, 314, 316. ary plaque from the city of Nikopolis, attributed to the period follow-
5
e. bulanda 1911, 253. ing the victory at Actium. K. patsch 1894, 681-682.

11
ADNAN BUSULADŽIĆ

u Grčkoj. za neke predmete postoje podaci da su nabavljani artefacts from Greece.5 Some of the artefacts were also ac-
na području Albanije, gdje je grčki antički utjecaj bio eviden- quired from vice-consul pisko, and from the estate of Šime
tan. Tako su u muzejsku zbirku dospjeli i glave, najvjerovatnije ljubić, director of the zagreb museum.6 Some objects are
portret Aleksandra makedonskog i glava zeusa, a koji su pro- stated to have been acquired in Albania, where the influence
nađeni na lokalitetu pljoča - berat.6 of ancient Greek was plain to see. Two heads, one probably
Iako je zemaljski muzej bosne i Hercegovine primarno of Alexander the Great and the other of zeus, found at pl-
osnovan da se brine o kulturno-historijskom i prirodnom joča-berat, came to the museum in this way.7
naslijeđu naše zemlje, navedene aktivnosti oko nabavke arhe- Though the provincial museum of bosnia and Herzegovi-
ološkog materijala koji nema mnogo ili nikako dodirnih ta- na was founded chiefly to preserve the cultural, historical and
čaka sa bosnom i Hercegovinom treba promatrati isključivo natural heritage of our country, the procurement in this way of
kao dio kolekcionarskih aktivnosti. ovakvo muzejsko kolek- archaeological material with little or no point of contact with
cionarstvo bilo je trend u ondašnjoj evropskoj pa i svjetskoj bosnia and Herzegovina should be regarded purely as part of
muzeologiji.7 No, treba reći da tada formirane zbirke i danas the activity of collecting, which was the fashion in the muse-
imaju iznimnu vrijednost.8 um studies of that time in europe and indeed in the world as
manji dio ovdje obrađene zbirke je prezentiran kroz stal- a whole.8 It need hardly be said that the collections formed at
nu muzejsku postavku „bosna i Hercegovina u antičko doba“. that time remain of outstanding value.9
Jedan dio je bio izložen 1913. godine, u vrijeme otvaranja da- A small proportion of the collection covered in this work
našnje zgrade zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, i to u is on display as the museum’s permanent display “bosnia and
središnjoj sali odjeljenja za arheologiju, gdje se danas nalazi Herzegovina in Antiquity.” In 1913, at the opening of the
stalna arheološka izložba „bosna i Hercegovina u srednjem new building of the provincial museum of bosnia and Her-
vijeku“. To je period kada počinje veliki zamah u arheološkim zegovina, part of the collection was on display in the central
terenskim istaživanjima u bosni i Hercegovini i kada se po- hall of the Archaeology department, which now houses the
činje sistematizirati novopridošla arheološka građa prikuplje- permanent archaeological display “bosnia and Herzegovina
na kao rezultat sistematskih terenskih istraživanja. u prela- in mediaeval Times”. This was a period when field work and
znom periodu do radikalnih muzejskih izmjena ovaj materijal archaeological excavations really took off in bosnia and Her-
je bio prezentiran u smislu opisivanja antičke grčko-rimske zegovina, and when the new archaeological material arriving
civilizacije. as a result of systematic investigations came to be classified. In
Nakon gotovo stotinu godina, mali dio ovih predmeta je the transitional period before radical changes in the museum
bio izložen i u tematskoj izložbi „Grčke vaze“, postavljenoj u world, this material was presented as a means of depicting
povodu stogodišnjice od osnutka zemaljskog muzeja bosne i ancient Greco-Roman civilisation.
Hercegovine.9 Autor ove izložbe bio je naučni savjetnik ze- Almost a hundred years later, a small selection of these
maljskog muzeja bosne i Hercegovine i nekadašnji načelnik artefacts was on display in a thematic exhibition of Greek vas-
odjeljenja za arheologiju, prof. dr. veljko paškvalin.10 es, to mark the centenary of the foundation of the National
vrlo mali dio ove zbirke nalazi se i danas u stalnom posta- museum of bosnia and Herzegovina.10 The exhibition was
vu „bosna i Hercegovina u antičko doba“ kao dio koji prezen- designed by the museum’s expert consultant, and former head
tira razdoblje koje je neposredno prethodilo antičko- rimskoj of the Archaeology department, prof. dr. veljko paškvalin.11
civilizaciji na tlu današnje bosne i Hercegovine.11 A very small proportion of this collection is still part of the
prvi objavljeni rad koji se odnosi na ovu zbirku je „Katalog permanent display “bosnia and Herzegovina in Antiquity,” in
grčkih vaza u bosanskohercegovačkom zemaljskom muzeju u
5
H. Kapidžić 1973, 157, 172-173, 181, 187, 194-195, 199, 230, 248,
254-255, 259, 286, 314, 316.
6
K. patsch 1904, 39-42. 6
e. bulanda 1911, 253.
7
u nekim slučajevima riječ je i o privatnim zbrikama. d. Kušan-Špalj - 7
K. patsch 1904, 39-42.
A. Rendić-miočević 2009, 7-8 i 11. 8
In some cases artefacts were acquired for private collections. d. Kušan-
8
b. marijanović 1988 A, 239. Špalj - A. Rendić-miočević 2009, 7-8 and 11.
9
b. marijanović 1988 A, 261. 9
b. marijanović 1988 A, 239.
10
A. busuladžić 2008, 267. 10
b. marijanović 1988 A, 261.
11
A. busuladžić 2008 A, 27. 11
A. busuladžić 2008, 267.

12
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Sarajevu“ autora edmunda bulanda.12 već iz samog naslova the section covering the period immediately preceding that of
vidljivo je da se autor zadržao samo na grčkim vazama, ne the ancient Roman civilisation in bosnia and Herzegovina.12
obrađujući druge predmete ove zbirke. drugi, mnogo obimni- The first published work relating to this collection was
ji rad sa dobro dokumentiranim fotografijama publiciran je the catalogue of Greek vases in the provincial museum of
1975. godine u sklopu velikog međunarodnog projekta Corpus bosnia and Herzegovina in Sarajevo, compiled by edmund
Vasorum Antiquorum, autorice maje parović-pešikan.13 u peri- bulanda.13 As the title reveals, the author was concerned only
odu kasnih osamdesetih godina obrađen je dio grčko-italskih i with Greek vases, and did not deal with other items in the col-
helenističkih vaza iz zbirke zemaljskog muzeja bosne i Her- lection. Another, much more comprehensive work, well doc-
cegovine,14 kao i nekoliko staklenih posudica i njihovih fra- umented with photographs, was published in 1975 by maja
gmenata iz iste zbirke.15 Nažalost, ni u jednom od ovih radova, parović-pešikan under the auspices of the major international
kao ni kasnije, nisu obrađeni svi predmeti koji potječu sa pro- project Corpus Vasorum Antiquorum.14 In the late 1980s, some
stora današnje Grčke, Albanije, Turske, Kipra. Razlozi ovoga of the Greco-Italic and Hellenistic vases in the collection of
se mogu samo pretpostaviti, ali ne i sa sigurnošću tvrditi. Či- the National museum of bosnia and Herzegovina were treat-
njenica da materijal ne potječe sa prostora bosne i Hercego- ed,15 as were a number of glass vessels and potsherds from
vine u velikoj mjeri je limitirala „atraktivnost“ objave. S druge the same collection.16 unfortunately, not one of these works,
strane, veliki terensko-istraživački, izdavački i muzejski pro- nor any subsequent ones, covered all the artefacts from pres-
jekti, posigurno nisu ostavljali dovoljno prostora za bavljenje ent-day Greece, Albania, Turkey and cyprus. one may only
navedenim arheološkim materijalom. ovo se posebno odnosi speculate as to the reasons of this omission, without coming
na dio kolekcije keramičkih, metalnih i kamenih skulptura, to a definite conclusion. The fact that the material did not
ali i drugih metalnih predmeta, stakla i nakita. od postojećeg come from bosnia and Herzegovina to a great extent lim-
broja predmeta izloženih u kataloškom dijelu ovog rada, a koji ited the attraction of publication. on the other hand, the
se odnose na grčke predmete pronađene izvan područja bosne major field studies and excavations, publishing, and museum
i Hercegovine, znatan broj nije nikada bio izložen niti publici- projects, undoubtedly left insufficient space for dealing with
ran. prvenstveno nepublicirani artefakti su figurine i skulpture this archaeological material. This is particularly true of part
napravljene od različitog materijala, zlatnici, metalno posuđe i of the collection of terracotta, metal, and stone sculpture, as
nakit (Tab. 53 do Tab. 99).16 manjkavost kataloga objavljenog well as other metal artefacts, glass and jewellery. A signifi-
u Glasniku zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine i dru- cant number of the items set out in the catalogue section of
gih radova predstavlja i činjenica da je značajan dio predmeta this book, consisting of Greek artefacts found outside bosnia
bio prezentiran kroz opisni tekstualni dio bez fotografija ili sa and Herzegovina, have never been on display or published.
vrlo lošim fotografijama, što je bilo uobičajeno za to razdoblje. of prime importance among these unpublished artefacts are
Tehnički lošije fotografije ili crteži također su ograničili punu figurines and sculptures in various materials, gold coins, metal
arheološku informaciju kada je u pitanju ovaj keramički ili vessels and jewellery (plates 53 to 99).17 A shortcoming of the
stakleni materijal, a značajan segment spoznaje kroz vizuel- catalogue published in the Journal of the National Museum of
nu analizu predmeta je bilo nemoguće predočiti. prema nama Bosnia and Herzegovina, and of other works, is that a signif-
dostupnim podacima ovaj rad je u regionu jedan od primjera, icant proportion of the objects were merely described in the
poput onih Arheološkog muzeja u zagrebu17 i Arheološkog text, either without illustrations or accompanied by very poor
muzeja u Splitu18 da se ova vrsta materijala publicira na nešto quality photographs, as was usual in those days. poor quality
kvalitetniji način. illustrations, whether photographs or drawings, also meant

12
e. bulanda 1911, 253-296. 12
A. busuladžić 2008 A, 27.
13
m. parović-pešikan 1975. 13
e. bulanda 1911, 253-296.
14
m. parović-pešikan 1986, 39-60. 14
m. parović-pešikan 1975.
15
b. marijan 1989, 73-81. 15
m. parović-pešikan 1986, 39-60.
16
Iz ove kategorije se mogu izuzeti malobrojni predmeti koji su publici- 16
b. marijan 1989, 73-81.
rani. vidi: Tab. 53, sl. 3, 5, Tab. 54, sl. 3, 4, Tab. 55 i Tab. 84. 17
The few objects that have been published may be excluded from this
17
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 7 i 9. category. See plate 53, figs. 3, 5, plate 54, figs. 3, 4, plate 55 and plate
18
b. Kirigin 2008. 84.

13
ADNAN BUSULADŽIĆ

u dijelu koji obrađuje arheološki materijal pronađen na that the archaeological information provided on the pottery
prostoru današnje bosne i Hercegovine, a koji se determinira and glass was limited, as was the knowledge that could have
kao grčki, postoje znatnija odstupanja u odnosu na slikovne been obtained from a visual analysis of the material. As far as
priloge. Tako su zastupljeni crteži, fotografije, rekonstrukcije, we are aware, this book is one of the few in the region, such as
sve ovisno o dostupnosti materijala. Nerijetko stare rekon- those from the Archaeology museum in zagreb18 and the Ar-
strukcije i crteži na mnogo plastičniji način prezentiraju izgled chaeology museum in Split,19 in which this kind of material is
predmeta, nego što bi bio slučaj sa savremenom fotografijom being published to a somewhat higher standard.
(Tab. 106 do Tab. 171). There are significant variations in quality as regards the
Kada je u pitanju prostor bosne i Hercegovine, izvjestan i illustrations in the section dealing with archaeological mate-
ne tako mali broj predmeta otkriven je tokom različitih teren- rial found in bosnia and Herzegovina and classified as Greek.
skih istraživanja, gdje su pronađeni u arheološkom kontekstu, These illustrations consist of drawings, photographs and re-
na glasinačkim lokalitetima oko Rogatice, Gracu19 i ošani- constructions, depending on the availability of material. It
ćima kod Stoca,20 Sanskom mostu, donjoj dolini, debelom is not uncommon for early reconstructions and drawings to
brdu kod Sarajeva, Halapiću kod Glamoča, Ribiću i Jezerina- present the object in a much more three-dimensional man-
ma kod bihaća, Neumu i drugim lokalitetima (Tab. 106 do ner than was the case with contemporary photographs (plates
Tab. 171). Riječ je o 493 predmeta koji se mogu definirati kao 106 to 171).
grčki, a potječu iz bosne i Hercegovine. A not insignificant number of artefacts have been found in
ovi predmeti mogu se prema pretpostavljenom porije- an archaeological context in the course of field studies in bos-
klu podijeliti u dvije osnovne grupe. prvu grupu predstavljaju nia and Herzegovina, at the Glasinac sites around Rogatica,
predmeti koji su nastali na prostoru antičke Grčke, te su putem Gradac20 and ošanići near Stolac,21 Sanski most, donja do-
importa dospjeli na područje današnje bosne i Hercegovine. lina, debelo brdo near Sarajevo, Halapić near Glamoč, Ribić
u drugom slučaju riječ je o predmetima koji se mogu staviti u and Jezerine near bihać, Neum and elsewhere (plate 106 to
korelaciju sa grčkom odnosno helenističkom antičkom civili- plate 171): a total of 493 artefacts that may be identified as
zacijom, domaće su proizvodnje i nedvojbeno grčkog utjecaja. Greek and which originated from bosnia and Herzegovina.
poseban dio ovog rada će biti rezerviran upravo za ove loka- These objects may be divided into two groups based on
litete u bosni i Hercegovini i pokretne nalaze koji se mogu their likely provenance. The first consists of those which orig-
definirati kao grčki ili predmeti nastali pod ovim utjecajima. inated from ancient Greece, and were imported to bosnia and
u kontekstu grčkog materijala ili onog koji se stavlja u ko- Herzegovina. The second consists of those associated with the
relaciju sa ovim kulturno-civilizacijskim krugom, a koji je pro- ancient Greek or Hellenistic civilisation, but are of local man-
nađen na tlu bosne i Hercegovine, ističu se i poznate ilirske, ufacture and manifestly display Greek influence. A separate
ali i grčke kacige. u obradi ovog materijala na prostoru bosne section of this work will be dedicated to the sites in bosnia
i Hercegovine ističe se izvrsna studija u kojoj su obrađeni svi and Herzegovina where artefacts have been found that may
do danas poznati primjerci.21 pored grčkih i ilirskih kaciga na be defined as Greek or as showing Greek influence.
prostoru bosne i Hercegovine pronađeni su i mnogi drugi Illyrian and Greek helmets are of particular note among
predmeti grčkog porijekla, ili oni koji su proizvedeni pod grč- the Greek artefacts or those associated with ancient Greek
kim utjecajima. Riječ je o metalnim posudama, štitovima, kne- culture and civilisation found in bosnia and Herzegovina. An
midama, mačevima, fibulama, iglama i drugim predmetima.22 excellent study of these objects, covering all those known to
zasebnu grupu nalaza koji se stavlja u kontekst grčkog date, has recently been published in this country.22 As well
utjecaja predstavlja i pojava tzv. štrbačkih fibula. one su na as these helmets, many other artefacts of Greek origin, or
produced under Greek influence, have been found in bosnia

19
b. marijan 1989, 35-59.
20
N. mujezinović 2011, 307-363, A. pravidur 2011, 287-307. 18
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 7 and 9.
21
m. blečić Kavur – A. pravidur, 2012, 35-137. 19
b. Kirigin 2008.
22
A. benac – b. Čović 1957, T. XvIII, T. XXvIII, 1, 2, T. XXX, 5, 6, 7, 20
b. marijan 1989, 35-59.
T. XXXX, 1, R. vasić 1982, 5-24, m. parović-pešikan 1961, 21-45 i 21
N. mujezinović 2011, 307-363, A. pravidur 2011, 287-307.
mnogi drugi. 22
m. blečić Kavur – A. pravidur, 2012, 35-137.

14
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

prostoru bosne i Hercegovine pronađene na nekoliko lokali- and Herzegovina: metal vessels, shields, knemides (greaves),
teta i bile su predmetom obrade u mnogobrojnim radovima.23 swords, fibulae, pins and so on.23
Izvjestan broj predmeta koji su pronađeni na lokalitetima u A distinct group of finds displaying Greek influence con-
bosni i Hercegovini pripadaju raznovrsnom grčkom keramič- sists of Štrpci type fibulae, which have been found at a num-
kom materijalu, poput skifosa, kotila, hidrija, kratera, kantaro- ber of sites in bosnia and Herzegovina and have been the
sa, amfora i sličnog posuđa.24 subject of numerous papers.24
Sve ovo je uzrokovalo potrebu za jednim sveobuhvatnim other artefacts found at sites in bosnia and Herzegovina
radom na ovu temu, te adekvatnom prezentacijom ovoga zna- consist of Greek pottery of various kinds, among them sky-
čajnog arheološkog materijala. phoi, kotylai, hydriai, krateres, kantharoi, amphorae and other
similar vases.25
This diversity of ancient Greek and related artefacts
prompted the need for a single, comprehensive work on the
subject and the adequate presentation of this important ar-
chaeological material.

23
A. benac – b. Čović 1957, T. XvIII, T. XXvIII, 1, 2, T. XXX, 5, 6, 7,
T. XXXX, 1, R. vasić 1982, 5-24, m. parović-pešikan 1961, 21-45 and
many more.
23
o ovoj vrsti arheoloških nalaza i historijatu publiciranih radova vidi: 24
For this type of archaeological find and an account of published works
R. vasić 1985, 121-155. see R. vasić 1985, 121-155.
24
m. parović-pešikan 1986, 39-60. 25
m. parović-pešikan 1986, 39-60.

15
ADNAN BUSULADŽIĆ

Kratki historijski A brief history


pregled grčke prošlosti of ancient Greece

Historija stare Grčke predstavlja jedno dugotrajno i dinamič- The history of ancient Greece is that of a long-lasting and
no razdoblje.25 među najvažnijim faktorima koji su utjecali dynamic period.26 Among the most important factors in-
na naseljavanje i stvaranje jedne od najznačajnijih civilizacija fluencing the settlement and formation of one of the most
u staroj Grčkoj, pored egipta26 i mezopotamije,27 su klima i significant civilisations in ancient Greece, along with those
mnoštvo ostrva. Razasuta ostrva na malim udaljenostima bila of egypt27 and mesopotamia,28 were climate and the region’s
su veoma pogodan faktor za moreplovce.28 Različita strujanja many islands. Scattered as these are in close proximity around
koja su se slivala iz crnog mora u egej, te sjeveroistočni vje- the mainland, they constituted ideal conditions for seafar-
trovi koji redovito pušu ljeti bili su više nego povoljna okolnost ing.29 Furthermore, the currents flowing from the black Sea
za ekspanzionistički raspoložene grčke moreplovce koji su te- to the Aegean, and the north-east winds that blew regularly in
žili putovanjima i naseljavanju tih prostora.29 prvi zabilježeni summer, were no less ideal for the expansionist ambitions of
tragovi vezani za prostor antičke Grčke vežu se sa period XXv Greek seafarers aiming to travel to and settle those regions.30
stoljeća stare ere. Tek u kasnijem, ranoheladskom razdoblju, The earliest recorded evidence of the human presence in an-
metalurgija u Grčkoj, vjerovatno pod utjecajima sa sjevera,30 cient Greece dates from the 25th century bce. It was only
postaje bitan faktor u razvoju društvenih odnosa.31 Izvjestan later, in the early Helladic period, that metallurgy, probably as
broj metalnih, prije svega bakrenih nalaza, pronađenih na pro- a result of influences from the north,31 became an important
storu egeje, treba tumačiti prije kao spontani produkt lokal- factor in the development of social relations in Greece.32 A
ne populacije, a ne organiziranog metalurškog rada, koji do number of metal finds, mainly bronze, found in the Aege-
izražaja dolazi tek na početku bronzanog doba32 i počinje se an region, should be regarded as a spontaneous product of
razvijati prema ranom željeznom dobu.33 prostor egeje bio je the local population rather than of organised metal-working,
početno ishodište cjelokupne grčke civilizacije, na što ukazuje which appeared only at the beginning of the bronze Age33
i međusobna geografska isprepletenost i konfiguracija cijelog and gradually evolved, leading in time to the early Iron Age.34
područja.34 Najstarije društvene strukture koje predstavljaju The Aegean was where Greek civilisation as a whole began

25
G. Grote 1851, S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. donlan – J. T.
Roberts 2004. 26
G. Grote 1851, S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. donlan – J. T.
26
J. boardman 1964, 127-175. Roberts 2004.
27
J. boardman 1964, 57-127. 27
J. boardman 1964, 127-175.
28
pored preovlađujućeg mišljenja o ljudskim zajednicama, u stručnoj 28
J. boardman 1964, 57-127.
literaturi se pojavila i kontrovezna teorija o afričkom porijeklu sta- 29
In addition to the widely accepted view of these communities, a more
novništva koje je nastanjivalo prostor stare Grčke. o tome vidi: m. controversial theory has emerged in scholarly literature, claiming that
bernal 1987, m. bernal 2001. a population of African origin settled in ancient Greece. See m. ber-
29
v. djurant 1996, 13-14. nal 1987, m. bernal 2001.
30
b. Govedarica 2011, 45-55. 30
v. djurant 1996, 13-14.
31
b. Govedarica 2011, 55-57. 31
b. Govedarica 2011, 45-55.
32
o metalnim nalazima i početcima metalurgije u staroj Grčkoj vidi: H. 32
b. Govedarica 2011, 55-57.
Tomas 2016, 350-367. 33
For metal finds and the beginnings of metallurgy in ancient Greece
33
m. Kayafa 2006, 213-233. see H. Tomas 2016, 350-367.
34
m. loy 2019, 369-399. 34
m. Kayafa 2006, 213-233.

16
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

osnovu kasnije antičke grčke civilizacije, javljaju se na Kikla- to emerge, as the geography and configuration of the entire
dima i Kritu.35 one odgovaraju početku dinastičkog perioda region reveals.35
u uru i prvim dinastijama egipta. Na prostoru egejskih otoka The earliest social structures forming the basis for what
i priobalja, došlo je do snažnog kulturnog razvoja tokom sva would become the civilisation of ancient Greece emerged in
tri razdoblja bronzanog doba. u prvom ranom razdoblju naj- the cyclades and on crete,36 contemporary with the early dy-
više je izražena Kikladska kultura, koja se razvila na području nastic period in ur and the first dynasties in egypt. The Ae-
istoimenih otoka i trajala je od 3000. do 2000. godine stare gean islands and mainland coastal region saw a surge in cul-
ere.36 u srednjem bronzanom dobu dominirala je minojska tural advance during all three periods of the bronze Age. The
kultura,37 koja je egzistirala na otoku Krit i nekim manjim cycladic culture was most prominent during the early bronze
otocima u periodu od oko 2000. do 1450. godine stare ere. u Age, evolving in the eponymous islands and lasting from 3000
najmlađem razdoblju, kasnom bronzanom dobu, na prosto- to 2000 bce.37 The dominant culture in the middle bronze
ru egeje dominirala je Ahajska, odnosno mikenska kultura Age was the minoan,38 on the island of crete and some of
koja obuhvata razdoblje od oko 1600. godine do 1200./1100. the smaller islands, lasting from circa 2000 to 1450 bce. In
godine stare ere.38 Adekvatne društvene strukture šire se i na the late bronze Age, the Achaean or mycenaean culture was
prostor kopnene Grčke, male Azije i dalje u udaljene krajeve. the dominant culture in the Aegean, emerging around 1600
u ahajskom dobu,39 sredinom drugog milenijuma stare ere, bce and lasting until 1200/1100 bce.39 well-founded so-
formirani su temelji religije, mitologije, te s tim u vezi iko- cial structures also spread to mainland Greece, Asia minor
nografije. ovo su bile osnovne pretpostavke za etabliranje i and even beyond. In the Achaean period,40 the mid 2nd mil-
kasnije širenje grčke kulture. međutim, od 1200. godine stare lennium bce, the foundations were laid of religion, mythol-
ere, sa sjevera počinju dolaziti dorani,40 koji će uništiti znača- ogy, and their associated iconography, forming the basis for
jan dio dotadašnjih civilizacijskih tekovina.41 Slavne događaje the establishment and subsequent expansion of Greek culture.
iz ove epohe opisuju spjevovi Ilijada i odiseja, koji su do danas However, around 1200 bce, the dorians began arriving from
ostali neiscrpan izvor proučavanja društvenih odnosa, religije, the north,41 and the mycenaean culture collapsed, destroying
političke historije, moralnih vrijednosti i običaja toga doba.42 much of what had been achieved.42 The events of this period
u ovim vrlo nemirnim vremenima izvjesnu ulogu u procesu are described in the Iliad and the odyssey, which remain an
egejske seobe imalo je i stanovništvo naseljeno na područji- inexhaustible source for the study of social relations, religion,
ma današnje Srbije, Rumunije i bugarske. prema arheološkim political history, moral values and the customs of the period.43
istraživanjima jače involviranje ilirskog stanovništva zapadnog In these troubled times, the inhabitants of the region consist-
balkana u ovim procesima na egejskom području nije zabilje- ing of present-day Serbia, Romania and bulgaria also played
ženo.43 Na ovom mjestu treba podsjetiti da je egejska seoba some part in the process of Aegean migration, one of the most
jedno od najznačajnijih historijskih zbivanja na kraju drugog significant features of the late 2nd millennium bce.44 Ar-
milenija stare ere.44 chaeological investigations have recorded no marked involve-
poslije egejske, postupno se rađa grčka epoha čiji nositelji ment of the Illyrian people of the western balkans in these
došavši na tlo Grčke nailaze na povoljne okolnosti za nasta- migrations.45
vak društvenog razvitka. postupno se stvaraju preduvjeti za
konsolidaciju ekonomskog i duhovnog segmenta, a što će u
35
m. loy 2019, 369-399.
36
m. I. Finley 1970, 22-30, v. djurant 1996, 15-18.
35
m. I. Finley 1970, 22-30, v. djurant 1996, 15-18. 37
This culture, and those that followed, are divided into early, middle
36
Navedena kultura kao i one koje su slijedile podijeljene su na rana, and late periods. H. Tomas 2016, 70.
srednja i kasna razdoblja. H. Tomas 2016, 70. 38
For the minoan culture see various authors 2011, 14-26, p. G. bahn
37
o minojskoj kulturi Grupa autora 2011, 14-26, p. G. bahn 2006, 168-169. 2006, 168-169.
38
H. Tomas 2016, 14. 39
H. Tomas 2016, 14.
39
v. djurant 1996, 49-79. 40
v. djurant 1996, 49-79.
40
v. djurant 1996, 74-79, 151-152. 41
v. djurant 1996, 74-79, 151-152.
41
e. Heršak 2005, 341 42
e. Heršak 2005, 341
42
v. djurant 1996, 56-67. 43
v. djurant 1996, 56-67.
43
A. benac 1967, 319-336. 44
m. Garašanin 1962, 117-134.
44
m. Garašanin 1962, 117-134. 45
A. benac 1967, 319-336.

17
ADNAN BUSULADŽIĆ

konačnici imati za rezultat napredak usvojenih oblika i tipova The Aegean period was succeeded by the nascent Greek
grčke umjetnosti.45 period, as the newcomers encountered conditions that were
već u rano bronzano doba formiraju se naselja na nenase- conducive to continued social development. The preconditions
ljenom prostoru peloponeza46 i srednje Grčke.47 do kraja III gradually took shape for the consolidation of the economic
milenijuma metalurgija je bila općenito slabo razvijena. Kada and intellectual aspects of society, leading ultimately to the
je prostor Grčke u pitanju, u prilog slabom razvoju metalurgije advancement of the adopted forms and types of Greek art.46
ide i činjenica da je Grčka siromašna rudama.48 Stanovniš- The first settlements appeared in the uninhabited regions
tvo sa grčkog prostora je u III milenijumu imalo intenzivne of the peloponnese47 and central Greece48 no later than the
kontakte sa susjednim područjima makedonije, Trakije i male early bronze Age. metallurgy remained poorly developed un-
Azije. posredstvom Krita,49 to stanovništvo je imalo intenziv- til the end of the 3rd millennium, not least because Greece
ne odnose i sa egiptom.50 I pored nepovoljnih uvjeta za razvoj is poor in metal ores.49 during this period, the inhabitants of
metalurgije, nova tehnološka dostignuća ipak su utjecala na Greece were in frequent contact with the neighbouring re-
grčko društvo. ovo potvrđuju i mnogobrojni nalazi na po- gions of macedonia, Thrace and Asia minor, and also with
dručju sjeverozapadne Grčke, gdje su otkriveni nalazi koji se egypt,50 albeit indirectly through crete.51 despite the less
datiraju u kasno bronzano i rano željezno doba.51 than favourable conditions for the development of metallurgy,
Kritsko društvo52 i država počinju se intenzivnije razvijati new technological advances had an impact on Greece society,
u prvoj polovini II milenijuma stare ere.53 područje Krita je as attested by many finds from north-western Greece dating
bilo čuveno po bogatstvu i plodnosti zemlje.54 ova činjenica from the late bronze and early Iron Ages.52
je uzrokovala i formiranje snažne i organizirane države, koja cretan society53 and the cretan state began to evolve
postaje nezaobilazan faktor u tadašnjem poznatom svijetu.55 markedly in the first half of the 2nd millennium bce.54
Krit je prošao dugotrajnu fazu od samostalnih vladara i oblasti crete was famous for its wealth and its fertile soils,55 con-
do jedinstvene i snažne države56 pod jednim vladarom.57 Sna- ditions ideal for the formation of a strong, organised state,
ga vladara i društvene elite potvrđuje se i monumentalnošću which became a key factor in the then known world.56 The
palata izgrađenih u Knososu,58 Festosu, Hagija Trijadi59 i ma- transition from independent rulers and their territories to a
liji.60 u XvIII stoljeću stare ere dolazi do razaranja ovih gra- unified, powerful state57 under a single ruler was a long, slow
đevina, najvjerovatnije usljed zemljotresa. Nakon ovih kata- process.58 The monumental palaces at Knossos,59 phaestos,
klizmičnih dešavanja dolazi do obnove, ali i jačanja i konačnog Hagia Triada60 and malia,61 which attest to the power of the
ujedinjenja cijelog Krita.61 Naglo, najvjerovatnije zbog napada, ruler and the social elite, were destroyed in the 18th century
opće pljačke, depopulacije i porobljavanja stanovništva, te za- bce, probably as a result of an earthquake. This catastrophe
uzimanja teritorije, Ahajci (mikenjani) oko 1400. godine stare was followed by partial recovery and the strengthening and

45
N. cambi 2002, 7.
46
o peloponezu vidi: N. G. l. Hammond 2008, 321-360. 46
N. cambi 2002, 7.
47
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. donlan – J. T. Roberts 2004, 13- 47
For the peloponnese see N. G. l. Hammond 2008, 321-360.
22. 48
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. donlan – J. T. Roberts 2004, 13-
48
H. d. F. Kito 2008, 31-49. 22.
49
m. I Finley 1970, 30-47. 49
H. d. F. Kito 2008, 31-49.
50
o egipatskoj materijalnoj kulturi vidi: S. Andrenucci 2012. 50
For egyptian material culture see S. Andrenucci 2012.
51
K. A. wardle 1977, 153-201, b. Čović 1980, 68. 51
m. I Finley 1970, 30-47.
52
v. djurant 1996, 21-23. 52
K. A. wardle 1977, 153-201, b. Čović 1980, 68.
53
J. baikie 1910. 53
v. djurant 1996, 21-23.
54
J. c. mcenroe 2010, 3-19. 54
J. baikie 1910.
55
dž. b. bjuri – R. migs 2008, 28. 55
J. c. mcenroe 2010, 3-19.
56
J. boardmann 2008, 222-234, R. F. willetts 2008, 234-249. 56
dž. b. bjuri – R. migs 2008, 28.
57
H. berve 1963, 25-33. 57
J. boardmann 2008, 222-234, R. F. willetts 2008, 234-249.
58
J. c. mcenroe 2010, 69-81, p. G. bahn 2006, 292-293, J. N. cold- 58
H. berve 1963, 25-33.
stream 2006, 581-597, J. baikie 1910, 63-83. 59
J. c. mcenroe 2010, 69-81, p. G. bahn 2006, 292-293, J. N. cold-
59
J. baikie 1910, 117-139. stream 2006, 581-597, J. baikie 1910, 63-83.
60
A. w. lawrens 1967, 22-52. 60
J. baikie 1910, 117-139.
61
J. baikie 1910, 211-232. 61
A. w. lawrence 1967, 22-52.

18
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

ere osvajaju Krit. od sredine XII stoljeća stare ere dolazi do ultimate unification of crete as a whole,62 until, probably as a
konačnog osvajanja Krita od strane kontinentalne Grčke. ovu result of invasion, plunder, depopulation and enslavement of
vlast Ahajaca kasnije ruše dorani, čija etnička komponenta the population, the mycenaeans conquered crete circa 1400
postaje preovladavajuća na otoku.62 pored spomenutih palača bce. mycenae in turn collapsed, and by the mid 12th century
i urbanih naselja, za Krit se posebno veže postojanje kritskog bce crete was conquered by the mainland Greeks. Achaean
pisma.63 rule was later brought down by the dorians, who became the
Jedno od središta kulturnog života i civilizacijskih tekovina dominant ethnic group on the island.63 crete is known not
u III i II milenijumu stare ere bio je grad Troja,64 smješten na only for its great palaces and urban settlements but also for its
sjeverozapadnoj obali male Azije.65 o samoj Troji66 i čuvenoj scripts, including the still undeciphered linear A.64
vojnoj opsadi od strane Grka,67 sačuvani su podaci u poznatim The city of Troy,65 on the north-west coast of Asia mi-
homerskim epovima68 „Ilijada“69 i „odiseja“.70 pored ratova sa nor,66 was one of the centres of cultural life and civilisation in
Hetitima, Trojanci su očito bili u permanentnom sukobu sa the 3rd and 2nd millennia bce. Troy itself,67 and the famous
Ahajcima. u XI stoljeću stare ere Troju71 u većem procentu siege by Greek warriors,68 are described in Homer’s famous
naseljava i stanovništvo iz Trakije.72 epics,69 the Iliad70 and the odyssey.71 The Trojans not only
predstavnici kulture koja se rasprostirala kontinentalnom fought wars against the Hittites, but appear to have been in
Grčkom u razdoblju od XvII/XvI do XIII/XII stoljeća stare a permanent state of conflict with the Achaeans. A high pro-
ere, imali su sjedište u mikeni.73 Sam grad mikena se nalazio portion of Thracians72 also settled in Troy in the 11th century
na peloponezu u Argolidi.74 do danas su ostali bogati tragovi bce.73
postojanja ovog grada.75 mikena je u široj javnosti postala po- mycenae was the centre of the culture that spread through-
znata po citadeli, kraljevskoj palati,76 kapiji sa čuvenim lavljim out mainland Greece from the 17th/16th centuries to the
vratima, te grobnicama77 iz kružnih nekropola A i b i Atre- 13th/12th centuries bce.74 The eponymous city, of which
jevoj grobnici.78 ovi mikenski grobovi79 bili su mjesto otkri- a wealth of remains still exists,75 was in the Argolid, in the
ća velikog broja predmeta, nakita, posuđa, figurina, čuvenih north-eastern peloponnese.76 It is best known to the general
maski od zlata i elektruma.80 mikenska kultura81 poznata je i public for its citadel, its royal palace,77 the lion Gate, and its
po bogatom mikenskom zanatstvu,82 ali i glinenim pločicama tombs:78 the Shaft Graves or circle A graves and the circle
b graves, and the Treasury of Atreus or Tomb of Agamem-
non.79 These mycenaean graves80 yielded a quantity of arte-
62
v. djurant 1996, 74-79, 151-152. facts: jewellery, vessels, figurines, and their famous gold and
63
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 7-37, v. djurant 1996, 25-26, J.
baikie 1910, 232-260. 62
J. baikie 1910, 211-232.
64
Grupa autora 2011, 26-40. 63
v. djurant 1996, 74-79, 151-152.
65
m. I. Finley 1970, 13-22. 64
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 7-37, v. djurant 1996, 25-26, J.
66
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- baikie 1910, 232-260.
gie, vI, 1909, 1232-1260. 65
Grupa autora 2011, 26-40.
67
R. Katičić 1988, 5-25, isti autor 1989, 39-79. 66
m. I. Finley 1970, 13-22.
68
J. latacz 2004. 67
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
69
Homer 1961. gie, vI, 1909, 1232-1260.
70
G. Grote 1851, 284-340, H. d. F. Kito 2008, 49-73, A. loma 2007, 68
R. Katičić 1988, 5-25, idem 1989, 39-79.
21-39. 69
J. latacz 2004.
71
p. G. bahn 2006, 298-299. 70
Homer 1961.
72
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 38-42. 71
G. Grote 1851, 284-340, H. d. F. Kito 2008, 49-73, A. loma 2007,
73
m. I Finley 1970, 47-58. 21-39.
74
o mikeni vidi. R. castleden 2005. 72
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 38-42.
75
H. berve 1963, 33-47, R. castleden 2005, 42-54. 73
p. G. bahn 2006, 298-299.
76
A. w. lawrens 1967, 65-83. 74
m. I Finley 1970, 47-58.
77
R. casteleden 2005, 91-104, p. G. bahn 2006, 296-297. 75
H. berve 1963, 33-47, R. castleden 2005, 42-54.
78
dž. b. bjuri – R. migs 2008, 26. 76
For mycenae see R. castleden 2005.
79
S. d. Jalkotzy 2006, 151-181. 77
A. w. lawrence 1967, 65-83.
80
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 42-68. 78
R. casteleden 2005, 91-104, p. G. bahn 2006, 296-297.
81
Grupa autora 2011, 26-40. 79
dž. b. bjuri – R. migs 2008, 26.
82
d. i m. petruševski 1968, 35-61. 80
S. d. Jalkotzy 2006, 151-181.

19
ADNAN BUSULADŽIĆ

sa tzv. linear b pismom.83 Nestankom mikenske civilizacije84 electrum masques.81 mycenaean culture82 is also famous for
dogodile su se značajne promjene u društvenim odnosima na its fine craftsmanship,83 as well as for its clay tablets written
prostoru onovremenog grčkog svijeta.85 in linear b script.84 The decline and eventual collapse of the
Tokom XIII i XII stoljeća stare ere dolazi do velikih seoba mycenaean civilisation85 resulted in major changes to social
na prostoru balkana i male Azije.86 Inače kroz čitavo vrijeme relations in the Greek world of that time.86
antičke Grčke, zapadna obala male Azije je bila neizostavna The 13th and 12th centuries bce saw great waves of mi-
teritorija u naseljavanju Ahajaca, dorana i drugih.87 u ovim gration into the balkans and Asia minor.87 Indeed, throughout
procesima razoreno je kritsko i mikensko kraljevstvo. Rezultat the entire period of ancient Greece, the Achaeans, the dori-
svega je bila duboka socijalno-ekonomska, ali i kulturna pro- ans and other peoples settled in the western coastal region of
mjena u bazenu egejskog mora. u ovim procesima ključnu Asia minor,88 while the cretan and later the mycenaean king-
ulogu imali su novi osvajači – dorani.88 prvi osvajački pote- doms collapsed. The outcome was profound socio-economic
zi dorana su išli morskim putem. cilj su bili mnogobrojni and cultural change in the Aegean region, in which the dori-
nebranjeni otoci. Sa prostora južne makedonije dorani su an invaders played a key role.89 Their first conquests were from
krenuli na ostrva Krit i Rodos. druga njihova grupa je kre- the sea; their targets, the many undefended islands. Setting
nula kopnenim putem, u Tesaliju i epir. Nakon više vojnih out from southern macedonia, they aimed for the islands of
pohoda i neuspjeha, dorani su na kraju pobijedili Ahajce i za- crete and Rhodes. The next group of dorians moved overland
uzeli nabolji dio peloponeza: lakoniju,89 Argolidu, meseniju i to Thessaly and epirus and, after several military campaigns
Istamsku prevlaku. većinu domaćeg stanovništva peloponeza ending in failure, finally defeated the Achaeans and occupied
dorani su asimilirali, a Ahajci se kao posebna etnička skupina much of the peloponnese: laconia,90 the Argolid, messenia
zadržavaju na izoliranom prostoru Arkadije i na Kipru, gdje and the Isthmus. The dorians assimilated the majority of the
zadržavaju svoj dijalekt. u periodu dorske seobe90 izdvaja se indigenous people of the peloponnese, while the Achaeans, a
i jonska grupa plemena,91 koja je kasnije igrala veliku ulogu distinct ethnic group, held onto the isolated region of Arcadia
u historiji antičke Grčke.92 Jonjani – „domorodi“ naseljavaju and in cyprus, where they retained their dialect. Another dis-
skoro sva otočja egejskog mora i maloazijske obale.93 Četvr- tinct group to emerge at the time of the dorian migration91
ta velika grupa grčkih plemena poznata je po imenu eolci was that of the Ionian tribes,92 who later played a major part in
– „mješanci“.94 oni su zauzeli područje Tesalije i beotije, te the history of ancient Greece.93 The “aboriginal” Ionians set-
koloniziraju lezbos i eolidu,95 šireći pri tom svoj utjecaj i van tled on almost every Aegean island and the coastal regions of
definiranih granica.96 Asia minor.94 A fourth large group of Greek tribes, the Aeoli-
postanak Sparte97 vezan je također za dorsku seobu.98 prije ans,95 occupied Thessaly and boetia, and colonised lesbos and
dolaska dorana, prostor peloponeza, gdje je bila smještena i

83
R. castleden 2005, 85-91, d. i m. petruševski 1976, 327-339, p. Hr.
Ilievski 1987, 5-23, isti autor 1989, 5-39.
84
v. djurant 1996, 41-49. 81
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 42-68.
85
v. R. d. desborough 1964, 241-244. 82
Grupa autora 2011, 26-40.
86
e. Heršak 2005, 341-342. 83
d. and m. petruševski 1968, 35-61.
87
e. Akugal 1969, 16-32. 84
R. castleden 2005, 85-91, d. and m. petruševski 1976, 327-339, p.
88
H. berve 1963, 47-53. Hr. Ilievski 1987, 5-23, idem 1989, 5-39.
89
v. djurant 1996, 89. 85
v. djurant 1996, 41-49.
90
J. vanschoonwinkel 2006, 134-139. 86
v. R. d. desborough 1964, 241-244.
91
o jonskim migracijama J. vanschoonwinkel 2006, 121-130. 87
e. Heršak 2005, 341-342.
92
e. Heršak 2005, 341. 88
e. Akugal 1969, 16-32.
93
o Joniju i različitim tumačenjima i historijskim ličnostima sa ovim 89
H. berve 1963, 47-53.
imenom vidi: R. Katičić 1973, 185-203. 90
v. djurant 1996, 89.
94
e. Heršak 2005, 341. 91
J. vanschoonwinkel 2006, 134-139.
95
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 69-77. 92
For the Ionian migrations see J. vanschoonwinkel 2006, 121-130.
96
m. parović–pešikan 1988, 81-101. 93
e. Heršak 2005, 341.
97
o spartanskom društvu vidi: A. musić 1942, 6-8. 94
For Ionia and various interpretations and historical figures with this
98
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. donlan – J. T. Roberts 2004, 91- name see R. Katičić 1973, 185-203.
110. 95
e. Heršak 2005, 341.

20
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Sparta,99 bio je naseljen Ahajcima. dolaskom dorana na pelo- Aeolia,96 their influence thus extending beyond their defined
ponez, Ahajci su djelimično uništeni, djelimično podjarmlje- borders.97
ni, a djelimično asimilirani sa osvajačima. Sparta kao naselje The emergence of Sparta98 is also associated with the dori-
osnovana je u IX stoljeću stare ere, dok je dorska najezda za- an migration. 99 before the arrival of the dorians, the pelopon-
vršavala u vIII stoljeću stare ere.100 period formiranja jake dr- nese, where Sparta was located,100 was inhabited by Achaeans,
žave trajao je oko jednog stoljeća i podrazumijevao je dorsku some of whom were killed by the conquering dorians, some
konsolidaciju i oblikovanje novog društveno-političkog ure- subjugated, and some assimilated. The settlement of Sparta was
đenja sa jakim militarističkim elementom, po čemu je Sparta founded in the 9th century bce, and the dorian incursions
kasnije i bila poznata.101 u periodu IX i vIII stoljeća dorani were complete by the 8th century bce.101 The formation of a
su se koncentrisali i formirali pet naselja u lakoniji u doli- strong state took about a century, entailing dorian consolida-
ni eurota. ova naselja su obrazovala glavni centar poznat po tion and the establishment of a new socio-political order with a
imenu Sparta.102 powerful militaristic component, for which Sparta would later
Krit je u I milenijumu stare ere bio prostor u kome su no- be known.102 during the 9th and 8th centuries the dorians co-
sioci vlasti bili dorani, te je kontakt sa Spartom103 bio pri- alesced into five settlements in the eurotas valley in laconia,
lično intenzivan. I ovdje su, kao i u Sparti, bili primijenjeni which constituted the principal centre known as Sparta.103
društveni poredak i oštra podjela stanovništva. S druge strane, In the 1st millennium bce crete was ruled by the dori-
područje bogate i plodne ravnice u regiji Tesalije je zadržalo ans, and fairly close contacts with Sparta were maintained.104
društvene odnose slične periodu homerske Grčke. već od vI Here too, as in Sparta, the social order entailed strict division
stoljeća stare ere, Tesalci su bili jedno od najmoćnijih plemena of the population. In Thessaly, on the other hand, with its fer-
i igrali su važnu ulogu u općegrčkim poslovima.104 tile plains, social relations remained very much as they were
beotija je predstavljala plodnu regiju105 naseljenu stanov- in Homeric Greece. by the 6th century bce, the Thessalians
ništvom koje je došlo iz Tesalije.106 u političkom kontekstu were one of the most powerful tribes, playing an important
posebno bitna pojava je beotski savez iz vI stoljeća, sastavljen part in Greek affairs as whole.105
od niza beotskih gradova, na čijem je čelu stajao najvažniji boeotia was another fertile region,106 whose inhabitants
beotski grad, Teba.107 had come from Thessaly.107 In the political context, the 6th
Najstariji period ljudskog postojanja na području Atike century boeotian league, which brought together a number
zabilježen je arheološkim istraživanjima.108 u samoj Ateni109 of boeotian cities, headed by the largest, Thebes, was an im-
i području neposredno u blizini pronađeni su tragovi koji do- portant factor.108
piru do neolita.110 Najstarija pronađena grobnica datira se u The earliest human presence in Attica has been recorded
III milenijum stare ere. Na atenskom Akropolju111 pronađeni through archaeological investigations.109 Remains dating back
su i ostaci dvorca mikenskog tipa, a na drugim lokalitetima i to the Neolithic have been found in Athens itself110 and its

96
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 69-77.
99
o Sparti vidi: m. dillon – l. Garland 2010, 214-257. 97
m. parović–pešikan 1988, 81-101.
100
N. G. l. Hammond 2008, 326-341. 98
For Spartan society see A. musić 1942, 6-8.
101
m. I. Finley 1970, 109-120. 99
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. donlan – J. T. Roberts 2004, 91-
102
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 99-111. 110.
103
o Sparti vidi: v. djurant 1996, 89-104. 100
For Sparta see m. dillon – l. Garland 2010, 214-257.
104
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 115-116. 101
N. G. l. Hammond 2008, 326-341.
105
w. G. G. Forrest 2008, 288-300. 102
m. I. Finley 1970, 109-120.
106
v. R. A. desborough 1964, 120-122, 127-138. 103
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 99-111.
107
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 116-121, y. Kalliontzis – N. pa- 104
For Sparta see v. djurant 1996, 89-104.
pazarkadas 2019, 293-317. 105
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 115-116.
108
v. R. A. desborough 1964, 112-119, A. balitsari – J. K. papadoulos 106
w. G. G. Forrest 2008, 288-300.
2019, 119-145. 107
v. R. A. desborough 1964, 120-122, 127-138.
109
o Ateni vidi: v. djurant 1996, 115-140. 108
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 116-121, y. Kalliontzis – N. pa-
110
Neolitsko razdoblje na tlu Grčke je dobro zastupljeno i na drugim pazarkadas 2019, 293-317.
područjima poput zapadnog dijela grčke makedonije. m. Fotiadis et 109
v. R. A. desborough 1964, 112-119, A. balitsari – J. K. papadoulos
al. 2019, 1-41. 2019, 119-145.
111
p. G. bahn 2006, 306-307, 312-313. 110
For Athens v. djurant 1996, 115-140.

21
ADNAN BUSULADŽIĆ

mnoštvo keramike i raznih drugih predmeta koji se stavljaju immediate surroundings.111 The earliest tomb so far discov-
u vremenski okvir, kraj bronzanog doba. postmikenski period ered has been dated to the 3rd millennium bce. The remains
poznat je po jednoj unikatnoj pojavi, tzv. protogeometrijskoj of a mycenaean-type palace have been found on the Acrop-
i geometrijskoj keramici. prostor Atike koji je u najstarijem olis of Athens,112 while other sites have yielded quantities of
periodu bio razjedinjen vremenom se ujedinjava u jedno or- pottery and other objects dating from the late bronze Age.
ganizaciono područje, dobro povezano i komunikacijski.112 The post-mycenaean period is known for a unique feature,
Atici se pripajaju paralija – obalski dio, dijakrija – sjeverni known as proto-Geometric and Geometric pottery. In earli-
planinski dio te, nakon velikog otpora, i oblast eleusine. Samo est time, Attica was disunited, but with time it coalesced into
uređenje Atene se mijenjalo tokom vremena. Nakon smrti a single organisational region, with good communications.113
posljednjeg atenskog kralja Kodra, na vlast dolazi uprava sa- The paralia or coasts of Attica and the northern highlands
stavljena od devetorice službenih lica – arhonata. ovo je bio known as diacria were merged with Attica, as was eleusine,
nukleus stvaranja vijeća – areopaga, koje je bilo neosporni after much resistance. The organisation of Athens altered
društveno-politički autoritet. Jedan od najstarijih događaja over time. After the death of Kodros, the last king of Athens,
zabilježenih u atenskoj prošlosti je Kilonova zavjera koja se Athens was governed by nine officials, the Archons. This was
desila 640. godine stare ere i koja je u krvi ugušena. u ovom the nucleus for the creation of the council of Areopagus, the
vremenu desili su se i različiti događaji, čiji su rezultati, ali i undisputed socio-political authority. The first reliably dated
sami nazivi kao sinonimi ostali prisutni do danas. Riječ je o event of ancient Athens was the cylonian Affair, named after
drakonovim zakonima,113 u kojima su zabilježene stare usme- cylon, who attempted a coup in 640 bce, which was blood-
ne tradicije, odnosno norme običajnog prava. ovi zakoni su ily crushed. Another feature of the 7th century was growing
čuveni po svojoj strogosti. Kasnije, početkom vI stoljeća stare social unrest, prompting the Areopagus to appoint draco114
ere, dolazi do borbe između atenskog demosa i eupatrida – to draft a strict new code of law, enshrining old oral traditions
plemstva. Tada na scenu dolazi čuveni Solon (594. godine sta- and the norms of customary law. The laws are remembered
re ere),114 koji uspostavlja Solonovo zakonodavstvo.115 ovim to this day in the word “draconian” to denote exceptionally
zakonodavstvom Solon definira snošljive opće društvene od- harsh laws or their application. later, in the early 6th century
nose i obaveze između dva suprotstavljena društvena tabora.116 bce, clashes broke out between the Athenian demos and the
Nakon uspostave novog poretka Solon se povukao, a njegov eupatrids or nobility. enter the famous Solon, in 594 bce,115
sistem je ubrzo pokazao svoje slabe strane. Najvažniji događaj who introduced a set of laws116 as the framework for workable
atenske historije nakon Solona je politički prevrat i učvršće- social relations and the mutual obligations of the two oppos-
nje autokratske vlasti poznate kao tiranija117 pizistrata.118 Sam ing social camps.117 After introducing the new social order,
pizistrat je stekao popularnost svojim vojničkim umijećima i Solon surrendered his authority, and the shortcomings of his
junaštvom koje se ispoljilo u ratu za Salaminu koji je Atena reforms soon became apparent. The most important event
vodila protiv megare.119 Nakon neuspjelog atentata pizistrat in the history of Athens after Solon was political upheaval
uz pomoć vojnih odreda 560. godine stare ere zauzima atenski and the consolidation of autocratic power known as the tyr-
Akropolj i formira autokratsku vlast. Nakon nekoliko protje- anny118 of pisistratos.119 pisistratos himself was a popular ty-
rivanja, vrativši se nazad u Atenu,120 treći put osvaja vlast, koju rant, thanks to the military skills and heroism he displayed
zadržava do smrti. za njegove vladavine društvo i privreda121
111
The Neolithic period is well represented elsewhere in Greece too, for
112
m. mcHugh 2019, 207-241. example in the western part of Greek macedonia.. m. Fotiadis et al.
113
m. dillon – l. Garland 2010, 297-301. 2019, 1-41.
114
A. Andrewes 2008, 375-392. 112
p. G. bahn 2006, 306-307, 312-313.
115
v. djurant 1996, 130-137. 113
m. mcHugh 2019, 207-241.
116
m. dillon – l. Garland 2010, 301-318. 114
m. dillon – l. Garland 2010, 297-301.
117
o pojavi tiranije u grčkom društvu vidi: m. dillon – l. Garland 2010, 115
A. Andrewes 2008, 375-392.
257-297. 116
v. djurant 1996, 130-137.
118
A. Andrewes 2008, 392-417, v. djurant 1996, 137-140. 117
m. dillon – l. Garland 2010, 301-318.
119
o megari vidi: v. djurant 1996, 108-112. 118
For tyranny in Greek society see m. dillon – l. Garland 2010, 257-
120
o atenskom društvu i institucijama vidi: A. musić 1942, 8-26. 297.
121
o grčkoj privredi vidi: A. möller 2000, 39-89. 119
A. Andrewes 2008, 392-417, v. djurant 1996, 137-140.

22
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

se konsolidiraju. on osvaja novu teritoriju i formira naselja i in the war against the megarians for the island of Salamis.120
kolonije. Nakon njegove smrti 527. godine stare ere na vlast In 560 bce, after a failed attempt, pisistratos and his mer-
dolaze njegovi sinovi, Hipija i Hiparh, koji bivaju zbačeni.122 cenary force occupied the Acropolis and seized the reins of
Hiparh je ubijen u atentatu 514. godine stare ere, dok je Hi- government. However, he was ousted from office and twice
pija pretrpio poraz od strane Sparte 511. godine stare ere. Na exiled, but on his second return to Athens,121 he successfully
scenu stupa Klisten, koji uvodi mnogobrojne mjere iz oblasti took power for the third time, holding it until his death. un-
zakonodavstva, uređuje nove teritorijalne jedinice - file, mije- der pisistratos, society and the economy were strengthened.122
nja karakter političkih institucija. početkom 506. godine stare He also conquered new territory and established settlements
ere dolazi i do općeg napada s juga, zapada i sjevera na Atiku. and colonies. After his death in 527 bce his sons Hippias
Napad su predvodili peloponežani, beoćani i Halkiđani. Ate- and Hipparchos took over power, but after Hipparchos was
na je uspjela da savlada ovaj napad i da pobijedi neprijatelje.123 assassinated in 514 bce the tyranny became harsher under
među vrlo važna dešavanja u prošlosti antičke Grčke spa- Hippias, and was overthrown123 by cleisthenes, with the help
daju svakako grčko-perzijski ratovi.124 oni su ostavili vidan of Sparta. cleisthenes set about introducing a wide range of
trag u životu svih zemalja koje gravitiraju Sredozemlju.125 Ne- laws, defined new territorial units, the phyle, and altered the
posredni povod za ove ratove je bio Jonski ustanak126 protiv character of the political institutions. In early 506 bce Attica
perzijskih vladara 500./499. godine stare ere127 predvođen mi- came under attack from the south, west and north, under the
letskim vladarom Aristagorom.128 Nakon višegodišnje borbe peloponnesians, boeotians and chalcidians, but Athens suc-
i mnogobrojnih bitaka perzijanci su osvojili grčki prostor u cessfully resisted and overcame the enemy forces.124
maloj Aziji.129 Rat je okončan konačnim pokoravanjem Grka The Greco-persian wars were events of great significance
i zauzimanjem mileta, 494. godine stare ere.130 do 493. go- in ancient Greece,125 and left their mark on the life of all the
dine stare ere perzijanci su uspostavili svoju vlast i okupirali countries surrounding the mediterranean.126 The immediate
posljednje ustaničke gradove.131 ovo nije bio kraj grčko-per- cause of these wars was the Ionian Revolt127 against persian
zijskih ratova. perzijski pohodi protiv Grka nastavljeni su kao rule in 500-499 bce,128 led by the milesian tyrant Aris-
prvi i drugi darijev pohod iz 492. i 490. godine stare ere, koji tagoros.129 After years of fighting and numerous battles, the
su završili porazom perzijanaca na maratonskom polju 13. 9. persians conquered the Greek area of Asia minor,130 and
490. godine stare ere. 132 the first phase of the Greco-persian wars ended with the fi-
Nakon jednog desetljeća relativnog mira, 480./479. godine nal defeat of the Greeks and the capture of miletus in 494
stere ere dolazi do novog pohoda perzije na Grčku.133 među bce.131 by 493 bce the persians had established their rule
najvažnijim vojnim događajima je bila pomorska bitka kod and occupied the last rebel cities.132 This was not, however,
Salamine 28. 9. 480. godine stare ere, u kojoj su perzijanci the end of the Greco-persian wars. persian campaigns against
opet poraženi.134 do poraza perzijske vojske i flote došlo je i the Greeks continued with darius’s first invasion of Greece
u bitkama kod plateje i mikale.135 ovim pobjedama otvoren in 492 and second invasion in 490 bce, and ended with the
defeat of the persians at the battle of marathon on 13 Sep-
tember 490 bce. 133
122
m. dillon – l. Garland 2010, 318-341.
123
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 160-180. 120
For megara see v. djurant 1996, 108-112.
124
m. N. Đurić 1972, 47-89. 121
For Athenian society and institutions see A. musić 1942, 8-26.
125
H. berve 1963 II, 40-62. 122
For the Greek economy see A. möller 2000, 39-89.
126
m. dillon – l. Garland 2010, 360-363. 123
m. dillon – l. Garland 2010, 318-341.
127
Grupa autora 2011, 96-110. 124
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 160-180.
128
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 127-138. 125
m. N. Đurić 1972, 47-89.
129
J. boardman 1964, 118-127. 126
H. berve 1963 II, 40-62.
130
m. N. Đurić 1972, 51. 127
m. dillon – l. Garland 2010, 360-363.
131
o perzijskoj ulozi na prostoru Trakije vidi: b. Isaac 1986, 89-90. 128
Grupa autora 2011, 96-110.
132
m. N. Đurić 1972, 55, v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 186-198. 129
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 127-138.
133
o kulturološim utjecajima i prožimanjima vidi: J. boardman 1964, 130
J. boardman 1964, 118-127.
118-127. 131
m. N. Đurić 1972, 51.
134
m. N. Đurić 1972, 71-75. 132
For the role of persia in Thrace see b. Isaac 1986, 89-90.
135
m. N. Đurić 1972, 89. 133
m. N. Đurić 1972, 55, v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 186-198.

23
ADNAN BUSULADŽIĆ

je put ka nesmetanom razvoju kao i općem procvatu grčke After a decade of relative peace, the persians launched a
kulture136 i ekonomije.137 new campaign against the Greeks in 480/479 bce.134 The na-
Nakon pobjede nad perzijom, period vrlo burnih dešava- val battle of Salamis on 28 September 480 bce, in which the
nja na grčkom prostoru zabilježen je kao period pentekon- persians were once again defeated, was one of the key military
taetija ili pedesetogodišnjice. Izlazak Sparte iz općegrčkog events of this campaign.135 The persian army and fleet were
saveza, formiranje delskog saveza i njeno pretvaranje u po- also defeated in the battles of plataea and mycale.136 These
morsku državu Atene, bili su glavni događaji koji su obilježili victories paved the way for Greek culture137 and the economy
ovaj period.138 ovi međugrčki konflikti139 bili su i neposredni to develop and flourish undisturbed.138
uzrok čuvenog peloponeskog rata140 koji je trajao od 431. do The Greek victory over the persians was followed by a
404. godine stare ere.141 u tom višedecenijskom ratu izvori su period of great turbulence in Greece from 480 to 431 bce,
zabilježili više različitih događaja, poput Arhidamovog rata, known as the pentecontaitia or period of fifty years between
pada perikla,142 opsade plateje, građanskog rata na lezbosu i the defeat of the persians at plataea and the beginning of the
Korkiri, ratne operacije kod pila i u Trakiji,143 Nikijinog mira pelopennesian war in 431. The principal events of this peri-
i sicilijanske ekspedicije, političkih previranja u Ateni, de- od139 were the withdrawal of Sparta and the peloponnesian
kelejskog mira, postupnog raspadanja atenske arhe i jačanja league from the loose Greek alliance, and the formation of the
oligarhije, ponovnog angažmana perzije, prevrata iz 411. go- delian league from the remaining Greek city states. Athens
dine stare ere, borbe za moreuze, obnove demokratije u Ateni, assumed the leadership of the league and became the naval
ratnih dešavanja u Joniji, bitke kod egospotama i vladavine state of Athens. These internecine Greek conflicts140 were the
tridesetorice.144 ovo su samo najmarkantniji događaji vezani cause of the famous peloponnesian war between the delian
za ovaj dugi rat. Rat je završio pobjedom Sparte nad Atenom league and the peloponnesian league led by Sparta,141 which
404. godine stare ere,145 ostavivši i značajne socijalne i privred- lasted from 431 to 404 bce.142 Sources record many different
ne promjene146 u grčkom društvu.147 events during this long war, among them the Archidamian
period Iv stoljeća stare ere ostao je upamćen po društvenoj war of 431-421 bce, the death of the Athenian strategos
i ekonomskoj krizi.148 Nakon sloma utjecaja Atene,149 Sparta pericles in the plague of 430 bce,143 the siege of plataea in
postaje hegemon.150 ova činjenica nije bila rezultat svršenog 429-427 bce, civil war on lesbos and corcyra, the battle
čina nego permanentnih političkih, vojnih, diplomatskih su- of pylos in 425 bce and fighting in Thrace,144 the peace of
koba zaraćenih grčkih zajednica. Kao rezultat vrlo zamršenih Nicias in 421 bce and the Sicilian expedition of 415-413
dešavanja u sjećanju budućih pokoljenja je ostao Antalkidin bce, political upheavals in Athens, the decelean peace, the
ili carski mir iz 386. godine stare ere. ovim sporazumom i decline of democracy in Athens and the rise of oligarchy, the
renewed involvement of persia, the coup in Athens in 411
bce, the battle for the straits, the restoration of democracy
136
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 199-212.
137
T. Amemiya 2007, o grčkoj antičkoj ekonomiji vidi: c. G. Starr 2008, in Athens, fighting in Ionia, the battle of Aegospotami in 405
417-442.
138
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 214-227.
139
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 143- 134
For cultural influences and intermingling see: J. boardman 1964, 118-
145, 166-225. 127.
140
I. Jordović 2007, 91-111, H. d. F. Kito 2008, 159179. 135
m. N. Đurić 1972, 71-75.
141
m. N. Đurić 1972, 134-174. 136
m. N. Đurić 1972, 89.
142
I. Jordanović 2000, 77-89, m. N. Đurić 1972, 136-152, S. b. pomeroy 137
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 199-212.
– S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 145-148, Grupa 138
T. Amemiya 2007. For the economy of ancient Greece see c. G. Starr
autora 2011, 110-122, p. G. bahn 2006, 312. 2008, 417-442.
143
o grčkom prisustvu u Trakiji vidi: b. Isaac 1986. 139
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 214-227.
144
m. N. Đurić 1972, 175-176. 140
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 143-
145
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 291-384. 145, 166-225.
146
o grčkoj ekonomiji T. Amemiya 2007. 141
I. Jordović 2007, 91-111, H. d. F. Kito 2008, 159179.
147
m. m. Austin – p. vidal-Naquet 1977, 131-159. 142
m. N. Đurić 1972, 134-174.
148
H. d. F. Kito 2008, 180-200. 143
I. Jordanović 2000, 77-89, m. N. Đurić 1972, 136-152, S. b. pomeroy
149
Grupa autora 2011, 52-64. – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 145-148, Grupa
150
o Sparti vidi: S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Rob- autora 2011, 110-122, p. G. bahn 2006, 312.
erts 2004, 91-110. 144
For the Greek presence in Thrace see b. Isaac 1986.

24
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

potčinjavanjem grčkih gradova151 došlo je i do ukrupnjavanja i bce, and the brief rule of the pro-Spartan Thirty Tyrants in
povezivanja grčkih državica. Čitava grčka regija je podijeljena 404-403 bce.145 These are just some of the most prominent
na dva dijela. Istok, pod vlašću i utjecajem perzije i kopnena events of this long war, which ended in 404 bce with the
Grčka pod vlašću Sparte.152 defeat of Athens by the Spartans,146 having led to significant
vlast Sparte nad podjarmljenim grčkim gradovima nije social and economic changes147 within Greek society.148
mogla ostati dugotrajno rješenje.153 Surovo vladanje Spartana- The 4th century bce was marked by social and economic
ca, samovolja i otvoreno negiranje svih demokratskih tečevina, crisis.149 After the loss of Athenian influence,150 Sparta became
neminovno su doveli do reakcije.154 Na sjeveru Grčke formira a hegemony,151 not as a result of a fait accompli but of constant
se Halkidički savez sa olintom na čelu, čiji je primarni cilj bio political, military and diplomatic clashes between the warring
pružanje otpora Sparti. Spartanci u dva navrata, tokom 381. i Greek communities. The peace of Antalidas or King’s peace of
380. godine stare ere, poduzimaju vojne pohode protiv olinta, 386 bce, the outcome of highly complex events, marked the
ali bezuspješno. Konačno, 379. godine stare ere nakon višego- end of the corinthian war. This treaty, and the subjugation
dišnje brutalne opsade, olint je pao u ruke Sparte. osim Ate- of Greek cities,152 led to the expansion and merger of Greek
ne,155 cijela Grčka je bila pod nadzorom Sparte. Krajem 379. statelets. The entre Greek region was divided into two: the
godine stare ere, buknuo je ustanak u Tebi pod pokrovitelj- east, under persian rule and influence, and mainland Greece
stvom atenskih vlasti. vlast Sparte je bila zbačena. započeo je ruled by Sparta.153
otvoreni rat između dva vječita takmaca, dva suprotstavljena Spartan rule over the subjugated Greek cities could not be
politička koncepta - Sparte i Atene. Sparta je nakon dva neu- a lasting solution.154 The harsh rule of the Spartans, and their
spjela pohoda 378. i 377. godine stare ere bila poražena. Teba, the arbitrary and blatant negation of all the achievements
saveznica Atene je već ranije, 379. godine stare ere, obnovila of democracy, led inevitably to a reaction.155 The chalcidian
beotski savez. ovaj savez postaje centralizirana demokratska league, led by olynthos, came into being in the north when
država sa jasno profiliranom državnom hijerarhijom. u to vri- several cities broke away from the delian league with the
jeme, 378. godine stare ere, formira se drugi atenski savez, koji aim of opposing Spartan rule, and continued to expand until
je imao i organe koji su upravljali njime. Riječ je o atenskoj the early 4th century bce. on two occasions, in 381 and
narodnoj skupštini i sinedrionu saveznika, koji je bio pred- 380 bce, the Spartans launched military campaigns against
stavničko tijelo svih članica drugog atenskog saveza. bitkom olynthos, though without success. Finally, in 379 bce, after
kod Naksosa 376. godine stare ere Atena i njeni saveznici su a brutal years-long siege, olynthos fell to the Spartans. The
konačno porazili Spartu, a mnogobrojni grčki gradovi i otoci whole of Greece, with the exception of Athens,156 was now
su se počeli dobrovoljno priključivati Ateni i njenom savezu. under Spartan control. In late 379 bce, under the auspices
ukupan broj članova saveza je porastao na 52. politički proces of the Athenian authorities, the Thebans rose against Sparta,
je išao u pravcu ulaska autonomnih oblasti u sastav savezne which was repulsed. open warfare broke out between the two
ujedinjene države. uspostavlja se sveopći mir 374. godine sta- age-old contestants, two opposing political concepts – Sparta
re ere koji vrlo brzo biva prekršen. Nakon nekoliko godina, and Athens. After two failed campaigns in 378 and 377 bce,
konačno 371. godine stare ere postignut je mir kojim Spar- Sparta was defeated. In 379 bce Thebes, an ally of Athens,
ta definitivno gubi hegemoniju u Grčkoj.156 odredbe ovoga
mira nisu odgovarale novim grčkim državama poput beotije 145
m. N. Đurić 1972, 175-176.
i Tesalije, koje su tražile svoje mjesto u uspostavljanju novih
146
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 291-384.
147
For the Greek economy see T. Amemiya 2007.
odnosa. presudna bitka odigrala se 5. avgusta 371. godine stare 148
m. m. Austin – p. vidal-Naquet 1977, 131-159.
149
H. d. F. Kito 2008, 180-200.
150
Grupa autora 2011, 52-64.
151
For Sparta see S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Rob-
151
o pojavi polisa vidi: J. ober 1993, 129-160. erts 2004, 91-110.
152
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 423-450. 152
For polis, see J. ober 1993, 129-160.
153
m. N. Đurić 1972, 175-202. 153
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 423-450.
154
o spartanskoj vojsci vidi: A. musić 1942, 31-32. 154
m. N. Đurić 1972, 175-202.
155
o Ateni vidi: S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Rob- 155
For the Spartan military, see A. musić 1942, 31-32.
erts 2004, 110-113, 145-148. 156
For Athens see S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T.
156
o hegemoniji Sparte vidi: J. buckler 2003, 12-39. Roberts 2004, 110-113, 145-148.

25
ADNAN BUSULADŽIĆ

ere kod mjesta leuktre, u kojoj su beoćani porazili Spartu.157 had already revived the boeotian league, which became a
Rezultat novih okolnosti je bio potpuna anarhija i socijalni centralised democratic state with a clearly defined state hier-
nemiri, ali i razbijanje peloponeskog saveza na čijem je čelu archy. In 378 bce the Second Athenian league was estab-
donedavno bila Sparta. Gubitkom mesenije, najplodnijeg di- lished, with its own administrative bodies, the Athenian peo-
jela spartanske države, Sparti je zadan udarac od kojeg se ona ple’s assembly and the synedrion, the representative body of
nije oporavila. Kroz čitavo jedno desetljeće na prostoru Grčke all the members of the Second Athenian league. Athens and
su se odigravali sukobi između starih lidera grčkog svijeta, ali her allies finally defeated Sparta at the battle of Naxos in 376
i novoformiranih državnih zajednica koje su htjele direktni bce, and several Greek cities and islands began voluntarily to
upliv i utjecaj na politička i ekonomska pitanja u zemlji. ci- join Athens and its league, until the number of members rose
jelu Grčku je tresao sukob dviju frakcija, različitih oligarhija to 52. The political tendency was for autonomous regions to
i demokratskih grupacija. Atena gubi vojnu nadmoć, ulazeći join the league of allied states. The common peace agreed in
u različite sukobe sa svojim saveznicima. ovo je dovelo do 375 was soon broken; another treaty was drawn up in 371, but
raspadanja drugog atenskog saveza. Formalni početak je bio its provisions were not to the liking of new Greek states such
ustanak većeg dijela saveznika Atene 357. godine stare ere. as boeotia and Thessaly, which demanded their place in the
Izbio je rat između „saveznika“. povod ustanku je bilo odbija- establishment of new relations. on 5 August 371, Sparta was
nje Hiosa da plati porez Ateni. Rezultat svega je bilo konačno defeated by the boeotians in the battle of leuctra,157 and lost
posustajanje Atene 355. godine stare ere. Te godine Atena je its hegemony in Greece.158 The result was anarchy and social
dala autonomiju saveznicima i pomirila se sa starim neprija- unrest, and the break-up of the peloponnesian league until
teljem perzijom.158 recently headed by Sparta. This was followed by the loss of
Sredinom Iv stoljeća stare ere, u periodu vladavine Filipa messenia, the most fertile region of the Spartan state, a blow
(359. – 336. godine stare ere) dolazi do sukoba između Grčke from which Sparta never recovered. clashes between the old
i makedonije.159 To je period kada se makedonija postupno leaders of the Greek world and the newly-established confed-
uzdiže.160 ovaj prostor je prešao dugu razvojnu fazu od raspa- eracies, which demanded direct input and influence on po-
danja prvobitnih zajednica, plemenskog uređenja, do formi- litical and economic matters, continued for an entire decade.
ranja državnog okvira. makedonija razvija ekspanzionističku Greece was shaken by the conflict between two factions, vari-
politiku sa ciljem izlaska na egejsko more.161 ovo je dovelo ous oligarchies and democratic groups. Athens lost its military
i do neizbježnog sukoba između makedonije i Atene.162 Taj superiority in clashes with its allies, resulting in the collapse
odnos je obilježen mnogobrojnim sukobima, „Svetim ratom“, of the Second Athenian league. The formal beginning was in
„drugim svetim ratom“, Heronejskom bitkom i Filokratovim 357 bce, when chios refused to pay taxes to Athens; others
mirom. Rezultat svih ovih aktivnosti bio je Filipovo potči- joined the revolt, sparking war between the “allies.” Finally, in
njavanje Grčke.163 Smrću Filipa II na historijsku pozornicu 355 bce, Athens buckled, granted autonomy to the allies and
dolazi njegov sin i nasljednik, Aleksandar veliki.164 cijelo po- made peace with its old enemy, persia.159
dručje ulazi u period poznat kao period helenizma,165 koji je clashes broke out between Greece and the kingdom of
primarno poznat po pojavi kosmopolitizma.166 organizacija macedon in the mid 4th century bce,160 during the reign of
philip II (359-336 bce), a time when macedon was on the
rise:161 the region had evolved from the break-up of the origi-
157
m. N. Đurić 1972, 194-196. nal communities and tribal order to the framework of a state.
158
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 451-487.
159
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 254-
macedonian policy was expansionist, seeking access to the
270. Aegean Sea.162 Inevitably, this led to clashes between mace-
160
p. cabanes 2005, 146.
161
J. buckler 2003, 430-525.
162
o ovim odnosima vidi: v. djurant 1996, 591-605. 157
m. N. Đurić 1972, 194-196.
163
H. berve 1963, 227-247, Grupa autora 1977a, 335-338. 158
For Spartan hegemony see J. buckler 2003, 12-39.
164
m. N. Đurić 1972, 209-241, S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. 159
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 451-487.
dolan – J. T. Roberts 2004, 270-294, Grupa autora 2011, 154-166, m. 160
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 254-
dillon – l. Garland 2010, 496-536. 270.
165
m. cary 1972. 161
p. cabanes 2005, 146.
166
J. Ferguson 1973, 7-31. 162
J. buckler 2003, 430-525.

26
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Helenskog saveza167 bila je novi oblik ujedinjenja cijele Grčke donia and Athens,163 marked by several wars: the Sacred war,
pod vlašću makedonije.168 u kulturološkom i civilizacijskom the Second Sacred war, the battle of Heiron, and the peace of
smislu169 posljedice djelovanja Aleksandra velikog170 su bile philocrates ending the Third Sacred war in 348 bce. philip
dalekosežne,171 iako je ta velika država172 vrlo brzo nakon nje- had subjugated Greece.164 on his death, his successor was his
gove smrti doživjela disoluciju.173 son and heir, Alexander the Great.165 The entire region entered
Kao krajnja posljedica permanentnog opadanja političke into the period known as Hellenism,166 known principally for
i vojne moći grčko-helenističkog društva, a pod teretom vrlo its cosmopolitanism.167 The Hellenic league or league of
složenih političko-vojnih odnosa i mnogobrojnih ratova, Ri- corinth168 created by philip II had brought together all the
mljani konačno 146. godine stare ere osvajaju prostor Grčke174 Greek states except Sparta into a single entity under macedo-
i inkorporiraju ga u sastav Rima.175 nian rule.169 The actions of Alexander the Great170 were even
posebno treba potcrtati činjenicu da su Grci svoj kulturo- more far-reaching171 in terms of culture and civilisation,172
loški domet širili izvan svog etničkog prostora. etruščani176 i even though the vast empire he created173 broke up soon after
antički Rimljani prihvataju grčke osnovne postavke i civiliza- his death.174
cijske tekovine, vremenom unoseći vlastita iskustva. The ultimate consequence of the declining political and
Grčke tekovine, ali i međusobni utjecaji i prožimanja po- military power of the Greco-Hellenistic state, burdened by
tvrđeni su i kod drugih naroda, iz starijih epoha, koji su di- highly complex politico-military relations and frequent wars,
rektno ili indirektno imali različite komunikacije i kontakte. was the Roman conquest of Greece in 146 bce175 and its
Jedan od eklatantnih primjera su i Hetiti, čija pisana građa incorporation into the state of Rome.176
potvrđuje vrlo konkretna znanja koja su postojala između ova It is important to underline the fact that the cultural reach
dva naroda.177 of the Greeks expanded beyond their own ethnic territory. The
etruscans177 and ancient Romans embraced the fundamental
tenets and civilisational accomplishments of the Greeks, into
which over time they incorporated their own experiences.
The attainments of the Greeks, along with mutual influ-
ences and intermingling with other peoples in ancient times,
can be identified among those peoples who, directly or in-
directly, were in communication or contact with Greece. A
striking example is that of the Hittites, whose writings con-
firm the very specific knowledge of each other among these
two peoples.178

163
See v. djurant 1996, 591-605.
164
H. berve 1963, 227-247, Grupa autora 1977a, 335-338.
165
m. N. Đurić 1972, 209-241, S. b. pomeroy – S. m. burstein – w.
dolan – J. T. Roberts 2004, 270-294, Grupa autora 2011, 154-166, m.
dillon – l. Garland 2010, 496-536.
166
m. cary 1972.
167
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 294- 167
J. Ferguson 1973, 7-31.
319. 168
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 294-319.
168
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 494-519. 169
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 494-519.
169
Grupa autora 2011, 166-174. 170
H. berve 1963, 9-50, p. G. bahn 2006, 173.
170
H. berve 1963, 9-50, p. G. bahn 2006, 173. 171
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 310-326.
171
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 310-326. 172
Grupa autora 2011, 166-174.
172
v. djurant 1996, 607-621. 173
v. djurant 1996, 607-621.
173
m. cary 1972, 1-21, 206-230, 244-267. 174
m. cary 1972, 1-21, 206-230, 244-267.
174
v. djurant 1996, 699-707. 175
v. djurant 1996, 699-707.
175
m. cary 1972, 182-206. 176
m. cary 1972, 182-206.
176
J. boardman 1964, 209-216. 177
J. boardman 1964, 209-216.
177
o. R. Gurney 1952, 46-59. 178
o. R. Gurney 1952, 46-59.

27
ADNAN BUSULADŽIĆ

Grčka kolonizacija Greek colonisation

u periodu srednjeg i kasnog bronzanog doba dolazi do prvih early forms of maritime colonisation179 began in the mid-
oblika pomorske kolonizacije178 od strane minojaca, miken- dle and late bronze Age, with the minoans, the mycenaean
skih Grka i drugih naroda.179 ova iskustva najvjerovatnije su Greeks and other peoples.180 Their experiences probably served
poslužila kao primjer kasnijeg sistemskog procesa kolonizaci- as an example for later systematic colonisation,181 as suggested
je.180 u prilog ove tvrdnje ide i činjenica da se iz tog razdoblja by the evidence of organised military units, which must have
bilježe i organizirane vojne jedinice koje su svakako morale had a certain impact on these colonising activities.182
imati izvjestan utjecaj u navedenim aktivnostima.181 Investigations to date in the northern Italian coastal re-
prema dosadašnjem stepenu istraženosti na području tali- gions have revealed few mycenaean finds prior to the late
janske obale nisu zabilježeni mnogobrojni slučajevi mikenskih Helladic period.183 In the eastern Adriatic region, however,
nalaza prije kasnoheladskog perioda.182 za razliku od sjeverne mycenaean finds have been recorded, among them the sword
talijanske obale, na istočnoj obali Jadrana dokazani su miken- from vučevica near Split, and tombs in Istria. by the 9th cen-
ski nalazi. Riječ je o maču iz vučevice kod Splita, grobnici u tury bce the Greeks had begun to settle the region, though
Istri i drugim. Grci započinju proces naseljavanja već u IX purely for reasons of trade.184 The earliest known Greek pres-
stoljeću stare ere, isključivo zbog trgovačkih razloga.183 u tom ence is that recorded at otranto.185
periodu na lokalitetu otranta utvrđeno je najstarije grčko mycenaean colonisation186 was the precursor of Greek
prisustvo.184 colonisation,187 as attested by the presence of Indo-european
prethodnica grčke kolonizacije185 je bila mikenska.186 ovu forms in mycenaean onomastics.188 However, the mycenaeans
činjenicu između ostalog potvrđuje i indoevropsko naslije- adopted the basic principles of colonisation practised by their
đe u mikenskoj onomastici.187 ona je, pak, preuzela osnovne own precursors, the minoans. It is likely that minoan regions
smjernice prethodne minojske kolonizacije. Najvjerovatnije je and colonies were occupied by force under their influence.189
došlo do nasilnog zauzimanja minojskih kolonija i područja many archaeological finds of mycenaean artefacts190 in the
pod njihovim utjecajima.188 plovidba duž mediterana, raz- Aegean, egypt, Syria, southern Italy, Asia minor, cyprus,
mjena roba i međusobno kulturno prožimanje potvrđeno je Turkey and Sicily, among them vessels and weaponry, provide
znatno prije, već od III milenijuma. u prilog ovoj tvrdnji idu evidence of navigation along the mediterranean, the exchange
i mnogobrojni arheološki nalazi koji potvrđuju ova kretanja of goods and cultural intermingling much earlier, by the 3rd

179
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 65-68,
178
S. b. pomeroy – S. m. burstein – w. dolan – J. T. Roberts 2004, 65-68, for Greek maritime activities see A. musić 1942, 36-39.
o grčkom pomorstvu vidi: A. musić 1942, 36-39. 180
G. R. Tsetskhladze 2006, XXIII-1.
179
G. R. Tsetskhladze 2006, XXIII-1. 181
e. Heršak 2005, 329.
180
e. Heršak 2005, 329. 182
b. F. Steinmann 2018, 149-164.
181
b. F. Steinmann 2018, 149-164. 183
For the late Helladic period see J. maran 2006, 123-151.
182
o kasnoheladskom periodu vidi: J. maran 2006, 123-151. 184
The intermingling of various influences can be observed in numerous
183
međusobna preplitanja različitih utjecaja mogu se pratiti u mnogim aspects of life, particularly from the bronze Age. m. blečić Kavur 2014.
sferama, osobito već od bronzanog doba. m. blečić Kavur 2014. 185
b. Kirigin 2002, 370, H. pamir 2006, 535-545.
184
b. Kirigin 2002, 370, H. pamir 2006, 535-545. 186
J. vanschoonwinkel 2006, 41-115.
185
p. G. bahn 2006, 170-171. 187
p. G. bahn 2006, 170-171.
186
J. vanschoonwinkel 2006, 41-115. 188
S. Smodlaka vitas 2018, 9-31.
187
S. Smodlaka vitas 2018, 9-31. 189
e. Heršak 2005, 330.
188
e. Heršak 2005, 330. 190
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 67.

28
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

i međusobne utjecaje.189 Arheološki nalazi mikenjana u vidu millennium.191 These finds192 clearly reveal the impact of the
posuda, oružja i drugih oblika pronalaženi su na prostorima mycenaeans on mediterranean culture.193 The mycenaean
egejskog mora, egipta, Sirije, južne Italije, male Azije, Ki- potsherd found at debelo brdo near Sarajevo may be seen in
pra, Turske i Sicilije.190 mikenjani su imali očit utjecaj na me- this light.194
diteranske kulture,191 a što potvrđuju i nalazi na navedenim The Greeks began colonising the mediterranean region in
prostorima.192 u skladu sa izrečenim možemo promatrati i the early 8th century bce,195 initially in the northern Ae-
ulomak mikenske keramike pronađen na lokalitetu debelog gean196 and southern Italy197 and, later, in other regions of
brda kod Sarajeva.193 the Apennines,198 Sicily,199 Sardinia,200 the southern coast of
početkom vIII stoljeća stare ere Grci započinju proces ko- France, coastal Spain,201 north Africa202 and the eastern Adri-
lonizacije Sredozemlja.194 pravac njihovog naseljavanja usmje- atic.203 They also colonised Anatolia and the western coast-
ren je na područja sjeverne egeje,195 južne Italije,196 te kasnije i al regions of Turkey.204 one of the earliest centres of archaic
drugih dijelova Apenina,197 Sicilije,198 Sardinije,199 južne obale Greek colonisation was cumai, in campania. Its importance
Francuske, obala Španije,200 sjeverne Afrike201 i istočne obale lay in the fact that a great many Greek cultural advances,205
Jadrana.202 Iz vida se ne smije ispustiti ni kolonizacija Anado- one of which was writing,206 were embraced by Italic peoples
lije, te zapadnih obala Turske.203 među najstarije centre grčke through this Greek colony. colonisation of the black Sea re-
arhajske kolonizacije spada Kima u Kampaniji. Njen značaj se gion began somewhat later, during the 7th century bce.207
ogleda i u činjenici da su preko ove grčke kolonije italski na- The black Sea region208 is known for its many colonies,209
rodi primili ogroman broj grčkih kulturnih tekovina.204 Jedna notably Tyras, berezan, Kerkinitis, olbia and chersonese,210
od tih tekovina je i pismo.205 Nešto kasnije, tokom vII stoljeća at all of which quantities of valuable archaeological artefacts
stare ere, počinju kolonizirati i prostor crnog mora.206 prostor have been found,211 along with necropolises that attest to the
crnog mora207 je poznat po mnogobrojnim kolonijama,208 a influence of the ancient Greeks on the local population.212 It
među najistaknutije mogu se uvrstiti Tiras, berezan, Kerki- is hard to find anywhere in the mediterranean where, directly
nitida, olbija i Hersones,209 na čijim je lokalitetima pronađen or indirectly, the influence Greek civilisation did not reach.213
veliki broj vrlo vrijednih arheoloških predmeta,210 te nekropo-
la koje potvrđuju utjecaj koji su na stanovništvo imali antički

191
m. blečić-Kavur 2012 b, 215-229.
189
m. blečić-Kavur 2012 b, 215-229. 192
J. vanschoonwinkel 2006, 41-113.
190
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 67. 193
e. blake 2014, 4.
191
J. vanschoonwinkel 2006, 41-113. 194
J. A. Sakellarakis – z. marić 1975, 153-165.
192
e. blake 2014, 4. 195
H. berve 1963, 111-134, 188-192, p. G. bahn 2006, 170-171.
193
J. A. Sakellarakis – z. marić 1975, 153-165. 196
m. Tiverios 2008, 1-155.
194
H. berve 1963, 111-134, 188-192, p. G. bahn 2006, 170-171. 197
e. Greeco 2006, 169-200, m. cary 1972, 176-181, S. mesihović 2017,
195
m. Tiverios 2008, 1-155. 87-107.
196
e. Greeco 2006, 169-200, m. cary 1972, 176-181, S. mesihović 2017, 198
b. d’Agostino 2006, 201-237.
87-107. 199
S. mesihović 2017, 116-129.
197
b. d’Agostino 2006, 201-237. 200
d. Ridgway 2006a, 239-252.
198
S. mesihović 2017, 116-129. 201
v. djurant 1996, 186-188.
199
d. Ridgway 2006a, 239-252. 202
m. Austin 2008, 187-219, v. djurant 1996, 191-193.
200
v. djurant 1996, 186-188. 203
J. boardman 1964, 175-253, S. Čače 2015, 9-25, A. Kaljanac 2010, 53,
201
m. Austin 2008, 187-219, v. djurant 1996, 191-193. J. brunšmid 1998.
202
J. boardman 1964, 175-253, S. Čače 2015, 9-25, A. Kaljanac 2010, 53, 204
J. vanschoonwinkel 2006, 115-141.
J. brunšmid 1998. 205
A. J. Graham 2008, 175-186, 189-196.
203
J. vanschoonwinkel 2006, 115-141. 206
S. mesihović 2017, 19-87.
204
A. J. Graham 2008, 175-186, 189-196. 207
m. milićević–bradač 2004.
205
S. mesihović 2017, 19-87. 208
v. djurant 1996, 174-177.
206
m. milićević–bradač 2004. 209
b. Isaac 1986, 215-279.
207
v. djurant 1996, 174-177. 210
m. milićević bradač 2004, 110-146.
208
b. Isaac 1986, 215-279. 211
Grupa autora 2006, v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 385-422.
209
m. milićević bradač 2004, 110-146. 212
c. b. Полин 2014.
210
Grupa autora 2006, v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 385-422. 213
N. cambi 2002, 7.

29
ADNAN BUSULADŽIĆ

Grci.211 Teško je pronaći prostor na Sredozemlju na koji, po- Greek settlement took place in two distinct phases, the ar-
sredno ili neposredno, utjecaj grčke civilizacije nije došao.212 chaic, and the neocolonisation of the early 4th century bce,214
proces grčkog naseljavanja odvijao se u dvije definirane faze, when colonisation reached its peak.215 Greek colonisation fol-
arhajskoj i neokolonizaciji početkom Iv stoljeća stare ere.213 lowed several different routes,216 beginning with the western
u navedenom vremenskom okviru dolazi do kulminaci- mediterranean217 and the Iberian peninsula,218 followed by the
je kolonizacije.214 proces grčke kolonizacije se može pratiti u Hellespont to the north,219 north, south and west pontus,220
nekoliko osnovnih pravaca.215 prvi proces je započeo prema the southern, western and eastern coastal regions of the black
zapadnom mediteranu,216 Iberijskom poluotoku,217 zatim pre- Sea, the eastern black Sea coast,221 the northern shores of the
ma Helespontu,218 sjevernom, južnom i zapadnom pontu,219 black Sea,222 Italy and Sicily,223 the south-eastern coast of the
južnoj, zapadnoj i istočnoj obali crnog mora,220 sjevernim mediterranean, and the recolonisation of the west.224 Some
obalama crnog mora,221 Italiji i Siciliji,222 jugoistočnoj obali 700 cities were founded in the mediterranean and black Sea
Sredozemlja, te ponovnoj kolonizaciji zapada.223 Na prostoru region.225 The experience and benefits of founding colonies
Sredozemlja i crnog mora,224 utemeljeno je oko 700 gradova. were known to the Greeks from mycenaean times. Some
Iskustvo i koristi od osnivanja kolonija Grcima su poznati još of the earliest Greek colonies226 the activities of which are
iz mikenskog razdoblja. Naselja u maloj Aziji, na ušću rijeke known227 were the settlements in Asia minor, at the mouth of
oront u Siriji,225 emporije na ušću rijeke Nila,226 te šireg egip- the River orontes in Syria,228 the emporia on the Nile delta229
ta i južne Anadolije,227 samo su neke od prvih grčkih koloni- and throughout egypt and southern Anatolia.230 The Greeks,
ja,228 čije su aktivnosti i dokazane.229 važno je napomenuti da who had begun to settle in parts of europe and Asia minor by
je Grčka, koja je još od IX stoljeća stare ere počela naseljavati the 9th century bce,231 were intent on maintaining relations
dijelove evrope i male Azije,230 iznimno držala do odnosa iz- between the mother cities and the new settlements.232 Newly
među matičnih i novih gradova.231 Nova kolonizirana i for- colonised settlements were formally independent, but emo-
mirana naselja su formalno bila neovisna, ali je emocionalni tional and personal relations were a crucial factor in the close
i lični odnos bio jako bitan faktor u intenzivnim kontaktima contacts between Greece and its colonies.233
između matice i kolonija.232

211
c. b. Полин 2014.
212
N. cambi 2002, 7. 214
m. Nikolanci 1976, 149.
213
m. Nikolanci 1976, 149. 215
For the process of colonisation see T. Figueira 2008, 427-525.
214
o procesima kolonizacije vidi: T. Figueira 2008, 427-525. 216
The feature of multiple routes has also been recorded in other contexts.
215
Fenomen više komunikacijskih puteva zabilježen je i u drugim kon- m. blečić-Kavur 2014, 45.
tekstima. m. blečić-Kavur 2014, 45. 217
m. cary 1972, 167-182.
216
m. cary 1972, 167-182. 218
A. J. dominguez 2006, 429-505.
217
A. J. dominguez 2006, 429-505. 219
A. J. Graham 2008, 118-122.
218
A. J. Graham 2008, 118-122. 220
m. milićević bradač 2004, 107-393.
219
m. milićević bradač 2004, 107-393. 221
m. milićević bradač 2004, 393-429, m. dillon – l. Garland 2010,
220
m. milićević bradač 2004, 393-429, m. dillon – l. Garland 2010, 57-61.
57-61. 222
v. djurant 1996, 174-177.
221
v. djurant 1996, 174-177. 223
m. dillon – l. Garland 2010, 53-57, A. J. dominguez 2006, 253-357.
222
m. dillon – l. Garland 2010, 53-57, A. J. dominguez 2006, 253-357. 224
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 122-142.
223
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 122-142. 225
For the most recent archaeological investigations of Greek sites and
224
o najnovijim arheološkim istraživanjima grčkih lokaliteta i materijala materials in the black Sea coastal regions see J. Fornasier et al. 2017,
na obalama crnog mora vidi: J. Fornasier et al. 2017, 19-61. 19-61.
225
A. J. Graham 2008, 92-94. 226
b. Kirigin 2004, 53-54.
226
J. boardman 1964, 61-80, 150-157, m. dillon – l. Garland 2010, 68- 227
A. möller 2000, 32-33.
70. 228
A. J. Graham 2008, 92-94.
227
J. boardman 2006, 507-534. 229
J. boardman 1964, 61-80, 150-157, m. dillon – l. Garland 2010, 68-
228
b. Kirigin 2004, 53-54. 70.
229
A. möller 2000, 32-33. 230
J. boardman 2006, 507-534.
230
p. levi 2007, 301. 231
p. levi 2007, 301.
231
A. J. Graham 2008, 153-155. 232
A. J. Graham 2008, 153-155.
232
m. Nikolanci 1976, 159. 233
m. Nikolanci 1976, 159.

30
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

mnogobrojni su bili razlozi grčke kolonizacije.233 Nedo- There were many reasons for Greek colonisation.234 The
statak obradivog zemljišta,234 osiromašenje kvaliteta obradivih lack of cultivable land,235 the poor quality of those areas that
površina, povećan natalitet, pojačane potrebe za različitim ru- could be cultivated, the rising birth rate, a growing need for
dama i sirovinama, burni politički procesi u grčkim gradovi- ores and raw materials, political turbulence in the cities of
ma i strategije osvajanja samo su neki od razloga pokretanja Greece, and strategies of conquest, all prompted the Greeks
dijela aktivnog stanovništva u proces kolonizacije i trajnog towards colonisation and the permanent settlement of regions
naseljavanja na prostore van grčkog etničkog prostora.235 vrlo beyond their own ethnic space.236 Iron working and the use
važan faktor koji treba posebno potcrtati odnosi se na upotre- of iron generally was another important factor that cannot be
bu i obradu željeza.236 ova tehnološka novina, te s tim u vezi too highly emphasised.237 This new technology, and the asso-
usavršavanje vojne tehnologije, uzrokom su uspješnih vojnih ciated advances in military technology, lay behind the suc-
pothvata protiv domaćeg stanovništva koje je pružalo otpor cessful military campaigns waged against any local population
grčkoj kolonizaciji. Kolonizacija svoje terminološko porijeklo that resisted Greek colonisation. The term colony derives from
vodi od latinske riječi colonia – „seoski posjed, naseobina“, od- the latin colonia – a rural estate, itself derived from colo, colui,
nosno riječi colo, colui, cultum ,,obrađivati“. Grčki sinonim za cultum, to cultivate; the Greek term for this, however, was apo-
ovu pojavu pronalazimo u terminu apoikija,237 što se bukvalno ikia,238 of which the literal translation is “to live far away.”239
prevodi pojmom „živjeti u daljini“.238 ovi postupci kolonizaci- colonisation had far-reaching consequences not only in terms
je su imali u kulturološkom i civilizacijskom, ali i privrednom, of culture and civilisation, but also of the economy, building
kulturnom, graditeljskom, intelektualnom, trgovačkom i ko- techniques, intellectual life, trade and communications.
munikacijskom smislu dalekosežne posljedice. The Greeks established a range of relations in their en-
Susretanjem sa različitim etničkim skupinama na novo- counter with different ethnic groups in newly-conquered are-
osvojenom prostoru Grci su uspostavljali raznolike odnose, od as, from hostile conquest240 to the formation of alliances, and
osvajačkih i neprijateljskih,239 do savezničkih, miroljubivih i the establishment of peaceful and sometimes even friendly re-
katkad prijateljskih.240 ovaj posljednji odnos je pogotovo važio lations.241 This last was particularly true after the coalescence
nakon procesa sažimanja različitih zajednica Grka241 i doma- of various Greek communities242 and the indigenous popu-
ćeg stanovništva.242 Jedna od zanimljivih pretpostavki govori lation.243 one interesting theory is that the ancient Greeks
da su antički Grci zauzimanje tuđe teritorije smatrali činom regarded occupation of the territory of others as an act deserv-
vrijednim osude, te su za nasilno osvajajnje tuđeg prostora ing of condemnation, and that they therefore sought excuses
tražili izgovor. u tom kontekstu proces kolonizacije se oprav- for the occupation by force of such territories. For this reason,
davao kao obnavljanje starih predačkih veza, te izgovorom da colonisation was justified as the restoration of ancient links
Grci naseljavaju samo mjesta gdje su boravili Heraklo, Ar- with their forebears, or the excuse was given that the Greeks
gonauti, trojanski junaci i druge heroizirane ličnosti.243 Grčki only settled areas where Heracles, the Argonauts, the heroes
opći civilizacijski utjecaj je postajao vremenom sve evidentniji of Troy and other heroic figures had lived.244 The influence
kroz trgovinu, razmjenu mnogobrojnih dobara,244 prihvatanje of Greek civilisation became more and more evident through
novih normi življenja, ishrane, odijevanja, štovanja religijskih trade, the exchange of a wide range of goods,245 the accept-

233
v. djurant 1996, 145-147. 234
v. djurant 1996, 145-147.
234
o prirodnim uvjetima i resursima na prostoru Grčke vidi: J. p. des- 235
For natural conditions and resources in Greece see J. p. descoeudres
coeudres 2008, 300-304. 2008, 300-304.
235
m. milićević bradač 2004, 18-21. 236
m. milićević bradač 2004, 18-21.
236
b. Kirigin 2004, 54, J. p. descoeudres 2008, 304-308. 237
b. Kirigin 2004, 54, J. p. descoeudres 2008, 304-308.
237
J. p. descoeudres 2008, 291-292. 238
J. p. descoeudres 2008, 291-292.
238
S. mesihović – A. Šačić 2015, 136. 239
S. mesihović – A. Šačić 2015, 136.
239
S. mesihović – A. Šačić 2015, 141. 240
S. mesihović – A. Šačić 2015, 141.
240
m. Nikolanci 1976, 150-151. 241
m. Nikolanci 1976, 150-151.
241
o pojmu pripadnosti grčkom etničkom identitetu i njegove limitira- 242
For the concept of belonging to the Greek ethnic identity and its lim-
nosti vidi: c. Tuplin 1999, 47-77. itations see c. Tuplin 1999, 47-77.
242
b. Kirigin 2004, 55. 243
b. Kirigin 2004, 55.
243
b. Kirigin 2004, 62. 244
b. Kirigin 2004, 62.
244
A. busuladžić 2018a, 268. 245
A. busuladžić 2018a, 268.

31
ADNAN BUSULADŽIĆ

kultova,245 upotrebu odjeće, opreme, alata, graditeljskih vješti- ance of new norms and ways of living, food, clothing, religious
na, keramike, ali i estetskih standarda,246 običajne prakse te cults,246 the use of tools and equipment, new skills in building
svekolike materijalne kulture.247 osim materijalnih ostataka and pottery-making, as well as aesthetic standards,247 customs
proisteklih iz fenomena kolonizacije, istu potvrđuju i sačuvani and material culture as a whole.248 colonisation is attested not
ili fragmentirani pisani izvori.248 only by its material remains, but also surviving or fragmentary
međusobno prožimani utjecaji nisu išli jednosmjerno, written sources.249
nego su bili rezultat složenih odnosa.249 već od vII stoljeća These influences were not one-way, but were the result of
stare ere na širokom prostoru Jadrana susreću se vrlo srod- complex relations.250 by the 7th century bce, closely related
ne i isprepletene kulture, kakve ranije nisu postojale.250 Tako and intertwined cultures could already be encountered in the
su potomci prve generacije grčkih naseljenika počeli primati wider Adriatic region, of a kind that had not previously ex-
i različite civilizacijske utjecaje domorodačkog stanovništva. isted.251 As a result, the descendants of the first generation of
proces je išao u tom smjeru da se već nakon nekoliko stolje- Greek settlers began to accept a range of civilisational influ-
ća diskurs grčkih kolonista toliko promijenio da su se njihovi ences from the indigenous population, to the extent that after
sunarodnjaci, koji su živjeli u matičnom etničkom prostoru, only a few centuries the discourse of Greek colonists was so
odricali njihove pripadnosti, vrlo često osporavajući im i pri- altered that their fellow countrymen living in their native land
padnost istom narodu. denied that they were related and often even that they were
prilikom formiranja pojedinih kolonija postojale su i neke Greeks at all.
zakonomjernosti koje su nastale kao rezultat iskustva, ali i za- There were certain patterns in the formation of colonies
konskih i ideoloških okvira života antičkih Grka. Čest uzrok as a result of both experience and the legal and ideological
pokretanja kolonizacije su bila i proročanstva i upute iz proro- framework of the life of ancient Greeks. A common cause
čišta u delfima.251 proces kolonizacije je ipak primarno imao of embarking on colonisation was a prophecy or instructions
karakter političke odluke, potkrijepljene pragmatičnim i reli- from the oracle in delphi.252 even so, colonisation was pri-
gijskim razlozima.252 marily a political decision, underpinned by pragmatic and re-
ligious motives.253

245
S. Čače – l. Šešelj 2005, 163-186. 246
S. Čače – l. Šešelj 2005, 163-186.
246
ovakve pojave u arheološkoj nauci su definirane kao modeli tzv. „lanca 247
Such features are known in archaeology as models of a “prestige
prestiža“, gdje upravo sekundarni centri proizvodnje i distribucije bi- chain,” where secondary centres of production and distribution were
vaju brojniji, nego u mjestima porijekla. m. blečić-Kavur 2014, 45. more numerous than in places of origin. m. blečić-Kavur 2014, 45.
247
u. Sens 2006, 18-19. 248
u. Sens 2006, 18-19.
248
J. p. descoeudres 2008, 290-291, J. m. Hall 2008, 389-394. 249
J. p. descoeudres 2008, 290-291, J. m. Hall 2008, 389-394.
249
ovakve tendencije zadržale su se i u željeznom dobu. Najilustrativniji 250
These trends persisted during the Iron Age, as illustrated by analysis
primjer nam daje analiza materijala pronađenog na istočnoj i zapadnoj of the material found on the eastern and western coastal regions of the
obali Jadrana. Š. batović 1976, 11-93. Adriatic. Š. batović 1976, 11-93.
250
R. peroni 1976, 95-115. u nekim kulturama, kao što je picenska, 251
R. peroni 1976, 95-115. In some cultures, such as the piceni culture,
pronalaze se nalazi koji upućuju na kontakte sa antičkim Grcima. d. finds suggest contacts with the ancient Greeks. d. G. lollini 1976,
G. lollini 1976, 117-153. Slična situacija je i sa pojedinim fazama 117-153. much the same is true of individual phases of Iron Age
željeznodobnih skupina u Albaniji. F. prendi 1976, 155-175. groups in Albania. F. prendi 1976, 155-175.
251
b. Gavela 2006, 11-27, w. G. G. Forrest 2008, 305-321, A. mazarakis 252
b. Gavela 2006, 11-27, w. G. G. Forrest 2008, 305-321, A. mazarakis
Ainian 1997, 45-46. Ainian 1997, 45-46.
252
m. milićević bradač 2004, 18. 253
m. milićević bradač 2004, 18.

32
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Grci na istočnoj obali Jadrana The Greeks in the eastern Adriatic

Grčka kolonizacija prostora balkana svoj direktni ili indirek- Greek colonisation of the balkans directly or indirectly in-
tni utjecaj usmjeravala je sa tri strane. Najslabiji i najudaljeni- fluenced the region from three directions. The weakest and
ji utjecaj je išao preko kolonija na crnom moru,253 odnosno most remote influence came via the black Sea colonies, 254
preko odese, olbije i drugih mjesta, a dolinom dunava je through odessa, olbia and elsewhere, to the danube valley
dopirao do dubine. Jači utjecaji su išli putem kopna, dolinom and thence to the interior. overland influences, along the
rijeka vardar i morava,254 a naročito intenzivna prisutnost je vardar and morava river valleys,255 were stronger, while the
išla preko istočne obale Jadrana.255 Jadran je od najstarijih vre- greatest impact was from the eastern Adriatic.256 From earliest
mena bio dio kontakata antičkih Grka.256 bio je poznat pod times, indeed, the Adriatic had been in contact with the an-
dva termina: Jonios i Adrias. ova dva termina su označavala cient Greeks,257 to whom it was known as Ionios and Adrias,
dva različita dijela istog mora. prvi naziv je predstavljao južni denoting two different parts of the same sea: Ionios to the
dio, dok je drugi predstavljao sjeverni dio ovog mora.257 south, and Adrias to the north.258
Kada govorimo o kontaktima ilirskog stanovništva258 sa As regards contacts between the Illyrian population259 and
egejskim područjem, može se potvrditi jedna općeprihvaćena the Aegean, it is generally accepted that both trade260 and per-
činjenica da su trgovački259 i personalni kontakti bili prisutni i sonal contacts were made long before organised Greek coloni-
znatno prije organiziranog procesa grčke kolonizacije.260 me- sation began.261 Such intermingling can be traced from as far
đusobna prožimanja kroz analize različitog materijala, oblika i back as the Neolithic, through analysis of the various mate-
ukrasa keramičkih posuda mogu se pratiti još iz neolitskog pe- rials, shapes and decoration of pottery vases.262 In some cases,
rioda.261 u nekim slučajevima može se pretpostaviti postojanje it even may be assumed that there was a Greek settlement of
nekog oblika grčkog naselja i prije same kolonizacije. ovo se some kind before actual colonisation. This pertains in particu-
posebno odnosi na otočne zajednice u srednjoj dalmaciji, gdje lar to the island communities of central dalmatia, where ar-
analiza arheoloških nalaza ukazuje na pretkolonijalne veze.262 chaeological finds point to pre-colonial links.263 Finds of my-
Nalazi mikenske keramike, masivnih zidina, jantara, tumula263 cenaean pottery, massive walls, amber, tumuli264 and so forth
i drugih nalaza na otocima visu,264 braču i Hvaru ukazuju on the islands of vis,265 brač and Hvar are evidence of trade
na trgovačke kontakte,265 ali i druge aktivnosti koje potvrđuju contacts266 as well as of other activities attesting to the presence

253
m. dillon – l. Garland 2010, 57-61. 254
m. dillon – l. Garland 2010, 57-61.
254
v. Filipović 2018, 105-116. 255
v. Filipović 2018, 105-116.
255
Grupa autora 1953, 20-21, m. dimitrijević 2018, 7-27. 256
Grupa autora 1953, 20-21, m. dimitrijević 2018, 7-27.
256
p. cabanes 2008, 155-187. 257
p. cabanes 2008, 155-187.
257
b. Čargo 2018, 11. 258
b. Čargo 2018, 11.
258
o Ilirima vidi: A. benac 1973, 93-109. 259
For the Illyrians see A. benac 1973, 93-109.
259
o helenističkoj trgovini vidi: l. Šešelj 2010. 260
For Hellenistic trade see l. Šešelj 2010.
260
o međusobnim kontaktima vidi: K. Kilian 1976, 163-173, v. Gaffney – 261
For these mutual contacts see K. Kilian 1976, 163-173, v. Gaffney – S.
S. Čače – J. Hayes – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović 2002, 25-50. Čače – J. Hayes – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović 2002, 25-50.
261
m. Garašanin 1954, 5-39. 262
m. Garašanin 1954, 5-39.
262
m. zaninović 2007, 69. 263
m. zaninović 2007, 69.
263
ovakvi tragovi i utjecaji zabilježeni su i u unutrašnjosti balkana. A. 264
Remains and influences of this kind have also been recorded in the
papazovska 2018, 91-104. interior of the balkans. A. papazovska 2018, 91-104.
264
b. Kirigin 1999, 405-459. 265
b. Kirigin 1999, 405-459.
265
J. J. willkes 1969, 1-9. 266
J. J. willkes 1969, 1-9.

33
ADNAN BUSULADŽIĆ

egzistiranje Grka i prije procesa masovne kolonizacije.266 po- of Greeks before mass colonisation began.267 There are numer-
tvrde za ovo nam daju i mnogobrojni lokaliteti i arheološki ous sites and archaeological finds268 that corroborate beyond
nalazi267 za koje se nedvojbeno može potvrditi egejsko-grčki doubt Aegean-Greek and Hellenistic influence or even direct
i helenistički utjecaj ili čak neposredna aktivnost.268 ove ko- activity.269 These connections, as well as the Greek presence,270
nekcije, ali i grčko prisustvo,269 primarno se mogu pratiti preko can be traced principally through surviving writings,271 in-
sačuvanih zapisa,270 kamenih natpisa,271 i spomenika, kovani- scriptions on stone,272 stone monuments, coins273 from Greek
ca,272 grčkih gradova i naselja u dalmaciji,273 te preko ulomaka cities and settlements in dalmatia,274 and potsherds. The most
keramike. Najintenzivniji kontakti u periodu pretkolonijalnih intensive contacts in the period of pre-colonial connections
veza tiču se područja otoka srednjeg istočnog Jadrana,274 ali i are found in the islands of the central Adriatic275 as well as
južnije275 i sjevernije. ulomci mikenske keramike otkriveni na further south276 and north. mycenaean potsherds found at
lokalitetu monkodonja u Istri potvrda su ovoj konstataciji.276 monkodonja in Istria support this claim.277 mycenaean pot-
mikenska keramika je razmjerno dobro poznata i na područ- tery is also fairly well known in the western coastal region of
ju zapadne obale sjevernog Jadrana. Analiza pretpostavljenih the northern Adriatic. Analysis of the likely sea lanes, possible
pomorskih puteva, mogućih pristaništa i morskih struja koje docks and the sea currents that were crucial to maritime traf-
su bile neophodne za odvijanje pomorskog saobraćaja ukazuje fic all point to the mycenaean presence in the Adriatic, 278 in
na mikensku prisutnost na području Jadrana,277 osobito središ- particular in central dalmatia.279
njeg dijela dalmacije.278 In both the 7th century280 and later, in the 6th to the 4th
I tokom vII stoljeća279 i kasnije u periodu vI do Iv sto- century bce, the remains of harbour infrastructure, attribut-
ljeća stare ere, na prostoru morske obale u današnjoj crnoj ed to the ancient Greeks, can be seen along the coast of pres-
Gori i Albaniji mogu se primijetiti ostaci lučke infrastrukture ent-day montenegro and Albania. The construction of these
koja se pripisuje antičkim Grcima. Izgradnja ovih pristaništa docks was based on that of dry-wall buildings.281 Traces of the
se bazirala na suhozidnim zdanjima.280 u istom vremenskom Greek presence concentrated on the Italian side of the Adri-
intervalu grčki tragovi su koncentrirani i na talijanskoj strani atic also date from the same period.282
Jadrana.281 The many finds include Iapodian urns, decorated with
među mnogobrojnim nalazima svakako se ističu i japod- scenes that attest to direct transmission from Greek and
ske urne, čije mnogobrojne scene predstavljaju direktno pre- etruscan art. These depict horses, birds, a wild boar, cattle
nošenje uzora grčke i etrurske umjetnosti. Na ovim urnama and helmets analogous to those on objects of undisputed
prezentirani su konji, ptice, vepar, goveda, kacige, čije analo- Greek origin (plates 167 and 168).283 contacts between the
gije se mogu konstatirati na predmetima nedvojbeno grčkog balkans and the Greeks are also confirmed by the linguistic
porijekla (Tab. 167 i Tab. 168).282 međusobna komunikacija

266
v. Gaffney – S. Čače – J. Hayes – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović 267
v. Gaffney – S. Čače – J. Hayes – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović
2002, 25-50. 2002, 25-50.
267
b. Čargo 2007. 268
b. Čargo 2007.
268
m. parović–pešikan 1976, 77-86. 269
m. parović–pešikan 1976, 77-86.
269
b. Kirigin 2009, 20-31. 270
b. Kirigin 2009, 20-31.
270
S. Čače 2015, 9-25, m. Sanader 2008, 51-52. 271
S. Čače 2015, 9-25, m. Sanader 2008, 51-52.
271
d. Rendić-miočević 1987, 155-167, G. brajković 1987, 167-171. 272
d. Rendić-miočević 1987, 155-167, G. brajković 1987, 167-171.
272
J. brunšmid 1998, 47-98. 273
J. brunšmid 1998, 47-98.
273
J. brunšmid 1998. 274
J. brunšmid 1998.
274
m. Sanader 2008, 52. 275
m. Sanader 2008, 52.
275
b. migotti 1987, 133-155. 276
b. migotti 1987, 133-155.
276
m. zaninović 2004, 1. 277
m. zaninović 2004, 1.
277
K. mihovilić 2002, 500-501. 278
K. mihovilić 2002, 500-501.
278
v. Gaffney – S. Čače – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović – K. and 279
v. Gaffney – S. Čače – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović – K. and
d. wardle 2001, 137-156. d. wardle 2001, 137-156.
279
A. Kaljanac 2010, 55. 280
A. Kaljanac 2010, 55.
280
p. zdravković 2013, 352. 281
p. zdravković 2013, 352.
281
b. Kirigin 2009, 20. 282
b. Kirigin 2009, 20.
282
b. Raunig 2004, 207, 212-215. 283
b. Raunig 2004, 207, 212-215.

34
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

je potvrđena i utjecajima grčkog jezika na stanovništvo koje influence of Greek on the inhabitants of the balkans,284 as
je živjelo na balkanu,283 ali i sačuvanim pisanim izvorima,284 well as by extant written sources,285 inscriptions on stone and
kamenim spomenicima koji se datiraju u širi vremenski inter- stone monuments dating from a wide timespan,286 and vari-
val,285 te različitim pronađenim pokretnim arheološkim mate- ous finds of archaeological material.287 Greek sources refer to
rijalom.286 Grčki izvori nam govore i o narodu enhelejaca,287 the people known as enchelaeans,288 said to have lived in the
koji se smješta na prostor istočne obale Jadrana.288 bitna činje- eastern Adriatic coastal region.289 Trade was a crucial factor in
nica koja je otvarala mogućnost kontakata između domaćih the establishment of contacts between the native Illyrians and
Ilira i Grka je bila svakako trgovina.289 Na mnogim lokaliteti- the Greeks.290 objects of undoubted Greek provenance ap-
ma na istočnoj obali Jadrana uz domaći materijal se javljaju i pear alongside local material at numerous sites in the eastern
predmeti nedvojbeno grčke provenijencije.290 Adriatic.291
Svi navedeni razlozi i procesi zabilježeni su i u slučaju All these factor and processes have also been recorded in
grčkog naseljavanja istočne obale Jadrana.291 odnosi između relation to the Greek settlement of the eastern Adriatic.292 Re-
domaćeg ilirskog i doseljenog grčkog stanovništva su bili dvo- lations between the native Illyrians and the Greek immigrants
jaki.292 u početku grčki naseljenici su bili prilično izolirani na were twofold.293 At first, the Greek settlers were fairly isolat-
definirani prostor.293 Arheološki nalazi i pisani izvori govore ed within a defined space.294 Archaeological finds and written
o mirnim i neprijateljskim kontaktima. oni su bili uvjetova- sources point to both peaceful and hostile contacts, depending
ni poljoprivrednim, naseljeničkim ili trgovačkim razlozima.294 on agricultural, immigration or trading circumstances.295 we
Tako pretpostavljamo da su se odnosi između Grka i plemena assume that the relations between the Greeks and the delma-
delmata svodili na trgovinu i to više kao sistem razmjene do- tae tribe were purely to do with trade, in the form of barter
bara, nego kao trgovinu u punom značenju te riječi.295 Sveko- rather than trade in the full sense of the word.296 Trade con-
liki trgovački kontakti potvrđeni su nalazima kovanica sve do tacts as a whole have been confirmed by finds of coins as far
područja Istre na sjeveru Jadrana.296 north as Istria in the northern Adriatic.297
Jedna od najistaknutijih osoba u otpočinjanju kolonizacije one of the most prominent figures related to the onset of
istočne obale Jadrana je sirakuški tiranin dionizije Stariji297 colonisation of the eastern Adriatic was the tyrant dionysius
(Sirakuški).298 Njegove akcije su prvenstveno bile ekonomske the elder298 of Syracuse.299 His actions were primarily eco-
i političke prirode.299 primarni cilj ovog vladara je bio širenje nomic and political in nature,300 in line with his central policy
političke moći na prostoru istočne obale Jadrana.300 osnivanje of expanding his political power to take in the eastern Adri-
prvih grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana pada u period atic coastal region.301 The first Greek colonies in that region
vIII stoljeća stare ere, a vrhunac doživljava u Iv stoljeću stare were founded in the 8th century bce, reaching a peak in the

283
b. Čop 1970, 23-71, isti autor 1970a, 99-139 i isti autor 1973, 5-53. 284
b. Čop 1970, 23-71, idem 1970a, 99-139 and idem 1973, 5-53.
284
R. Katičić 1970, 71-133. 285
R. Katičić 1970, 71-133.
285
m. Nikolanci 1980, 205-227. 286
m. Nikolanci 1980, 205-227.
286
R. vasić 1975, 81-95. 287
R. vasić 1975, 81-95.
287
A. Kaljanac 2009, 39, isti autor 2010, 53-81. 288
A. Kaljanac 2009, 39, idem 2010, 53-81.
288
R. Katičić 1977, 5-83. 289
R. Katičić 1977, 5-83.
289
o vrlo složenim političkim odnosima koji su vladali između različitih 290
For the highly complex political relations between the various peoples
naroda na području balkana, a prvenstveno grčkohelenističke popu- of the balkans, above all the Greco-Hellenistic population and the
lacije i Ilira vidi: m. Šašel Kos 2002, 101-120. Illyrians, see m. Šašel Kos 2002, 101-120.
290
m. bonačić mandinić 2008, 236, N. cambi 2005, 155-162. 291
m. bonačić mandinić 2008, 236, N. cambi 2005, 155-162.
291
S. Čače 1994, 15-32. 292
S. Čače 1994, 15-32.
292
m. zaninović 2007, 69. 293
m. zaninović 2007, 69.
293
m. Nikolanci 1999, 91. 294
m. Nikolanci 1999, 91.
294
m. zaninović 2002, 275. 295
m. zaninović 2002, 275.
295
m. zaninović 1976, 301-307. 296
m. zaninović 1976, 301-307.
296
G. Gorini 2013, 289-299. 297
G. Gorini 2013, 289-299.
297
Grupa autora 1953, 20. 298
Grupa autora 1953, 20.
298
m. Sanader 2002, 24, ista 2008, 54-55, J. J. wilkes 1969, 9. 299
m. Sanader 2002, 24, idem 2008, 54-55, J. J. wilkes 1969, 9.
299
m. Nikolanci 1976, 149. 300
m. Nikolanci 1976, 149.
300
m. zaninović 2004, 20-38. 301
m. zaninović 2004, 20-38.

35
ADNAN BUSULADŽIĆ

ere.301 Nakon smrti dionizija Starijeg 367. godine stare ere 4th century bce.302 After the death of dionysius the elder
njegovi polisi nastavljaju samostalan život i paralelno osnivaju in 367 bce, his poleis continued life as independent entities,
vlastite emporije na istočnoj obali Jadrana.302 founding their own emporia in the eastern Adriatic.303
prvi kontakti antičkih Grka sa istočnom obalom Jadrana The earliest contacts of the ancient Greeks with the east-
padaju u period osnivanja Korkire303 od strane Korinćana u ern Adriatic date from the time of the foundation of cor-
vIII stoljeću stare ere.304 u prilog ove tvrdnje ide i činjenica da cyra304 by the corinthians in the 8th century bce.305 This is
se pronađeni arheološki nalazi koji se datiraju od vIII stoljeća corroborated by archaeological finds dating from that century,
stare ere, počinju intenzivnije uvoziti u unutrašnjost zapadnog when the import of such wares to the interior of the western
balkana. dio tih predmeta, poput ratničke opreme, keramike, balkans began to increase. Some of these wares, such as mili-
nakita i drugih predmeta, dolazi pomorskim putem duž istoč- tary equipment, pottery and jewellery, arrived by sea along the
ne obale Jadrana.305 eastern Adriatic coast.306
za razliku od boravka Fokejaca koji nisu ostavili dubljeg unlike the phoenician presence, which left little trace,
traga, Korinćani čvrsto zaposjedaju novu teritoriju,306 uspo- the corinthians gained a firm hold over new territory,307 es-
stavljaju kontakte307 i osnivaju naselja.308 prvobitni cilj je bio tablished contacts308 and founded settlements.309 Their initial
strateški nadzirati promet duž dalmatinske obale.309 prema aim was the strategic oversight of traffic along the dalma-
nekim vrlo argumentiranim činjenicama, pojedini autori spu- tian coast.310 certain authorities, basing their views on well
štaju datacijski okvir osnivanja Korikire melaine310 u period argued facts, date the foundation of corcyra melaina311 on
prve polovine vI311 do početka v stoljeća stare ere, upravo od the island of Korčula, also by the corinthians,312 to the period
strane Korinćana.312 prema jednoj od sačuvanih predaja govori from the first half of the 6th century313 to the beginning of
se da su Kniđani spasili 300 korkirskih dječaka od korintskog the 5th century bce. A surviving tradition relates that the
tiranina perijandara. u znak zahvalnosti Korkirani su omo- cnidians saved 300 corcyran boys from the corinthian ty-
gućili Kniđanima osnivanje naselja, kojem su osnivači uz ime rant periander, and as a mark of their gratitude the corcyrans
Korkira dodali i pridjev crna, zbog guste vegetacije koja krasi allowed the cnidians to found a settlement, which they called
taj kraj.313 druge predaje svjedoče da je naselje osnovao An- corcyra melaina, “black corcyra,” on account of the dense
tenor Trojanac. za ime Korkire melaine veže se i čuveni ep o pine woods covering the area.314 According to another tradi-
povratku Argonauta.314 otok Krf315 je bio od iznimne važnosti tion, the settlement was founded by Antenor of Troy. corcyra
za grčko napredovanje i formiranje novih kolonija.316 Korinća- melaina is also associated with the famous epic of the return
ni su sa Krfa protjerali eretrejce,317 koji se potom naseljevaju of the Argonauts.315 The island of corfu316 was also of great
u ilirsku dubinu.318 Sačuvani pisani izvori svjedoče i o tradiciji importance for the advance of the Greeks and the formation
koja govori da je poznati eneja nakon bijega iz Troje svoje of new colonies.317 The corinthians drove out the eretrians,318
who then settled in the Illyrian hinterland.319 extant written

301
N. cambi 2010, 29-35. 302
N. cambi 2010, 29-35.
302
S. mesihović – A. Šačić 2015, 136. 303
S. mesihović – A. Šačić 2015, 136.
303
S. Čače 2002, 83-100, J. J. wilkes 1969, 8-9. 304
S. Čače 2002, 83-100, J. J. wilkes 1969, 8-9.
304
J. brunšmid 1998, 13-14, 81-82. 305
J. brunšmid 1998, 13-14, 81-82.
305
m. Katić 2002, 423-428. 306
m. Katić 2002, 423-428.
306
S. Čače 2002, 83-101, m. lombardo 2002, 121-140. 307
S. Čače 2002, 83-101, m. lombardo 2002, 121-140.
307
m. Ilkić 2016, 99-105. 308
m. Ilkić 2016, 99-105.
308
m. zaninović 2004, 13. 309
m. zaninović 2004, 13.
309
m. lombardo 2002, 121-140. 310
m. lombardo 2002, 121-140.
310
m. Suić 2001, 161-168, b. Kirigin 2009, 21, b. Kirigin 2010, 113-117. 311
m. Suić 2001, 161-168, b. Kirigin 2009, 21, b. Kirigin 2010, 113-117.
311
N. cambi 2017, 68. 312
S. mesihović – A. Šačić 2015, 140.
312
S. mesihović – A. Šačić 2015, 140. 313
N. cambi 2017, 68.
313
p. lisičar 1951. 314
p. lisičar 1951.
314
b. Kirigin 2010, 113. 315
b. Kirigin 2010, 113.
315
d. Rendić-miočević 1980, 229-250. 316
d. Rendić-miočević 1980, 229-250.
316
S. Čače 2002, 83-101. 317
S. Čače 2002, 83-101.
317
d. Schilardi 2002, 176. 318
d. Schilardi 2002, 176.
318
b. Kirigin 2004, 55. 319
b. Kirigin 2004, 55.

36
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

utočište pronašao u Korkiri melajni.319 pojedine interpreta- sources also refer to a tradition according to which Aeneas,
cije izvora i arheoloških nalaza320 ukazuju na mogućnost da after fleeing from Troy, found refuge in corcyra melaina.320
su čak i liburni imali vrlo značajnu ulogu u pružanju otpora Some interpretations of the sources and archaeological finds321
prodiranju Korkirana, te da su postali sinonim za negrčke i even suggest that the liburnians played an important part in
neprijateljski nastrojene pomorce.321 resisting the corinthian expansion, and that they became syn-
u periodu oko 627. godine stare ere322 Korkirani i Korinća- onymous with non-Greek, hostile seamen.322
ni udruženim snagama formiraju još jednu grčku koloniju, The corcyrans and the corinthians joined forces circa 627
epidamnos, današnji grad drač.323 Nekoliko decenija kasnije, bce323 to found yet another Greek colony, epidamnos, now
oko 600. godine stare ere, Korinćani su formirali i koloniju the town of drač.324 A few decades later, around 600 bce,
Apoloniju.324 vrhunac razvoja epidamna325 dešava se u Iv the corinthians also established the colony of Apollonia in
stoljeću stare ere. Grad je po svim kriterijima pripadao grčkoj Illyria.325 epidamnos reached its peak of development326 in
zajednici. Ipak, vremenom dolazi do sve većeg porasta broja the 4th century bce. by all criteria, it belonged to the Greek
stanovništva indigenog porijekla, a što u konačnici dovodi do community; but over time, the number of inhabitants of in-
intenzivnijeg miješanja dvije populacije, grčke i domaće. već u digenous origin rose steeply, and the two populations, Greek
III stoljeću stare ere ilirsko stanovništvo preuzima poluge vla- and indigenous, became closely intermingled. by the 3rd
davine u epidamnu, prihvatajući helenske norme društvenih century bce the Illyrian population took over the levers of
odnosa. Istovremeno, epidamnos postupno gubi karakteristi- power in epidamnos, adopting Hellenistic norms and social
ke grčkog polisa.326 relations. At the same time, the city gradually lost the features
druga grčka apoikija, koja se nalazila na ušću rijeke vojuša, of a Greek polis.327
poznata je po nazivu Apolonija.327 ostaci ovog grčkog naselja Another Greek apoikia, at the mouth of the river vojuša,
poznati su i danas u blizini sela poiane u južnoj Albaniji.328 was also known as Apollonia.328 The remains of this settlement
I Apolonija se razvila u tipičan helenistički urbani centar.329 are still identifiable near the village of poiane in southern Al-
pojedini nalazi poput novca također idu u prilog grčkoheleni- bania.329 This Apollonia too developed into a typical Hellenis-
stičkoj interpretaciji lokaliteta.330 tic urban centre.330 Some finds, such as coins, also support the
Jedan grčki grad na istočnoj obali Jadrana do danas osta- interpretation of the site as Greco-Hellenistic.331
je potpuna enigma.331 Naime, grad Herakleja332 je zabilje- one Greek city on the eastern Adriatic coast remains an
žen samo u pisanim izvorima, odnosno kod autora pseudo- enigma to this day.332 The city of Herakleia333 is recorded only
Skylaxa333 iz sredine Iv stoljeća stare ere.334 Njeni ostaci do in written sources, specifically by the author known as pseu-
danas nisu nađeni, ali je pisani izvor koji svjedoči o imenu do-Scylax,334 writing in the mid 4th century bce.335 Its re-
kolonije potvrđen i značajnim brojem pronađenih kovanica,335 mains have never been found, but the written sources referring
to the colony by name are corroborated by no fewer than 130

319
G. vanotti 2002, 77-81. 320
G. vanotti 2002, 77-81.
320
među nalazima koji svjedoče postojanje Korkire melaine posebno se 321
coins are of particular note among the finds that attest to the exis-
ističu kovanice: m. Ilkić – l. Šešelj 2017, 293. N. cambi 2017, 67-76. tence of corcyra melaina. m. Ilkić – l. Šešelj 2017, 293. N. cambi
321
S. Čače 2002, 83-101. 2017, 67-76.
322
A. Stipčević 1991, 32. 322
S. Čače 2002, 83-101.
323
S. mesihović – A. Šačić 2015, 137. 323
A. Stipčević 1991, 32.
324
b. Kirigin 2004, 55. 324
S. mesihović – A. Šačić 2015, 137.
325
p. cabanes 2002, 51-63. 325
b. Kirigin 2004, 55.
326
S. mesihović – A. Šačić 2015, 138. 326
p. cabanes 2002, 51-63.
327
Grupa autora 1959. 327
S. mesihović – A. Šačić 2015, 138.
328
A. Stipčević 1991, 32. 328
Grupa autora 1959.
329
S. mesihović – A. Šačić 2015, 138-139. 329
A. Stipčević 1991, 32.
330
m. Ilkić – l. Šešelj 2017, 299. 330
S. mesihović – A. Šačić 2015, 138-139.
331
A. Stipčević 1991, 34. 331
m. Ilkić – l. Šešelj 2017, 299.
332
b. Kirigin 2009, 21. 332
A. Stipčević 1991, 34.
333
b. Kirigin 1990a, 294-295. 333
b. Kirigin 2009, 21.
334
S. mesihović – A. Šačić 2015, 139. 334
b. Kirigin 1990a, 294-295.
335
J. brunšmid 1998, 66-70. 335
S. mesihović – A. Šačić 2015, 139.

37
ADNAN BUSULADŽIĆ

njih 130 komada, koje spominju ime Herakleja.336 ovaj novac coins that have been found336 bearing the name Herakleia.337
je pronađen na više lokaliteta: u Starom Gradu, Ninu, otoku These coins come from several different sites, Stari Grad, Nin,
murteru, Solinu, braču, Korčuli i visu,337 što dodatno potvr- the island of murter, Solin, brač, Korčula and vis,338 further
đuje postojanje grada za koji nemamo drugih materijalnih evidence of the existence of a city of which we have no other
dokaza.338 po svemu sudeći Herakleja339 je bila naselje koje je material evidence.339 by all accounts Herakleia340 was a set-
pripadalo prvom valu grčke kolonizacije.340 tlement belonging to the first wave of Greek colonisation.341
Nizu gradova koji su poznati samo po pisanim izvorima, A number of other cities are known only from written
ali ne i sačuvanim tragovima arhitekture, pripada i dimos, čije sources, but not from any remains of architecture; among
su kovanice sa imenom u najvećem broju slučajeva pronađene them is dimos, coins from which bearing that name have
na otoku Hvaru. pretpostavlja se da je grad postojao od sredi- mainly been found on the island of Hvar. The city was proba-
ne Iv stoljeća stare ere.341 bly in existence from the mid 4th century bce.342
područje Narone342 bilo je mjesto prvo povremenog,343 a The Narona area343 was the locus first of temporary344 and
kasnije i stalnog grčkog naseljavanja.344 pretpostavlja se da su later of permanent Greek settlement.345 It is supposed that the
Grci već od vIII stoljeća stare ere počeli dolaziti na ovo pod- Greeks began to come to this region by the 8th century bce,
ručje, da bi se od vI stoljeća stare ere trajno naselili.345 primar- and to settle permanently by the 6th century bce.346 The
ni razlog grčkog zadržavanja na prostoru Narone je činjenica chief reason for their remaining in Narona was that the riv-
da je rijeka Neretva bila trgovački mostobran ka prodoru i er Neretva was a trade bridgehead for inroads into and trade
trgovini sa sjevernim ilirskim krajevima.346 Karakter trgovač- with northern Illyrian regions.347 Its nature as a Greek trading
kog grčkog emporijuma347 potvrđuju Strabon, pseudo-Skylax emporion348 is confirmed by Strabo, pseudo-Scylax and The-
i Teopomp,348 a govore o grčkom zanimanju za biljku peruni- opompus,349 with references to Greek interest in irises,350 the
ku,349 prodaji robe sa lezba, te prodaji korkirskih amfora.350 sale of goods from lesbos, and the sale of corcyran ampho-
mnogobrojni arheološki nalazi također potvrđuju grčko-hele- rae.351 Quantities of archaeological finds also demonstrate the
nistički utjecaj na prostor Narone.351 Greco-Hellenistic influence on Narona.352
među najvažnije momente grčke kolonizacije istočne one of the most significant moments of the Greek col-
obale Jadrana spada osnivanje Farosa.352 ovo naselje osniva- onisation of the eastern Adriatic was the founding of pha-
ju 385./384. godine stare ere353 stanovnici otoka pharosa354 ros353 in 385/384 bce354 by the inhabitants of the island of

336
m. zaninović 2004, 17-18, b. Kirigin 1999a, 148-150. 336
J. brunšmid 1998, 66-70.
337
m. Ilkić – l. Šešelj 2017, 291. 337
m. zaninović 2004, 17-18, b. Kirigin 1999a, 148-150.
338
b. Kirigin 2008, 67. 338
m. Ilkić – l. Šešelj 2017, 291.
339
J. m. Hall 2008, 419. 339
b. Kirigin 2008, 67.
340
d. Rendić-miočević 1980, 234. 340
J. m. Hall 2008, 419.
341
S. mesihović – A. Šačić 2015, 143-144. 341
d. Rendić-miočević 1980, 234.
342
J. J. wilkes 1969, 5. 342
S. mesihović – A. Šačić 2015, 143-144.
343
A. Stipčević 1991, 34. 343
J. J. wilkes 1969, 5.
344
b. Gabričević 1980, 161-169, b. Kirigin 1980, 169-173. 344
A. Stipčević 1991, 34.
345
b. Kirigin 2010, 148-149. 345
b. Gabričević 1980, 161-169, b. Kirigin 1980, 169-173.
346
z. marić 2000, 40. 346
b. Kirigin 2010, 148-149.
347
A. Škegro 1991, 59-61. 347
z. marić 2000, 40.
348
S. mesihović – A. Šačić 2015, 141, c. patsch 1996, 16, 97-100. 348
A. Škegro 1991, 59-61.
349
m. Nikolanci 1980, 155-161. 349
S. mesihović – A. Šačić 2015, 141, c. patsch 1996, 16, 97-100.
350
m. zaninović 2004, 19. 350
m. Nikolanci 1980, 155-161.
351
b. Kirigin 1980, 169-172, e. marin – m. mayer – G. paci – I. Rodà 351
m. zaninović 2004, 19.
1999, 217-219, e. marin 2002, 418-421, c. patsch 1997, 16. 352
b. Kirigin 1980, 169-172, e. marin – m. mayer – G. paci – I. Rodà
352
b. Kirigin 1991, 5-43, J. brunšmid 1998, 26-32, 52-64, J. Jeličić Ra- 1999, 217-219, e. marin 2002, 418-421, c. patsch 1997, 16.
donić – m. Katić 2015, 23-32, b. Kirigin 2016a, 305-311. 353
b. Kirigin 1991, 5-43, J. brunšmid 1998, 26-32, 52-64, J. Jeličić Ra-
353
b. Slapšak 2002, 197. donić – m. Katić 2015, 23-32, b. Kirigin 2016a, 305-311.
354
J. Jeličić-Radonić 1996, 96-115. 354
b. Slapšak 2002, 197.

38
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

u egejskom moru.355 pharos356 se nalazio na otoku Hvaru,357 pharos355 in the Aegean.356 pharos357 was located on the island
istočno od Starog Grada,358 gdje je pronađen značajan broj of Hvar,358 to the east of Stari Grad,359 where a significant
grčko-helenističke keramike,359 koja upravo potvrđuje kultu- quantity of Greco-Hellenistic pottery has been found,360 evi-
rološki karakter naselja.360 ovi keramički nalazi na prostoru dence of the cultural nature of the settlement.361 These pottery
Starog Grada ukazuju na postojanje keramike već iz arhajskog finds from Stari Grad include some from the Archaic peri-
perioda.361 Nakon ovog razdoblja grčka keramika se javlja od od.362 In the mid 4th century bce Greek pottery appears,
sredine Iv stoljeća stare ere i traje sve do kasnog helenistič- continuing until the late Hellenistic period. Analysis of the
kog perioda. Analiza keramičkih nalaza ukazuje na postojanje pottery reveals a wide range of local and imported wares,
čitavog spektra domaćeg, uvoznog, kuhinjskog, grubog, finog, kitchen wares, and coarse, fine, grey and decorated vases: am-
sivog i dekoriranog posuđa. Riječ je o amforama, kraterima, phorae, krateres, pithoi, Gnathia pottery, Apulian black-fig-
pitosima, gnathiji, apulskoj crvenofiguralnoj keramici i dru- ure pottery and other shapes, styles and types unquestiona-
gim oblicima, stilovima i tipovima koji nedvojbeno pripadaju bly belonging to the ancient Greek world, whether from the
grčkom civilizacijskom krugu, bilo sa grčkog etničkog pro- Greek ethnic space or, still more, from the Greek colonies
stora ili, još više, sa prostora grčkih kolonija na Apeninskom in the Apennine peninsula.363 Nor should finds of coins be
poluostrvu.362 od pokretnih nalaza ne treba zaboraviti ni na- overlooked,364 as they too attest to the cultural nature of the
laze kovanica,363 koje također idu u prilog kulturnom karak- sites.365 Greek settlements themselves,366 established on the
teru lokaliteta.364 Samo grčko naselje365 je formirano na pro- most fertile plains of the Adriatic islands, were conceived in
storu najveće plodne ravnice na jadranskim otocima. Naselje urban terms, with walls, towers367 and other infrastructure.368
je koncipirano kao urbano sa zidinama, kulama366 i ostalom The way the distribution of land was organised369 remains the
infrastrukturom.367 organizacija podjele zemljišta368 ostala je most fully recorded370 to date in the entire Greek world.371
najbolje zabilježena369 do danas u cijelom grčkom svijetu.370 pharos was a democratic city, with an assembly.372 After di-
pharos je bio demokratski grad sa skupštinom.371 Nakon što onysius’s warships abandoned the newly settled Greek colo-
su dionizijevi ratni brodovi napustili novodoseljene grčke nists, the local inhabitants rebelled, and were joined by their
koloniste, domaće okolno stanovništvo se pobunilo. u pomoć fellow Illyrian countrymen from the mainland.373 However,
pobunjenicima su došli ilirski sunarodnjaci sa kopna.372 brzom rapid response troops sent from Issa overcame the rebels.374
intervencijom vojske koja je poslana sa Isse pobunjenici su The army of demetrios of pharos, ruler of pharos at the time

355
J. Jeličić-Radonić 1996, 96-115.
356
b. Kirigin 2004, 44-53.
355
b. Kirigin 2004, 44-53. 357
d. Schilardi 2002, 159-195.
356
d. Schilardi 2002, 159-195. 358
J. Jeličić-Radonić 2005, 315-328, S. Forenbaher – v. Gaffney – J. w.
357
J. Jeličić-Radonić 2005, 315-328, S. Forenbaher – v. Gaffney – J. w. Hayes – T. Kaiser – b. Kirigin – p. leach – N. vujnović 1994, 13-52,
Hayes – T. Kaiser – b. Kirigin – p. leach – N. vujnović 1994, 13-52, b. Kirigin 1990a, 296- 302, b. Kirigin 1999a, 150-156.
b. Kirigin 1990a, 296- 302, b. Kirigin 1999a, 150-156. 359
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 49, J. Jelinić-Radonić 2002, 221-240.
358
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 49, J. Jelinić-Radonić 2002, 221-240. 360
b. Kirigin – J. Hayes – p. leach 2002, 241-260.
359
b. Kirigin – J. Hayes – p. leach 2002, 241-260. 361
b. migotti 1986, 147-177, m. miše 2005, 25-48.
360
b. migotti 1986, 147-177, m. miše 2005, 25-48. 362
b. Kirigin 2009, 21.
361
b. Kirigin 2009, 21. 363
b. Kirigin – J. Hayes – p. leach 2002, 241-260.
362
b. Kirigin – J. Hayes – p. leach 2002, 241-260. 364
m. Illkić – l. Šešelj 2017, 289, z. dukat – J. Jeličić-Radonić 2013,
363
m. Illkić – l. Šešelj 2017, 289, z. dukat – J. Jeličić-Radonić 2013, 239-254, H. Göricke-lukić 2013, 299-340.
239-254, H. Göricke-lukić 2013, 299-340. 365
m. bonačić mandinić 2000, 255-264.
364
m. bonačić mandinić 2000, 255-264. 366
J. Jeličić-Radonić 2002, 221-240.
365
J. Jeličić-Radonić 2002, 221-240. 367
b. Kirigin 2004, 110-114.
366
b. Kirigin 2004, 110-114. 368
b. Kirigin – p. popović 1988, 177-189.
367
b. Kirigin – p. popović 1988, 177-189. 369
b. Slapšak – b. Kirigin 2001, 567-591, m. zaninović 2002, 261-287,
368
b. Slapšak – b. Kirigin 2001, 567-591, m. zaninović 2002, 261-287, b. Kirigin 2004, 108-109.
b. Kirigin 2004, 108-109. 370
b. Slapšak 2002, 195-220, b. Kirigin 1993, 182-202.
369
b. Slapšak 2002, 195-220, b. Kirigin 1993, 182-202. 371
b. Kirigin 2004, 73-88.
370
b. Kirigin 2004, 73-88. 372
b. Kirigin 2008, 55.
371
b. Kirigin 2008, 55. 373
S. mesihović – A. Šačić 2015, 143-144.
372
S. mesihović – A. Šačić 2015, 143-144. 374
A. Stipčević 1991, 34.

39
ADNAN BUSULADŽIĆ

savladani.373 poslije drugog ilirskog rata,374 vojska demetrija of the First Illyrian war under the auspices of Rome, was de-
Farskog je poražena.375 Razloge otpočinjanja neprijateljstava feated in the Second Illyrian war,375 and he was expelled from
između Rimljana i demetrija Farskog treba prvenstveno tra- Illyria.376 The reasons for the hostility that arose between the
žiti u njegovom jačanju i vođenju prilično samostalne politike, Romans and demetrios of pharos lay above all in his growing
koja nije bila u suglasju sa rimskim interesima.376 u kasnijem power and his somewhat independent politics, which was not
razdoblju Rimljani su srušili zidine, te grad gubi na značaju u in accord with Roman interests.377 under Roman rule the area
političkom, ekonomskom i kulturnom smislu.377 postojale su came under the Roman system of governance.378 At a later
izvjesne dvojbe o lokaciji ove grčke kolonije na otoku Hvaru, date the Romans demolished the city walls, and the city lost
ali savremena arheološka istraživanja su potvrdila njen tačan its political economic and cultural importance.379 There were
lokalitet.378 u periodu rimske vladavine ovo područje ulazi u formerly even doubts as to the site of this Greek colony on
okvir rimskog sistema organizacije vlasti.379 the island of Hvar, but recent archaeological excavations have
Sredinom Iv stoljeća stare ere Grci iz Sirakuze380 osniva- identified its exact location.380
ju na otoku visu381 grad Issu.382 ovo naselje pripada drugom Greeks from Syracuse381 founded the city of Issa382 on the
valu grčkih kolonista.383 pretpostavlja se da osnivanje Isse384 island of vis383 in the mid 4th century bce, during the sec-
pada u period između 397. i 390. godine stare ere,385 nekoli- ond wave of Greek colonists.384 Issa was probably founded385
ko godina nakon osnivanja apoikije Ankone.386 u isto vrijeme between 397 and 390 bce,386 a few years after the foundation
kada se osniva Faros, stanovnici Sicilije, Sirakužani, osnivaju of the apoikia Ancona circa 387387 by Syracusan Greeks388 and
ovaj grad.387 Najvažnija osoba u formiranju grčkog urbanog the foundation of pharos in 385/384 bce. The key figure in
naselja na Issi je bio dionizije Sirakuški.388 ovo urbano grč- the establishment of the Greek urban settlement in Issa was
ko naselje se nesmetano razvija do 48. godine stare ere, kada dionysius of Syracuse.389 The settlement developed undis-
ga Gaj Julije cezar389 osvaja i stavlja pod rimsku vlast,390 te turbed until 48 bce, when Gaius Julius caesar390 conquered
se kontinuitet života nastavlja pod novom upravom, unatoč it and it came under Roman rule;391 however, life continued
novim okolnostima.391 prema nekim arheološkim indicija- much as before in these new circumstances.392 There are indi-
ma antički Grci su imali naseobinu na prostoru otoka visa392 cations that the ancient Greeks had a settlement on the island
već u vI i v stoljeću stare ere. Samim otokom i Jadranom of vis393 by the 6th or 5th century bce, at a time when the

373
A. Stipčević 1991, 34. 375
S. bilić-dujmišić 2017, 329.
374
S. bilić-dujmišić 2017, 329. 376
For the battle of pharos and its details see S. bilić dujmišić 2017, 345-
375
o Farskoj bitci i njenim detaljima vidi: S. bilić dujmišić 2017, 345-373. 373.
376
S. bilić-dujmišić 2017, 333-344. 377
S. bilić-dujmišić 2017, 333-344.
377
b. Kirigin 2004, 9-42. 378
m. Suić 1960, 165-168, S. Forenbaher – v. Gaffney – J. w. Hayes – T.
378
S. mesihović – A. Šačić 2015, 144. Kaiser – b. Kirigin – p. leach – N. vujnović 1994, 13-52.
379
m. Suić 1960, 165-168, S. Forenbaher – v. Gaffney – J. w. Hayes – T. 379
b. Kirigin 2004, 9-42.
Kaiser – b. Kirigin – p. leach – N. vujnović 1994, 13-52. 380
S. mesihović – A. Šačić 2015, 144.
380
b. Kirigin 1986. 381
b. Kirigin 1986.
381
b. Čargo 2003, 399-447, b. Čargo 2016, 25-56, b. Kirigin 1999, 405- 382
m. Sanader 2002a, 311, m. zaninović 2004, 25-31, b. Kirigin 1996.
459. povoljni uvjeti za život na otoku visu bili su razlog za kontinuitet 383
b. Čargo 2003, 399-447, b. Čargo 2016, 25-56, b. Kirigin 1999, 405-
života koji je zabilježen i u periodu kasne antike sve do kraja srednjeg 459. The favourable living conditions on the island of vis explain how
vijeka. F. buškariol 2000, 233-255. life continued there throughout late Antiquity and to the end of the
382
m. Sanader 2002a, 311, m. zaninović 2004, 25-31, b. Kirigin 1996. mediaeval period. F. buškariol 2000, 233-255.
383
d. Rendić-miočević 1980, 234. 384
d. Rendić-miočević 1980, 234.
384
Grupa autora 1953, 20. 385
Grupa autora 1953, 20.
385
A. Stipčević 1991, 34. 386
A. Stipčević 1991, 34.
386
S. mesihović – A. Šačić 2015, 141. 387
S. mesihović – A. Šačić 2015, 141.
387
b. Čargo 2018, 14-20. 388
b. Čargo 2018, 14-20.
388
m. Nikolanci 1976, 149. 389
m. Nikolanci 1976, 149.
389
b. Kuntić-makvić 2002, 141-158. 390
b. Kuntić-makvić 2002, 141-158.
390
m. Abramić 1949, 9-17, b. Čargo 2013, 10-13. 391
m. Abramić 1949, 9-17, b. Čargo 2013, 10-13.
391
b. Kirigin – e. marin 1985, 45-73. 392
b. Kirigin – e. marin 1985, 45-73.
392
b. Čargo 2003, 399-469. 393
b. Čargo 2003, 399-469.

40
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

vladao je u to doba Jonije, koji je bio rodom sa visa.393 Koliko Adriatic was ruled by Ionios, an Illyrian native of vis.394 So
je bio značajna ličnost, govori i podatak da je Jonsko more prominent a political figure was he that the Ionian sea was
ime dobilo po ovoj političkoj figuri.394 postojanje Isse kao or- named after him.395 evidence of Issa as an organised settle-
ganiziranog naselja potvrđuju i nalazi kovanica395 sa natpisi- ment is provided by coins396 with inscriptions,397 legends and
ma,396 legendama i simbolima grada,397 keramičke posude,398 symbols of the city,398 pottery vases,399 especially of the Alto
posebno tipa Alto – Adriatico,399 te pronađeni ukopi400 i drugi Adriatico type,400 and the discovery of burials401 and other
nalazi grčke provenijencije.401 u prilog organiziranog grčkog finds of Greek provenance.402 Further evidence of its Greek
karaktera naselja ide i dokazana podjela zemljišta,402 a što je nature is provided by the division of land,403 as was also true
bio slučaj i sa drugim mjestima poput Korčule i pelješca.403 of other places such as Korčula and pelješac.404 A particular
ono što je posebno karakteristično za Issu je proizvodnja kva- feature of Issa was the production of high-quality olive oil405
litetnog maslinovog ulja,404 te u većem obimu vina. veliki broj and large-scale wine-making. The numbers of amphorae that
pronađenih amfora,405 kao i konstatirana lončarska proizvod- have been found there,406 along with known pottery-making
nja406 na otoku i njegovim obalama, potvrda su ove činjenice. sites407 on the island and its shores, attest to this. Some au-
prema nekim autorima na otoku visu407 je proizvođeno i do 2 thorities claim that up to 2 million litres of wine were pro-
miliona litara vina. Issa svoj opći društveni procvat doživljava duced on the island of vis.408 The city of Issa flourished during
u toku Iv stoljeća stare ere. u ovom vremenu odvijaju se vrlo the 4th century bce, a time when close contacts developed
intenzivni kontakti sa Apulijom, etrurijom i samom Grčkom. with Apulia, etruria and Greece itself. Issa also founded409
Issa osniva408 i naselja na mjestu današnje lumbarde,409 na settlements at present-day lumbarda,410 on the island of Ko-
otoku Korčuli410 i vrlo moguće emporion u Solinu.411 potvrda rčula,411 and quite possibly an emporion in Solin.412 The dis-
grčkog prisustva na lokalitetu lumbarde412 je i pronađeni grč- covery of a Greek epigraphic monument413 referring to the
ki epigrafski spomenik,413 koji ukazuje na postojanje kolonista, existence of colonists attests to the Greek presence at lum-
te podjelu zemljišta kao što je bio slučaj i na otocima Hvar barda,414 as does the division of land like that of the islands of
i vis.414 Na ovom mjestu treba naglasiti da ovaj spomenik Hvar and vis.415 It should be noted here that the monument
ukazuje i na stanje domaće populacije, njihovu sposobnost da in question also points to the state of the local population,
znaju sadržaj ugovora, te upućenost u sistem upravljanja. Sis- their ability to grasp the provisions of a contract, and their

393
d. Rendić–miočević 1970, 366. 394
d. Rendić–miočević 1970, 366.
394
m. Nikolanci 1976, 160-163. 395
m. Nikolanci 1976, 160-163.
395
J. brunšmid 1998, 70-81, m. bonačić mandinić 2000, 255-265, m. 396
J. brunšmid 1998, 70-81, m. bonačić mandinić 2000, 255-265, m.
bonačić mandinić 2017, 451-462, p. visonà 2017, 193-232, m. Ilkić bonačić mandinić 2017, 451-462, p. visonà 2017, 193-232, m. Ilkić
– l. Šešelj 2017, 291-293, b. Kirigin 1999a, 159. – l. Šešelj 2017, 291-293, b. Kirigin 1999a, 159.
396
m. bonačić mandinić – p. visonà 2002, 319-374. 397
m. bonačić mandinić – p. visonà 2002, 319-374.
397
m. bonačić mandinić 2004, 90-99. 398
m. bonačić mandinić 2004, 90-99.
398
b. Čargo 2017, 173-191. 399
b. Čargo 2017, 173-191.
399
b. Kirigin 1999a, 159-160. 400
b. Kirigin 1999a, 159-160.
400
b. Kirigin – e. marin 1985, 45-52, b. Kirigin 1999a, 160. 401
b. Kirigin 2009, 25-28, b. Kirigin 1999a, 156-159.
401
b. Kirigin 2009, 25-28, b. Kirigin 1999a, 156-159. 402
b. Kirigin 2009, 25-28, b. Kirigin 1999a, 156-159.
402
m. zaninović 2002, 279. 403
m. zaninović 2002, 279.
403
m. zaninović 2001, 147-160. 404
m. zaninović 2001, 147-160.
404
S. popović 2017, 577-599. 405
S. popović 2017, 577-599.
405
b. Kirigin – J. Hayes – p. leech 2002, 241-260. 406
b. Kirigin – J. Hayes – p. leech 2002, 241-260.
406
b. Čargo – m. miše 2010, 7-40. 407
b. Čargo – m. miše 2010, 7-40.
407
b. Kirigin 1990a, 303-304. 408
b. Kirigin 1990a, 303-304.
408
d. Radić – I. borzić 2017, 305. 409
d. Radić – I. borzić 2017, 305.
409
d. Radić – I. borzić 2017, 307. 410
d. Radić – I. borzić 2017, 307.
410
b. Kirigin 1990a, 293, d. Radić – b. bass 2002, 289-303, d. Radić – b. 411
b. Kirigin 1990a, 293, d. Radić – b. bass 2002, 289-303, d. Radić – b.
bass 1999, 361-405, m. zaninović 2001, 147-160. bass 1999, 361-405, m. zaninović 2001, 147-160.
411
A. Stipčević 1991, 34. 412
A. Stipčević 1991, 34.
412
b. Kirigin 2009, 28-29. 413
m. lombardo 2005, 353-361, b. Kirigin 1990a, 311.
413
m. lombardo 2005, 353-361, b. Kirigin 1990a, 311. 414
b. Kirigin 2009, 28-29.
414
m. zaninović 2002, 283. 415
m. zaninović 2002, 283.

41
ADNAN BUSULADŽIĆ

tematskim rekognosciranjem otoka Korčule415 ustanovljeno knowledge of the system of governance. Systematic field sur-
je postojanje grčkih lokacija u Kopilima,416 Stini,417 vela spili, veys of the island of Korčula416 have revealed the presence of
Gradini svetog Ivana, potorina-Graču, Stofiji, dubrovicama i Greek sites at Kopila,417 Stina,418 vela spila, St John Grad-
drugim mjestima.418 ova naselja na temelju pronađenih nalaza ina, potorina-Grač, Stofija, dubrovice and elsewhere.419 on
grčkohelenističke keramike, fragmenata grčko-itaskih amfora, the evidence of finds of Greco-Hellenistic pottery, potsherds
nekropole, i drugih dokaza upućuju na zaključak da je gradina from Greco-Italic amphorae, necropolises etc., the fortress of
Kopile bila centar na zapadnom dijelu otoka, dok je gradina Kopila was the focus of the western part of the island, while
Stine bila gravitacijska tačka u središnjem dijelu otoka.419 Ta- the fortress of Stina was the focal point of the centre of the
kođer, na mjestu vrlo važne navigacijske tačke između sjeverne island.420 A shrine dedicated to the Greek hero diomedes421
i srednje dalmacije – rtu ploča kod Rogoznice,420 utemeljeno was founded at the important navigational point between
je svetište posvećeno diomedu.421 Realiziranim arheološkim northern and central dalmatia – ploča promontory near Ro-
istraživanjima ovog dijela istočne obale Jadrana422 dokazano goznica.422 Archaeological excavations at this part of the east-
je da je na lokalitetu ploča kod Rogoznice423 u dužem peri- ern Adriatic coast423 have revealed that diomedes’ shrine at
odu, od Iv do I stoljeća stare ere, postojalo svetište posveće- ploča near Rogoznica424 remained in existence from the 4th to
no ovom grčkom heroju.424 Nalazi poput grčkohelenističkog the 1st century bce.425 Finds of Greco-Hellenistic jewellery,
nakita, gema,425 keramike sa prikazima banketa, posuda koji precious stones,426 pottery decorated with banqueting scenes,
su pripadali gnathia keramici426 i drugih arheoloških nalaza, Gnathia pottery427 and other artefacts add to the image of
samo upotpunjuju sliku o diomedovom427 svetištu na ovom diomedes’ shrine428 at this site.429 The cult of diomedes was
lokalitetu.428 ovaj kult na prostor Jadrana su donijeli vjerovat- probably brought to the Adriatic by the etolians, diomedes
no etolci, gdje je bio i udomaćen, što potvrđuju i mnogi mate- being etolian on his father’s side, as attested by much material
rijalni dokazi.429 vremenom sam kult doživljava identifikaciju evidence.430 over time the cult became conflated with that of
sa dionizijem Starijim iz Sirakuze, te ovaj jedinstveni kult dionysius the elder of Syracuse, and became the trademark
postaje zaštitni znak, pri tom objedinjujući grčku prisutnost of the united Greek presence in the Adriatic.431 The Greek
na Jadranu.430 Grčko prisustvo na prostoru srednje dalmacije, presence in central dalmatia, particularly at palagruža,432 is
posebno lokalitet palagruža,431 potvrđeno je različitim arheo- evidenced by a variety of archaeological finds433 and other ma-
loškim nalazima,432 te drugim materijalnim ostacima.433 terial remains.434

416
d. Radić – b. bass 1999, 361-405.
415
d. Radić – b. bass 1999, 361-405. 417
d. Radić – I. borzić 2017, 310-316.
416
d. Radić – I. borzić 2017, 310-316. 418
d. Radić – I. borzić 2017, 309-310.
417
d. Radić – I. borzić 2017, 309-310. 419
d. Radić – b. bass 2002, 289-299.
418
d. Radić – b. bass 2002, 289-299. 420
d. Radić – I. borzić 2017, 320.
419
d. Radić – I. borzić 2017, 320. 421
b. Kirigin 2008, 70, S. Čače – l. Šešelj 2005, 163-187.
420
S. bilić dujmušić 2002, 485-497. 422
S. bilić dujmušić 2002, 485-497.
421
b. Kirigin 2008, 70, S. Čače – l. Šešelj 2005, 163-187. 423
m. p. castiglioni 2008, 9-28.
422
m. p. castiglioni 2008, 9-28. 424
l. Šešelj 2017, 385-409.
423
l. Šešelj 2017, 385-409. 425
S. bilić dujmišić 2002, 485-492.
424
S. bilić dujmišić 2002, 485-492. 426
l. Šešelj 2017, 385-409.
425
l. Šešelj 2017, 385-409. 427
m. miše 2017, 233-255.
426
m. miše 2017, 233-255. 428
For the mythological context of diomedes see R. Katičić 2004, 5-13.
427
o mitološkom kontekstu diomeda vidi: R. Katičić 2004, 5-13. 429
b. Kirigin 2004a, 141-150.
428
b. Kirigin 2004a, 141-150. 430
b. Kirigin – S. Čače 1998, 63-110.
429
b. Kirigin – S. Čače 1998, 63-110. 431
l. braccesi 2017, 487-492.
430
l. braccesi 2017, 487-492. 432
b. Kirigin 2012a, S. Forenbaher – v. Gaffney – J. w. Hayes – T. Kaiser
431
b. Kirigin 2012a, S. Forenbaher – v. Gaffney – J. w. Hayes – T. Kaiser – b. Kirigin – p. leach – N. vujnović 1994, 13-52, b. Kirigin 1999a,
– b. Kirigin – p. leach – N. vujnović 1994, 13-52, b. Kirigin 1999a, 162-163, b. Kirigin 2003, 367-378, b. Kirigin – T. Katunarić – G.
162-163, b. Kirigin 2003, 367-378, b. Kirigin – T. Katunarić – G. Skelac 2004, 207-220, b. Kirigin – T. Katunarić – m. miše 2005, 251-
Skelac 2004, 207-220, b. Kirigin – T. Katunarić – m. miše 2005, 251- 260, b. Kirigin – A. Johnston – m. vučetić – z. lušić 2009, 137-155.
260, b. Kirigin – A. Johnston – m. vučetić – z. lušić 2009, 137-155. 433
b. Kirigin – m. miše – v. barbarić 2010, 87-113.
432
b. Kirigin – m. miše – v. barbarić 2010, 87-113. 434
b. Kirigin 2003, 367-378, b. Kirigin – m. miše – v. barbarić 2010a,
433
b. Kirigin 2003, 367-378, b. Kirigin – m. miše – v. barbarić 2010a, 43-60. 43-60.

42
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Najstariji poznati pisani stihovi, koji opisuju teške okol- The earliest known written verses, which describe the diffi-
nosti u gradu su epigrafski natpisi na grčkom jeziku u kojim cult conditions in the city, are epigraphic inscriptions in Greek
građani Isse odaju počast junaku Kaliji.434 za ime Issa se vežu in which the inhabitants of Issa honour the hero calius.435
i stanovite dvojbe koje daju potpuno drugu interpretaciju o certain ambiguities relating to the name Issa allow for an en-
lokaciji435 i karakteru naselja.436 tirely different interpretation of the site436 and the nature of
o helenističkom utjecaju u Issi govori i podatak da su za- the settlement.437
bilježeni i slučajevi korištenja amfora u pogrebne svrhe,437 a Hellenistic influence in Issa is attested by instances of the
što nesumnjivo pripada grčko-helenističkom civilizacijskom use of amphorae for funerary purposes,438 which undoubtedly
okviru.438 u istom kontekstu treba promatrati i neke nalaze belong to the Greco-Hellenistic civilisation.439 The discovery
mozaika u Issi.439 Sa ovog područja i pronađeni grčki nad- of mosaics in Issa should also be viewed in the same context.440
grobni spomenici također potvrđuju jako grčko prisustvo.440 Greek funerary monuments found there also confirm a strong
u navedenom kontekstu možemo promatrati i otkrivene Greek presence,441 as do a statue of the goddess Artemis,442
skulpture boginje Artemide,441 grobove442 i nekropole,443 kao i tombs443 and a necropolis,444 and grave goods from this set-
grobne priloge iz ovog naselja.444 u kategoriju grobnih priloga tlement.445 Grave goods dating from the mid 5th to the mid
koji se stavljaju u okvirni period od sredine v do sredine Iv 4th century bce include kore statues from Issa,446 along with
stoljeća stare ere spadaju i nalazi koroplasatike sa Isse,445 ali i numerous other artefacts such as oinochoai, cruses, unguen-
niz drugih predmeta poput oinohoa, gutusa, unguentariuma, taria and strigils.447
strigila i drugih nalaza.446 After the Second Illyrian war, Issa, as a powerful Greek
Issa kao jak kolonizatorski grčki grad447 osniva i druge apo- colonisers’ city, 448 founded other apoikiai, among them epet-
ikije, poput epetiona448 (Stobreč)449 i Traguriona450 (Trogir).451 ion449 (Stobreč)450 and Tragurion451 (Trogir),452 which re-
osnovani su poslije drugog ilirskog rata i bili su u intenzivnim mained closely connected to their founder, Issa. After Issa was
kontaktima sa svojom maticom i osnivačem – Issom. Nakon taken by the Romans in 47 bce,453 these two settlements be-
came part of the Roman state.454

435
d. Rendić–miočević 1989, 103-111.
436
b. Čargo 2003, 399-469.
434
d. Rendić–miočević 1989, 103-111. 437
m. Nikolanci 1970, 377-384.
435
b. Čargo 2003, 399-469. 438
b. Kirigin 1999a, 160.
436
m. Nikolanci 1970, 377-384. 439
b. Kirigin 1992, 41-51.
437
b. Kirigin 1999a, 160. 440
b. matulić 2008, 251.
438
b. Kirigin 1992, 41-51. 441
b. Kirigin – e. marin 1985, 45-72.
439
b. matulić 2008, 251. 442
N. cambi 2002a, 303-311.
440
b. Kirigin – e. marin 1985, 45-72. 443
ž. Rapanić 1960, 37-44, b. Čargo 2008, 87-142.
441
N. cambi 2002a, 303-311. 444
N. cambi – b. Kirigin - e. marin 1981, 63-83, b. Čargo 2010, b.
442
ž. Rapanić 1960, 37-44, b. Čargo 2008, 87-142. Kirigin 1983, 27-30, b. Kirigin 1985, 91-104, m. ugarković 2015.
443
N. cambi – b. Kirigin - e. marin 1981, 63-83, b. Čargo 2010, b. 445
m. ugarković 2016, 57-97.
Kirigin 1983, 27-30, b. Kirigin 1985, 91-104, m. ugarković 2015. 446
m. Sanader 2002a, 313.
444
m. ugarković 2016, 57-97. 447
b. Kirigin 1990a, 305-308, m. miše – A. Touloumtzidou 2015, 273-322.
445
m. Sanader 2002a, 313. 448
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 50-51.
446
b. Kirigin 1990a, 305-308, m. miše – A. Touloumtzidou 2015, 273-322. 449
b. Kirigin 1990a, 314, b. Kirigin 1999, 407, b. Kirigin 2010, 142-143.
447
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 50-51. 450
m. bonačić mandinić 2008, 236, b. Kirigin 2009, 29-30, b. Kirigin
448
b. Kirigin 1990a, 314, b. Kirigin 1999, 407, b. Kirigin 2010, 142-143. 1990a, 311-314.
449
m. bonačić mandinić 2008, 236, b. Kirigin 2009, 29-30, b. Kirigin 451
v. Kovačević 2010, 139-141, b. Kirigin 2009, 29-30, b. Kirigin 1990a,
1990a, 311-314. 314. Analysis of the architecture of Trogir suggests different phases of
450
v. Kovačević 2010, 139-141, b. Kirigin 2009, 29-30, b. Kirigin 1990a, construction, including a Greek phase. See I. babić 2002, 400 and 403.
314. Analiza arhitekture Trogira ukazuje na različite građevinske faze 452
A. Stipčević 1991, 34. The quantity of sherds of typologically diverse
uključujući i grčku fazu. vidi: I. babić 2002, 400 i 403. Greek pottery vessels is evidence of a Greco-Hellenistic presence
451
A. Stipčević 1991, 34. veći broj ulomaka tipološki različitog grčkog there. See v. Kovačić 2002, 375-397. It is likely that there was a Greek
keramičkog posuđa potvrđuje grčkohelenističko prisustvo na ovom shrine in Trogir, which would further confirm the Greek presence. For
mjestu. vidi: v. Kovačić 2002, 375-397. u Trogiru se pretpostavlja this, see I. babić 2017, 463-485.
postojanje i grčkog svetišta, kao još jedan dokaz grčkog prisustva na 453
m. Suić 1960, 148-161.
ovom području. o tome vidi: I. babić 2017, 463-485. 454
S. mesihović – A. Šačić 2015, 145-146.

43
ADNAN BUSULADŽIĆ

47. godine stare ere i osvajanja Isse od strane Rimljana452 i ova There was probably only a modest presence of ancient
dva naselja ulaze u sastav rimske države.453 Greeks in central dalmatia, to which may be added the is-
prostoru centralne dalmacije, gdje se pretpostavlja skro- lands of brač and Šolta.455
mnije prisustvo antičkih Grka, možemo pridodati i otoke A settlement established close to present-day budva456 in
brač i Šoltu.454 montenegro may be provisionally identified as Greco-Hellen-
uvjetno grčko-helenističkim, možemo nazvati i naselje istic. The city, which was known as buthoe,457 was founded by
formirano u blizini današnje budve455 u crnoj Gori. Grad je Illyrians, but incorporated a Greek settlement. Archaeological
nosio naziv buthoe,456 a osnovalo ga je ilirsko stanovništvo, excavations uncovered a quantity of artefacts belonging to the
ali je u svom sastavu imalo grčko naselje. Tokom arheoloških Greek and Hellenistic civilisation,458 though the settlement
istraživanja pronađen je i značajan broj predmeta koji pripa- was never Hellenised.459 The Illyrio-Greek and Roman ne-
daju grčkom i helenističkom civilizacijskom krugu,457 iako na- cropolis in budva460 is another significant site, where finds in-
selje nije nikada bilo helenizirano.458 među značajnije lokali- clude gold Hellenistic jewellery that may with near certainty
tete na ovom prostoru može se svakako ubrojiti i iliro-grčka i be attributed to the Greek colonisation of the eastern Adriatic
rimska nekropola u budvi.459 u njoj je, između ostalog, prona- coast, which was at its height in the early Hellenistic period.461
đen i zlatni helenistički nakit, koji se sa značajnom sigurnošću There are reasons to believe that the sites of olcinium
može atribuirati u kontekst grčke kolonizacije istočne obale (ulcinj) and epidaurum (cavtat) were associated with Greek
Jadrana sa najintenzivnijim procesima u rano helenističko colonisation, though archaeological excavations have not con-
doba.460 firmed the Greek nature of the sites.462 The same may be said
postoje opravdana mišljenja da su u vezi sa grčkim ko- of Salona, where some material evidence suggests a Greek
lonizatorskim aktivnostima i lokaliteti olcinium (ulcinj) i presence there before the arrival of the Romans. unfortu-
epidaurum (cavtat), mada arheološka istraživanja nisu kon- nately, because of the scattered finds and frequent absence of
statirala grčki karakter lokaliteta.461 Slična situacija se može archaeological context, the nature of the Salona area in the
konstatirati i u Saloni, gdje je nađen izvjestan broj materijal- pre-Roman period remains an open question. on the oth-
nih dokaza koji idu u prilog tvrdnji o grčkom prisustvu i prije er hand, the coins, pottery, vessels and inscriptions that have
dolaska Rimljana. Nažalost, raštrkanost nalaza i često nepo- been found, together with accounts by certain Greek writ-
stojanje arheološkog konteksta ostavljaju otvorenim pitanja ers, suggest that we may realistically assume a Greek presence
u vezi karaktera salonitanskog područja u predrimsko doba. here in the pre-Roman period.463
pronađene kovanice, keramika, posuđe, natpisi, kao i svjedo- There was a Greek presence in southern Illyria for a mil-
čenja pojedinih grčkih autora ostavljaju realnim opciju grčke lennium, and Greco-Hellenistic influences of late Antiquity
prisutnosti na ovom prostoru i u predrimskom periodu.462 have even left their mark on the languages of the vlach and
Grčko prisustvo na području južnog Ilirika proteže se na Albanian populations.464
period od jednog milenija, a grčko-helenistički utjecaji koji su At all these sites, the quantities of artefacts found attest to
ostali na kraju antičkog perioda zabilježeni su na tragovima u Greek presence or cultural influence. pottery, statues, vessels,
jezicima vlaške i albanske populacije.463 loom weights, coins,465 fragments of architecture, and jewel-
lery466 corroborate this view.467

455
b. Kirigin 1999a, 161-162.
452
m. Suić 1960, 148-161. 456
Č. marković 2012.
453
S. mesihović – A. Šačić 2015, 145-146. 457
m. Sanader 2008, 51.
454
b. Kirigin 1999a, 161-162. 458
S. mesihović – A. Šačić 2015, 146.
455
Č. marković 2012. 459
A. Stipčević 1991, 34.
456
m. Sanader 2008, 51. 460
A. Faber 2005, 237-261.
457
S. mesihović – A. Šačić 2015, 146. 461
d. Rendić-miočević 1989, 195.
458
A. Stipčević 1991, 34. 462
A. Stipčević 1991, 34.
459
A. Faber 2005, 237-261. 463
b. Kirigin 2010, 144-145.
460
d. Rendić-miočević 1989, 195. 464
p. cabanes 2002, 51-63.
461
A. Stipčević 1991, 34. 465
d. Rendić–miočević 1989, 333-341, 381-391, 399-411.
462
b. Kirigin 2010, 144-145. 466
d. Rendić–miočević 1989, 191-227.
463
p. cabanes 2002, 51-63. 467
b. Kirigin 2008.

44
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Na svim ovim lokalitetima mnogobrojni nađeni pokretni In addition to these well-known urban settlements ascribed
nalazi potvrđuju grčko prisustvo ili kulturni utjecaj. Keramički to the ancient Greeks, there are a number of lesser-known
predmeti, statue, posuđe, utezi za tkalačke stanove, novac,464 sites where individual artefacts468 have been found that attest
arhitektonski ulomci, nakit465 potvrđuju iznesenu činjenicu.466 to contacts, trade and traffic, political relations and religious
pored ovih poznatih urbanih naselja, koja se pripisuju an- customs in which the Greeks played a significant part. Such
tičkim Grcima, postoji i čitav niz manje poznatih lokaliteta sites include the cave above the village of Nakovan on the
na kojima su pronađeni pojedinačni nalazi. Riječ je o pred- island of pelješac,469 and vilina špilja (“fairy cave”)470 in Rijeka
metima467 koji potvrđuju kontakte, trgovačke i saobraćajne dubrovačka.471
komunikacije, političke odnose, religijske običaje u kojima su Greek colonisation of the eastern Adriatic coast may be
Grci imali značajnu ulogu. Takvi su slučajevi sa špiljom poviše seen as the result of incomers from cnidos in Asia minor,
sela Nakovana na otoku pelješcu,468 ili viline špilje469 u Rijeci the pharos in the Aegean islands, and later of Greek colonists
dubrovačkoj.470 from Syracuse, Sicily.472
Grčki kolonizatorski proces istočne obale Jadrana bi se The general picture of Greek influence in the eastern Adri-
mogao definirati kao rezultat dolaska stanovnika male Azije - atic coastal region473 is supplemented by archaeological finds
Knidos, egejskih otoka – pharos i kasnije grčkih kolonista sa from Istria and Kvarner. Here, at Nezakcium in particular,
Sicilije - Siracusa.471 a good deal of archaeological evidence has come to light –
opću sliku grčkog utjecaja na istočnu obalu Jadrana472 funerary monuments, jewellery, black-figure and red-figure
upotpunjuju i arheološki nalazi na prostoru Istre i Kvarnera. vases, vases of krater, oinochoe and skyphos type, Gnathia
Na tom području, posebno na lokalitetu Nezakcija, pronađen potsherds, kantharoi and other objects, which display un-
je znatan broj arheoloških tragova, nadgrobnih spomenika, doubted Greco-Hellenistic influence in this part of the east-
nakita, keramičkih posuda crno i crvenofiguralnog stila, po- ern Adriatic.474
suda oblika kratera, oinohoa, skifosa, ulomaka Ghathia kera- The process of colonisation gave rise to cross-cultural con-
mike, kantarosa i drugih predmeta, koji nedvojbeno dokazuju tacts, and of various means of communication. with the pas-
stanoviti grčkohelenistički utjecaj i na ovom dijelu istočne sage of time, a new, hybrid culture evolved, which spawned
obale Jadrana.473 new forms imbued with influences from both sides. even at
ovaj proces kolonizacije uzrokovao je međukulturalni pharos, where the foundation of the city was accompanied by
kontakt, koji je rezultirao pojavom različitih načina međusob- hostility on the part of both parties, new advances were adopt-
ne komunikacije. Time se počela razvijati nova hibridna kul- ed, the result of a recombination of the indigenous, local and
tura koja je iznjedrila i različite nove forme prožete utjecajima Greco-Hellenistic cultural communities.475 It should be noted
obje strane. Čak je i na lokalitetu pharosa, čije je osnivanje that this occurred during a complex period of several centuries,
propraćeno neprijateljskim odnosom dvije strane, vremenom involving several different indigenous and Iron Age, etruscan
poprimilo nove tekovine, nastale kao rekombiniranje indige- and celtic communities as well as Greek settlements.
ne, domaće i grčkohelenističke kulturne zajednice.474 Na ovom The centuries of established Greek presence left a clear
mjestu treba napomenuti da je period od nekoliko stoljeća, o mark on the eastern Adriatic coastal region. A symbiosis was
kome je ovdje riječ, bio vrlo kompleksan, jer su se istovremeno established over a long period between the two largest ethnic
groups, the Greeks and the Illyrians,476 and these communities

464
d. Rendić–miočević 1989, 333-341, 381-391, 399-411.
465
d. Rendić–miočević 1989, 191-227. 468
d Rendić–miočevič 1989, 145-155.
466
b. Kirigin 2008. 469
b. Kirigin 2002, 375-379.
467
d Rendić–miočevič 1989, 145-155. 470
d. perkić 2010, 159-161.
468
b. Kirigin 2002, 375-379. 471
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 52.
469
d. perkić 2010, 159-161. 472
m. Sanader 2008, 53.
470
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 52. 473
J. J. wilkes 1969, 1-12.
471
m. Sanader 2008, 53. 474
K. mihovilić 2002, 499-519.
472
J. J. wilkes 1969, 1-12. 475
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 51-52.
473
K. mihovilić 2002, 499-519. 476
Here the term Illyrian must be taken in the widest sense. See A.
474
d. džino – A. domić-Kunić 2013, 51-52. Kaljanac 2013, 56-57.

45
ADNAN BUSULADŽIĆ

ispreplitale brojne autohtone i željeznodobne, etrurske i were later confronted with a new context, the Roman state.477
keltske zajednice, te grčke naseobine. Relations between them varied, from alliances and protection
Stoljećima etablirano grčko prisustvo ostavilo je značajan to open hostility. one of the most striking examples was the
trag na istočnoj obali Jadrana. Kroz dugi vremenski interval loss of Greek Issa’s privileges to caesar. The Greek poleis478 of
dolazi i do simbioze između dva najveća etnikuma, Grka i Ili- the eastern Adriatic came within the Roman state in the same
ra.475 Takve zajednice se u kasnijem dobu suočavaju sa novim way as other regions inhabited by the Illyrians.479
državnim okvirom poznatim kao Rimska država.476 Ti odnosi Greco-Illyrian communication was both dynamic and
su bili vrlo oscilirajući; od savezničkih i zaštitničkih do otvo- complex over a period of several centuries. These relations,
reno neprijateljskih. među najeklatantnije primjere spada gu- which may be viewed through the prism of trade, politics,
bitak povlastica grčke Ise od strane cezara. Grčki polisi477 na military conflicts and alliances, and the adoption of certain
istočnoj obali Jadrana ulaze u domen Rimske države na isti features of culture and civilisation, were present both in the
način kao i ostali prostor naseljen Ilirima.478 eastern Adriatic and in the hinterland.480
Grčko-ilirska komunikacija je kroz više stoljeća bila vrlo
dinamična i složena. ovi odnosi, koji se mogu promatrati
kroz prizmu trgovine, politike, vojnih sukoba i savezništava,
prihvatanja pojedinih segmenata kulture i civilizacije, bili su
prisutni na istočnoj obali Jadrana, ali i u unutrašnjosti.479

475
Termin Iliri se ovdje mora uzeti u najširem značenju. o tome vidi A.
Kaljanac 2013, 56-57.
476
m. Suić 1960, 147-174. 477
m. Suić 1960, 147-174.
477
m. Suić 1960, 148-170. 478
m. Suić 1960, 148-170.
478
b. Kuntić-makvić 2002, 141-158. 479
b. Kuntić-makvić 2002, 141-158.
479
m. Katić 2002, 431-432. 480
m. Katić 2002, 431-432.

46
Mikenska keramika, Kipar / Mycenaen pottery, Cyprus
Grčki materijal pohranjen u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine
koji pripada prostoru izvan granica Bosne i Hercegovine
Greek material in the National Museum of Bosnia and Herzegovina
from regions outside Bosnia and Herzegovina

Kamene posude i skulpture Stone vessels and sculpture


– ranokikladska kultura I i II – Early Cycladic cultures I and II

Kikladska kultura bila je jedna od vodećih kultura u bronza- The cycladic culture was one of the leading bronze Age cul-
nom dobu u egeji.480 Starije neolitsko doba Kiklada481 trajalo tures in the Aegean,481 following the earlier Neolithic period
je orijentacijski od 6500. do 3000. godine stare ere.482 ova kul- in the cyclades,482 which lasted roughly from 6500 to 3000
tura nastala je na Kikladima. prostor Kiklada je predstavljao bce.483 The cyclades, where the culture originated, were a
grupu od 12 do 15 otoka,483 kojima je zajedničko bilo što- group of 12 to 15 islands484 which had in common worship
vanje i služenje u hramu Apolona u delosu. ovi stjenoviti and service in the temple of Apollo on delos. These rocky
otoci nalaze se na jugu egeje između kontinentalne Grčke i islands – Andros, Tenos, Kythnos, Serifos, Sifnos,485 Kea, An-
Krita.484 zbog svoga položaja bili su u intenzivnim dodirima tiparos, paros, Naxos, Gyaros, mykonos and Syros, with an
sa Atikom, eubejom, Kritom, ali i maloazijskim prostorom.485 outer circle of Amorgos, Amorgos,486 Kimolos,487 Ios, milos,
Kikladski otoci su smješteni u sredini egejskog mora.486 Riječ Folegrandos, Sikinos, Thera and Anafi488 – are located in the
je o otocima Andros, Tenos, Kitnos, Serifos, Sifnos,487 Kea, central489 or southern Aegean,490 between mainland Greece
Antiparos, paros, Naksos, Jaros, mikonos, Siros. pored ovih and crete.491 They were in close contact with Attica, eu-
u širi krug kikladskih otoka spadaju i Amorgos,488 Kimolos,489
481
Grupa autora 2011, 9-13.
480
Grupa autora 2011, 9-13. 482
m. Garašanin 1954, 15-16.
481
m. Garašanin 1954, 15-16. 483
H. Tomas 2016, 74, 110-135.
482
H. Tomas 2016, 74, 110-135. 484
c. broodbank 2000.
483
c. broodbank 2000. 485
v. R. A. desborough 1964, 147.
484
o neolitu Krita vidi m. Garašanin 1954, 17-18. 486
c. de meo 2012, 18-19.
485
d. Srejović 1997, 463. 487
v. R. A. desborough 1964, 147.
486
c. broodbank 2000, 68-107. 488
H. Tomas 2016, 36 and 39-45.
487
v. R. A. desborough 1964, 147. 489
c. broodbank 2000, 68-107.
488
c. de meo 2012, 18-19. 490
c. broodbank 2000, 68-107.
489
v. R. A. desborough 1964, 147. 491
For Neolithic crete see m. Garašanin 1954, 17-18.

49
ADNAN BUSULADŽIĆ

Ios, melos, Folegrandos, Sikinos, Tera i Anafi.490 Kikladska boea, crete and Asia minor as a result of their location.492
kultura se formira u postepenom procesu koji je podrazumi- The development of the cycladic culture was a gradual pro-
jevao veći repertoar proizvoda, te intenziviranje prekomorskih cess, involving a wide range of products, increasing maritime
veza i jačanje uloge metala u svakodnevnom životu ljudske contacts, and the rising importance of metals in the everyday
zajednice.491 Kikladska kultura se dijeli na tri osnovna pe- life of the island communities.493 The cycladic culture falls
rioda, koji se stavljaju u vremenski okvir od 3000. do 1100. into three initial periods, ranging from 3000 to 1100 bce.
godine stare ere.492 u periodu od 700. do 480. godine stare later, from 700 to 480 bce the cyclades enjoyed considera-
ere prostor Kiklada bilježi veliki ekonomski prosperitet, ali i ble economic prosperity as well as political emancipation and
političku emancipaciju te kulturna dostignuća. bilježe se veli- cultural advances. They are known to have been very active in
ke aktivnosti u kovanju vlastitog novca.493 u odnosu na pred- minting their own coins.494 over time a variety of cycladic
ložena razdoblja konstatirane su i različite kikladske kulture cultures have been identified, among them the Grotta-pelos,
poput Grota-pelos, Kampos, Keros-Siros,494 Kastri, Filakopi, Kampos, Keros-Syros,495 Kastri, phylakopi, and middle and
te srednje i kasnokikladsko razdoblje.495 poslije katastrofalne late cycladic periods.496 After the catastrophic volcanic erup-
erupcije vulkana na Teri, dolazi do procesa potpadanja kiklad- tion on Thera, cycladic culture began to succumb to the influ-
ske pod utjecaj mikenske kulture.496 ence of the mycenaean culture.497

490
H. Tomas 2016, 36 i 39-45.
491
H. Tomas 2016, 138-141. 492
d. Srejović 1997, 463.
492
d. Srejović 1997, 463. 493
H. Tomas 2016, 138-141.
493
v. R. A’ desborough 1964, 147-152. 494
v. R. A’ desborough 1964, 147-152.
494
Grupa autora 2011, 10. 495
Grupa autora 2011, 10.
495
H. Tomas 2016, 70-81, 144-193. 496
H. Tomas 2016, 70-81, 144-193.
496
d. Srejović 1997, 464. 497
d. Srejović 1997, 464.

50
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kikladske mramorne Cycladic marble vessels


posude – kandila – kandile (votive lamps)
(3300. – 2700. godine stare ere) (3300-2700 bCE)
(kataloški broj 1 i 2, Tab. 1, sl. 1 i 2) (catalogue nos. 1 and 2, Plate 1, figs. 1 and 2)

od mramornog materijala su izrađene posude (Tab. 1, sl. 1 i vessels that were placed as grave goods were made of marble
2) koje su služile kao grobni prilog, ali u izvjesnom procen- (plate 1, figs. 1 and 2), as were a certain proportion used for
tu i u profane svrhe.497 Naime, utvrđeno je da su u periodu non-religious purposes.498 In the period preceding that of the
koji je prethodio kikladskim idolima, čest prilog uz pokojnike cycladic idols, it was common to place stone vases of various
bile kamene vaze različitih oblika.498 Na mnogobrojnim lo- shapes in the grave with the deceased.499 different kinds of
kalitetima Kiklada utvrđeni su različiti oblici sa više varijan- such objects in a variety of shapes have been found at nu-
ti, poput kandila, pehara, zdjela sa rebrastim ručkama, paleta, merous sites in the cyclades, among them votive lamps, cups,
zoomorfnih posuda, jednostavnih zdjela, zdjela s vodoravnom bowls with ribbed handles, palettes, zoomorphic vessels, plain
rebrastom ručkom, zdjela s izljevom, zdjela s četiri vodoravne bowls, bowls with a horizontal ribbed handle, lipped bowls,
rebraste ručke na obodu, koničnih šoljica, posuda na visokoj bowls with four horizontal ribbed handles on the rim, conical
nozi, prstenastih posuda, tava, poslužavnika, ćupova, piksida beakers, vessels with a high foot, annular vessels, the objects
i ostalih oblika posuđa.499 Kako se metalurgija usavršavala, dubbed (from their shape) “frying pans”, trays, jugs, pyxides
zabilježen je i proces minucioznije izrade ovih posuda, jer su and more.500 with the advance of metallurgy, these vessels
majstorima bili dostupni tehnički bolji instrumenti i alatke za were more finely worked, thanks to the technologically more
obradu mramora.500 advanced instruments and tools designed for working marble
u značajniju grupu spadaju kandila, koja se pripisuju kul- that became available to the craftsmen.501
turi Grotta-pelos. ovaj oblik je predstavljao jedan od naj- votive lamps, known as kandile because their shape is rem-
kompliciranijih tipova grobnog posuđa koji je izrađivan u ra- iniscent of the votive lamps in orthodox churches, form an
nokikladskom periodu. u najvećem broju slučajeva rađeni su important group of artefacts, ascribed to the Grotta-pelos cul-
pojedinačno, dok je manji broj primjeraka rađen i u dvojnom ture. They constitute one of the most complex types of grave
obliku. Areal nalaza ukazuje egzistiranje isključivo na kiklad- good made in the early cycladic period. most were made for
skim otocima i to na otocima Naksosu i parosu. do danas je a single light, but a few were double. It appears from places
otkriveno oko 300 primjeraka. dva se čuvaju i u zemaljskom where they have been found that they were made only in the
muzeju bosne i Hercegovine (Tab. 1, sl. 1 i 2). posude ovog cyclades, specifically on the islands of Naxos and paros. Some
tipa naziv su dobile jer podsjećaju na kandila u pravoslavnim 300 of them have been found to date; the National museum
crkvama. dimenzije pronađenih primjeraka osciliraju od onih of bosnia and Herzegovina has two (plate 1, figs. 1 and 2).
minijaturnih od 7 cm, do najvećih čija visina iznosi i do 37 cm. Ranging in size from miniatures of 7 cm to as tall as 37 cm,
posude ovog tipa imaju više ili manje loptasto tijelo, konične they had a more or less globular body, a conical or cylindrical

497
J. J. Hekman 2003, 133. 498
J. J. Hekman 2003, 133.
498
d. Srejović 1997, 463. 499
d. Srejović 1997, 463.
499
J. J. Hekman 2003, 133-140. 500
J. J. Hekman 2003, 133-140.
500
H. Tomas 2016, 216-243. 501
H. Tomas 2016, 216-243.

51
ADNAN BUSULADŽIĆ

ili cilindrične noge i vrat. Na tijelu se nalaze okomite rebra- foot and neck. The body has vertical ribbed handles, pierced
ste ručke, vodoravno probušene. pretpostavljena funkcija ovog horizontally, suggesting that they were probably designed
konstrukcijskog detalja ukazuje da su predmeti najvjerovatni- to be hung. They were carved from blocks of marble, a chal-
je visjeli na ovim otvorima. Rađene su složenim tehnološkim lenging technique. From the context in which they have been
procesom u kojem je dolazilo do obrade kamenih blokova iz found, it is likely that marble kandile were a luxury object in
kojih su i dobijani ovi oblici posuđa. u odnosu na kontekst the early cycladic period.502 other types of stone were also
nalaza može se pretpostaviti da su mramorne posude oblika used to make them.503
kandila bile najluksuzniji predmeti iz ranokikladskog raz- The collection of the National museum of bosnia and
doblja.501 prilikom izrade ovih predmeta, upotrebljavane su Herzegovina has two specimens of these stone vases,504 both
različite vrste kamena.502 small, respectively 7 and 11 cm in height. Similar objects have
u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine čuvaju been found at numerous sites.505
se dva primjeraka ovih kamenih vaza503 malih dimenzija visine
od 7 i 11 cm. Komparativni matarijal zabilježen je na mnogo-
brojnim lokalitetima.504

501
H. Tomas 2016, 216-220. 502
H. Tomas 2016, 216-220.
502
J. J. Hekman 2003, 134. 503
J. J. Hekman 2003, 134.
503
J. J. Hekman 2003, 140 i 293. 504
J. J. Hekman 2003, 140 and 293.
504
H. Tomas 2016, 216, J. J. Hekman 2003, 133-140. 505
H. Tomas 2016, 216, J. J. Hekman 2003, 133-140.

52
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kikladski idoli Cycladic idols


(2700. – 2200. godine stare ere) (2700-2200 bCE)
(kataloški broj 3-7, Tab. 1, sl. 3-7) (catalogue nos. 3-7, Plate 1, figs. 3-7)

Jedna od karakteristika ovog prostora je i pojava kikladskih Idols are another feature of the cyclades,506 examples of which
idola,505 kakvi se primjerci upravo čuvaju u zemaljskom mu- are kept in the National museum of bosnia and Herzegovi-
zeju bosne i Hercegovine.506 primarno je riječ o četiri pri- na.507 In four of them the torso has survived, while one con-
mjerka kikladskih idola, sa očuvanim torzom (Tab. 1, sl. 3-6) i sists only of a head (plate 1, fig. 7).508 These figurines, among
jednom glavom (Tab 1, sl. 7).507 Kikladske figurine su jedan od the most attractive products of the cycladic culture,509 were
najatraktivnijih proizvoda, ove kulture.508 prvi put su otkrivene first discovered in the late 18th century. For a long time they
krajem 18. stoljeća. dugo vremena su smatrane primitivnim, were regarded as primitive and as inferior to other archaeolog-
te su generalno za njihovo postojanje vezane negativne opser- ical finds. About 1,600 of these cycladic figurines have been
vacije i inferioran položaj u odnosu na druge arheološke nala- found to date, but only about 150 of them were found in an
ze. Smatra se da je do danas broj otkrivenih kikladskih figurina archaeological context.510 The rest are in private or public col-
oko 1600, od čega je samo oko 150 pronađeno u arheološkom lections and are not accompanied by any reliable information
kontekstu.509 ostatak se čuva u privatnim ili javnim zbirkama or context that would shed further light on these figurines,511
bez pouzdanih podataka ili bilo kakvog koneksta koji bi dao for in the 18th century they were the subject of looting and
više svjetla na pojavu ovog materijala.510 ovi predmeti su to- illegal trade, particularly on the islands of Amorgos and Ker-
kom 18. stoljeća bili predmetom pljačke i ilegalne trgovine. os,512 Naxos and Ios. Indeed, this destruction continued, peak-
ove pljačke i devastacija posebno su bile izražene na otocima ing in the mid 20th century,513 and such events have even been
Amorgosu i Kerosu,511 Naksosu i Iosu. ovaj negativan trend recorded in the recent past.514
svoj vrhunac je doživio sredinom 20. stoljeća,512 a negativni The production of cycladic figurines was at its height dur-
događaji zabilježeni su i u relativno nedavnoj prošlosti.513 ing the Keros-Syros culture,515 declining in later cultures such
Kada se govori o proizvodnji kikladskih figurina može se reći as phylakopi I and the early cycladic period, until it finally
da su bile najzastupljenije za vrijeme kulture Keros-Siros,514 dok ceased altogether. It was revived, however, in the late cycladic
je kod mlađih kultura poput Filakopi I, te u ranokikladskom
periodu proizvodnja postupno slabila i na kraju nestala. u
kasno kikladskom periodu izrada ponovo oživljava.515 Nalazi

505
c. de meo 2012, 18-19. 506
c. de meo 2012, 18-19.
506
b. Rutkowski 1973, sl. 69 i 70, isti 1974, 249-254. 507
b. Rutkowski 1973, figs. 69 and 70, idem 1974, 249-254.
507
J. J. Hekman 2003, 140-141, 292-293. 508
J. J. Hekman 2003, 140-141, 292-293.
508
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 248. 509
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 248.
509
H. Tomas 2016, 280-282. 510
H. Tomas 2016, 280-282.
510
J. J. Hekman 2003, 142. 511
J. J. Hekman 2003, 142.
511
Neke od figurina iz Kerosa i Amorgosa vidi: c. de meo 2012, 18-19. 512
For some of the figures from Keros and Amorgos see c. de meo 2012,
512
Grupa autora 2011, 10. 18-19.
513
H. Tomas 2016, 24-26. 513
Grupa autora 2011, 10.
514
d. Srejović 1997, 463, Grupa autora 2011, 10. 514
H. Tomas 2016, 24-26.
515
H. Tomas 2016, 284-286. 515
d. Srejović 1997, 463, Grupa autora 2011, 10.

53
ADNAN BUSULADŽIĆ

skulptura i mramornih posuda pokazuju da su primarno bili period.516 These figurines and marble vessels occur in grave
dio grobnih cjelina,516 te da su izrađivani za pogrebno-ritualne complexes,517 and were made for ritual funerary purposes.518
svrhe.517 Some types of cycladic idol were being made by the Neo-
Izvedenice skulptura kikladskih idola izrađivane su još u lithic period. Small, schematic marble idols, almost flat in pro-
neolitskom periodu. Tako su u naselju na ostrvu Saliagosu file, in the shape of a violin, dating from the middle Neolithic,
pronađeni mermerni idoli u obliku violine, koji potječu iz pe- have been found in a settlement on the island of Saliagos. This
rioda srednjeg neolita. Najstariju fazu ranokikladskog perioda type of idol is typical of the first phase of the early cyclad-
karakterizira pojava priloga u grobovima u obliku shematizira- ic period, when they were placed as grave goods. Quantities
nih pljosnatih idola malih dimenzija, oblika violine. Iz perioda of cycladic idols have been found in the large necropolises
druge polovine III milenijuma javljaju se prostrane nekropole that appeared in the latter half of the 3rd millennium. These
sa velikim brojem kikladskih idola. ovi idoli su od mramora, too are of marble, and of various shapes and sizes, from a few
raznovrsnih oblika i dimenzija, od nekoliko centimetara do centimetres to as much as 1.5 m.519 of those that have been
onih od 1,5 metara.518 od do danas pronađenog i analiziranog found and analysed to date, more than half are 40 cm or less in
broja više od polovine ima visinu do 40 cm.519 Najčešće prika- height.520 They usually depict a naked, standing female figure
zuju stojeće ženske nage figure sa rukama prekriženim ispod with arms crossed below the breasts, as is the case with our
grudi, kakvi su upravo naši primjerci.520 specimens.521
Kada govorimo o karakteristikama kikladskih figurina These cycladic idols or figurines may be divided on the
može se reći da se prema izgledu dijele na shematične i natu- basis of appearance into schematic and naturalistic. The first
ralističke. Kod prve grupe figurine nemaju glavu, već produ- group has no head, just an implied neck and head above the
žetak iz ramena, koji čini vrat i glavu. Nemaju noge, tijelo je shoulders. They also lack legs, the body is flat, and they have
pljosnato, a umjesto ruku imaju izdanke. u grupi naturalistič- stumps for arms. Numerous typologies have been proposed
kih primjeraka predložene su mnogobrojne tipologije, koje su for the naturalistic figurines, named after the places where
ime dobile po mjestu nalaza. Tako je u arheološkoj znanosti they were found. To this day, archaeological studies recognise
do danas ostao aktuelan prijedlog podjele ovih figurina na the division of these figures into those of the Grotta-pelos
kulturu Grotta-pelos iz ranokikladskog doba, sa svojim inači- culture from the early cycladic period, which include the
cama: violinski tip,521 oblutak-figurina, figurina u obliku kopa- violin type,522 pebble figurines, spade-shaped figurines, the
če, tip plastiras, te hibridni tipovi.522 u drugu grupu spada tip plastiras type, and hybrid types.523 Another group consists of
luros523 karakterističan za Kampos kulturu i datira se u raz- the louros type524 typical of the Kampos culture, dating from
doblje prelaska u ranokikladsko doba I i II.524 u posebno veli- the transition to early cycladic I and II.525 The Keros-Syros
ku skupinu spadaju tipovi kulture Keros-Siros, koji se datiraju type, dating from early cycladic II, forms a particularly
u ranokikladsko razdoblje II. u ovoj skupini konstatirani su large group, comprising the Kapsala, Spedos, dokathismata,
tipovi Kapsala, Spedos, dokatismata, Halandriani, Kumasa, chalandriani, Koumasa and Apiranos types, and a range of
Apiranos, te niz tzv. kompleksnih figurina sa prikazima drža- complex figures depicting cup-bearers, musicians, hunters,
ča pehara, svirača, lovaca, sjedećih figurina, mislilaca, dvojnih seated figurines, thinkers, double standing figures and triple
stojećih figurina i trojnih kompozicija.525 u posljednju skupi-
nu spada kultura Filakopi I iz ranokikladskog razdoblja III.526

516
H. Tomas 2016, 199-211.
517
ch. Tsountas 1898, 181, Grupa autora 2011, 10-11. 516
H. Tomas 2016, 284-286.
518
d. Srejović 1997, 464, H. Tomas 2016, 337. 517
H. Tomas 2016, 199-211.
519
H. Tomas 2016, 288. 518
ch. Tsountas 1898, 181, Grupa autora 2011, 10-11.
520
d. Srejović 1997, 464. 519
d. Srejović 1997, 464, H. Tomas 2016, 337.
521
d. Srejović 1997, 463. 520
H. Tomas 2016, 288.
522
H. Tomas 2016, 290-299. 521
d. Srejović 1997, 464.
523
p. Sotirakopoulou 2005, 55. 522
d. Srejović 1997, 463.
524
H. Tomas 2016, 300-302. 523
H. Tomas 2016, 290-299.
525
H. Tomas 2016, 302-326. 524
p. Sotirakopoulou 2005, 55.
526
H. Tomas 2016, 326-327. 525
H. Tomas 2016, 300-302.

54
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

primjerak iz arheološke zbirke zemaljskog muzeja bosne compositions.526 The last group belongs to the phylakopi I
i Hercegovine (Tab. 1, sl. 5), prema karakteristikama ispup- culture from early cycladic III.527
čenih grudi, nogu lagano savijenih, razdvojenih do visine ko- based on their protruding breasts, legs apart below the
ljena, ramena i bokova uskih, te mjestu nalaza Amorgos, naj- knee and slightly bent, and narrow shoulders and hips, and
vjerovatnije pripadaju tipu Kapsala.527 za muzejski primjerak the fact that they were found in Amorgos, those in the ar-
(Tab. 1, sl. 6), koji ima nešto šira ramena, te noge koje poči- chaeological collection of the National museum of bosnia
nju ispod ruku može se pretpostaviti da pripada tipu Halan- and Herzegovina probably belong to the Kapsala type (plate
driani.528 primjerak (Tab. 1, sl. 3), najvjerovatnije bi se mogao 1, fig. 5).528 one museum specimen (plate 1, fig. 6), which
staviti u tip Spedos. osnovna determinirajuća karakteristika has rather broader shoulders and legs that begin below the
koja navedeni primjerak stavlja u predloženi tip je robusnije arms, may be assumed to belong to the chalandriani type.529
oblo tijelo, koje nije tankog profila. moguće da je riječ o tzv. Another (plate 1, fig. 3) is probably of Spedos type, based on
figurini sa nadutim trbuhom.529 datiraju se u ranokikladsko II the more robust, rounded body, which is not thin in profile,
razdoblje.530 and could be of the kind known as a figurine with a bulging
povoljni uvjeti za njihovu masovnu izradu leže i u činjeni- stomach.530 They date from early cycladic II.531
ci da je opisano područje bogato različitim vrstama kamena, The region has a wealth of different types of stone – lime-
vapnenca, škriljavca, opsidijana, te posebno mramora sa otoka stone, schist, obsidian and, in particular, marble, on the islands
parosa i Naksosa. u bronzano doba mramor je korišten za of paros and Naxos. In the bronze Age marble was used to
izradu posuda531 i figurina, te različitih oblika nakita. osnovna make vessels532 and figurines, as well as various kinds of jew-
karakteristika kikladskog mramora je da nije previše tvrd te se ellery. cycladic marble is not very hard, and may therefore
mogao razmjerno lako obrađivati.532 pored mramora u rjeđim be worked with relative ease.533 other materials were some-
situacijama su korišteni i drugi materijali poput kosti, bjeloko- times used, such as bone, ivory, lead, bronze, tuff, steatite, clay,
sti, olova, bronze, tufa, steatita, gline, školjki, a za pretpostaviti shells, and probably wood.534 Aegean marble was worked us-
je da je korišteno i drvo.533 Sam egejski mramor je obrađivan ing obsidian and bronze tools, while pumice, volcanic sand
oruđem od opsidijana i bronze, a za poliranje su korišteni plo- and emery were used for polishing. cycladic vessels and figu-
vućac, vulkanski pijesak i smirak. Kao i kod kikladskih posuda, rines alike were carved from a block of stone, which was then
figurine su rađene iz kamenog bloka koji je potom obrađivan worked into the desired shape.535 Analysis of known speci-
u željeni oblik.534 Analizom poznatih primjeraka izvršena je mens has revealed the work of about twenty craftsmen,536 who
determinacija oko 20 majstora,535 koji su dobili imena prema have been named after the collections where the objects are
zbirkama gdje se čuvaju ili prema arheolozima zaslužnim za kept or the archaeologists who discovered and identified the
afirmaciju i otkrivanje ovih predmeta.536 Kod mnogobrojnih objects.537 many specimens show signs of later repair work af-
primjeraka konstatirane su i intervencije koje ulaze u opseg ter they had been broken. The decoration of cycladic figurines
popravki, jer je dolazilo do lomljenja. ukrašavanje kikladskih consisted of incisions and relief modelling, and paint was used
figurina odnosilo se na urezivanje i reljefno modeliranje, a on some types, particularly the Kapsala and Spedos types,538
zabilježeni su i slučajevi bojenja. bojenje je bilo posebno ka- while the use of paint on other types, such as dokathismata,
rakteristično za tipove Kapsala i Spedos,537 a za neke tipove

526
H. Tomas 2016, 302-326.
527
H. Tomas 2016, 326-327.
527
H. Tomas 2016, 307. 528
H. Tomas 2016, 307.
528
H. Tomas 2016, 312. 529
H. Tomas 2016, 312.
529
H. Tomas 2016, 308. 530
H. Tomas 2016, 308.
530
H. Tomas 2016, 27. 531
H. Tomas 2016, 27.
531
J. J. Hekman 2003, 134. 532
J. J. Hekman 2003, 134.
532
H. Tomas 2016, 84-97. 533
H. Tomas 2016, 84-97.
533
H. Tomas 2016, 287. 534
H. Tomas 2016, 287.
534
p. Getz-preziosi 1977, 71. 535
p. Getz-preziosi 1977, 71.
535
p. Gets-preziosi 1987, 57-164 i ista 2001, 61-108. 536
p. Gets-preziosi 1987, 57-164 and idem 2001, 61-108.
536
H. Tomas 2016, 329. 537
H. Tomas 2016, 329.
537
p. Getz-preziosi 1987, 53, p. Sotirakopoulou 2005, 66. 538
p. Getz-preziosi 1987, 53, p. Sotirakopoulou 2005, 66.

55
ADNAN BUSULADŽIĆ

poput dokatismata se samo pretpostavlja bojenje.538 Najčešće may only be surmised.539 The most common colour was red,
je korištena crvena boja, te plava, crna i zelena. od dijelova ti- followed by blue, black and green. paint was used to indicate
jela najviše su bojeni oči, obrve i kosa, a u nekim slučajevima i the eyes, eyebrows and hair, and in some cases other details,
drugi detalji na tijelu, poput nakita, prstiju na rukama, dijelovi such as jewellery, the fingers and so forth.540
opreme i slično.539 The context in which they have been found suggests with
u odnosu na kontekst nalaza, može se sa priličnom sigur- a degree of certainty that cycladic idols were made for some
nošću pretpostaviti neka vrsta kultne namjene kikladskih ido- cultic purpose.541 many have attempted to interpret what this
la.540 mnogobrojni su pokušaji interpretacije njihove funkcije. might be, but other than the fact that most have been found
osim nesporne činjenice da ih je najveći dio pronađen kao dio as grave goods, their exact symbolism remains speculative.542
grobnih priloga, tačna simbolika je ostala na razini hipotetič- Some of the proposed interpretations are that they were placed
kog.541 polaganje u grob kao društveni izraz statusa pokojnika, in graves to indicate the social status of the deceased, that they
božanstvo zaduženo za život poslije smrti, simbol lijepih žena were a deity responsible for life after death, or that they were
ili slugu koje su mogle praviti društvo umrlome, simbol majke a symbol of a beautiful woman or servant who would keep
koja nosi dojenče, samo su neki od predloženih tumačenja na- the deceased company, or a symbol of a nursing mother.543
mjene ovih artefakata.542 Izvjestan broj primjeraka kikladskih A number of cycladic figurines found in settlements suggest
figurina, koje su pronađene u naseljima ukazuju na mogućnost that they could also have played some part in daily life, an
da su mogle imati stanovitu ulogu i u svakodnevnom životu. especially logical conclusion in the case of those that showed
To je posebno logičan zaključak za primjere kod kojih je kon- signs of repair.544
statirano da su popravljani.543 cycladic idols identical or similar to those in the antiqui-
Kikladski idoli identični ili slični primjercima koji se čuva- ties collection of the National museum of bosnia and Her-
ju u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine zegovina are to be found in a hundred or so museums and
nalaze se u mnogobrojnim muzejskim institucijama i privat- private collections world wide, mainly in european countries
nim kolekcijama. Riječ je o oko stotinjak mjesta diljem svije- such as Greece,545 the united Kingdom, Sweden, France,
ta. Najveći broj se odnosi na evropske zemlje poput Grčke,544 denmark, Italy, Hungary, the Netherlands, Switzerland and
ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Francuske, danske, Italije, belgium, but also in Japan, Israel, canada546 and the uSA.547
mađarske, Njemačke, Holandije, Švicarske, belgije, ali i Ja- The Amsterdam museum has examples analogous to ours,548
pana, Izraela, Kanade545 i Sjedinjenih Američkih država.546 and comparable material has been found in Keros.549 Stylised
Analogije našim primjercima se čuvaju u muzeju u Amster- pottery idols similar to ours, dating from the late Neolithic,550
damu,547 a komparativni materijal pronađen je na Kerosu.548 have been found in Greek macedonia. Stylised anthropomor-
Stilizirani keramički primjerci slični našim pronađeni su na phic figures of diverse551 and also of similar forms552 have been
tlu grčke makedonije, a datiraju se u kasni neolit.549 Stilizirane recorded in other cultures in europe.
antropomorfne figurine različitih,550 ali i sličnih formi,551 zabi-
lježene su i kod drugih kultura u evropi.

538
S. Sherratt 2000, vol I, 132. 539
S. Sherratt 2000, vol I, 132.
539
H. Tomas 2016, 331-335. 540
H. Tomas 2016, 331-335.
540
d. Srejović 1997, 463-464. 541
d. Srejović 1997, 463-464.
541
J. J. Hekman 2003, 140-144. 542
J. J. Hekman 2003, 140-144.
542
H. Tomas 2016, 336-340. 543
H. Tomas 2016, 336-340.
543
H. Tomas 2016, 336. 544
H. Tomas 2016, 336.
544
J. J. Hekman 2003, 140-144. 545
J. J. Hekman 2003, 140-144.
545
H. Tomas 2016, 27-30. 546
H. Tomas 2016, 27-30.
546
Grupa autora 1977, 14. 547
Grupa autora 1977, 14.
547
H. brijeder 2002, 95. 548
H. brijeder 2002, 95.
548
d. Srejović 1997, 464. 549
d. Srejović 1997, 464.
549
Grupa autora, tom II, 2015, 282-283. 550
Grupa autora, tom II, 2015, 282-283.
550
e. A. Coловьева 2015, 54-63. 551
e. A. Coловьева 2015, 54-63.
551
Gh. dumitroaia – c. preoteasa – R. munteanu – d. Nicola 2005, 552
Gh. dumitroaia – c. preoteasa – R. munteanu – d. Nicola 2005,
132-146, S. Hansen 2015, 144, fig. 5. 132-146, S. Hansen 2015, 144, fig. 5.

56
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Grčke slikane vaze Painted Greek vases

materijal koji vrlo živo rekonstruira svakodnevni život, trgo- painted Greek vases553 vividly illustrate everyday life, trade,
vinu, društvene odnose,552 mitologiju,553 religiju,554 historijske social relations,554 mythology,555 religion,556 and historical
događaje, je grčka slikana keramika.555 Sa ovih vaza dešifri- events.557 They allow us to decipher Greek rites and rituals and
ramo rituale, poljoprivredu, obrede,556 eleusinijske misterije,557 the eleusine mysteries,558 epics, drama559 and theatre perfor-
epiku i dramsku književnost,558 teatarske predstave,559 i ali i mances,560 and show us what agriculture was like, the collec-
sakupljanje vode, pijanke, ples, atletska takmičenja, smrt, rat tion of water, drunkenness, dancing, athletics, death, war and
i političke prevrate,560 konjske utrke i aristokratske motive,561 political turbulence,561 chariot races and how the aristocracy
te različite druge scene iz svakodnevnog života.562 Na grčkim lived,562 in short a whole range of scenes from everyday life.563
slikanim vazama možemo dešifrirati čak i različite skupine painted vases even allow us to identify certain groups, such
poput Skita563 i mnogih drugih scena, koji potvrđuju iskustva as the Scythians,564 and scenes that reveal the world and the
i svijet sa kojim su se suočavali stari Grci.564 prizori pedofilije, events that the ancient Greeks encountered.565 Scenes of pae-
homoseksualnosti,565 ženske prostitucije, bračnog života, or- dophilia, homosexuality,566 female prostitution, married life
gija, također se nalaze na brojnim oslikanim keramičkim va- and orgies are also to be seen on many painted vases.567 The
zama.566 ovaj materijal je prolazio kroz različite razvojne faze development of painted vases occurred in a number of phas-
prateći opće društvene procese.567 Iz slikanih prikaza često se es, echoing societal changes,568 from which numerous details

552
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008. 553
R. m. cook 2005.
553
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 98-101, A. Kaljanac 554
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008.
2010, 57, sl. 1, e. Hübner 2008, 208-209, K. Schauenburg 2003, 23-39, 555
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 98-101, A. Kaljanac
l. Foukara 2017, 63-83, m. Sanader 2002, 7-16, S. böhm 2017, 187- 2010, 57, fig. 1, e. Hübner 2008, 208-209, K. Schauenburg 2003, 23-
225. 39, l. Foukara 2017, 63-83, m. Sanader 2002, 7-16, S. böhm 2017,
554
o grčkoj religiji i konceptu poimanja iste: J. Gould 2004, 1-34, p. e. 187-225.
easterling 2004, 34-50, N. J. Richardson 2004, 50-67, J. N. cold- 556
For Greek religion and its concepts see J. Gould 2004, 1-34, p. e.
stream 2004, 67-98, p. cartledge 2004, 98-128, S. price 2004, 128- easterling 2004, 34-50, N. J. Richardson 2004, 50-67, J. N. cold-
155, m. Robertson 2004, 155-191, J. v. muir 2004, 191-219, J. Neils stream 2004, 67-98, p. cartledge 2004, 98-128, S. price 2004, 128-
2004, 73-85. 155, m. Robertson 2004, 155-191, J. v. muir 2004, 191-219, J. Neils
555
R. m. cook 2005. 2004, 73-85.
556
G. ekroth 2014, 153-175. 557
R. m. cook 2005.
557
m. Shanks 2005, 163, G. e. mylonas 1972, fig. 29, 30, 78, 88. o 558
m. Shanks 2005, 163, G. e. mylonas 1972, figs. 29, 30, 78, 88. For the
samim misterijama vidi: m. dillon – l. Garland 2010, 89-95. mysteries themselves see m. dillon – l. Garland 2010, 89-95.
558
J. meder 2006, 78-79, l. Giuliani 2004, 85-97. 559
J. meder 2006, 78-79, l. Giuliani 2004, 85-97.
559
A. busuladžić 2017. 560
A. busuladžić 2017.
560
Grupa autora 2007, 256-257. 561
Grupa autora 2007, 256-257.
561
m. vickers 2017, 115. 562
m. vickers 2017, 115.
562
N. Himmelmann 1994, b. vikić-belančić – v. damevski 2006. 563
N. Himmelmann 1994, b. vikić-belančić – v. damevski 2006.
563
J.m. barringer 2004, 13-27. 564
J.m. barringer 2004, 13-27.
564
c. marconi 2004, 27-41, R. osborn 2004, 41-55. 565
c. marconi 2004, 27-41, R. osborn 2004, 41-55.
565
o homoseksualnosti u grčkom društvu vidi: m. dillon – l. Garland 566
For homosexuality in Greek society see m. dillon – l. Garland 2010,
2010, 163-171. 163-171.
566
J. Jovanović 2013, 3, A. busuladžić 2016, 125-205. 567
J. Jovanović 2013, 3, A. busuladžić 2016, 125-205.
567
m. Shanks 2005, 128-130. 568
m. Shanks 2005, 128-130.

57
ADNAN BUSULADŽIĆ

mogu dešifrirati mnogobrojni detalji vezani za grčki period.568 relating to the Greek period can be identified.569 In archaeo-
ova vrsta keramičkih predmeta u arheološkoj nauci je dosta logical studies, painted vases have been classified and dated,
izdiferencirana, hronološki determinirana, te je kao datacijski and are thus a very useful resource for dating other artefacts.570
okvir vrlo zahvalan materijal.569 The study of painted Greek vases began as long ago as
proučavanje grčkih slikanih vaza počelo je krajem XIII the late 13th century;571 the first such studies were written in
stoljeća.570 prvi radovi i studije u kojima su obrađeni prvi pri- 1282, and later publications on the subject are known from
mjerci grčkih slikanih vaza napisani su 1282. godine. Taj trend the 14th century and from the 16th to the 18th centuries.572
je nastavljen i u kasnijim stoljećima. Tako su radovi u koji- A late 18th century work on painted vases by Johann Joa-
ma su publicirani predmeti ove vrste objavljeni u XIv, te kroz chim winklemann,573 issued in 1764, was the first in which a
XvI sve do XvIII stoljeća.571 painted vase was published. winklemann was also the first to
u jednom od zapaženijih radova u drugoj polovici XvIII refer to the Greek provenance of painted vases.574 As archae-
stoljeća je po prvi put publicirana jedna antička vaza. Tačnije, ology continued to advance as a scientific discipline, a new
godine 1764. izlazi velika studija koja između ostalog obrađu- speciality arose – ceramography. This in turn rapidly evolved575
je i slikane vaze. Riječ je o autoru Johann Joachimu winckle- to include the analysis of decorative elements on pottery.576
mannu572 koji je po prvi put govorio o grčkom porijeklu sli- works in which archaeological finds of painted Greek vases
kanih vaza.573 daljim razvojem arheologije kao nauke nastala were analysed and published have continued to appear to the
je i nova specijalnost u sklopu ondašnje nauke u nastajanju present day. Numerous works were issued in the late 18th and
– keramografija. Keramografija kao sastavni dio arheologije se the first half of the 19th century, with interest in the subject
intenzivno razvija,574 uključujući u sebe i analizu dekorativnih reaching a peak577 in the latter half of the 19th and first half
elemenata keramičkih posuda.575 of the 20th century.578
publicistički radovi u kojima su analizirani i objavljivani unlike sculptors and architects, Greek craftsmen and
arheološki nalazi slikanih grčkih keramičkih posuda nastav- painters579 created more modest works on pottery vases of
ljeni su sve do savremenog perioda. Čitav niz radova publici- various shapes and types. over time several different styles
ran je krajem XvIII, te u prvoj polovini XIX stoljeća, da bi u evolved, in line with social, political and economic conditions,
drugoj polovini XIX i prvoj polovini XX stoljeća,576 zanimanje communications, and the state of culture in the Greek po-
za ovaj materijal doživjelo kulminaciju.577 leis,580 as well of Greco-Hellenistic influences, which extend-
Grčki majstori i slikari578 su, za razliku od skulptora i arhi- ed even into remote areas.581
tekata, na glinenim posudama različitih oblika i tipova stvarali The names of some of the shapes that evolved over the
skromnija djela. Kroz dugi vremenski period iskristalizirano je centuries of Greek pottery-making are still in use in to-
više različitih stilova koji su pratili opće društveno, političko, day’s terminology. Among the vases made were large pithoi,
ekonomsko, komunikacijsko i kulturno stanje grčkih polisa,579 two-handled amphorae, krateres for mixing wine and water,
ali i grčkohelenističkih utjecaja koji su dopirali i do udaljenih cups on a single foot, stamnoi with two horizontal handles,
krajeva.580 vases with three handles, two horizontal and one vertical,
known as hydriai, trefoil-lipped oinochoai, and cups, skyphoi

568
b. Gavela 2002, 121. 569
b. Gavela 2002, 121.
569
A. m. Snodgrass 1971, 43-98. o ulozi Snodgrassa u determinaciji po- 570
A. m. Snodgrass 1971, 43-98. For Snodgrass’s role in the determination
jedinih grupa grčke keramike vidi: m. Shanks 2005, 130-141. of individual groups of Greek pottery see m. Shanks 2005, 130-141.
570
o historijatu proučavanja grčkih slikanih posuda vidi: m. Shanks 2005 571
For a history of the study of painted Greek vases see m. Shanks 2005
571
R. m. cook 2005, 275-278. 572
R. m. cook 2005, 275-278.
572
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 101. 573
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 101.
573
m. Shanks 2005, 55-57. 574
m. Shanks 2005, 55-57.
574
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 5. 575
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 5.
575
m. Shanks 2005, 143-148. 576
m. Shanks 2005, 143-148.
576
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 101-107. 577
R. m. cook 2005, 279-311.
577
R. m. cook 2005, 279-311. 578
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 101-107.
578
J. Neils 2004, 73-85, e. Simon 2004, 113-123, b. cohen 2004, 55-73. 579
J. Neils 2004, 73-85, e. Simon 2004, 113-123, b. cohen 2004, 55-73.
579
b. Gavela 2002, 121-126. 580
b. Gavela 2002, 121-126.
580
H. bonet Rosado at all 2017, J. J. p. Fenández 2017, 106. 581
H. bonet Rosado et al 2017, J. J. p. Fenández 2017, 106.

58
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

višestoljetna izrada grčkih keramičkih posuda iskristali- and kantharoi for serving wine. These are in fact just a few of
zirala je oblike od kojih su neki u terminološkoj upotrebi i the different shapes used in the everyday life of the ancient
danas. u to vrijeme izrađivane su velike posude pitosi, vaze sa Greeks. other vessels were used by the ancient Greeks to hold
dvije drške - amfore, posude za miješanje vina i vode - krateri, perfumes and oil, such as the alabastron, with an elongated
pehari sa jednom nogom, stamnosi sa dvjema horizontalnim body, the aryballos with a rounded or pear-shaped body, le-
drškama, vaze sa tri drške, od kojih su dvije horizontalne i jed- kythoi, tall vases with a single handle, small boxes known as
na vertikalna, a koje su se nazivale hidrije, vrčevi sa trolisnim pyxides, psykteres for cooling wine, pottery thigh-protectors
otvorima poznati kao oinohoe, za piće su služile kupe, skifosi (epinetra) used by women when preparing wool, and askoi for
i kantarosi. To su samo neki od oblika koji su korišteni u sva- dispensing small quantities of liquid.582
kodnevnom životu antičkih Grka. pored ovih, konstatirane su
i posude za čuvanje mirisa i ulja poput alabastrona izduženog
tijela, aribalosa okruglog ili kruškolikog tijela, lekita - visoke
Greek pottery-making techniques
vaze sa jednom drškom, malih kutija piksida, te posuda za vino The raw material from which vases were made was clay, the
psiktera, keramičkih predmeta za zaštitu koljena prilikom ši- source and composition of which dictated its quality and char-
venja epinetrona, mješina - askosa i mnogih drugih oblika.581 acteristics.583 The best clays came from cape Kolias, near Ath-
ens, and from the corinth area.584 modern chemical methods
make it possible to determine with a high degree of certainty
Načini izrade grčke keramike where a particular vase originated: yellow and greenish clay
osnovna sirovina za izradu vaza bila je glina, od čijeg je sa- is typical of corinthian pottery, volcanic clay came from the
stava i mjesta eksploatacije zavisio i kvalitet sirovine i njena southern cyclades, and the clay of southwest Asia was sandy.
svojstva.582 Kao najbolja sirovina važila je ona sa prostora rta before the clay could be used to make pots, gravel and stones,
Kolijas kod Atene, te glina iz okoline Korinta.583 Savremene pieces of wood, leaves and other impurities had to be removed.
hemijske metode mogu zahvaljujući upravo ovim činjenica- once the clay was thoroughly cleaned and kneaded, minium
ma u značajno sigurnoj mjeri odrediti mjesto postanka vaze. (red lead) was added to ensure that the finished pot would
Tako je dokazano da je korintska keramika karakteristična po not be porous. The clay was then ready for the potter’s wheel,
žutoj i zelenkastoj glini, južni Kikladi po vulkanskoj, a jugo- consisting of a flat plate that rotated around a vertical axis,
zapadna Azija je imala pjeskovitu glinu. prije samog procesa and was propelled by hand.585 The left hand held the clay and
izrade, lončar je morao da očisti glinu od različitih primje- the right was used to shape and, at the same time, to smooth
sa, većih komada šljunka i kamenja, odlomaka drveta, lišća i the outer surface of the pot.586 parts such as handles or a foot
drugih natruha. Tako dobro prečišćena i izgnječena glina je were made separately and added using slip to join them to the
tretirana na način da joj se dodavao minijum, a sve u cilju da pot.587 The pots were dried in the open, exposed to the sun
se spriječi poroznost buduće posude. Tako dobijena glina je and fresh air, and when dry the outlines of the images could
stavljana na grnčarsko kolo, koje se sastojalo od jedne ploče be drawn, followed by the application of slip or glaze, and
koja se okretala na vertikalnoj osovini, a stavljana je u pokret firing could begin.588 Firing, which required a temperature of
rukom.584 lijevom rukom je pridržavana zemlja, a desnom 900 to 950 degrees,589 is regarded as one of the most demand-
je modeliran oblik posude, uz istovremeno glačanje spoljne ing stages: the quality of the pot depended on the skill of the
površine predmeta.585 pojedini dijelovi poput drške ili stope person supervising the process. pottery kilns consisted of two
su ugrađivani naknadno i stavljani neposredno prije procesa parts, the firebox at the base, and the chamber above it where
sušenja.586 ovako oblikovana posuda je nekoliko dana sušena
582
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 7-8, d. Kušan Špalj – A. Rendić-
miočević 2009, 10, b. vikić-belančić –v. damevski 2006.
581
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 7-8, d. Kušan Špalj – A. Rendić- 583
N. Čondić – m. vuković 2017, 55.
miočević 2009, 10, b. vikić-belančić –v. damevski 2006. 584
R. m. cook 2005, 231.
582
N. Čondić – m. vuković 2017, 55. 585
e. Hasaki 2019, 293-315.
583
R. m. cook 2005, 231. 586
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 7-8.
584
e. Hasaki 2019, 293-315. 587
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 11-13.
585
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 7-8. 588
R. m. cook 2005, 234-237.
586
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 11-13. 589
b. Gavela 2002, 123.

59
ADNAN BUSULADŽIĆ

na suncu i zraku, a zatim se pristupalo izradi crteža i proce- the pots were placed.590 The partition separating the two was
su pečenja keramike.587 Termička obrada je podrazumijevala perforated to allow the heat and smoke to rise through the
tretiranje na temperaturi između 900 i 950 stepeni.588 proces chamber to the opening at the top, which the potter used to
pečenja je smatran jednom od najzahtjevnijih faza, jer je od control the firing process. black glaze was a particular chal-
umješnosti osobe koja je nadzirala ovaj proces ovisio kvalitet lenge.591 unfortunately, Greek written sources provide no de-
keramičkog proizvoda. lončarske peći su se sastojale od dva tails of this technique. modern chemical analysis has estab-
dijela, ložišta koje je bilo niže i gornjeg dijela u koji su stav- lished that the glaze contained an alkaline substance such as
ljane posude.589 pod između oba dijela peći je bio izbušen na potash or caustic soda, or clay containing silicium, and a ferric
način da su toplota i dim nesmetano prolazili prema vrhu. Na oxide that turns black when deprived of oxygen.592 The ferric
gornjem dijelu peći je bio otvor preko kojeg je lončar kon- oxide naturally present in Attic clay turns red during firing
trolirao proces pečenja. poseban problem je pitanje crne boje as a result of repeated exposure to oxidation, reduction and
ili firnisa.590 pisani grčki izvori nažalost ne ostavljaju podat- re-oxidation of both the fabric and the glaze or slip. The finer
ke o ovom tehničkom i dekorativnom detalju. Savremenim the particles composing the glaze, which would therefore be
hemijskim analizama je utvrđeno da je firnis sadržavao neku denser, the slower the oxidation; the result was that both red
alkaliju, potašu ili sodu, zemlju sa nešto silicijuma i neki od and black could be fired on the same pot.
crnih oksida željeza.591 Kada je sama zemlja imala veliki udio vase-making in Athens was mainly in the hands of resi-
željeza, a takva je bila zemlja u Atici, prilikom procesa pečenja dent aliens or metics. The entire process involved specialists
dobijala se crvena boja, koja je nastajala u višekratnim proce- for various stages of the production cycle. potters made the
sima oksidacije i reoksidacije stijenki posude ali i nanijetog vase itself, while painters decorated it, though there were cas-
sloja. Ako je na posudama sloj premaza bio debeo, oksidacija es where the potter and owner of the workshop was also the
je bila usporenija. ovo je dovodilo do toga da je na istoj posudi painter. Though epigraphic examples are very rare, some sur-
dolazilo do pojave dvije boje, crne i crvene. proizvodnja vaza viving pots bear the signature of the painter or potter, or a
bila je u Ateni uglavnom skoncentrirana u rukama strana- comment, giving us the names of some of the people who
ca – meteka. proces proizvodnje podrazumijevao je nekoliko were engaged in making these vases.593
specijaliziranih osoba u jednom proizvodnom ciklusu. Tako Greek pottery underwent a complex process of evolution
su postojali majstori koji su se primarno bavili izradom kera- over time,594 during which political, military, economic and so-
mičke robe, te slikari umjetnici koji su gotove posude oslika- cial factors left their mark on pottery too. A new style evolved
vali. u nekim slučajevima ista osoba je bila i majstor i vlasnik after the collapse of the mycenaean civilisation, known after
radionce i slikar istovremeno. Iako su epigrafski primjeri vrlo its characteristic decoration as the Geometric period, when
skomni, zahvaljujući sačuvanim posudama koje imaju potpis the dorians also first appeared. later, different tastes as well
slikara, majstora ili poneki komentar, predstavu ili slično, sa- as artisanal and artistic experience gave rise to many styles as
znajemo imena ljudi koji su bili involvirani u proces izrade.592 well as different vase shapes,595 some for everyday use, others
Grčka keramika je prošla kroz vrlo složen proces histo- intended for funerary or religious purposes.596
rijskog razvoja.593 Različite političke, vojne, privredne i druš- From the collapse of the mycenaean civilisation from circa
tvene pojave intenzivno su ostavile trag i na ovom materijalu. 1025 to the 7th century bce, painted vases are our most im-
Sirovost dorana uz skromno korištenje minojsko-miken- portant source for the study of the spiritual and material cul-
skih tehnika uzrokovala je stvaranje novih oblika ukrašava- ture of ancient Greece. only when Alexander the Great came
nja poznatih kao geometrijski stil. Nakon ovoga, kao rezultat
590
For the technology and organisation of Greek potteries see e. Hasaki
587
R. m. cook 2005, 234-237. 2006, 221-227, e. Hasaki 2011, 12-24.
588
b. Gavela 2002, 123. 591
For these to remain black their oxidised particles had to be sealed
589
o tehnologiji i organizaciji grčkih keramičarskih radionica vidi: e. against oxygen by the addition of “peptising” substances. d. Kušan-
Hasaki 2006, 221-227, e. Hasaki 2011, 12-24. Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13.
590
Riječ je o peptiziranoj razrijeđenoj glini. d. Kušan-Špalj – A. Rendić- 592
R. m. cook 2005, 232.
miočević 2009, 13. 593
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 7-8.
591
R. m. cook 2005, 232. 594
e. Hasaki 2019, 293-315.
592
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 7-8. 595
v. djurant 1996, 236-239.
593
e. Hasaki 2019, 293-315. 596
N. Čondić – m. vuković 2017, 56.

60
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

različitih ukusa ali i zanatskih i umjetničkih iskustava, razvija- to power did these vases decline in importance. Four distinct
ju se mnogobrojni stilovi, ali i oblici keramičkih posuda,594 od styles evolved over this long period: the proto-Geometric and
kojih su neki bili predviđeni za svakodnevnu upotrebu, neki za Geometric styles, the orientalising style, the black-figure and
pogrebne ili religijske potrebe.595 Red-figure styles,597 and finally, Hellenistic pottery.598 A range
od propasti mikenske civilizacije oko 1025. godine pa sve of different styles of painted pottery can be seen within and
do vII stoljeća stare ere slikane vaze su najbitniji izvor za pro- independent of the context of these groups.599
učavanje duhovne i materijalne kulture područja antičke Grč-
ke. od trenutka dolaska na vlast Aleksandra makedonskog
slikane vaze gube na značaju. u ovom dugom vremenskom
Cypriot pottery
(catalogue nos. 8-35, Plate 2-Plate 6)
okviru kristaliziraju se četiri osnovna stila i to: protogeome-
trijski i geometrijski, orijentalizirajući, crnofiguralni i crve- cypriot pottery is represented in our museum collection by a
nofiguralni stil,596 i kasnije helenistička keramika.597 u okviru few pots from the island of cyprus.600 The island was densely
ovih grupa, ali i izvan njih, konstatiran je čitav niz različitih populated,601 and its favourable location602 explains why dif-
stilova slikane keramike.598 ferent cultures have been identified there.603 Archaeological
finds604 attest to the presence of mycenaean settlements, As-
syrian conquest,605 a period of independent states, egyptian606
Kiparska keramika and persian rule,607 the Hellenistic period,608 and the Roman,
(kataloški broj 8-35, Tab. 2 – Tab. 6)
late Roman and christian eras.609 each of these periods left
Kiparska keramika je zastupljena u našoj muzejskoj zbir- its mark on the island’s material culture,610 including its pot-
ci manjim brojem predmeta koji potječu sa otoka Kipra.599 tery.611 Social advances in the Greek and Hellenistic periods
ovaj otok je bio mjesto intenzivne naseljenosti.600 povoljan led to the evolution of a relative wealth of pottery612 known
položaj601 bio je uzrokom da su na ovom otoku zabilježene on the basis of its dating as cypro-Geometric, cypro-Archaic
različite kulture.602 Arheološki nalazi603 potvrđuju postojanje and cypro-classical, each of which is subdivided into sever-
mikenskih naselja, asirsko osvajanje,604 period nezavisnih dr- al phases. locally-made cypriot pottery vessels for everyday
žava, egipatsku605 i perzijsku vlast,606 doba helenizma,607 sve use,613 dating from the bronze Age, have been recorded.614
do rimske, kasnorimske i kršćanske ere.608 Svi ovi periodi These were sometimes decorated.615
ostavili su dubok trag i u materijalnoj kulturi,609 čiji je jedan As in other regions inhabited by the ancient Greeks, a
segment i keramika.610 Kao rezultat društvenih procesa u grč- great many painted vases were used in cyprus throughout
ko i helenističko antičko doba razvila se i razmjerno bogata the Greek period: amphorae, oinochoai, bowls, plates and
keramika611 poznata prema dataciji kao kipro-geometrijska,
597
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 8-9.
594
v. djurant 1996, 236-239. 598
R. m. cook 2005, 193-195.
595
N. Čondić – m. vuković 2017, 56. 599
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 103, A. cer-
596
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 8-9. manović-Kuzmanović 1977.
597
R. m. cook 2005, 193-195. 600
G. papantoniou – A. K. vionis 2017, 1-18.
598
larousse encyclopedia of Archaeology 1997, 103, A. cer- 601
S. eisen 2015, 4.
manović-Kuzmanović 1977. 602
Grupa autora 2012, 12-16.
599
G. papantoniou – A. K. vionis 2017, 1-18. 603
Grupa autora 2012.
600
S. eisen 2015, 4. 604
J. R. Stewart 1999, Grupa autora 2012, 22-34.
601
Grupa autora 2012, 12-16. 605
For the Assyrian role see v. Karageorghis 2008, 57-64.
602
Grupa autora 2012. 606
For egyptian dominance in cyprus see v. Karageorghis 2008, 64-69.
603
J. R. Stewart 1999, Grupa autora 2012, 22-34. 607
For the persian presence in cyprus see v. Karageorghis 2008, 69-71.
604
o asirskoj ulozi vidi: v. Karageorghis 2008, 57-64. 608
m. Iacovou 2008, 219-289.
605
o egipatskoj dominaciji na Kipru vidi: v. Karageorghis 2008, 64-69. 609
l. Severis 1999, 7-77, Grupa autora 2012, 34-76.
606
o perzijskoj prisutnosti na Kipru: v. Karageorghis 2008, 69-71. 610
S. Salter 2008.
607
m. Iacovou 2008, 219-289. 611
J. R. Stewart – p. dikaios 1972.
608
l. Severis 1999, 7-77, Grupa autora 2012, 34-76. 612
J. R. Stewart 1999.
609
S. Salter 2008. 613
J. R. Stewart 1999.
610
J. R. Stewart – p. dikaios 1972. 614
S. eisen 2015, 4.
611
J. R. Stewart 1999. 615
Grupa autora 2012, 51-52, J. R. Stewart 1999.

61
ADNAN BUSULADŽIĆ

kipro-arhaična i kipro-klasična. Svaka od ovih grupacija ki- lekythoi, of the early proto-Geometric and Geometric, Attic
parske keramike definirana je u veći broj vremenskih faza. u Geometric and black- and red-figure styles.616
ranom bronzanom dobu zabilježeno je domaće kiparsko ke- The collection of the National museum of bosnia and
ramičko posuđe612 koje je služilo u svakodnevnoj upotrebi.613 Herzegovina has 28 vases of various shapes belonging to this
ovo posuđe je moglo biti i ukrašeno.614 group, most of them pitchers of various shapes (plate 2, fig. 1,
Kroz čitav grčki period na Kipru, kao i u drugim područ- plate 3, fig. 7, plate 4, plate 5, figs. 1, 2, 3, 5 and 6 and plate 6)
jima obitavanja starih Grka, koristilo se mnogobrojno slikano and shallow bowls (plate 2, figs. 5, 6 and 7, plate 5, fig. 4). we
posuđe. Tako su zabilježene posude oblika amfora, oinohoa, have two identical vases with a high foot (plate 2, fig. 1, plate.
zdjela, tanjura, lekitosa, koje su pripadale ranom geometrij- 3, fig. 4), and three of fairly large size (plate 2, fig. 3, plate 3,
skom, protogeometrijskom, geometrijskom, atičkom geome- figs. 1, 5 and 6). one is a plate (plate 3, figs. 2 and 3). Analysis
trijskom, crno i crvenofiguralnom stilu.615 reveals that most of this cypriot pottery is of the cypro-Ge-
u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se nalazi ometric type (plate 2, fig. 1, plate 3, figs. 1, 4, 5, 6 and 7, plate
28 keramičkih posuda različitog oblika, koji se definiraju u 4, plate 5 and plate 6). The plate (plate 3, figs. 2 and 3) found
ovu grupu. u najvećem broju slučajeva radi se o raznovrsnim in cyprus was probably also of the Geometric style. The dec-
formama bokala (Tab. 2, sl. 1, Tab. 3, sl. 7, Tab. 4, Tab. 5, sl. 1, orative details consist of lines, spirals, rhombs, bands, zigzag
2, 3, 5 i 6 i Tab. 6), plitkih zdjelica (Tab. 2, sl. 5, 6 i 7, Tab. 5, sl. lines and so on, in various combinations. Two identical vases
4). u dva slučaja imamo identične posude sa visokom nogom (plate 2, fig. 1, plate 3, fig. 4) have wide bands of darker col-
(Tab. 2, sl. 1, T. 3, sl. 4), te tri posude nešto većih dimenzija our between which is a wide, paler-coloured band. Just one
(Tab. 2, sl. 3, Tab. 3, sl. 1, 5 i 6). u jednom slučaju u pitanju je example includes images of birds, probably geese or a related
tanjur (Tab. 3, sl. 2 i 3). Analiza prezentiranih primjera uka- species (plate 3, fig. 1).
zuje da je znatan dio posuda pripadao kiparskoj keramici i to examples of cypriot vases with wide painted bands iden-
najčešće kipro-geometrijskom tipu (Tab. 2, sl. 1, Tab. 3, sl. 1, tical to ours, and of jugs and oinochoai with decoration in the
4, 5, 6 i 7, Tab. 4, Tab. 5 i Tab. 6). prezentirani tanjur (Tab. form of concentric circles, have been recorded at numerous
3, sl. 2 i 3) najvjerovatnije je produkt keramičke proizvodnje sites.617 vases of very similar or identical shapes corroborating
geometrijskog stila, pronađen je na Kipru. ukrasni detalji po- the determination of this group have also been found during
tvrđuju prisustvo različitih kombinacija linija, spirala, rombo- archaeological excavations on cyprus.618
va, traka, cik-cak linija i sličnih formi. u dva slučaja imamo
identične posude (Tab. 2, sl. 1, Tab. 3, sl. 4), koje imaju široke
trake tamnije boje između kojih je svijetla široka traka. Samo
u jednom slučaju imamo prikaz ptice, moguće guske ili neke
srodne vrste (Tab. 3, sl. 1). primjeri kiparskog posuđa sa obo-
jenim širokim trakama identični našim primjerima, te krčaga i
oinohoa sa ukrasnim detaljima u formi koncentričnih krugo-
va konstatirani su na mnogim lokalitetima.616 Analogije koje
idu u prilog determinacije u ovu grupu pronađene su i tokom
arheoloških istraživanja na Kipru, a riječ je o vrlo sličnim ili
istim formama posuđa.617

612
J. R. Stewart 1999.
613
S. eisen 2015, 4.
614
Grupa autora 2012, 51-52, J. R. Stewart 1999.
615
S. eisen 2015, 5-7. 616
S. eisen 2015, 5-7.
616
Ю. А. Савельев 1966, 224-227. 617
Ю. А. Савельев 1966, 224-227.
617
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 69. 618
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 69.

62
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Mikenska keramika Mycenaean pottery


(kataloški broj 36-39, Tab. 7) (catalogue nos. 36-39, Plate 7)

Keramičke posude mikenske epohe bile su u direktnoj pove- pottery of the mycenaean period was directly related to the
zanosti s postojanjem mikenske civilizacije.618 Nakon propasti mycenaean civilisation.619 After its collapse, a new style began
ove kulture počinje se razvijati i novi stil. u ovim procesima to evolve. Several phases of development may be identified,
može se pratiti više razvojnih faza, a odraz su razvoja i odnosa reflecting the development of political and social relations.620
u političkom i društvenom životu.619 mikenska keramika po- mycenaean pottery shows the influence of Helladic and cre-
kazuje i utjecaje koji su dopirali sa heladskih i kritskih vaza,620 tan vases,621 while the complex social processes within my-
a kao rezultat složenih društvenih procesa poznato je više faza cenae also led to the emergence of different pottery styles.622
stilova mikenske keramike.621 u mikenskoj epohi se javljaju i New shapes also appeared, such as long-stemmed cups, of
novi oblici poput pehara na visokoj nozi, kakav je i jedan naš which we have one specimen (plate 7, fig. 4). our collection
primjerak (Tab. 7, sl. 4). u našoj zbirci se javljaju i druge forme also includes other shapes: a vessel with three annular handles
poput posuda sa tri prstenaste drške (Tab. 7, sl. 1), bokal sa (plate 7, fig. 1), a two-handled pitcher with a lip designed for
dvije drške i otvorom za precizno izlijevanje (Tab. 7, sl. 2), te accurate pouring (plate 7, fig. 2), and a rather larger vessel
nešto veća posuda širokog otvora i dvije horizontalne drške te with a wide mouth and two horizontal handles, and damaged
oštećenim obojenim ukrasnim detaljima (Tab. 7, sl. 3). painted decoration (plate 7, fig. 3).
prema tehničkim karakteristikama, načinu obrade i struk- The techniques of mycenaean pottery-making fell behind
turi materijala mikenska keramika zaostaje za kritskom. Kada those of cretan pottery. decorative features included linear
su u pitanju dekorativni elementi, javljaju se ukrasi u obliku and vegetal motifs and stylised compositions in a combination
linearnih i vegetabilinih motiva, stiliziranih kompozicija, u of dark and light tones,623 like those of the vessels in the col-
kombinaciji tamnih i svijetlih tonova,622 kakvi su upravo pri- lection of the National museum of bosnia and Herzegovina.
mjeri iz zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine. mi- The decoration on the pottery of the mycenaean period624 was
kenska keramika je poznata i po prikazima stiliziranih pojava naturalistic, whereas in the later phase of the Sub-mycenaean
ljudi, životinja i polipa. Nisu nepoznate ni scene ratnika i žena. period625 these decorations were stylised.626 mycenaean pot-
mikenska keramika je bila i objekt trgovine po cijelom Sredo- tery is known for its stylised human and animal figures and
zemlju.623 dokazano je njeno prisustvo na Kipru.624 Također, polyps. No war scenes or female figures are known.
postoje pretpostavke o djelovanju mikenskih keramičara na mycenaean pottery was traded throughout the mediter-
prostoru Apulije i lucanije u Italiji, koji su na tim prostorima ranean,627 and is known to have been present in cyprus.628 It
živjeli kao kolonisti.625 Kao rezultat povezanosti i nesumnjivih is likely that mycenaean potters were active in Apulia and
kontakata, može se ustvrditi da je mikenska keramika na Ape- lucania in Italy, where they were living as colonists.629 As a
ninskom poluotoku bila skoncentrirana na jugu poluotoka, te result of these connections and undoubted contacts, myce-
na Siciliji i Sirakuzi, a sporadično se javljala na prostoru sre- naean pottery in the Apennine peninsula is concentrated in
dišnjih Apenina.626 the south, as well as in Sicily and Syracuse, and occasionally
occurs in the central Apennines.630

619
v. djurant 1996, 236.
620
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13.
621
R. m. cook 2005, 1.
618
v. djurant 1996, 236. 622
v. R. A. desborough 1964, 1-28.
619
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13. 623
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 70.
620
R. m. cook 2005, 1. 624
A. m. Snodgrass 1971, 32-33.
621
v. R. A. desborough 1964, 1-28. 625
A. m. Snodgrass 1971, 34-43.
622
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 70. 626
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 11.
623
b. Gavela 2002, 89. 627
b. Gavela 2002, 89.
624
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 90 i 91. 628
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 90 and 91.
625
R. laffineur – e. Greco 2004, 485. 629
R. laffineur – e. Greco 2004, 485.
626
R. Jung – m. mehoref 2013, 185. 630
R. Jung – m. mehoref 2013, 185.

63
ADNAN BUSULADŽIĆ

Keramičke posude mikenskog perioda627 posjedovale su The most recent archaeological excavations reveal that
naturalistički ukras, dok su kod mlađe faze submikenskog pe- there were direct links between Sub-mycenaean pottery and
rioda628 ovi ukrasi bili stilizirani.629 vases of the proto-Geometric style,631 dating from the 12th
prema najsavremenijim arheološkim istraživanjima potvr- to the 11th century bce. Greek potters are known to have
đeno je i postojanje direktnog kontakta između submikenske adopted a variety of shapes from mycenaean pottery.632 The
epohe i vaza protogeometrijskog stila,630 a koji se datiraju u few mycenaean vessels in the collection of the National mu-
period XII – XI stoljeća stare ere. poznata je i činjenica da seum of bosnia and Herzegovina are almost identical to oth-
su grčki keramičari preuzeli iz mikenskog keramičkog posu- ers in the mycenaean pottery found in Albania633 as well as in
đa mnoge oblike.631 malobrojni primjeri mikenskih posuda mycenae itself.634
iz zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine gotovo Analogies as regards the painted spiral-serpentine deco-
identične analogije imaju u mikenskim keramičkim posuda- ration on our specimen (plate 7, fig. 4) are to be found at
ma pronađenim na tlu današnje Albanije,632 ali i na matičnom Kontopigado.635
prostoru.633 The only mycenaean potsherd so far found in bosnia and
Analogije prema slikanom spiralno-zmijolikom dekorativ- Herzegovina (plate 106, fig. 1) may also be considered in this
nom elementu našem primjerku (Tab. 7, sl. 4) možemo kon- context.
statirati na lokalitetu Kontopigado.634
u ovom kontekstu se može promatrati i jedini do sada
konstatirani ulomak mikenske keramike nađen na tlu današ-
Proto-Geometric style
(1025-870 bCE)
nje bosne i Hercegovine (Tab. 106, sl. 1).
(catalogue nos. 40 and 41, Plate 8)

The proto-Geometric and the later Geometric style appeared


Protogeometrijski stil in the period lasting from 1100 to 750 bce, a time when
(1025. – 870. godine stare ere)
there were no written sources, and which saw considerable
(kataloški broj 40 i 41, Tab. 8)
population movements, the dorian migration and the as-
centar proizvodnje protogeometrijskog stila je bila Atika.635 sociated collapse of the mycenaean civilisation and culture.
vaze protogeometrijskog stila nastale su u razdoblju između This period also saw the development of the abstract styles of
1025. godine i 870. godine stare636 ere, odnosno 1080./70.637 decoration known as the proto-Geometric636 and Geometric,
do 900. godine stare ere638 i to nakon propasti mikenske kul- the first signs of which may be seen on pottery of the late
ture.639 pretpostavlja se da je mjesto njihovog nastanka bilo u mycenaean and Sub-mycenaean period, from 1100 to 1025
Atici. vaze protogeometrijskog stila su se proizvodile u obla- bce. Attica was the production centre of the proto-Geomet-
stima u kojima je cvjetala mikenska kultura,640 poput Atike,641 ric style,637 and it was probably in Attica that vases of this style
first appeared between 1025 and 870 bce638 or 1080/70639 to
900 bce, 640 after the collapse of the mycenaean culture.641
627
A. m. Snodgrass 1971, 32-33. They were produced in areas where the mycenaean culture
628
A. m. Snodgrass 1971, 34-43.
629
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 11.
630
v. R. A. desborough 1964, 28.
631
b. Gavela 2002, 89.
632
l. bejko 2002, 22 i 23 631
v. R. A. desborough 1964, 28.
633
v. R. A. desborough 1964, pl. I, A, pl. 3, a i d, pl. 5, pl. 6, pl. 9, pl. 10, 632
b. Gavela 2002, 89.
d i e, pl. 14, c, pl. 18. 633
l. bejko 2002, 22 and 23
634
K. Kaza-papageorgiou e. Kardamaki 2018, 28, fig. 155. 634
v. R. A. desborough 1964, pl. I, A, pl. 3, a and d, pl. 5, pl. 6, pl. 9, pl.
635
o Atici vidi: A. Andrewes 2008, 360-368. 10, d and e, pl. 14, c, pl. 18.
636
pojedini autori ovaj vremenski okvir preciziraju u period od 1200. do 635
K. Kaza-papageorgiou e. Kardamaki 2018, 28, fig. 155.
900 godine stare ere. b. Gavela 2002, 127. 636
A. m. Snodgrass 1971, 43-49.
637
J. p. descoeudres 2008, 289. 637
For Attica see A. Andrewes 2008, 360-368.
638
A. mazarakis Ainian 1997, 98-99. 638
Some authorities date this to 1200 to 900 bce.. b. Gavela 2002, 127.
639
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13. 639
J. p. descoeudres 2008, 289.
640
R. m. cook – p. dupont 1998, 11. 640
A. mazarakis Ainian 1997, 98-99.
641
R. m. cook 2005, 7-9. 641
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13.

64
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

peloponeza i beotije. od X stoljeća stare ere ovaj stil se kori- had flourished,642 not only Attica,643 but also the peloponnese
stio i u Tesaliji, makedoniji, na Kikladima, jonskim ostrvima and boeotia. The style also appeared in Thessaly, macedonia,
i Kritu.642 Analiza vaza protogeometrijskog stila ukazuje da the cyclades, the Ionian islands and crete from the 10th cen-
najstariji primjerci zadržavaju neke oblike mikenske i submi- tury on.644 Analysis of proto-Geometric vases reveals that the
kenske keramike.643 Neki oblici, kao krčazi sa drškom i oblika earliest retain certain features of mycenaean and Sub-myce-
uzengija nestaju. Tipični oblici protogeometrijske keramike naean pottery.645 Some shapes disappear, such as stirrup jugs,
su bili skifosi, amfore, krateri i krčazi. vaze protogeometrijske with a handle and false spout. The typical proto-Geometric
epohe odlikuju preciznost, stroga simetrija i jasna tektonika.644 shapes were skyphoi, amphorae, krateres and jugs. The vases
Komparativni primjeri posebno su zastupljeni na istočnim of this period are characterised by precision, strict symmetry,
grčkim područjima.645 and clear tectonics.646 comparative examples are represented
Geometrijski i stariji protogeometrijski stil se javljaju u in particular in the eastern Greek regions.647
periodu od 1100. godine do 750. godine stare ere. To je doba A crucial factor in making this pottery was the applica-
bez pisanih izvora, sa naglašenom migracijom stanovništva, tion of mycenaean inventions, the potter’s wheel and the
velikom i u historiji dokazanom dorskom seobom te, s tim use of glaze. both innovations were used in the making of
u vezi, propašću mikenske civilizacije i njene kulture. ovo je the earliest Greek vases. The emergence of the new style is
uvjetovalo i stvaranje apstraktnog protogeometrijskog646 i ge- explained in two ways. The first is the poverty of art in the
ometrijskog stila. počeci ovog stila mogu se konstatirati već Sub-mycenaean period. The second is based on the dorian
na keramičkim posudama kasnomikenskog i submikenskog migration and the arrival of new populations in central and
perioda od 1100. do 1025. godine stare ere. Neizostavan fak- southern Greece.648 The earliest manifestation of this new
tor u izradi ovih keramičkih predmeta je bila upotreba mi- style, the proto-Geometric, would be contemporary with the
kenskih tehničkih izuma - lončarskog kola i firnisa. ove dvije painted pottery of the middle Helladic period, from 1900 to
inovacije su korištene u izradi najstarijih grčkih vaza. pojava 1550 bce. Another view is that the influence of the dorians,
novog stila svoj nastanak objašnjava na dva načina. prema jed- who settled throughout Greece,649 led to the emergence of the
noj hipotezi u pitanju je osiromašena umjetnost submikenske proto-Geometric style.
epohe. drugo objašnjenje se traži u dorskoj seobi i dolasku The collection of the National museum of bosnia and
nove populacije u dijelove centralne i južne Grčke.647 Stari- Herzegovina has two examples with somewhat reductive ge-
ja varijanta geometrijskog stila se naziva protogeometrijska ometric decorations in the form of lines, wavy lines, bands
keramika i u korelaciji je sa slikanom keramikom srednjehe- and the like (plate 8, figs. 1 and 2). Numerous comparative
ladskog perioda od 1900. do 1550. godine stare ere. prema examples have been found at various archaeological sites.650
drugom mišljenju protogeometrijski stil je nastao kao rezultat
utjecaja nove populacije dorana koji naseljavaju prostor cijele
Grčke.648 u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine
postoje dva primjerka koja pokazuju skromnije geometrijske
ukrase u formi linija, valovnica, traka i sličnih detalja (Tab. 8,
sl. 1 i 2). mnogobrojni su komparativni primjerci našoj pro-
togeometrijskoj keramici pronađeni na različitim arheološkim
lokalitetima.649

642
R. m. cook – p. dupont 1998, 11.
642
R. m. cook 2005, 10-13. 643
R. m. cook 2005, 7-9.
643
R. m. cook 2005, 6. 644
R. m. cook 2005, 10-13.
644
A. cermanović-Kuzmanović 1977 , 11-12. 645
R. m. cook 2005, 6.
645
R. m. cook – p. dupont 1998, 11-14. 646
A. cermanović-Kuzmanović 1977 , 11-12.
646
A. m. Snodgrass 1971, 43-49. 647
R. m. cook – p. dupont 1998, 11-14.
647
R. m. cook 2005, 6. 648
R. m. cook 2005, 6.
648
A. cermanović- Kuzmanović 1977, 11. 649
A. cermanović- Kuzmanović 1977, 11.
649
A. m. Snodgrass 1971, 45, 46, 49, 650
A. m. Snodgrass 1971, 45, 46, 49,

65
ADNAN BUSULADŽIĆ

Geometrijski stil Geometric style


(870. – 750. godine stare ere)650 (870-750 bCE)651
(kataloški broj 42-66, Tab. 9 – Tab. 15) (catalogue nos. 42-66, Plate 9-Plate 15)

Razvitak geometrijskog stila651 vezan je za IX i vIII stoljeće The development of the Geometric style652 is associated with
stare ere.652 u pojedinim oblastima koje su zaobilazili ondašnji the 9th and 8th centuries bce,653 but is encountered much
tehnički i stilski trendovi, poput beotije,653 Tesalije654 i make- later in certain regions bypassed by technical advances and
donije, ovaj stil se sreće i znatno kasnije. period vIII stolje- stylistic trends, such as boeothia,654 Thessaly655 and macedo-
ća stare ere je početak pojave orijentalizirajućih elemenata u nia. The 8th century also saw the emergence of orientalising
grčkoj slikanoj keramici. centar izrade geometrijske keramike features on painted Greek vases. Athens was the manufac-
je bila Atena.655 pored Atene postojale su brojne radionice ge- turing centre of Geometric pottery,656 but it was also made in
ometrijskog stila na peloponezu i otocima. od oblika posuda many potteries in the peloponnese and the islands. The most
koje se javljaju u geometrijskom stilu najčešće su amfore,656 common shapes featuring this style of decoration are ampho-
krateri,657 pehari. Amfore i krateri su često velikih dimenzi- rae,657 krateres658 and cups. The amphorae and krateres are of-
ja.658 posude geometrijskog stila imaju dobro obrađenu glinu, ten large-sized.659 Geometric-style pottery was made of finely
finu i sjajnu prevlaku. ukrasi na geometrijskim vazama svode prepared clay with a thin, shiny glaze. The decorations con-
se na pravu liniju,659 a slikar postiže dobre efekte kombini- sisted of straight lines,660 the painter achieving excellent ef-
rajući na različite načine jednostavne linearne motive.660 Na fects by combining simple linear motifs in a variety of ways.661
početku geometrijskog stila najveći dio površine vaza pokriva early Geometric pottery was usually covered with black glaze,
se crnim firnisom sa dvije ili tri trake koje oživljavaju monoto- with two or three bands relieving the monotony of the sur-
niju posude.661 postepeno se broj traka povećava, a već počet- face.662 The number of bands gradually increased, and by the
kom vIII stoljeća stare ere atičke geometrijske vaze izdjeljuju early 8th century bce, Attic Geometric vases bore bands of
se u trake nejednake širine. ukrasi ovih frizova sastojali su unequal width. The decoration on these bands consisted of
se od meandra662 koji se smatra atičkom tvorevinom i njego- meanders,663 which are regarded as an Attic invention, and
vih derivata. pojavljuju se i motivi koncentričnih krugova,663 their derivatives. other motifs include concentric circles,664
izlomljenih linija, svastika, šahovskih polja, pješčanih satova i broken lines, swastikas, chequerboard panels, sand clocks and
sličnih motiva664 a javljaju se i trouglovi,665 rombovi i krugo- similar designs, 665 as well as triangles,666 rhombs and circles.667
vi.666 u kasnijoj fazi se pojavljuju i frizovi sa životinjama, ali ne later Geometric pottery also displayed friezes with animals,
zvijeri iz kritsko-mikenske epohe. Sada se prikazuju domaće but not the wild beasts of the creto-mycenaean period, rather

650
protogeometrijski i geometrijski stil se hronološki isprepliću, te je u 651
The proto-Geometric and Geometric styles overlap chronologically,
velikom broju slučajeva nemoguće izvršiti oštru datacijsku podjelu. and in many cases it is impossible to date them more closely.
651
v. djurant 1996, 236. 652
v. djurant 1996, 236.
652
Neki autori prvi datum pomjeraju na 900. godinu stare ere. d. Kušan- 653
Some authorities place the first date to 900 bce. d. Kušan-Špalj – A.
Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13. Rendić-miočević 2009, 13.
653
b. Gavela 2002, 129, R. m. cook 2005, 28. 654
b. Gavela 2002, 129, R. m. cook 2005, 28.
654
R. m. cook 2005, 33. 655
R. m. cook 2005, 33.
655
R. m. cook 2005, 18. 656
R. m. cook 2005, 18.
656
A. m. Snodgrass 1971, 405. 657
A. m. Snodgrass 1971, 405.
657
A. m. Snodgrass 1971, 414, 432. 658
A. m. Snodgrass 1971, 414, 432.
658
R. m. cook 2005, 32. 659
R. m. cook 2005, 32.
659
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 89, sl. 660
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 89,
1-3. figs. 1-3.
660
A. m. Snodgrass 1971, 51-54, b. Gavela 2002, 128. 661
A. m. Snodgrass 1971, 51-54, b. Gavela 2002, 128.
661
A. m. Snodgrass 1971, 50. 662
A. m. Snodgrass 1971, 50.
662
poput pogrebne amfore u geometrijskom stilu. c. de meo 2012, 40-41 663
As on funerary amphorae in the Geometric style, c. de meo 2012,
ili sličnih primjera na drugim mjestima: J. wilde 2006, 33, sl. 3. 40-41 or similar examples elsewhere: J. wilde 2006, 33, fig. 3.
663
R. m. cook – p. dupont 1998, 15. 664
R. m. cook – p. dupont 1998, 15.
664
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13. 665
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13.
665
v. djurant 1996, 237. 666
v. djurant 1996, 237.
666
b. Gavela 2002, 128. 667
b. Gavela 2002, 128.

66
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

životinje i to najčešće patke i guske.667 u pojedinim slučaje- depicting domesticated creatures, most commonly ducks and
vima se javljaju i primjeri iz života pomoraca, plesa i sličnih geese.668 Scenes from the life of seamen, dances and the like
scena.668 Najznačajniji predstavnici mlađe faze geometrijskog also sometimes occur.669 The most striking artefacts of the lat-
stila bile su dipilonske vaze.669 Na temelju iznesenih činjenica er Geometric style are the dipylon Amphora and vases of the
geometrijska keramika se u hronološkom kontekstu dijeli na same style.670
tri grupacije u ukupnom vremenskom okviru od 900. do 700. It may be seen from the above that Geometric pottery
godine stare ere670: ranogeometrijski (900. – 850. godine stare falls into three chronological groups over the period from 900
ere),671 srednje geometrijski (850. – 760. godine stare ere),672 te to 700 bce:671 early Geometric (900-850 bce),672 middle
kasnogeometrijski stil (760. do 700. godine stare ere).673 Geometric (850-760 bce) 673 and late Geometric (760-700
pored atičkog geometrijskog stila674 najznačajniji lokalni bce).674
majstori ovog stila su bili na otoku Teri.675 u njihovim izved- The leading local craftsmen other than those of the Attic
bama dominiraju izlomljene linije i trouglovi. beotski geome- Geometric style675 were on the island of Thera.676 Their wares
trijski stil je rustičan i pod vrlo osjetnim utjecajem atičkog were dominated by broken lines and triangles. The boeothian
geometrijskog stila.676 Geometrijski stil koji je egzistirao na Geometric style was rustic, and strongly influenced by Attic
otoku Kipru imao je u svojim umjetničkim izražajima jasne Geometric.677 The Geometric style on the island of cyprus
azijske i grčke elemente, što se povezuje sa kulturnim, ali i displayed clear Asian and Greek elements, associated with the
političkim utjecajima kojima je otok bio prožet. I na drugim cultural and political influences permeating the island. The
područjima grčkog antičkog svijeta postojao je geometrijski Geometric style also occurred in other areas of the ancient
stil, ali bez većeg umjetničkog domašaja. Riječ je o tesalskom, Greek world, but of no great artistic scope: the Thessalian,
korintskom,677 jonskom, eolskom678 geometrijskom stilu, 679 corinthian,678 Ionian and Aeolian679 Geometric,680 and that
kao i onom na otocima Krit,680 Rodosu,681 Kikladima,682 za- of the islands of crete,681 Rhodes,682 the cyclades,683 and the
padnim683 i istočnim684 grčkim područjima. western684 and eastern685 Greek regions.
direktni utjecaj ove vrste keramike ogleda se u vrlo broj- The direct influence of this type of pottery is to be seen
nim primjerima subgeometrijske keramike sa područja južne in the numerous examples of sub-Geometric pottery from
etrurije, gdje su mnogobrojni oblici tanjura, kratera, oinohoa, southern etruria, where the different shapes of plate, krater,
situla, amfora i drugih formi sa mnogobrojnim ukrasnim de- oinochoe, situla, amphora and so forth, with many decorative
taljima nastavili da se koriste do orijentacijski vII stoljeća details, continued to be used until roughly the 7th century
stare ere.685 Svekoliki grčki utjecaji na onovremene etrurce bce.686 Greek influence in etruria in the 7th century bce
upravo u periodu vII stoljeća stare ere, potvrđeni su i drugim was all-encompassing, as attested by other finds,687 completing

668
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 12.
667
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 12. 669
A. Haug 2017, 10-11.
668
A. Haug 2017, 10-11. 670
Grupa autora 2007, 259, A. m. Snodgrass 1971, 433.
669
Grupa autora 2007, 259, A. m. Snodgrass 1971, 433. 671
A. mazarakis Ainian 1997, 100-111.
670
A. mazarakis Ainian 1997, 100-111. 672
J. p. descoeudres 2008, 289.
671
J. p. descoeudres 2008, 289. 673
R. m. cook – p. dupont 1998, 15-16.
672
R. m. cook – p. dupont 1998, 15-16. 674
R. m. cook 2005, 18-23.
673
R. m. cook 2005, 18-23. 675
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 19.
674
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 19. 676
b. Gavela 2002, 129.
675
b. Gavela 2002, 129. 677
R. m. cook 2005, 28.
676
R. m. cook 2005, 28. 678
A. m. Snodgrass 1971, 58-63, r. m. cook 2005, 24-26.
677
A. m. Snodgrass 1971, 58-63, r. m. cook 2005, 24-26. 679
R. m. cook 2005, 29-30.
678
R. m. cook 2005, 29-30. 680
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 13.
679
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 13. 681
R. m. cook 2005, 36-38.
680
R. m. cook 2005, 36-38. 682
J. bouzek et al 1974, 77, A. m. Snodgrass 1971, 76-78.
681
J. bouzek et all 1974, 77, A. m. Snodgrass 1971, 76-78. 683
R. m. cook 2005, 30-33.
682
R. m. cook 2005, 30-33. 684
R. m. cook 2005, 27-28.
683
R. m. cook 2005, 27-28. 685
R. m. cook 2005, 33-36, R. m. cook – p. dupont 1998, 17-16.
684
R. m. cook 2005, 33-36, R. m. cook – p. dupont 1998, 17-16. 686
S. S. leach 1987.
685
S. S. leach 1987. 687
m. blečić Kavur 2014, 25.

67
ADNAN BUSULADŽIĆ

nalazima,686 što samo upotpunjuje situaciju koja je bila pri- the picture suggested by pottery. To this may be added the
sutna kada govorimo i o keramici. u prilog ovoj konstataciji many Geometric pottery finds from Italy.688
mogu se pridodati i mnogobrojni keramički nalazi geometrij- The Geometric pottery in the antiquities collection of the
skog stila konstatirani na teritoriju Italije.687 National museum of bosnia and Herzegovina falls into three
Geometrijska keramika iz antičke zbirke zemaljskog mu- groups, based on where it was made and where it was found:
zeja bosne i Hercegovine pokazuje postojanje tri grupacije Apulian (plate 9), Attic (plate 10-plate 12) and boeothian
ovisno o mjestu proizvodnje i pronalaska. Riječ je o apulskoj (plate 13, plate 14, plate 15). Analysis of our examples reveals
(Tab. 9), atičkoj (Tab. 10 – Tab. 12) i beotskoj (Tab. 13, Tab. that most of this pottery dates from the earlier phase, in which
14, Tab. 15) geometrijskoj keramici. Analiza naših primjeraka lines and linear motifs, wavy lines, circles, concentric circles,
ukazuje da je najviše riječ o starijoj fazi u kojoj su dominantni meanders, swastikas, triangles, lattices and stylised waves pre-
oblici linija i linearnih motiva, valovnica, kružnica, koncen- dominated (plate 9, plate 10, figs. 1, 3, 4 and 5, plate 11, figs.
tričnih krugova, meandara, svastika, trouglova, mrežastih mo- 1, 2, 3, 4, 5, 7, plate 12, figs. 1 and 2, plate 13, figs. 3, 5 and 6,
tiva, stiliziranih morskih valova i sličnih formi (Tab. 9, Tab. 10, plate 14 figs. 1 and 2). A few pots of this style bore stylised
sl. 1, 3, 4 i 5, Tab. 11, sl. 1, 2, 3, 4, 5, 7, Tab. 12, sl. 1 i 2, Tab. 13, images of swamp birds, mammals or birds in flight, combined
sl. 3, 5 i 6, Tab. 14 sl. 1 i 2). Kod manjeg broja posuda ovog stila with these geometric motifs (plate 10, fig. 6, plate 11, fig. 6,
bilježimo uglavnom stilizirane prikaze močvarnih ptica, sisara, plate 12, fig. 3, plate 13, figs. 2 and 4, plate 14, figs. 3 and 4,
ptica koje lete, u kombinaciji sa geometrijskim već spominja- plate 15, figs. 1, 2 and 3). comparable vases in this style, with
nim motivima (Tab. 10, sl. 6, Tab. 11, sl. 6, Tab. 12, sl. 3, Tab. these decorative features, have also been found in cyprus.689
13, sl. 2 i 4, Tab. 14, sl. 3 i 4, Tab. 15, sl. 1, 2 i 3). Komparaci- Three examples depict stylised human figures dancing or per-
je ovom stilu, sa ovdje navedenim dekorativnim elementima, forming what was probably a religious act (plate 10, fig. 2,
pronađene su i na Kipru.688 u tri slučaja prikazane su stilizi- plate 13, fig. 1). They also vary in shape, from shallow and
rane figure ljudi u plesu ili nekoj vjerovatno sakralnoj radnji deep plates to bowls, goblets, krateres, long-stemmed vessels,
(Tab. 10, sl. 2, Tab. 13, sl. 1). Analiza oblika pokazuje također cups, jugs, skyphoi, oinochoai, drinking cups and more (plate
raznovrsnost formi, od plićih i dubljih tanjura, do zdjela, čaša, 9-plate 15).
kratera, posuda na visokoj nozi, pehara, bokala, skifosa, oino- one of our examples (plate 9) with two joined vessels is
hoa, kupa i drugih oblika (Tab. 9 – Tab. 15). of particular interest. Similar vessels were not uncommon in
posebno je zanimljiv naš primjerak (Tab. 9), sa spojene Greece over a long period.690
dvije posude. Slična rješenja nisu bila rijetkost na grčkom pro- It is worth noting that the Geometric style and its various
storu tokom dugog perioda.689 forms were also present far beyond the Greek cultural space.
Kada govorimo o geometrijskom stilu i različitim forma- Its influence has been confirmed at other sites and on other
ma, mora se napomenuti da je on bio prisutan daleko van types of find. For example, geometric decorative motifs occur
grčkog kulturnog prostora. Njegov utjecaj potvrđen je i na at many sites in bosnia and Herzegovina, such as Glasinac,691
drugim lokalitetima, ali i vrstama nalaza. Tako se na mnogim brgule, and generally in central bosnia,692 as well as in cro-
domaćim lokalitetima u bosni i Hercegovini, poput Glasin- atia, in central and northern dalmatia, on jewellery, buttons
ca,690 brgula, prostora centralne bosne,691 ali i Hrvatske, na and other objects. The western balkan Geometric style was
području srednje i sjeverne dalmacije, javljaju različiti geome- not an isolated phenomenon, but is contemporary with the
trijski ukrasni motivi, na nakitu, dugmadima i drugim pred- Geometric style that evolved in the Apennines, and with the
metima. zapadnobalkanski geometrijski stil nije bio izolira- proto-Geometric and Geometric styles that were present in
na pojava, nego istovremen sa geometrijskim stilom koji se Greece at the same time. The features of the Geometric style
razvijao na Apeninima, te protogeometrijskom i geometrij- on metal and other objects in the western balkans were much

686
m. blečić Kavur 2014, 25.
687
R. m. cook 2005, 38-40. 688
R. m. cook 2005, 38-40.
688
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 81 i 83. 689
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 81 and 83.
689
J. binnberg 2019, 52 i 56. 690
J. binnberg 2019, 52 and 56.
690
b. Čović 1984, 125. 691
b. Čović 1984, 125.
691
b. Čović 1980, 84. 692
b. Čović 1980, 84.

68
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

skom stilu koji je istovremeno bio prisutan u Grčkoj. zbog closer to those of the Greek Geometric.693 The preference for
svojih karakteristika, geometrijski stil na metalnim i drugim decoration with versions of the Geometric style, independent
predmetima na zapadom balkanu bio je mnogo sličniji upra- of each other, is also to be found in many more remote regions
vo grčkom geometrijskom stilu.692 omiljenost ukrašavanja in various prehistoric communities.694
izvedenicama geometrijskog stila, neovisno jedno od drugog,
potvrđuje se u mnogobrojnim i najudaljenijim područjima u
različitim prahistorijskim zajednicama.693
Orientalising style
(750-690 bCE)
(catalogue nos. 67-85, Plate 16-Plate 21)
Orijentalizirajući stil In the mid 8th century, the period of Greek colonisation,
(750. – 690. godine stare ere)
which also entailed the development of traffic and trade, a
(kataloški broj 67 – 85, Tab. 16 – Tab. 21)
new feature appeared in Greek vase painting.695 At orontes,
Sredinom vIII stoljeća stare ere, u periodu velikog procesa the Greeks came into contact with elaborately decorated ori-
grčke kolonizacije, a što je podrazumijevalo i razvoj saobraćaja ental objects. As a result, they gradually distanced themselves
i trgovine, dolazi i do nove pojave u grčkom vaznom slikar- from the Geometric style,696 inspired by decorations they saw
stvu.694 Na lokalitetu oronta, Grci dolaze u kontakt sa bo- on oriental metal artefacts,697 pottery and fabrics and began to
gatim istočnjačkim dekoriranim predmetima, te se polahko create a new, pseudo-oriental style,698 which initially emerged
distanciraju od dotadašnjeg geometrijskog stila.695 zahvaljuju- where the Greeks had first experienced the impact of these
ći ukrasima koje su vidjeli na istočnjačkim metalnim predme- contacts. Thus Rhodes, cyprus and crete became centres of
tima,696 posuđu, tkaninama, postupno se stvara jedan novi, tzv. the pseudo-oriental style, which in turn evolved into another
pseudoistočnjački stil.697 ovaj stil se prvo javlja na prostorima novelty, the orientalising style, which lasted for two whole
koji su prvi bili na udaru ovih kontakata; Rodos, Kipar i Krit centuries. This style featured mainly animals – lions, bulls,
su postali centri novog umjetničkog stila. pseudoistočnjački wild boar, wild goats, geese – as well as mythical beasts such as
stil se preoblikuje u novi orijentalizirajući stil koji traje puna sphinxes and gryphons.699 wild goat motifs in particular were
dva stoljeća. u ovom stilu preovlađujući elementi postaju ži- quite common.700 other motifs were spirals, rays, crosses and
votinje, lavovi, bikovi, veprovi, jarčevi, guske, ali i mitska bića plant motifs such as volutes, palmettes, rosettes and lotuses.
poput sfingi i grifona.698 do izražaja posebno dolazi motiv unlike the classic orientalising, stylised motifs of the east,
koze, koja je razmjerno čest prikaz.699 od motiva dosta su pri- the Greek treatment of these decorative features was lifelike.
sutne i forme spirala, zraka, križeva, ali i vegetabilni motivi The orientalising style was first identified701 in corinth702
voluta, palmeta, rozeta i lotosa. za razliku od klasično orijen- circa 725 bce. Numerous potteries came into being during
talizirajućih stiliziranih prikaza, u grčkoj izvedbi ovi dekora- the 7th and 6th centuries bce where vases with decoration
tivni elementi postaju vitalni. in the orientalising style were made. As the influence of the
Grčki grad Korint postaje prvi grad700 u kome se ovaj stil style spread, so too did its use not only on vessels of artis-
utvrdio701 oko 725. godine stare ere. Tokom vII i vI stolje- tic value but also on those intended for everyday use. Several
ća stare ere razvijaju se mnogobrojne radionice koje su izra- pottery types in this style evolved over the two centuries: co-
đivale posude sa ukrasnim detaljima orijentalizirajućeg stila. rinthian, Rhodo-miletian, delo-melian, Klasomenian, cere-
Kako se širio utjecaj ovog stila, širila se i njegova upotreba tanian, laconian, chalcidian and Attic. The earliest, dating

692
b. Čović 1976, 90, 91, 94, 129 i mnogi drugi primjeri. 693
b. Čović 1976, 90, 91, 94, 129 and many other examples.
693
p. e. pecorella – m. Salvini 1984, Tav. lvII, fig. 14-16. 694
p. e. pecorella – m. Salvini 1984, Tav. lvII, figs. 14-16.
694
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13. 695
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 13.
695
b. Gavela 2002, 130. 696
b. Gavela 2002, 130.
696
R. m. cook 2005, 41. 697
R. m. cook 2005, 41.
697
b. Gavela 2002, 130-133. 698
b. Gavela 2002, 130-133.
698
R. m. cook 2005, 42. 699
R. m. cook 2005, 42.
699
R. m. cook – p. dupont 1998, 32-70. 700
R. m. cook – p. dupont 1998, 32-70.
700
R. m. cook 2005, 43. 701
b. Gavela 2002, 131.
701
b. Gavela 2002, 131. 702
R. m. cook 2005, 43.

69
ADNAN BUSULADŽIĆ

na posudama ne samo umjetničke vrijednosti nego i predme- from the 7th century bce, were corinthian and Attic vases;
tima i posudama svakodnevne upotrebe. vremenom se kroz the other types date from the 6th century bce.703 The style
dva stoljeća razvija više keramičkih vrsta poput korintske, rod- also occurs in Ionia, the Greek colonies in Asia minor704 and
sko-miletske, delsko-melske, klazomenske, ceretanske, lakon- the northern peloponnese, and these vases were exported to
ske, halkidske i atičke keramike. Korintska i atička keramika many of the Aegean and mediterranean islands, egypt705 and
pripadaju najstarijem periodu vII stoljeća, dok su ostale vrste the Apennines.706 etruscan vases have been found that imitate
keramike pripadale periodu vI stoljeća.702 pored Korinta, ovaj Greco-oriental pottery,707 further confirmation of pervasive
stil se javlja i na prostoru Jonije, maloazijskih grčkih koloni- mutual influences.
ja,703 u sjevernim krajevima peloponeza, a izvožene su i na
mnoga egejska i mediteranska otočja, egipat704 i Apenine.705
u prilog ovoj činjenici idu i nalazi keramičkih posuda koji se
Proto-Corinthian pottery
(720-620 bCE)
definiraju kao etrurska imitacija grčkoorijentalne keramike,706
(catalogue no. 67, Plate 16)
što samo potvrđuje istodobne intenzivne međusobne utjecaje
i prožimanja. The city of corinth is known to have been the centre of a new
type of pottery, known as proto-corinthian and corinthi-
an painted pottery. The potteries and painters’ workshops of
Protokorintska keramika corinth came to adopt oriental decorative features and adapt-
(720.- 620. godina stare ere)
ed them to the Greek spirit, giving rise to the proto-corin-
(kataloški broj 67, Tab. 16)
thian style, the earliest form of orientalising pottery. It first
obzirom da je područje grčkog grada Korinta bilo poznato appeared in the late 8th century, or more precisely from 720
kao sjedište nove vrste keramike, čitav stil i nosi naziv proto- to 620 bce,708 and is subdivided chronologically into ear-
korintska i korintska slikana keramika. Grnčarske i slikarske ly proto-corinthian 720-690 bce), middle proto-corin-
radionice Korinta su prihvatile istočnjačke dekorativne ele- thian (690-650 bce) and late proto-corinthian (650-640
mente, prilagodivši ih grčkom duhu. Kao rezultat ovih inova- bce), and the Transitional style from proto-corinthian to
cija nastaje i prvi poznati stil – protokorintski stil. To je naj- black-figure pottery.709
stariji oblik orijentalizirajuće keramike. protokorintski stil se The most common shapes of painted vases of the orien-
javlja krajem vIII stoljeća stare ere, tačnije od 720. do 620. talising style are globular and ovoid aryballoi. Some were in
godine.707 protokorintska keramika se u hronološkom smislu the shape of a human or animal head, a lion’s head,710 by way
dijeli na ranu (720. godine – 690. godine stare ere), srednju of direct influence from crete.711 Aryballoi, which held oil or
(690. – 650. godine stare ere), kasno (650. – 640. godine stare perfume, were very small in size. one of the best known vas-
ere) i tranzicijsku protokorintsku keramiku.708 es in this style world wide is the chigi olpe, decorated with
Najčešći oblici keramičkih slikanih posuda orijentalizi- number of figures and scenes.712
rajućeg stila su okrugli i ovoidni aribalosi. Neke posude su one vase in our collection may be defined as proto-co-
ukrašavane na način da su izrađivane u obliku ljudske ili ži- rinthian. It is a modest example, with geometric decoration of
votinjske glave, glave lava,709 a što je direktni utjecaj koji je concentric circles and wavy and straight lines (plate 16).
dolazio sa Krita.710 posude ovog stila su vrlo malih dimenzija.

703
A. cermanović- Kuzmanović 1977, 15.
702
A. cermanović- Kuzmanović 1977, 15. 704
For evidence of the eastern Greeks see J. m. cook 2008, 196-222.
703
o tragovima istočnih Grka vidi: J. m. cook 2008, 196-222. 705
For Greco-egyptian relations see T. F. R. G. braun 2008, 32-37.
704
o grčko-egipatskim odnosima vidi: T. F. R. G. braun 2008, 32-37. 706
b. Gavela 2002, 131, R. m. cook – p. dupont 1998, 29-31.
705
b. Gavela 2002, 131, R. m. cook – p. dupont 1998, 29-31. 707
G. zampieri 1991, 135, 143-145.
706
G. zampieri 1991, 135, 143-145. 708
Grupa autora 2007, 264-267. Some authorities shift the later date to
707
Grupa autora 2007, 264-267, neki autori donji datacijski okvir pom- 690 bce. R. m. cook 2005, 46-47.
jeraju do 690. godine stare ere. R. m. cook 2005, 46-47. 709
R. m. cook 2005, 46-54.
708
R. m. cook 2005, 46-54. 710
R. m. cook 2005, 54-60.
709
R. m. cook 2005, 54-60. 711
R. m. cook 2005, 62.
710
R. m. cook 2005, 62. 712
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16.

70
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Corinthian pottery
među najpoznatije posude ovog stila u svjetskim razmjerama (700-501 bCE)
pripada Kiđi vaza sa velikim brojem prikaza i scena.711 (catalogue nos. 68-85, Plate 17-Plate 21)
u našoj zbirci čuva se jedna posuda koja se može definirati
kao protokorintska keramika. Naš skromni primjerak pokazu- The immediate chronological successor to proto-corinthian
je geometrijske ukrase, koncentrične krugove, valovnice i linije pottery was corinthian painted pottery,713 which first ap-
(Tab. 16). peared in the 7th century714 and continued to be made un-
til the 6th century bce.715 Its spread, manufacture and use
are attested by the fact that it has been found throughout
Korintska keramika the mediterranean, from carthage and Spain all the way to
(700. – 501. godine stare ere)
Scythia. As with its precursor, the proto-corinthian style, it
(kataloški broj 68-85, Tab. 17 – Tab. 21)
mainly consists of small-sized vases which contained perfume
Hronološki direktni nasljednik protokorintske keramike je or fragrant oils, especially products intended for export. In-
korintska slikana keramika.712 pojavljuje se u vII stoljeću713 stead of the decorative friezes with various scenes found on
i traje sve do vI stoljeća stare ere.714 potvrda širenja i proi- proto-corinthian pottery, the decoration on corinthian vases
zvodnje, te korištenja posuda ovog stila je i činjenica da su depicted a single beast.716 Among the most common motifs
pronađene diljem Sredozemlja, od Kartagine i Španije pa sve on corinthian vases are leopards,717 lions, twin beasts with a
do Skitije. Kao i u prethodnom, protokorintskom stilu i ov- single head, heraldic beasts, and wild beasts among which are
dje se uglavnom javljaju predmeti malih dimenzija, primarno hares, serpents and birds.718 vegetal ornaments719 and mytho-
upotrebljavani za pohranu mirisa, mirišljavih ulja, uglavnom logical scenes also occur.720 The corinthian style appears not
za proizvode namijenjene za izvoz. umjesto ukrasnih frizova only on painted vases but also on pinakes, votive plaques dis-
na kojima su prikazane scene, kao što je bio slučaj sa proto- covered in the shrine to poseidon near corinth. plaques in
korintskom keramikom, sada se javljaju ukrasi sa po jednom this style bear scenes with poseidon himself, his spouse Am-
životinjom.715 panter,716 lav, udvojena životinja sa jednom gla- phitryon, and also scenes from everyday life, including those
vom, heraldički raspoređene životinje, zvijeri između kojih se depicting artisans and labourers. The names of painters also
nalaze zečevi, zmije i ptice, su preovlađujući motivi na korint- appear on these plaques, such as those of Timonidas and mi-
skoj keramici.717 Također se javljaju i biljni ornamenti,718 te lonidas, the first painters of Greek vases.721 As often happened
mitološki prikazi.719 pored slikanih vaza, korintski stil se javlja with other kinds of art, over time the quality of manufacture
i na keramičkim posudama – pinakesima. ovi predmeti votiv- and painting declined, and the decorative motifs were painted
nog karaktera su otkriveni u svetilištu posejdona kod Korinta. ever more sketchily.
Na pločicama ovog stila su prikazane scene sa posejdonom, The antiquities collection of the National museum of bos-
njegovom suprugom Amfitritom, ali i scene iz svakodnevnog nia and Herzegovina includes a small aryballos722 and spheri-
života, te prikazi zanatlija i radnika. Na ovim pločicama se cal lekythoi,723 an alabastron, in the corinthian style (plate 17,
javljaju i imena slikara poput Timonida i milonida – prvih fig. 1, plate 19, figs. 3 and 4, plate 21, figs. 1 and 2).724 Arybal-
slikara grčkih slikanih vaza.720 Kao i kod mnogih drugih vido- loi similar to ours have been found in the northern Adriatic.725
va umjetnosti, tehnike izrade i slikanja predmeta vremenom
gube na kvaliteti, a dekorativni motivi se slikaju sve površnije. 713
m. Shanks 2004, 9-172.
714
N. Čondić – m. vuković 2017, 57.
715
e. bulanda 1911, 273, b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 14-15.
711
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16. 716
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16-17.
712
m. Shanks 2004, 9-172. 717
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 87, fig.
713
N. Čondić – m. vuković 2017, 57. 2. e. condurachi 1960, 108, fig. 1, m. Shanks 2004, 73-80.
714
e. bulanda 1911, 273, b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 14-15. 718
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16-17, m. Shanks 2004, 151-172.
715
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16-17. 719
N. Čondić – m. vuković 2017, 57.
716
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 87, sl. 720
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 87, fig. 1.
2. e. condurachi 1960, 108, fig. 1, m. Shanks 2004, 73-80. 721
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16-17.
717
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16-17, m. Shanks 2004, 151-172. 722
For aryballos shapes see e. pemberton 1989, 53-55.
718
N. Čondić – m. vuković 2017, 57. 723
For lekythos shapes see e. pemberton 1989, 52-53.
719
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 87, sl. 1. 724
e. bulanda 1911, 273-275.
720
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 16-17. 725
K. mihovilić 1986, 72 and 75.

71
ADNAN BUSULADŽIĆ

u našoj zbirci se čuvaju manje posude oblika aribalosa721 The collection also includes a number of other shapes, such as
i kuglastih lekitosa,722 alabastrona, koje pripadaju korintskoj skyphoi (plate 17, figs. 3 and 4), amphoriskoi-alabastra (plate
keramici. (Tab. 17, sl. 1, Tab. 19, sl. 3 i 4, Tab. 21, sl. 1 i 2).723 17, fig. 2, plate 19, fig. 2, plate 20), and others such as bowls,
Analogni primjeri aribalosa sličnih našim pronađeni su i na jugs, oinochoai, flasks and pyxides (plate 18, plate 19, fig. 1,
prostoru sjevernog Jadrana.724 pored navedenih, u antičkoj plate 21, figs. 3 and 4). The images on these vases include a
zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine je pohranjen wide range of animal scenes – leopards, geese, doves, lions,
i izvjestan broj drugih formi, poput skifosa (Tab. 17, sl. 3 i 4), roosters (plate 19, figs. 2, 3 and 4, plate 20, figs. 1, 3 and 4,
amforiska-alabastrona (Tab. 17, sl. 2, Tab. 19, sl. 2, Tab. 20), plate 21, fig. 3) human figures - warriors (plate 17, figs. 1 and
te mnogobrojnih drugih formi poput plitkih posuda, vrčeva, 2), geometric motifs (plate 20, fig. 2), and mythical beings
oinohoa, boca i piksida (Tab. 18, Tab. 19, sl. 1, Tab. 21, sl. 3 i such as a scene probably depicting Icarus, son of daedalus
4). prikazi na ovim posudama pokazuju širi spektar scena ani- (plate 21, figs. 1 and 2).
malnog karaktera, u obliku pantera, guski, golubova, lavova, comparable examples have been found in Italy with sim-
pijetlova (Tab. 19, sl. 2, 3 i 4, Tab. 20, sl. 1, 3 i 4, Tab. 21, sl. 3) ilar scenes and made using the same techniques: pyxides, am-
ljudske prikaze ratnika (Tab. 17, sl. 1 i 2), geometrijske motive phoriskoi-alabastra, skyphoi, kotylae, and lekanides.726 Similar
(Tab. 20, sl. 2), te mitološka bića poput, vjerovatno Ikarosa examples, whether in shape or in decorative scenes and tech-
sina dedalova (Tab. 21, sl. 1 i 2). niques, have also been found throughout the ancient Greek
primjerci sa sličnim prikazima i tehnikama izrade mogu world.727
se konstatirati kao komparativni primjerci piksida, amfori-
ska-alabastrona, skifosa, kotilikosa, lekanisa, a pronađeni su
na tlu današnje Italije.725 Slične analogije kako po obliku, tako
Black-figure vases
(690-530 bCE)
i po scenama i tehnici izrade, pronađene su i diljem ondašnjeg
(catalogue nos. 86-104, Plate 22-Plate 28)
grčkog civilizacijskog kruga.726
The use of different styles in combination dwindled until, by
the late 6th century bce,728 the Attic black-figure style be-
Crnofiguralni stil came the uniform standard.729 First appearing in corinth730
(690. – 530. godine stare ere)
in the 7th century,731 the technique developed fully in Ath-
(kataloški broj 86-104, Tab. 22 – Tab. 28)
ens during the 7th century bce,732 and is known as Attic on
period kombiniranja različitih stilova postupno gubi značaj, te account of the artistic perfection it reached in Attica.733 The
se krajem vI stoljeća727 uniformira atički crnofiguralni stil.728 style is known as black-figure from the fact that the images on
ovaj stil se javlja već u vII stoljeću729 na prostoru Korinta.730 the painted vase are black against the natural red of the fired
Svoj najintenzivniji razvoj doseže u Ateni tokom vI stoljeća clay.734 one group of Attic vases was even entirely black, with
stare ere.731 Na prostoru Atike se ovaj stil razvio do te razine no decoration.735 The large-scale production of Attic pottery
da je čitav umjetnički proces poznat i kao ,,atička keramika“.732 was a result not only of its quality, but also of Athens’ political
Atička keramika je imala i varijante posuđa koje su u cijelosti and cultural dominance during that period.736 From the latter
half of the 6th century bce the Attic black-figure style held
721
o oblicima aribalosa vidi: e. pemberton 1989, 53-55.
722
o oblicima lekitosa vidi: e. pemberton 1989, 52-53. 726
G. zampieri 1991, 47-64.
723
e. bulanda 1911, 273-275. 727
С. П. Борисковская 1966, 39-45, e. condurachi 1960, 108, fig. 1, J.
724
K. mihovilić 1986, 72 i 75. wilde 2006, 32-33, m. Shanks 2004, e. pemberton 1989.
725
G. zampieri 1991, 47-64. 728
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 21-23.
726
С. П. Борисковская 1966, 39-45, e. condurachi 1960, 108, fig. 1, J. 729
b. Gavela 2002, 134-141.
wilde 2006, 32-33, m. Shanks 2004, e. pemberton 1989. 730
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 14, R. m. cook 2005,
727
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 21-23. 71-77.
728
b. Gavela 2002, 134-141. 731
N. Čondić – m. vuković 2017, 57.
729
N. Čondić – m. vuković 2017, 57. 732
Grupa autora 2007, 270.
730
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 14, R. m. cook 2005, 733
R. m. cook 2005, 63, S. dimitriu – m. coja 1958, 86.
71-77. 734
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 17-26.
731
Grupa autora 2007, 270. 735
G. zampieri 1991, 115-122.
732
R. m. cook 2005, 63, S. dimitriu – m. coja 1958, 86. 736
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 14.

72
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

bile obojene u crnu boju bez dekorativnih elemenata.733 ma- sway throughout the whole of the ancient world, as attested
sovna proizvodnja atičke keramike bila je posljedica njene by the fact that Attic vases have been found throughout the
kvalitete, ali i političke i kulturne dominacije Atene u tom mediterranean region.737 Among the most popular black-fig-
periodu.734 od druge polovine vI stoljeća stare ere atički crno- ure vases were large amphorae, used for funerary purposes.
figuralni stil preuzima u potpunosti primat u svim dijelovima Tyrrhenian amphorae were a distinct form of Attic vase, of
tadašnjeg antičkog svijeta. potvrda ovome je i činjenica da su which about eighty are extant.
atičke vaze nalažene u svim dijelovima širokog sredozemnog Sophilos, the first Attic painter whose name is known, was
područja.735 Karakteristika ovog stila je u osnovi slikanje crnih active in the first half of the 6th century bce, and was still
figura i ostavljanje pozadine u prirodnoj crvenoj boji zemlje.736 using animal friezes on the vases he decorated. He also paint-
Jedan od omiljenih oblika posuda crnofiguralnog stila su ed elaborate scenes from everyday life, Greek mythology,738
velike amfore, koje su služile u pogrebne svrhe. Jedna od po- figures, floral details,739 and motifs from Greek religion and
znatijih grupa ovog stila su tzv. tirenske amfore, njih osamde- epics. Among the most important examples of this style are
setak primjeraka. u prvoj polovini vI stoljeća stare ere se jav- the François vase740 and the Nessos or Netos amphora.741 The
lja i ime prvog poznatog atičkog slikara, Sofila. ovaj umjetnik scenes on vases of this style also included birds, goats, lotus
u ukrašavanju vaza još uvijek koristi frizove sa životinjama. and lions, among others.742
od motiva na njima pojavljuju se različite, vrlo bogate pred- over the decades, as black-figure painting evolved, the
stave iz svakodnevnog života, grčke mitologije,737 figuralne long years of experience and the emergence of different trends
predstave, floralni detalji,738 te motivi iz grčke religije i epske gave rise to certain features distinguishing the later vases of
književnosti. Neki od najvažnijih primjeraka ovog stila su tzv. the Attic black-figure style, one of which is known as the ma-
Fransoa vaza739 i Netos amfora.740 Kada govorimo o prikazima ture style. The development of later black-figure vases was di-
na keramičkim posudama ovog stila bili su zastupljene i scene rectly associated with the general social welfare arising from
ptica, koza, lotosa, lavova i drugih oblika.741 economic, military, political and cultural consolidation under
u grupu mlađeg atičkog crnofiguralnog stila spada kera- pisistratus. The names of several important painters of this
mika zrelog stila crnih figura. Kako se kroz duži vremenski period are known from their surviving signed works: Nes,743
period razvijalo atičko crnofiguralno keramičko slikarstvo, Sappho, diospos, Haimon,744 Amasis,745 exekias,746 lyd-
tako su se temeljem bogatog iskustva, ali i različitih trendo- os, Nearchos and epictetos, along with the potter Nikoste-
va pojavile neke osobenosti koji su diferencirale mlađu grupu na. That so many painters are known by name is evidence of
ovog stila. Razvoj stila je bio direktno povezan sa općim druš- the sheer volume of pottery-making and artistic activity. The
tvenim blagostanjem koje je nastupilo ekonomskom, vojnom, quantity of surviving mature black-figure style vases, among
političkom i općom kulturnom i civilizacijskom konsolidaci- them panathenaic amphorae,747 various drinking cups,748 the
jom pod vladavinom pizistrata. Javljaju se i značajna slikarska vatican amphora and more, also tells us that black-figure vas-
imena iz ove oblasti, a čija potpisana djela do danas sačuva- es were in very wide use.749 Furthermore, the influence of this
na, potvrđuju ovu činjenicu. Imena Nes,742 Sappho, diosposa,
737
N. Čondić – m. vuković 2017, 57.
738
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 14.
739
Figural and floral scenes are also seen on other vases. G. p. Schaus
733
G. zampieri 1991, 115-122. 2015, 21-23.
734
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 14. 740
R. m. cook 2005, 73-74, larousse encyclopedia of Archaeology
735
N. Čondić – m. vuković 2017, 57. 1997, 101.
736
b. vikić-belančić – v. damevski – A. Kardianou-michel 2008, 17-26. 741
A. cermanović–Kuzmanović 1977, 23-24, R. m. cook 2005, 67.
737
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 14. 742
R. m. cook 2005, 110-122.
738
Figuralni i floralni prikazi zabilježeni su i kod drugih primjera. G. p. 743
c. de meo 2012, 48-49, larousse encyclopedia of Archaeology 1997,
Schaus 2015, 21-23. 100.
739
R. m. cook 2005, 73-74, larousse encyclopedia of Archaeology 744
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 17.
1997, 101. 745
b. Gavela 2002, 136, R. m. cook 2005, 81.
740
A. cermanović–Kuzmanović 1977, 23-24, R. m. cook 2005, 67. 746
b. Gavela 2002, 140, R. m. cook 2005, 81-84.
741
R. m. cook 2005, 110-122. 747
R. m. cook 2005, 86-87, 211
742
c. de meo 2012, 48-49, larouse encyclopedia of Archaeology 1997, 748
R. m. cook 2005, 75-79.
100. 749
A. cermanović–Kuzmanović 1977, 25-26.

73
ADNAN BUSULADŽIĆ

Haimona,743 Amazisa,744 egzekije,745 lidosa, Nearha i epikte- style is attested by finds of black-figure painting on pottery in
ta, ali i lončara Nikostena svjedoče o intenzivnoj lončarskoj, ali the etruscan ethnic region,750 as well as at the eastern limits of
i umjetničkoj aktivnosti. veliki broj sačuvanih predmeta zre- the Greek presence.751
log crnofiguralnog stila poput panatejskih amfora,746 različitih Analysis of the vases in the collection of the National mu-
kupa,747 vatikanske amfore i drugih posuda govore u prilog da seum of bosnia and Herzegovina confirms that they include
su posude u stilu crnih figura bile nezamjenljiva i masovno black-figure vases. Some can with a high degree of certain-
upotrebljavana roba.748 veliki utjecaj ovog stila potvrđuju i na- ty be identified as belonging to the earlier Attic black-figure
lazi crnofiguralnog slikarstva na keramičkim posudama pro- style (plate 22, plate 23, plate 24, plate 25 and plate 26).752
nađenim na etrurskom etničkom prostoru,749 te na području others, fewer in number, belong to the boeothian school
istočnih granica grčkog prisustva.750 (plate 27 and plate 28).753 In addition to those in our collec-
Analizirani primjerci iz zemaljskog muzeja bosne i Her- tion, numerous finds from throughout the Greek world reveal
cegovine potvrđuju postojanje ovog stila i u našoj muzejskoj the existence of other groups of black-figure vases: laconian
zbirci. za neke primjerke se sa velikom sigurnošću može I-Iv, euobean, cycladic, Heraldic754 and many other types.
potvrditi pripadnost starijem atičkom crnofiguralnom stilu other black-figure vases include the Fikellura,755 Klasomeni-
(Tab. 22, Tab. 23, Tab. 24, Tab. 25 i Tab. 26).751 drugi ma- an, Ionian756 and caeretan groups.757
lobrojniji primjerci keramike crnofiguralnog stila pripadaju The shapes and scenes of the vases in the collection of the
beotskoj školi (Tab. 27 i Tab. 28).752 pored ovih primjeraka iz National museum of bosnia and Herzegovina include le-
naše zbirke, mnogobrojni nalazi diljem grčkog civilizacijskog kythoi (plate 22, fig. 1, plate 23, figs. 1, 3 and 4, plate 24,
kruga pokazuju postojanje i drugih grupacija crnofigural- fig. 5, plate 25, figs. 1 and 2, plate 26, plate 28, figs. 1, 2 and
ne keramike. Riječ je o lakonskoj I-Iv, eubejskoj, kikladskoj, 3), larger vessels, probably amphorae (plate 22, figs. 3 and 4),
heraldičkoj753 i mnogim drugim tipovima. u tehnici crnih fi- aryballoi (plate 24, figs. 3 and 4), skyphoi (plate 23, fig. 2,
gura slikane su i keramičke posude fikellura,754 klazomenske, plate 27, figs. 4 and 5), pyxides (plate 24, figs. 1 and 2), jugs
jonske,755 ceretanske grupe grčke slikane keramike.756 Analiza (plate 25, figs. 3 and 4), and a number of potsherds (plate 22,
oblika i prikaza predmeta iz zbirke zemaljskog muzeja bosne fig. 2, plate 27, figs. 1, 2 and 3). The scenes cover a wide range
i Hercegovine pokazuje postojanje lekitosa (Tab. 22, sl. 1, Tab. from secular to mythological, depictions of warriors, dancers,
23, sl. 1, 3 i 4, Tab. 24, sl. 5, Tab. 25, sl. 1 i 2, Tab. 26, Tab. 28, ephebes and their teacher, quadrigae. musicians and female
sl. 1, 2 i 3), većih posuda, vjerovatno amfora (Tab. 22, sl. 3 i dancers, eros, Hercules, Apollo, Hermes, zeus, Hera, Ath-
4), aribalosa (Tab. 24, sl. 3 i 4), skifosa (Tab. 23, sl. 2, Tab. 27, ena, Satyrs, Amazons and scenes from plays (plate 22-plate
sl. 4 i 5), piksida (Tab. 24, sl. 1 i 2), bokala (Tab. 25, sl. 3 i 4), 28). The same scenes and black-figure vase shapes are to be
te fragmenata (Tab. 22, sl. 2, Tab. 27, sl. 1, 2 i 3). Scene koje found in many places where the Greek presence and influence
su evidentirane na ovim posudama pokazuju širok spektar od is felt.758

743
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 17.
744
b. Gavela 2002, 136, R. m. cook 2005, 81.
745
b. Gavela 2002, 140, R. m. cook 2005, 81-84.
746
R. m. cook 2005, 86-87, 211
747
R. m. cook 2005, 75-79.
748
A. cermanović–Kuzmanović 1977, 25-26.
749
R. m. cook 2005, 142-149. 750
R. m. cook 2005, 142-149.
750
R. m. cook – p. dupont 1998, 71-76. 751
R. m. cook – p. dupont 1998, 71-76.
751
e. bulanda 1911, 275. 752
e. bulanda 1911, 275.
752
o beotskoj varijanti ovog stila R. m. cook 2005, 96-98. 753
For the boeothian variant of this style see R. m. cook 2005, 96-98.
753
R. m. cook 2005, 88-105. 754
R. m. cook 2005, 88-105.
754
e. condurachi 1960, 108, fig. 2, S. dimitriu – m. coja 1958, 83-84, 755
e. condurachi 1960, 108, fig. 2, S. dimitriu – m. coja 1958, 83-84,
86, sl. fig. 2-4, 88, fig. 5. 86, figs. 2-4, 88, fig. 5.
755
Klazomeske i jonske posude, kao i svi ostali tipovi pronađeni su na 756
clazomenian and Ionian vases, like every other type found in the wide
širokom prostoru do kojeg je dopirala grčka trgovina. A. möller 2000, region reached by Greek trade. A. möller 2000, 119-145.
119-145. 757
R. m. cook – p. dupont 1998, 77-131.
756
R. m. cook – p. dupont 1998, 77-131. 758
e. condurachi 1960, 108 i 109, figs. 2 and 3.

74
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Red-figure vases
profanih do mitoloških prikaza, prikaza ratnika, plesača, uče- (530-323 bCE)
nika – efeba i učitelja, konjskih zaprega - četveroprega, svira- (catalogue nos. 105-178, Plate 29-Plate 46)
čica i plesačica, erosa, Herkula, bogova Apolona, Hermesa,
zeusa, Here, Atene, Satira, Amazonki, te scena iz teatarskih by the late 6th century a new style began to appear in the
komada (Tab. 22 – Tab. 28). Iste scene i oblici posuda kod ancient Greek world,759 the red-figure style,760 created in the
ovog stila pronalaze se na mnogim lokalitetima, na kojima se pottery district of Athens circa 525 bce, 761 probably in the
osjeti grčko prisustvo i utjecaj.757 workshop of the Andocides or Andokides painter,762 as the
work of a single person. It did not immediately displace the
earlier black-figure style, as scenes on individual vases reveal
Crvenofiguralni stil that both techniques existed side by side. The firing technique
(530. – 323. godine stare ere)
was the same for both, but in the red-figure style the backgro-
(kataloški broj 105 – 178, Tab. 29 – Tab. 46)
und was painted black and the images were left to show the
već krajem vI stoljeća u grčki antički svijet polahko ulazi novi natural colour of the fired pot.763 The new style came about in
stil,758 stil crvenih figura.759 Atenska grnčarska četvrt oko 525. response to the painter’s aspiration to show the expression and
godine stare ere stvara novi stil.760 Najvjerovatnije je novi stil clothing on the figures with greater freedom.764 unlike the
stvoren u radionici Andokida.761 ovaj stil je djelo jedne oso- black-figure style, where details were engraved with a stylus
be. Izvjesno vrijeme na početku stil je egzistirao naporedo sa or similar tool, the new style was based on outline drawing
starijim crnofiguralnim stilom. I slikarski prikazi na pojedi- and free brush painting, allowing for more precise, elaborate
nim posudama pokazuju naporedo postojanje obje tehnike. details. The figure was drawn in outline on a light ground, and
crvenofiguralni stil je nastao kao rezultat nastojanja da se inner detail such as the drapery of the clothing was marked
slobodnije predstavi izraz i odjeća na figurama.762 za razliku with the brush. The former method of distinguishing the sexes
od starog crnofiguralnog stila koji je detalje dobijao izvedbom by tone – pale for women, tan for men – was abandoned. The
urezima, sada se scene oslikavaju slobodnije, kičicom, preci- colours used were black and lighter shades, from buff to pur-
znije i bogatije. Konture tijela se izvode svjetlijim linijama, a ple.765 The earlier use of white and yellow was also abandoned,
odjeća se prikazuje sa bogatim draperijama. prijašnja razlika only to return in the painting of the end of the red-figure style.
spolova naglašena uz pomoć svjetlijih i tamnijih nijansi ne- The red-figure style evolved in two principal stages: the
staje. od boja se upotrebljava crni firnis i njegove nijanse, od stiff late Archaic and the classical.766 The former lasted from
svijetložućkaste do ljubičaste.763 Ranije upotrebljavane bijela i 530767 to 470 bce, at the end of pisitratos’ rule, the beginning
žuta boja nestaju, da bi se ponovo vratile u proces oslikavanja of Athenian democracy,768 and the long years of the persian
na kraju samog crvenofiguralnog stila. osnovna razlika u od- wars.769 orientalising elements gradually disappeared, van-
nosu na prethodni crnofiguralni stil je da su figure ostavljane ishing altogether at the end of the Archaic period. The later,
u boji pozadine, a nekadašnja pozadina je bojena crnom bo- classical red-figure style began in 470 and lasted until 400
jom.764 crvenofiguralni stil se javlja u dvije glavne faze: strogi bce.770 landscapes and animal figures were largely replaced
i klasični crvenofiguralni stil.765 varijanta strogog stila se javlja
od 530.766 do 470. godine stare ere i vezana je za kraj vladavine
pizistrata, početak atenske demokratije767 i dugotrajne perzij-
759
N. Čondić – m. vuković 2017, 58.
760
e. bulanda 1911, 281.
757
e. condurachi 1960, 108 i 109, fig. 2 i 3. 761
Grupa autora 2007, 270, c. de meo 2012, 80.
758
N. Čondić – m. vuković 2017, 58. 762
Grupa autora 2007, 270, c. de meo 2012, 80.
759
e. bulanda 1911, 281. 763
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 18.
760
Grupa autora 2007, 270, c. de meo 2012, 80. 764
b. Gavela 2002, 171-177.
761
G. zampieri 1991, 99. 765
R. m. cook 2005, 155-158.
762
b. Gavela 2002, 171-177. 766
b. Gavela 2002, 171-177.
763
R. m. cook 2005, 155-158. 767
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 18.
764
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 18. 768
For Athenian democracy see m. dillon – l. Garland 2010, 13-22.
765
b. Gavela 2002, 171-177. 769
Some authorities date this to the period to 500. bce. R. m. cook
766
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 18. 2005, 158.
767
o atenskoj demokratiji vidi: m. dillon – l. Garland 2010, 13-22. 770
b. Gavela 2002, 174-177.

75
ADNAN BUSULADŽIĆ

ske ratove.768 mlađa varijanta klasičnog crvenofiguralnog stila by human figures, which took centre stage, a trend that con-
počinje 470. godine i traje do 400. godine stare ere.769 postu- tinued until the Hellenistic period.771
pno, ali kontinuirano nestaju svi orijentalizirajući dekorativni many names of the painters and potters of the Archaic
elementi, završava se arhajska epoha i otpočinje klasični peri- period have come down to us, with a still greater number
od. predstave pejzaža i životinja se potiskuju, a u centar pažnje of surviving vases and potsherds. These names include the
dolazi prikazivanje čovjeka. ova tendencija ostaje prisutna sve Andokides painter, epiktetos, Skythes, the brygos painter,
do helenizma.770 euphronis, eythymedes, phintias, Kleophrades, the berlin
Strogom crvenofiguralnom stilu pripada veliki broj imena painter, Sosias, douris, makron and the potter Hieron.772
slikara i lončara te još veći broj sačuvanih primjeraka posuda These and many anonymous painters and potters left a large
ili njihovih ulomaka. Tako su nam do danas ostala sačuvana number of vases. Among them are a vase with the figure of
imena Andokinovog slikara, epikteta, Skita, briga, eufroni- Hermes, a drinking cup with the name panaitios, a vase with
je, eutimida, Fintijada, Kleofrada, berlinskog slikara, Sosije, images of Heracles and Antaeus, and an amphora with the
Jonca durisa, makrona i lončara Hijerona.771 ovi, ali i mno- figure of Hector.773
gi nepotpisani umjetnici i lončari, ostavili su veliki broj djela The later, classical red-figure style is divided chronolog-
poput vaze sa Hermesom, kupe sa imenom panajtija, vaze sa ically into three phases,774 directly corresponding to political
predstavom Herakla i Anteja, amfore sa Hektorom i mnogih processes and situations in ancient Greece and in Athens
drugih primjeraka.772 itself.775 The first was from 470 to 446 bce, following the
mlađi, klasični crvenofiguralni stil se hronološki dijeli great Greco-persian wars776 and Greek post-war recovery;777
na tri etape,773 koje su bile u direktnoj korelaciji sa različitim the second was during pericles’ time,778 when Athens was at
političkim procesima i situacijama u antičkoj Grčkoj i samoj its height, from 446 to 431 bce;779 and the third, and per-
Ateni.774 prva etapa obuhvata period od 470. do 446. godine haps the most dramatic, was the time of the peloponnesian
stare ere, nakon velikih grčko-perzijskih ratova775 i doba kada war780 and the hostilities between Sparta and Athens, from
se Grci oporavljaju od posljedica ratovanja.776 drugi period je 431 to 400 bce.781 The classical red-figure style was directly
period vladavine perikla777 i vrhunca razvoja Atene, od 446. influenced by the great sculptor, painter and architect phidias,
godine do 431. godine stare ere.778 Treći, možda i najdramatič- whose works left a specific mark on vase painting.782 Red-fig-
niji period, je vrijeme peloponeskih ratova779 i neprijateljstva ure vases of the classical period lack artists’ signatures but
između Sparte i Atene od 431. godine do 400. godine stare many were signed by potters. The scenes more often depict
ere.780 Klasični crvenofiguralni stil je bio pod direktnim utje- women, children and family life, everyday scenes, and gods
cajem velikog umjetnika i skulptora Fidije, čija monumentalna and goddesses, along with the myths associated with them,
djela ostavljaju vrlo konkretan trag i na vaznom slikarstvu.781 such as Aphrodite, eros and dionysos. prominent artists of
Klasični period crvenofiguralnog slikarstva karakterizira od- this phase of development include polygnotos783 from the

768
pojedini autori datacijski okvir stavljaju u period do 500. godine stare
ere. R. m. cook 2005, 158.
769
b. Gavela 2002, 174-177. 771
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 27.
770
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 27. 772
b. Gavela 2002, 172-173.
771
b. Gavela 2002, 172-173. 773
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 27-31.
772
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 27-31. 774
R. m. cook 2005, 166-175.
773
R. m. cook 2005, 166-175. 775
b. Gavela 2002, 174-177.
774
b. Gavela 2002, 174-177. 776
b. Gavela 2002, 174.
775
b. Gavela 2002, 174. 777
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 181-213.
776
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 181-213. 778
m. dillon – l. Garland 2010, 406-408.
777
m. dillon – l. Garland 2010, 406-408. 779
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 228-255.
778
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 228-255. 780
m. dillon – l. Garland 2010, 403-406, 413-452, d. braund 2019,
779
m. dillon – l. Garland 2010, 403-406, 413-452, d. braund 2019, 242-243
242-243 781
J. buckler 2003, 1-12, H. d. F. Kito 2008, 160-182, v. v. Struve – d.
780
J. buckler 2003, 1-12, H. d. F. Kito 2008, 160-182, v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 255-291.
p. Kalistov 2006, 255-291. 782
b. Gavela 2006.
781
b. Gavela 2006. 783
K. Schauenburg 2003, 25.

76
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

sustvo potpisa slikara, ali također i veći broj potpisa lončara. island of Thasos,784 the pistoxenos painter, the pan painter,785
u scenama se više ističu prikazi žena, djece, porodičnog živo- the Achilles painter, the eretria painter, Aison, and the meid-
ta, scene iz svakodnevnog života, kao i bogova i mitova koji ias painter. Some of the most important red-figure works are
su bili povezani sa ovom tematikom, poput Afrodite, erosa i a drinking cup with the figure of Theseus, an amphora from
dionisa. I u ovoj razvojnoj fazi grčkog vaznog slikarstva ističu Arezzo with the figure of pelops, a krater depicting Thallos, a
se umjetnici poput polignota782 sa otoka Tasa,783 pistoksena, drinking cup with the figure of Themis, a krater with a scene
Slikara pana,784 majstora Ahila, eretrija, ezona, mejdijaso- of the death of Actaeon, numerous vases with scenes of the
vog slikara i mnogi drugi. Neka od najznačajnijih djela ovog battle between the Greeks and the Amazons, the large krater
stila su kupa sa Tezejem, amfora sa pelopom iz Areca, krater from the louvre, and a bowl with the figure of Aphrodite.786
sa Talom, kupa sa Temidom, krater sa prikazom kažnjavanja Red-figure vases have been recorded at a few sites in the
Akteona, čitav niz posuda sa predstavom borbe Grka i Ama- central balkans. Some types, such as the skyphos and the
zonki, veliki krater iz luvra, te zdjela sa predstavom Afrodite. valentin vase, were common on the margins of the Greek
ovo su samo neke od najpoznatijih predstavnika ovog stila.785 world and became part of the process of Hellenisation.787 The
crveno slikane posude zastupljene su i na prostoru cen- wide distribution of red-figure vases is attested by finds in
tralnog balkana na manjem broju lokaliteta. za neke oblike Apulia,788 corinth, boeotia, etruria, venetia,789 southern Italy,
poput skifosa i tzv. valentin posuda može se ustvrditi da su Sicily, campania,790 lucania,791 Apollonia792 and elsewhere.793
bile široko zastupljene na periferiji grčkog etničkog prostora i The collection of the National museum of bosnia and
postaju dio procesa helenizacije.786 Raširenost potvrđuju nala- Herzegovina includes a significant number of red-figure vas-
zi posuda crvenofiguralnog stila u Apuliji,787 Korintu, beotiji, es, constituting the majority of all our painted Greek pottery.
etruriji, venetiji,788 južnoj Italiji, Siciliji, Kampaniji,789 luka- All are of the later, classical red-figure style (plate 29-plate
niji790 Apolloniji791 i drugim područjima.792 44). Apart from two complete vases and one sherd of boe-
I crvenofiguralni stil je u našoj zbirci zastupljen značajnim othian pottery (plate 44, figs. 1, 2, 3, 4 and 5), all are pot-
brojem primjeraka. od svih primjeraka slikane grčke kerami- sherds or vases with surviving scenes most of which are from
ke ovom stilu pripada najveći broj primjeraka. Svi primjerci Athens (plate 29-plate 43).794 one of the most interesting
koji se čuvaju u zemaljskom muzeju bosne i Hercegovine vases of this style is a rhyton in the form of a Silenus or Sa-
pripadaju periodu mlađeg, klasičnog crvenofiguralnog stila tyr (plate 40). Satyrs were not uncommon on Greek vases,795
(Tab. 29 – Tab. 44). osim dva sačuvana primjerka i jednog and rhyta were also common among the ancient Greeks.796
fragmenta beotske keramike (Tab. 44, sl. 1, 2, 3, 4 i 5), svi Similar vessels, with scenes of sileni in relief, also occur later,
primjerci su ulomci ili posude sa sačuvanim scenama i u naj- in the Roman period.797 vessels in human form are associated
većem broju slučajeva se radi o keramici iz Atene (Tab. 29 with the bacchanalia, corresponding directly with the Greek
– Tab. 43).793 Jedan od najzanimljivijih primjeraka ovog stila heritage. Such vessels include scenes depicting bacchus, the
predstavlja posuda riton u obliku silena – satira (Tab. 40). Sa- Roman equivalent of dionysos, and images associated with
tiri nisu bili rijetki prikazi na grčkim posudama.794 Ritoni su his cult, such as sileni, theatre masks, Hercules, pan and other
također bili česte forme posuđa zastupljene kod starih Grka.795

782
K. Schauenburg 2003, 25. 784
b. Gavela 2002, 175-176.
783
b. Gavela 2002, 175-176. 785
c. de. meo 2012, 80.
784
c. de. meo 2012, 80. 786
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 27-37.
785
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 27-37. 787
v. Krstić 2005, 194.
786
v. Krstić 2005, 194. 788
G. zampieri II, 1991, 325-348.
787
G. zampieri II, 1991, 325-348. 789
G. zampieri 1991, 99-114.
788
G. zampieri 1991, 99-114. 790
R. m. cook 2005, 178-190.
789
R. m. cook 2005, 178-190. 791
G. zampieri II, 1991, 349-366.
790
G. zampieri II, 1991, 349-366. 792
b. lahi – m. Fiedler 2010, 240, 243.
791
b. lahi – m. Fiedler 2010, 240, 243. 793
A. Q. castor 2010, 196, fig. 24, Н. М. Лосева 1966, 135-139.
792
A. Q. castor 2010, 196, fig. 24, Н. М. Лосева 1966, 135-139. 794
e. bulanda 1911, 281-292.
793
e. bulanda 1911, 281-292. 795
H. A. Shapiro 2004, 1-13.
794
H. A. Shapiro 2004, 1-13. 796
J. binnberg 2019, 51, 69 and 70.
795
J. binnberg 2019, 51, 69 i 70. 797
T. b. cvjetićanin 2011, 327-334.

77
ADNAN BUSULADŽIĆ

posude slične ovoj, sa reljefnim prikazima silena, javljaju se i scenes and mythological beings.798 The examples in the Na-
kasnije u rimskom periodu.796 posude u obliku ljudskih lica tional museum of bosnia and Herzegovina also display many
vezuju se za bahanalije, koje su u direktnoj korelaciji sa grčkim other figures and scenes from everyday life or mythology, and
naslijeđem. u takvim okolnostima na posudama su prikaziva- scenes that are too fragmentary to identify. depicted on these
ne scene sa bakhusom, odnosno dionisom, te pratećim aso- scenes are erotes, Satyrs, Apollo, animals, musicians with
cijacijama ovog kulta, poput silena, teatarskih maski, Herkula, stringed or wind instruments and hetairai, horses, poseidon,
pana i drugih sličnih pojava i mitoloških bića.797 pored ovih, the abduction of young women, human or divine beings both
na primjercima koji se čuvaju u zemaljskom muzeju bosne female and male, torsos and garments. As well as the rhyton
i Hercegovine su prikazani i mnogi drugi prikazi i scene iz referred to above (plate 40), a wide range of vases or potsherds
svakodnevnog života, mitološke tradicije, te scene koje se zbog from identifiable shapes are represented: amphorae (plate 29,
fragmentiranosti ne mogu sa sigurnošću definirati. Riječ je o figs. 1 and 2), lekythoi (plate 41, fig. 5, plate 45 and plate 46),
scenama koje prikazuju erote, Satire, Apolona, životinje, svi- skyphoi, loutrophoi (plate 36, figs. 4 and 5, plate 37, figs. 1,
rače žičanih i duhačkih instrumenata i hetere, konje, posejdo- 2, plate 41, fig. 1), krateres (plate 39, fig. 4, plate 44, figs. 1, 2,
na, otmicu djevojke, prikaze ljudskih ili božanskih lica žena i 3 and 4), pyxides (plate 41, fig. 2), oinochoai (plate 32, fig. 6,
muškaraca, torza, te odjeće. pored zanimljivog primjerka rito- plate 37, fig. 4), hydriai (plate 38) and others (plate 41, figs.
na (Tab. 40), zabilježen je još čitav niz posuda ili fragmenata 3 and 4, plate 42, figs. 1 and 2). other specimens in the col-
velikih posuda amfora (Tab. 29, sl. 1 i 2), lekitosa (Tab. 41, sl. lection of the National museum of bosnia and Herzegovina
5, Tab. 45 i Tab. 46), skifosa, lutrofora (Tab. 36, sl. 4 i 5, Tab. consists of potsherds of interest mainly for their scenes, but
37, sl. 1, 2, Tab. 41, sl. 1), kratera (Tab. 39, sl. 4, Tab. 44, sl. 1, 2, too fragmentary for their shape to be identified with certainty
3 i 4), piksida i piksisa (Tab. 41, sl. 2), oinohoa (Tab. 32, sl. 6, (plate 29, figs. 3, 4, 5 and 6, plate 30, plate 31, plate. 32, figs.
Tab. 37, sl. 4), hidrija (Tab. 38) i drugih formi (Tab. 41, sl. 3 i 4, 1, 2, 3, 4 and 5, plate 33, plate 34, plate 35, plate 36, figs. 1, 2
Tab. 42, sl. 1 i 2). ostali primjeri iz zbirke zemaljskog muze- and 3, plate 37, fig. 3, plate 39, figs. 1, 2, 3, 5 and 6, plate 42,
ja bosne i Hercegovine predstavljaju ulomke koji su značajni figs. 3, 4, 5 and 6, plate 43, plate 44, fig. 5). much the same is
više po svojim predstavama, a fragmentiranost ne ostavlja mo- true of figures and scenes in this style found throughout the
gućnost sigurnije determinacije oblika posude (Tab. 29, sl. 3, ancient mediterranean world.799
4, 5 i 6, Tab. 30, Tab. 31, T. 32, sl. 1, 2, 3, 4 i 5, Tab. 33, Tab. 34, previously unpublished examples of this style include a
Tab. 35, Tab. 36, sl. 1, 2 i 3, Tab. 37, sl. 3, Tab. 39, sl. 1, 2, 3, 5 i fairly large lekythos with one seated and one standing figure
6, Tab. 42, sl. 3, 4, 5 i 6, Tab. 43, Tab. 44, sl. 5). Slične situacije, (plate 45 and 46). one side of the lekythos bears a palmette
kada su u pitanju prikazi i scene ovog stila, pronalazimo diljem (plate 45, figs. 3, 4, 5 and 6), a common feature of painted
antičkog mediteranskog svijeta.798 Greek vases,800 while on the other is the seated figure of a
među do sada nepublicirane primjerke ovog stila može se youth holding a staff and the standing figure of a woman,
uvrstiti i veći lekit sa prikazom osobe koja sjedi i druge koja holding in one hand a model temple which she is offering to
stoji (Tab. 45 i 46). Na jednoj strani lekita dominira prikaz the youth.
palmeta (Tab. 45, sl. 3, 4, 5 i 6) koji je čest na mnogobrojnim
slikanim grčkim posudama,799 dok je na drugoj strani prikaz
dvije osobe, mladića koji sjedi držeći štap, dok ženska osoba
stoji noseći u jednoj ruci model hrama koji predaje mladiću
(Tab. 45, sl. 1 i 2, Tab. 46).

796
T. b. cvjetićanin 2011, 327-334.
797
T. b. cvjetićanin 2011, 330. 798
T. b. cvjetićanin 2011, 330.
798
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 210-211, 271. 799
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 210-211, 271.
799
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 285. 800
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 285.

78
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Bijeli lekit White lekythos


(kataloški broj 179, Tab. 47) (catalogue no. 179, Plate 47)

unatoč činjenici da lekita ima različitih tipova, a što upravo despite the fact that there are various types of lekythos, as
potvrđuje i ova kolekcija, bijeli lekiti se moraju posmatrati kao this collection reveals, white lekythoi must be regarded as a
zasebna cjelina. bijeli lekiti se nadovezuju na lekite sa crnim separate group. white lekythoi are associated with black-fi-
figurama,800 kakvih je pronađeno jako mnogo.801 lekiti sa cr- gure lekythoi,801 of which many have been found.802 In the 6th
nim figurama tokom vI stoljeća stare ere nisu imali nikakvu century bce, black-figure lekythoi were not associated with
funeralnu funkciju. Njihova jedina namjena se odnosila na funerary rites, but were used to hold oils and perfumes. by the
pohranjivanje ulja i mirisa. već od sredine v stoljeća stare ere, mid 5th century bce, white lekythoi began to be placed as
bijeli lekiti se počinju postupno uvoditi u upotrebu i to kao grave goods. This was probably the custom in Attica, as the
grobni prilog. bijeli lekiti su najvjerovatnije bili dio atičkih majority of known white lekythoi are from that region. Finds
običaja, te je najveći broj otkrivenih primjeraka iz ovog pod- of white lekythoi beyond Attica were probably in areas settled
ručja. u slučaju pronalaska bijelih lekita izvan Atike, najvjero- by colonists or by natives of Attica.803
vatnije je da su ta područja naseljavali kolonisti ili ljudi koji su The production of white lekythoi reached its peak in the
porijeklom bili sa Atike.802 late 5th century bce. They are not entirely white, for the neck,
već iz samog imena se vidi da su bijele boje. Tačnije, trbuh handle and foot were covered with black glaze. Though many
je bijele boje, dok su vrat, drška i stopa presvučeni crnim fir- painters were involved in making them, their decorations
nisom. vrhunac proizvodnje bilježi se krajem v stoljeća stare are relatively restrained. one of the most prominent known
ere. Iako je bio angažiran veći broj slikara, ukrasi su razmjer- painters was the Achilles painter.804 even though they were
no skromni. Jedan od najistaknutijih poznatih slikara je bio mainly used for funerary purposes, early examples were not
Ahil.803 unatoč činjenici da je funkcija bijelih lekita bila pri- decorated with scenes appropriate to the occasion, but rather
marno pogrebna, u početku nedostaju scene sa tom temati- with images from everyday life, domestic idylls, warriors with
kom. Najviše preovladavaju scene iz svakodnevnog života, do- their wives and the like. later examples might depict visits
maća idila, ratnici ispred žena i slične scene. u kasnijoj fazi se to tombs, funerary stele and similar scenes. Scenes of charon
mogu naći i scene posjeta grobovima, nadgrobne stele i slično. carrying the dead to Hades in his boat, or images of Hermes,
poznate su i scene Harona koji na čamcu prevozi pokojnike are also known. In some cases the soul of the deceased is de-
ili scene Hermesa. u nekim situacijama prikazuju se i duše picted as a small white figure. As they came increasingly to
pokojnika u vidu malih krilatih figura. Kako se namjena ovih be used for funerary purposes, so too the scenes with which
predmeta intenzivirala i omasovila tako su i scene postajale sve they were decorated were ever more explicitly related to the
eksplicitnije u kontekstu kulta mrtvih. Javljaju se scene pranja cult of the dead: washing and preparing the deceased, lay-
i priprema pokojnika, njegovog izlaganja, predstavljanje po- ing out, images of the deceased with the living, portrayals of
kojnika sa živim osobama, prikazi sa produhovljenim licima, spiritualised figures and of emotion and grief. every scene on
prikazi emocija mrtvih, odnosno njihove tuge. Na svim prika- a white lekythos depicts youth and beauty accompanied by
zima bijelih lekita vidljivi su ljepota i mladost u kombinaciji sa death, heightening the feeling of sorrow.805
smrću, pa je time i tuga bila veća.804 The collection of the National museum of bosnia and
u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine nalazi Herzegovina includes a single potsherd from a white lekythos
se jedan ulomak bijelog lekita (T. 47). Na ulomku je prikazan (plate 47), depicting a naked young athlete, holding a staff in
nagi mladi atleta, koji u lijevoj ruci drži štap, dok mu je desna his left hand and with his right hand on his hip. The image
ruka na boku. Sam prikaz stvara utisak mladića koji nešto čeka. gives the impression of youthful expectancy. unfortunately, the
Nažalost, stepen fragmentiranosti limitira šire interpretacije. extent of damage makes meaningful interpretation difficult.

800
G. zampieri 1991, 80-98. 801
G. zampieri 1991, 80-98.
801
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 27-43. 802
b. vikić-belančić – v. damevski 2006, 27-43.
802
c. de meo 2012, 96. 803
c. de meo 2012, 96.
803
c. de meo 2012, 96-99. 804
c. de meo 2012, 96-99.
804
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 35. 805
A. cermanović-Kuzmanović 1977, 35.

79
ADNAN BUSULADŽIĆ

Nedefinirane keramičke posude – varia Unclassified pottery – varia


(kataloški broj 180 – 205, Tab. 48 – Tab. 52, sl. 1, 2 i 3) (catalogue nos. 180-205, Plate 48-Plate 52, figs. 1, 2 and 3)

u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine čuva se The collection of the National museum of bosnia and Herze-
izvjestan broj keramičkih posuda različitih oblika, koje se ne govina includes a number of pottery vessels of various shapes
mogu svrstati niti u jednu od navedenih grupa keramičkih sli- that cannot be classified as belonging to any of the groups
kanih posuda. described above.
ono što posigurno ulazi u kategoriju Gnathia keramike je one that may certainly be classed as a Gnathia vase is the
posuda na Tab. 49, sl. 1.805 posuda ima karakteristične kane- vase in plate 49, fig. 1,806 on account of the typical fluting on
lirane izvedbe na recipijentu, zbog čega se može definirati u the body.
ovu skupinu. Some pottery cannot be ascribed to this category because
zbog stepena oštećenosti, nepostojanja slikarskih eleme- of the extent of damage, the absence of painting, or certain
nata ili izvjesnih atipičnih oblika, malih dimenzija, neki pri- atypical shapes or small dimensions. These include jugs (plate
mjerci keramičkih posuda su definirani u ovu posebnu kate- 48, figs. 1 and 2, plate 49, figs. 2 and 5, plate 50, fig. 1, plate
goriju. Riječ je o bokalima (Tab. 48, sl. 1 i 2, Tab. 49, sl. 2 i 5, 51, figs. 4, 5 and 6, plate 52, figs. 1 and 3), lekythoi (plate 50,
Tab. 50, sl. 1, Tab. 51, sl. 4, 5 i 6, Tab. 52, sl. 1 i 3) lekitima (Tab. fig. 4), aryballoi (plate 49, fig. 3), bowls (plate 52, fig. 2), Greek
50, sl. 4), aribalosima (Tab. 49, sl. 3), dubljim tanjurima - zdje- amphora potsherds (plate 52, figs. 4, 4a, 5 and 5a), oinochoai
lama (Tab. 52, sl. 2), ulomcima grčkih amfora (Tab. 52, sl. 4, (plate 48, fig. 3), flasks (plate 49, fig. 4), drinking cups (plate
4a, 5 i 5a), oinohoama (Tab. 48, sl. 3), bocama (Tab. 49, sl. 4), 51, fig. 1), an atypical form (plate 48, fig. 4),807 the base of a
kupama (Tab. 51, sl. 1), atipičnim oblicima (Tab. 48, sl. 4),806 vase (plate 51, fig. 2), the feet of vases (plate 51, fig. 3), and
dnima posuda (Tab. 51, sl. 2), nogama posuda (Tab. 51, sl. 3), very small vases (plate 48, figs. 5 and 6, plate 50, figs. 2, 5 and
ali i malenim posudicama (Tab. 48, sl. 5 i 6, Tab. 50, sl. 2, 5 i 6) 6) and amphorae (plate 50, fig. 3), probably children’s toys808
i amforicama (Tab. 50, sl. 3), koje su najvjerovatnije služile kao or used to hold spices, preparations, medicines and similar
predmet dječije igre807 ili kao posudice za čuvanje i pripravu substances. The sites where they were found or their place of
začina, preparata, medikamenata i sličnih materija. mjesto na- origin certainly suggest a Greek provenance. very similar ob-
laza i porijeklo svakako ukazuju na grčku provenijenciju. vrlo jects found in Greek macedonia date from the early bronze
slične paralele pronađene su na prostoru grčke makedonije i Age.809 examples similar to ours (plate 51, figs. 4, 5, and 6,
pripadaju ranom bronzanom periodu.808 primjerci slični našim plate 52, fig. 1) also have analogies in objects discovered at the
(Tab. 51, sl. 4, 5, i 6, Tab. 52, sl. 1), svoje analogije imaju i u pri- site of a temple on Samos,810 providing reasonable grounds for
mjerima otkrivenim na lokalitetu hrama u Samosu,809 što op- ascribing our specimens to a Greco-Hellenistic archaeological
ravdano usmjerava na grčkohelenistički arheološki kontekst i context.811 ours have also been found in remote areas of Tur-
naših primjeraka.810 Naši primjerci pronađeni su u udaljenim key, suggesting that they were used by Ionian Greeks.
područjima današnje Turske, što bi moglo ukazivati na njiho-
vu upotrebu od strane jonskih Grka.

805
S obzirom na brojnost ove vrste keramičkih posuda, iste su obrađene
u dijelu koji tretira grčki i helenistički materijal sa prostora bosne i 806
Given the quantities of this type of pottery, it is discussed in the sec-
Hercegovine. u navedenom dijelu ovog rada poseban osvrt je dat na tion on Greek and Hellenistic material from bosnia and Herzegovina,
Gnathia keramiku. which has a separate section on Gnathia pottery.
806
po svojim karakteristikama ovaj primjerak keramičke posude naliku- 807
The characteristics of this object resemble those of cycladic pottery.
je na kikladske kamene posude. Širok otvor, te postojanje dvije ušice The wide mouth, and the two lugs forming handles with small per-
u formi drški sa rupicama za kačenje, također asociraju na kikladske forations to allow it to be hung, also suggest cycladic pottery, though
primjerke, iako vrsta materijala ne odgovara ovoj atribuciji. the type of material differs.
807
Takvi primjeri nisu bili rijetkost i nepoznanica u prahistorijsko doba. 808
Such small objects were not unknown in prehistoric times. A. pravidur
A. pravidur 2014, 49-95. 2014, 49-95.
808
Grupa autora, tom II, 2015, 13, 19, 21-28, 33-50. 809
Grupa autora, tom II, 2015, 13, 19, 21-28, 33-50.
809
o arhitektonskim ostacima na Samosu vidi: A. mazarakis Ainian 810
For architectural remains on Samos see A. mazarakis Ainian 1997,
1997, 90-91. 90-91.
810
H. J. Kienast – A. e. Furtwängler 2018, 79. 811
H. J. Kienast – A. e. Furtwängler 2018, 79.

80
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Ikonografski prikazi na grčkim Iconographic scenes on Greek


keramičkim posudama iz zbirke pottery in the collection of the
Zemaljskog muzeja Bosne i National Museum of Bosnia and
Hercegovine811 Herzegovina812

značajan broj grčkih keramičkih posuda koje se nalaze u many of the Greek vases in the collection of the National
zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine posjeduju ra- museum of bosnia and Herzegovina are decorated with di-
znovrsne ukrase i prikaze, na temelju kojih možemo iščitavati verse scenes from which many details of everyday customs,
mnogobrojne detalje iz običajne prakse, društvenih normi i social norms and the culture of the ancient Greeks may be
kulture onovremenih Grka. Religija812 i različiti kultovi, vjero- identified or deduced. Religion813 and various cults, beliefs814
vanja,813 društveni odnosi, dio su segmenata koji su prezenti- and social relations are some of the aspects of life depicted on
rani i na ovim predmetima. these vases.

Prikaz pojave pedofilije – scena efeba Scenes of paedophilia - ephebes


(Tab. 23, sl. 1) (Plate 23, fig. 1)

Jedna od vrlo interesantnih posuda koja se ističe svojim prika- one very interesting lekythos is decorated with a scene of a
zom je i lekit sa scenom na kojoj su prikazani učenik i učitelj pupil and his tutor (plate 23, fig. 1). The term “Greek love”
(Tab. 23, sl. 1). od vI do Iv stoljeća stare ere pojam „grčka used by classicists with reference to the 6th to the 4th century
ljubav“ je primarno podrazumijevala odnos između muškara- bce denoted the homoerotic relationship between a man and
ca i dječaka. u ovom intimnom odnosu zreo muškarac je bio a boy, in which the man was the “tutor” who passed on to his
„učitelj“ koji je svoje iskustvo i teorijsko znanje o seksualno- young eromenos his experience and theoretical knowledge of
sti, ali i o moralnim i etičkim vrlinama, ratničkoj hrabrosti sexuality as well as of moral and ethical values, bravery in war,
i prijateljstvu prenosio na svog mlađeg ljubavnika – dječaka. and friendship. As a result, paedophilia in ancient Greece, and
zbog ovih razloga je u antičkoj Grčkoj, posebno u Ateni, particularly in Athens, was a matter of pedagogical upbring-
pedofilija bila u funkciji pedagoškog odgoja. ovakva pojava ing, and was seen as acceptable in some aristocratic circles.815
je bila prihvaćena od strane pojedinih aristokratskih krugo- Its fundamental objective was the upbringing of “good, hon-
va.814 Njen osnovni cilj je bio formiranje ,,dobrih, poštenih, est, educated, handsome” boys to become honourable Greek
vaspitanih, lijepih i zgodnih“ dječaka, koji se trebaju formi- citizens. Sophocles, pindar and Aeschylus approved of this
rati u časne grčke građane. poznato je da su Sofoklo, pindar i kind of relationship between the mentor and an adolescent

811
u prethodnim poglavljima su spomenuti pojedini likovni sadržaji, dok 812
certain artistic features have been mentioned in earlier sections, but
je u ovom dijelu izvršena detaljna analiza i dat društveni okvir scena a detailed analysis is provided in this section, along with the social
koje se javljaju na analiziranim primjercima. context of the scenes on the examples studied. .
812
o grčkoj religiji vidi: m. dillon - l. Garland 2010, 73-123. 813
For Greek religion see see m. dillon - l. Garland 2010, 73-123.
813
ovakve scene zabilježene su na mnogim slikanim grčkim vazama. A. 814
Such scenes feature on many painted Greek vases. A. Thomsen 2014,
Thomsen 2014, 17-155. 17-155.
814
A. busuladžić 2016, 145. 815
A. busuladžić 2016, 145.

81
ADNAN BUSULADŽIĆ

eshil podržavali ovakav odnos između učitelja i adolescenata or ephebe, who could be a boy of 12 to 17 years of age. Such
(efeba). To su mogli biti dječaci od 12 do 17 godina. ovakav relationships were also legally acceptable, but could result in
zakonski prihvatljiv odnos je morao biti sankcioniran ako bi sanctions if continued after the boy’s beard began to grow.
se nastavio nakon početka rasta brade kod mladića. Ipak, veći However, most thinking people, poets and philosophers re-
dio ondašnjih mislećih ljudi, pjesnika, filozofa, smatralo je da garded it as unacceptable. one such was Aristophanes, who
je ova pojava neprihvatiljiva. među njima isticao se Aristofan, condemned both paedophilia and homosexuality.816
koji je podjednako osuđivao i pedofiliju i homoseksualizam.815 ephebes had a place in Greek theatre, where they played
efebi su imali posebno mjesto i u grčkom teatru, gdje igra- a prominent role in religious processions. After completing
ju istaknutu ulogu u religijskim procesijama. Nakon završenog their education at the age of 24, ephebes were freed from pa-
školovanja u 24. godini efebi su bili oslobođeni roditeljskog i rental control and tutorship and became full, independent
učiteljevog tutorstva i postaju samostalni, te punopravni gra- citizens.817
đani društva.816 Though one example hints at an intimate relationship
Iako sa aluzijom na intimne odnose u jednom slučaju (Tab. (plate 23, fig 1), another of our specimens depicts an ephebe
23, sl. 1), naš drugi primjerak prikazuje segment života efeba cleaning himself with a strigil (plate 29, fig. 1).
koji uz pomoć strigila održavaju higijenu (Tab. 29, sl. 1).

Scenes of prostitution – hetairai


Prikaz pojave prostitucije – hetera (Plate 33, fig. 3)
(Tab. 33, sl. 3)
The antiquities collection of the National museum of bosnia
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine and Herzegovina includes a potsherd from a vase of unknown
postoji i ulomak keramike, nepoznatog oblika posude, koji shape, depicting a standing hetaira or prostitute, gesticulating.
prikazuje heteru – prostitutku, koja stoji i gestikulira rukama. Hetairai, who were the elite of their social class,818 feature in
ova kategorija prostitutki je pripadala vrhu svoje društvene paintings, on vases, as figurines, etc.819 There are many sour-
klase.817 Hetere su prikazivane na različitim predmetima, sli- ces that refer to them, noting that they were highly educated,
kama, posudama, figurinama i sličnim objektima.818 mnogo- and possessed of skills such as wit and refined conversation.820
brojni izvori također bilježe njihovo postojanje, potvrđujući Apollodoros, whose oration “Against Neaera,” a hetaira, is re-
čak i njihovo iznimno obrazovanje te različite vještine.819 Tako corded in the demosthenic corpus, said: “we have courtesans
je poznata izjava demostena: „Imamo hetere za zadovoljstvo, for pleasure, concubines for the daily tending of the body, and
robinje da se pobrinu za naše dnevne potrebe i supruge da odgajaju wives in order to beget legitimate children and have a tru-
naše zakonske nasljednike i da budu vjerne zaštitnice naših doma- stworthy guardian of what is at home.”821
ćinstava“.820 Različite su forme antičkog civilizacijskog kruga depictions of hetairai attesting to their presence in ancient
u kojima su ostali sačuvani prikazi ovih žena.821 Koliko je ova Greek society are to be found on a variety of artefacts dating
kategorija prostituki bila prisutna u antičkom društvu dovolj- from antiquity.822 These include theatre masks, even including
no govori i podatak da su među pozorišnim maskama, poznati examples of gold masks of hetairai decked with jewellery, and
i slučajevi zlatnih maski hetera sa mnogo nakita, ili keramička life-sized terracotta statues of hetairai placed as grave goods,
hetera rađena u prirodnoj veličini, koja je imala ulogu grob- to provide the deceased in the next life with the same services
nog priloga, sa ciljem da na drugom svijetu pruža pokojniku as he enjoyed in life.823 double moral standards prevailed in
ljubavne usluge, kakve mu je pružala još za života.822 u takvom

815
J. Jovanović 2013, 4. 816
J. Jovanović 2013, 4.
816
v. djurant 1996, 312-313. 817
v. djurant 1996, 312-313.
817
o prostituciji u grčkom društvu vidi: m. dillon – l. Garland 2010, 818
For prostitution in Greek society see m. dillon – l. Garland 2010,
171-178. 171-178.
818
A. busuladžić 2016, 145. 819
A. busuladžić 2016, 145.
819
v. djurant 1996, 322. 820
v. djurant 1996, 322.
820
Dem. LIX, 122. 821
Dem. LIX, 122.
821
Grupa autora 1979, 171-172. 822
Grupa autora 1979, 171-172.
822
d. Rnjak 1979, 31. 823
d. Rnjak 1979, 31.

82
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

grčkom društvu vladao je u znatnoj mjeri dvojni moral.823 za Greek society:824 unmarried girls were to remain chaste, so
neudate djevojke pohvalna je bila čednost, dok su iznalaženi other ways were found to satisfy men’s concupiscence. pros-
razni načini da se zadovolji muška pohota. u Ateni je tako titution was officially recognised and taxed in Athens, and
prostitucija bila zvanično oporezovana i priznata, pri tome known even to the “most ignorant.” lower-class prostitutes
masovno poznata i ,,najneupućenijim“. prostitutke nižih slo- lived in piraeus, and charged one obol. Several categories
jeva su živjele u pireju, a pristup zainteresiranih se naplaćivao of prostitute were recognised in addition to hetairai, among
jedan obol. pored spomenutih hetera, bile su poznate i kate- them pornai, gymnai, and auletride. It is clear from various
gorije pornai, gymnai, auletride i druge. Različita svjedočenja accounts that there were a great many prostitutes in Greek
govore o postojanju i isticanju mnogih prostitutki u grčkom society. Greek hetairai were patrons of the arts, influential fig-
društvu. mecene, uticajne osobe, nadaleko lijepe, čudnih sklo- ures, great beauties, with excellent taste, fabulously wealthy,
nosti, basnoslovno bogate, poznate su Kamila, Aspasija, leon- and the names of some of the most famous among them have
tija, diotima, Targelija, Klepsidra, Gnatena, Frina, laida, Te- come down to us: camilla, Aspasia of miletus (pericles’ com-
oris, Arhipa, Arhenasa, samo su neke od proslavljenih grčkih panion), leontia, diotima, Thargelia, Klepsydra, Gnathaena,
kurtizana. o gotovo „normalnoj“ i masovnoj pojavi korištenja phryne (praxiteles’ companion and model), laïs of Hyccara,
njihovih usluga govori i činjenica da su do danas proslavljena Theoris, Archippa and Archeanassa. It is clear from the names
imena grčke kulture, nauke i umjetnosti bili u vezama sa ta- of famous figures of Greek culture, science and art associated
kvim ženama. demosten,824 plutarh, Sofokle, platon, epikur, with courtesans – not only pericles and praxiteles, but also
miron, diogen, samo su neka od zabilježenih imena.825 demosthenes,825 plutarch, Sophocles, plato, epicurus, myron
and diogenes, to name but a few – that frequenting hetairai
was a widespread and generally accepted custom.826
Prikaz golog mladića
(Tab. 47)

među grčkom slikanom keramikom koja se čuva u antičkoj


Figure of a naked youth
(Plate 47)
zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine nalazi se i ulo-
mak bijelog lekita, na kojem je prikazan naočit nagi mladić. The painted Greek pottery in the antiquities collection of the
Nažalost, velika fragmentiranost ne ostavlja mogućnost za re- National museum of bosnia and Herzegovina includes part
konstrukciju cijele scene, pa samim tim i konteksta i značenja of a white lekythos with the figure of a naked youth. unfor-
prikaza.826 tunately, the vase is too badly damaged to allow for the sce-
ne as a whole, and therefore its context and meaning, to be
reconstructed.827
Tragovi grčkog teatra
Prikazi itifaličkih muškaraca - pigmeja827
(Tab. 27, sl. 1, 2 i 3) Evidence of Greek theatre
Images of ithyphallic men – pygmies828
Grčka antička kultura je poznata i po pojavi do danas aktu-
(Plate 27, figs. 1, 2 and 3)
elnih teatarskih komada.828 u tekovine grčke kulture spada i
pojava tragedije i komedije.829 Grupi grčke slikane keramike iz The culture of ancient Greece is famous for its theatre, and
antičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine pri- for plays that are still performed today/ 829 The painted vas-
padaju i tri ulomka na kojima su fragmentarno vidljivi likovi es in the antiquities collection of the National museum of
bosnia and Herzegovina includes three potsherds depicting
823
m. dillon – l. Garland 2010, 126-131.
824
o demostenu vidi: m. dillon – l. Garland 2010, 485-489. 824
m. dillon – l. Garland 2010, 126-131.
825
v. djurant 1996, 322-323. 825
For demosthenes see m. dillon – l. Garland 2010, 485-489.
826
A. busuladžić 2016, 145. 826
v. djurant 1996, 322-323.
827
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 827
A. busuladžić 2016, 145.
gie, Iv, 1902. - 1909, 3284-3316. 828
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
828
v. djurant 1996, 249-252. gie, Iv, 1902. - 1909, 3284-3316.
829
m. Đurić 2011, m. višić 2010. 829
v. djurant 1996, 249-252.

83
ADNAN BUSULADŽIĆ

muških osoba, koji pripadaju itifaličkim muškarcima.830 pose- incomplete male figures of the ithyphallic type.830 These were
ban teatarski žanr kod antičkih Grka predstavljala je narodna an essential feature of the genre of ancient Greek folk comedy
filijačka komedija.831 Njihov neizostavan dio bili su i itifalički known as the phylax play, which evolved in the Greek colo-
muškarci. ovaj vid umjetničkog izraza njegovali su još grčki nies of Sicily831 and southern Italy, and was later adopted and
stanovnici na Siciliji832 i južnoj Italiji. u kasnijem periodu ju je modified by the local population. The popularity of these plays
preuzelo, te modificiralo domaće stanovništvo. o popularnosti is evident from the many painted vases with images of these
ovih teatarskih komada govori i veliki broj pronađenih kera- farces.832 The characters consisted of various gods, heroes,833
mičkih posuda sa naslikanim motivima ovih šaljivih predsta- and stock figures in grotesque masks with hideous, deformed
va.833 u filijačkim predstavama nastupaju različiti bogovi, he- faces. Their masks were a combination of the hideous and the
roji,834 istaknuti pojedinci s grotesknim maskama, unakaženog comical: Apollo would be portrayed as ugly and wrinkled,
i ružnog lica. Njihove maske su kombinacija odvratnog i ko- zeus with a huge aquiline nose, Hephaestus frowning, with
mičnog. Tako je Apolon prikazivan ružan i naboran, zeus sa a pointed nose and wide mouth, Heracles as a skirt-chaser,
velikim orlovskim nosom, Hefest namršten sa šiljatim nosom mouth agape with lust and eyes wide with lust.834 A typical
i širokim ustima, Heraklo je prikazivan kako juri za suknjama, scene would include men with exaggerated phalli. our pot-
te su mu zbog pohote usta raširena, a oči široke i pune požu- sherds are probably from cabeiric vases, from Thebes (plate
de.835 Jedna od njihovih karakterističnih scena su i muškarci sa 27, figs. 1, 2 and 3). These scenes from the collection of the
istaknutim falusima. u ovom slučaju, naši fragmenti najvje- National museum of bosnia and Herzegovina remind us of
rovatnije pripadaju kabiričkim posudama iz Tebe (Tab. 27, sl. the prominent place of theatre in Greek society.
1, 2 i 3). I ženske uloge bile su također zastupljene u grčkim with the passage of time, theatre became a distinct form
pozorišnim komadima.836 of artistic expression, in which a range of genres evolved:
pored formi komedija,837 razvijaju se i oblici tragedije,838 tragedy835 and comedy836 and farce,837 mime and pantomime.
koji također uzore imaju u religijskoj osnovi i s tim u vezi Female roles also featured in Greek plays.838 Tragedy original-
organiziranju religijskih procesija.839 ly took its themes from religion, organised religious proces-
ove scene iz zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercego- sions,839 and cults such as that of dionysos.840 Several plays are
vine podsjećaju nas na vrlo istaknutu ulogu koju je u grčkom still extant,841 in whole or in part, attesting to the role of the
društvu imao teatar. Teatarska tradicija je u početku bila ve- theatre among the ancient Greeks.842
zana za religijske sadržaje i štovanje pojedinih kultova poput
dionisijevog.840 vremenom, teatar postaje samostalni umjet-
nički izražaj, koji razvija različite žanrove. Tako antički Grci
razvijaju forme tragedije, komedije, mima i pantomima. mno-
gobrojni fragmenti ili u cijelosti sačuvani teatarski komadi do
danas svjedoče o prisustvu teatra među antičkim Grcima.841

830
A. busuladžić 2016, 145-146.
830
A. busuladžić 2016, 145-146. 831
v. djurant 1996, 250.
831
v. djurant 1996, 249. 832
A. busuladžić 2017, 96-100.
832
v. djurant 1996, 250. 833
For heroes see m. dilloon – l. Garland 2010, 97-101.
833
A. busuladžić 2017, 96-100. 834
d. Rnjak 1979, 29.
834
o herojima vidi: m. dilloon – l. Garland 2010, 97-101. 835
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 320-322.
835
d. Rnjak 1979, 29. 836
m. Đurić 2011, m. višić 2010.
836
m. dillon – l. Garland 2010, 155-163. 837
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 322-327.
837
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 322-327. 838
m. dillon – l. Garland 2010, 155-163.
838
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 320-322. 839
v. djurant 1996, 250-251.
839
v. djurant 1996, 250-251. 840
A. busuladžić 2017, 12-22.
840
A. busuladžić 2017, 12-22. 841
v. djurant 1996, 249-252.
841
A. busuladžić 2017, 38-54. 842
A. busuladžić 2017, 38-54.

84
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Prikazi amfiteatra i konjskih utrka Scenes of amphitheatres and chariot races


(Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4) (Plate 23, figs. 3 and 4, Plate 25, figs. 1, 2, 3 and 4)

od evidentiranih scena na oslikanim grčkim posudama iz an- Some of the painted Greek vases in the antiquities collection
tičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, kod ne- of the National museum of bosnia and Herzegovina depict
kolicine njih se mogu razaznati i predstave konjskih zaprega i chariot races. Two-wheeled chariots were of two kinds: the
to njihove dvije vrste: bige (sa dva upregnuta konja) i kvadrige biga, drawn by a pair of horses, and the quadriga, drawn by
(sa četiri upregnuta konja).842 Izum kočija inače se može pra- four horses abreast.843 The two middle horses of a quadriga
titi još iz perioda drevnih mikenjana, koji su kočije koristili u were yoked, while the outer horses were harnessed by reins
vojnim aktivnostima, zbog bolje pokretiljivosti i brže vožnje.843 to the chariot. The invention of the chariot dates back to the
Konjske utrke u bigama i kvadrigama bile su popularne u grč- mycenaeans, who used them in warfare on account of the-
kom društvu. posebno su bile organizirane u toku olimpijskih ir manoeuvrability and speed.844 chariot races with the biga
igara. dva srednja konja u jarmu su vukla rudu, dok su dva and quadriga, held in a hippodrome, were popular in Greek
konja, sa desne i lijeve strane po jedan, bili vezani užadima i society, and were a particular feature of the olympic games.
upregnuti ispred kola. Takmičenje je započinjalo spuštanjem before the race a rope would be drawn tight across the star-
užeta, koje je bilo prije početka zategnuto na početnoj tački. ting posts, and was lowered at the start of the race, which was
o masovnosti utrke zaprega govori podatak da je u nekim run at full gallop along the length of the stadium and around
prilikama bilo i do 40 zaprega.844 the tight curves at each end.845 There could be as many as forty
posjedovanje konja i zaprega podrazumijevalo je bogatog i chariots in a single chariot race.846
materijalno situiranog vlasnika, koji je bio u prilici da obezbi- only the wealthy could afford to keep chariots and hors-
jedi ovakvu imovinu.845 Kada su bile u pitanju konjske utrke, es.847 pure-blood horses bred for chariot races were acquired
dokumentirani su podaci koji govore da se do punokrvnih grla from the veneto, in the northern Adriatic,848 and their own-
dolazilo nabavkom sa prostora veneta na sjeveru Jadrana.846 ers would race them at a variety of events and festivals which
vlasnici takvih konja su se takmičili na različitim događajima were the preserve of the aristocracy. It was the custom in Ath-
i svetkovinama. Tako je zabilježen i običaj u Ateni i beoti- ens and boeotia for contestants, known as apobati, clad in full
ji gdje su takmičari poznati kao apobati pod punom ratnom armour, to jump in and out of a biga several times during the
opremom morali više puta tokom utrke uskočiti u jureću dvo- course of the race. Images of chariot races on painted vases
kolicu, te iz iste iskočiti. Takve manifestacije bile su predvi- also reveal the extent of trade849 between far-flung regions,
đene samo za aristokratski sloj. Same utrke dvokolica sasto- from which a range of goods from painted vases themselves
jale su se od kratkih isforsiranih pravolinijskih galopa koji su to foodstuffs and thoroughbred horses reached the market in
morali prolaziti kroz oštre zavoje.847 prikazi konjskih utrka na ancient Greece.850
slikanim vazama dodatno ukazuju na tvrdnju da je trgovina848 The antiquities collection of the National museum of bos-
između udaljenih krajeva bila intenzivno zastupljena, a razno- nia and Herzegovina includes black-figure vases with chari-
vrsna roba od slikane keramike, prehrambenih artikala, do ra- ot-racing scenes (plate 23, figs. 3 and 4, plate 25, figs. 1, 2, 3
snih konja je nalazila put do grčkog antičkog tržišta.849 and 4). one of these has religious connotations, for the scene
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine also depicts gods such as Hermes, Apollo and dionysos (plate
nalaze se grčke slikane vaze u crnofiguralnom stilu na kojima 25, figs. 3 and 4).851 Similar scenes have been found at other
su prikazane scene konjskih zaprega (Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. archaeological sites.852
25, sl. 1, 2, 3 i 4). Kod jednog primjera konjska zaprega ima
843
A. busuladžić 2017, 66.
844
m. Garašanin 1983, 531-532.
842
A. busuladžić 2017, 66. 845
m. vickers 2017, 117-118.
843
m. Garašanin 1983, 531-532. 846
A. busuladžić 2017, 68.
844
A. busuladžić 2017, 68. 847
m. vickers 2017, 116, 119-120.
845
m. vickers 2017, 116, 119-120. 848
m. vickers 2017, 121-122.
846
m. vickers 2017, 121-122. 849
For Greek trade see A. möller 2000, 39-75.
847
m. vickers 2017, 117-118. 850
m. vickers 2017, 122-127.
848
o grčkoj trgovini vidi: A. möller 2000, 39-75. 851
A. busuladžić 2017, 208.
849
m. vickers 2017, 122-127. 852
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 173.

85
ADNAN BUSULADŽIĆ

Scene of the abduction of a young woman


i religijski kontekst, jer se na sceni nalaze prikazani i bogovi (Plate 38)
poput Hermesa, Apolona i dionisa (Tab. 25, sl. 3 i 4).850 Slične
prikaze pronalazimo i na drugim arheološkim lokalitetima.851 A scene of the abduction of a young woman could be regar-
ded as a love scene. Social and emotional relationships finding
expression in this way were not unknown in Greek society,
Prikaz otmice djevojke and are nowhere more strikingly illustrated than in the Ilia-
(Tab. 38)
d,853 with the abduction of Helen as the cause of the Trojan
u ljubavnu scenu se može uvrstiti i prikaz otmice djevojke. war. A scene reflecting this may be seen on a Greek vase in
ovakav način društvenih i emotivnih odnosa bio je u izvjesnoj the antiquities collection of the National museum of bosnia
mjeri zastupljen u grčkom društvu, a što je najzornije zabi- and Herzegovina.854
lježeno upravo u čuvenom djelu Ilijada852 i razlogu početka
čuvenog trojanskog rata. Refleksija na ovu temu je i scena na
grčkoj keramici, koja pripada antičkoj zbirci zemaljskog mu-
Religious and mythological scenes
(Plate 21, figs. 1 and 2, Plate 25, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate
zeja bosne i Hercegovine.853
26, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 27, figs. 4 and 5, Plate 28,
figs. 1, 2 and 3, Plate 29, figs. 1-6, Plate 30. fig. 4, Plate
Religijski i mitološki prikazi 32, figs. 1, 2, 3, 4, 5 and 6, Plate 33, fig. 1, Plate 35, fig.
(Tab. 21, sl. 1 i 2, Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 26, sl. 1, 2, 4, Plate 38, figs. 1-4, Plate 39, fig. 1, Plate 40, Plate 42,
3 i 4, Tab. 27, sl. 4 i 5, Tab. 28, sl. 1, 2 i 3, Tab. 29, sl. figs. 4 and 6, Plate 43, fig. 1, Plate 44, figs. 3 and 4)
1-6, Tab. 30. sl. 4, Tab. 32, sl. 1, 2, 3, 4, 5 i 6, Tab. 33, sl.
Scenes of a religious nature are also to be found on Greek
1, Tab. 35, sl. 4, Tab. 38, sl. 1-4, Tab. 39, sl. 1, Tab. 40,
vases in the antiquities collection of the National museum of
Tab. 42, sl. 4 i 6, Tab. 43, sl. 1, Tab. 44, sl. 3 i 4)
bosnia and Herzegovina. There is an abundance of evidence,
među različitim prikazima koji se javljaju na grčkim slikanim including written sources and archaeological finds, of the reli-
posudama iz antičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Her- gion of the ancient Greeks, with its many different gods855 and
cegovine su i one religijskog karaktera. poznato je na temelju an organised religious system.856 This included the mysteries,
velikog broja sačuvanih dokaza, izvora, te arheoloških nalaza various beliefs and superstitions,857 oracles,858 festivities,859 and
da su antički Grci imali jako razvijen religijski segment, te established religion as a social feature. Religion both divided
organiziran vjerski sistem854 sa mnogobrojnim bogovima.855 and united the ancient Greeks, but the unifying elements
ovakvo religijsko stanje uzrokovalo je i pojavu vrlo preciznih outweighed the divisive.860 Their common language, intelle-
misterija, vjerovanja, praznovjerja,856 izgradnju proročišta,857 ctual life, shared affinity for sport, games and competitions,
svečanosti,858 te etabliranje religije kao društvene forme. Reli- and to some extent their religious rituals and beliefs, meant
gija je podjednako razdvajala i spajala antičke Grke.859 obje- that wherever they lived, Greeks were familiar with all the
dinjujući segment ipak je imao prevagu. zajednički jezik, gods and goddesses worshipped in the various Greek poleis.
intelektualni život, kultura, zajednički afiniteti prema sportu, The development of great religious centres such as delphi861
igrama i natjecanjima, te u izvjesnoj mjeri i religiozni rituali i and many others862 was another contributory factor. It is no

850
A. busuladžić 2017, 208. 853
J. latacz 2004.
851
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 173. 854
A. busuladžić 2016, 146.
852
J. latacz 2004. 855
A. musić 1942, 60-61.
853
A. busuladžić 2016, 146. 856
For Greek religion and its concepts see J. Gould 2004, 1-34, p. e.
854
o grčkoj religiji i konceptu njenog poimanja: J. Gould 2004, 1-34, p. easterling 2004, 34-50, N. J. Richardson 2004, 50-67, J. N. cold-
e. easterling 2004, 34-50, N. J. Richardson 2004, 50-67, J. N. cold- stream 2004, 67-98, p. cartledge 2004, 98-128, S. price 2004, 128-
stream 2004, 67-98, p. cartledge 2004, 98-128, S. price 2004, 128- 155, m. Robertson 2004, 155-191, J. v. muir 2004, 191-219.
155, m. Robertson 2004, 155-191, J. v. muir 2004, 191-219. 857
For religious beliefs and views see N. J. Richardson 2004, 50-67.
855
A. musić 1942, 60-61. 858
For Greek temples see J. N. coldstream 2004, 67-98.
856
o vjerovanjima i vjerskim pogledima vidi: N. J. Richardson 2004, 50-67. 859
For Greek religious celebrations see p. cartledge 2004, 98-128.
857
o grčkim hramovima vidi J. N. coldstream 2004, 67-98. 860
m. dillon – l. Garland 2010, 73-123.
858
o grčkim vjerskim svetkovinama vidi p. cartledge 2004, 98-128. 861
S. price 2004, 128-155.
859
m. dillon – l. Garland 2010, 73-123. 862
v. djurant 1996, 193-221.

86
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

vjerovanja uzrok su da su bez obzira na mjesto življenja Grci wonder therefore that Greek deities or myths were depicted
znali za sve bogove i boginje koji su se štovali u raznim grčkim on painted vases, or as statues and figurines, as in our exam-
polisima. Ta činjenica je potpomogla i razvoj velikih religij- ples. Greek art also became a common denominator through
skih centara poput glasovitih delfa860 i mnogih drugih.861 Kao religion.863
rezultat takvog stanja među Grcima i na slikanim posudama,
ali i različitim većim i manjim skulpturama i figurinama su
prikazivana grčka božanstva ili mitološke tradicije, a takve su
Images of Dionysos
(Plate 25, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 28, figs. 1 and 2, Plate
konstatirane i na našim predmetima. Grčka umjetnost postaje
35, fig. 4, Plate 38, figs. 1-4, Plate 44, figs. 3 and 4)
zajednički imenitelj i kroz religijski segment.862
dionysos or bacchus,864 a younger son of zeus,865 occupied
a special place in the religion and art of antiquity.866 His cult
Prikaz Dionisa spread by two separate but similar means, one the interpretatio
(Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 28, sl. 1 i 2, Tab. 35,
graeca and the recognition of dionysos,867 and the other the
sl. 4, Tab. 38, sl. 1-4, Tab. 44, sl. 3 i 4)
interpretatio romana, which meant recognising bacchus.868 A
dionis ili bakhus863 je bio zeusov mlađi sin.864 on je imao related phenomenon is the cult of Sabazios,869 a direct product
posebno mjesto u antičkoj religiji i umjetnosti.865 ovaj kult se of the imitatio orientalis of dionysos. A third name, liber,870
širio kroz dva različita ali slična procesa. Jedan je vezan za tzv. also occurs as well as the more familiar dionysos and bacc-
interpretatio graeca i prihvatanje dionisa,866 a drugi je inter- hus.871 dionysos, along with Apollo,872 Hermes873 and Arte-
pretatio romana, što je značilo prihvatanje bakhusa.867 uz ovaj mis, belonged to the younger generation of gods. There are
kulturološki fenomen vezan je i kult Sabazija,868 koji je bio several traditions concerning his origins, of which the three
direktni plod procesa imitatio orientalis dionisa. pored ovih most important distinguish between dionysos as the son of
najpoznatijih imena, dionis i bakhus,869 javlja se i treće ime - zeus874 and persephone, dionysos as the son of zeus and
liber.870 zajedno sa Apolonom,871 Hermesom872 i Artemidom cadmos’s daughter Semele,875 or dionysos as the son of zeus
spada u drugu, mlađu generaciju bogova. postoji više različtih and demeter.876 dionysos was raised by women, and learned
predaja o njegovom porijeklu. Tri najvažnije prave razliku iz- how to cultivate vines, 877 becoming the god of wine,878 and
među dionisa kao sina zeusa873 i persefone, te dionisa kao also of all tree fruits879 and of vegetation.880 wise old Silenus
sina zeusa i Kadmove kćeri Semele.874 Treća predaja govori was his tutor.881 The phallus was also an important feature of
da je on bio sin zeusa i demetre.875 dionis je odrastao uz
863
m. Robertson 2004, 155-191.
864
S. pilipović 2011.
865
e. Hamilton 1962, 54-64.
860
S. price 2004, 128-155. 866
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
861
v. djurant 1996, 193-221. gie, I, 1884-1886, 1029-1152.
862
m. Robertson 2004, 155-191. 867
R. Graves 2008, 96-103.
863
S. pilipović 2011. 868
There is abundant evidence of mutual influences between the Greek
864
e. Hamilton 1962, 54-64. and Roman pantheons. See m. Sanader 2008, 371.
865
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 869
v. paškvalin 1961, 203-209.
gie, I, 1884-1886, 1029-1152. 870
S. pilipović 2011, 9-10, A. busuladžić 2017, 24-30.
866
R. Grevs 2008, 96-103. 871
A. busuladžić 2017, 12-22.
867
o međusobnim utjecajima grčkog i rimskog panteona postoje mno- 872
e. Hamilton 1962, 25-26, A. busuladžić 2016, 143-144, A. busu-
gobrojni dokazi. vidi: m. Sanader 2008, 371. ladžić 2017, 126-130.
868
v. paškvalin 1961, 203-209. 873
e. Hamilton 1962, 29, A. busuladžić 2016, 143, A. busuladžić 2017,
869
A. busuladžić 2017, 12-22. 124-126.
870
S. pilipović 2011, 9-10, A. busuladžić 2017, 24-30. 874
e. Hamilton 1962, 19-22.
871
e. Hamilton 1962, 25-26, A. busuladžić 2016, 143-144, A. busu- 875
N. A. Kun 2004, 84-86.
ladžić 2017, 126-130. 876
S. osvald 1980, 112.
872
e. Hamilton 1962, 29, A. busuladžić 2016, 143, A. busuladžić 2017, 877
R. Graves 2008, 99.
124-126. 878
v. djurant 1996, 205, S. osvald 1980, 113-115.
873
e. Hamilton 1962, 19-22. 879
A. musić 1942, 74.
874
N. A. Kun 2004, 84-86. 880
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 121-122.
875
S. osvald 1980, 112. 881
N. A. Kun 2004, 87.

87
ADNAN BUSULADŽIĆ

žensko društvo, ovladao je načinima uzgoja vinove loze,876 pa his cult – his followers, sileni and satyrs, are depicted in ithyp-
je bio i bog vina,877 ali i svakog ploda od drveta.878 Njegov vas- hallic state, and a phallus was carried during his orgiastic fe-
pitač je bio i stari mudri Silen.879 bio je i bog vegetacije,880 a u stivals. The phallus was also a a prominent feature of the bacc-
njegovom kultu značajan segment predstavlja i falos. Njego- hanalia.882 dionysos’ symbols also included grapes and wine.883
vi pratioci sileni i satiri su prikazivani u itifaličnm stanju. za The cult of dionysos spread widely from the 7th and 6th cen-
vrijeme njegovih praznika nošen je falos. dionisov kult bio turies bce, probably from Thrace,884 and attracted women in
je znatno rasprostranjen, a predstavljao je orgijastičku kultnu particular.885 He is depicted as a handsome youth886 on a great
zajednicu. posebno su mu žene bile privržene.881 prikazivan je many artefacts of Greek and later of Roman provenance.887
i kao lijep mladić882 na mnogobrojnim predmetima grčke, ali The religious ceremonies and practices of the Rural dionysia
kasnije i rimske provenijencije.883 od vII i vI stoljeća stare and Great dionysia festivals888 developed in his honour. The
ere njegov kult se širi, a oživljen je najvjerovatnije u Trakiji.884 extent of the cult of dionysos in antiquity is demonstrated
Njegovi simboli su između ostalog bili i grožđe i vino,885 ali i by numerous finds889 of artefacts and monuments of vario-
falus, jedan od kultnih objekata u bahantskim procesijama.886 us kinds in different places.890 These finds include masks,891
Raširenost kulta u antičko doba je dokazan mnogobrojnim as objects of a ritual, magical nature.892 The cult of dionysos
nalazima,887 i to u različitim oblicima spomenika i na različi- was also associated with the theatre, both in its beginnings of
tim mjestima.888 među mnogobrojnim primjerima ovog kulta a religious nature and later in secular plays.893
ističu se i pojave maski,889 kao instrumenta obredno-magij- Among the artefacts in our collection on which dionys-
skog karaktera.890 za njegov kult su vezane i vjerske ceremo- os is portrayed in various scenes are vases with dionysos as
nije i praznici Seoske i velike dionisije.891 Kult je posebno the central figure (plate 44, fig. 4), and others with scenes in
bio vezan za početke prvobitno religijskih, a kasnije i profanih which he appears (plate 25, figs. 1, 2, 3 and 4, plate 28, figs. 1
teatarskih izvedbi.892 and 2, plate 35, fig. 4, plate 38, figs. 1-4).
među predmetima iz naše zbirke u kojima je prikazan di-
onis u sklopu šire scene su primjerci keramičkih posuda sa pri-
kazom dionisa u centralnom dijelu (Tab. 44, sl. 4), te slikanih
vaza sa scenom u kojoj postoji i dionis (Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4,
Tab. 28, sl. 1 i 2, Tab. 35, sl. 4, Tab. 38, sl. 1-4).

876
R. Grevs 2008, 99.
877
v. djurant 1996, 205, S. osvald 1980, 113-115.
878
A. musić 1942, 74.
879
N. A. Kun 2004, 87.
880
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 121-122.
881
S. osvald 1980, 113. 882
S. pilipović 2011, 17.
882
d. Srejović – A. cermanović 2004, 116-118. 883
c. K. lindgren 2007, 137-145.
883
d. Nemeth-ehrlich – d. Kušan- Špalj 2007, 60, sl. 2. 884
S. pilipović 2011, 15-16.
884
S. pilipović 2011, 15-16. 885
S. osvald 1980, 113.
885
c. K. lindgren 2007, 137-145. 886
d. Srejović – A. cermanović 2004, 116-118.
886
S. pilipović 2011, 17. 887
d. Nemeth-ehrlich – d. Kušan- Špalj 2007, 60, fig. 2.
887
zbog praktične neodvojivosti, dionis se vrlo često poistovjećuje sa 888
S. osvald 1980, 115.
bakhusom i liberom. I. popović 2012, 97-104, S. pilipović 2011. 889
dionysos is often equated with bacchus and liber, from whom he is
888
Grupa autora 1979, 77-86. almost indistinguishable. I. popović 2012, 97-104, S. pilipović 2011.
889
o maskama vidi A. busuladžić 2017, 74-94. 890
Grupa autora 1979, 77-86.
890
d. Tasić 2011, 181-194. 891
For masks see A. busuladžić 2017, 74-94.
891
S. osvald 1980, 115. 892
d. Tasić 2011, 181-194.
892
m. c. miller 2017, 83-105. 893
m. c. miller 2017, 83-105.

88
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Prikaz Satira – Silena Images of Satyrs – Silenus


(Tab. 27, sl. 4 i 5, Tab. 28, sl. 1, 3, Tab. 29, sl. 3 i 4, Tab. 35, (Plate 27, figs. 4 and 5, Plate 28, figs. 1, 3, Plate
sl. 4, Tab. 40, Tab. 42, sl. 4, Tab. 43, sl. 1, Tab. 44, sl. 4) 29, figs. 3 and 4, Plate 35, fig. 4, Plate 40, Plate
42, fig. 4, Plate 43, fig. 1, Plate 44, fig. 4)

među istaknutim predstavama na grčkim slikanim keramič- Several Greek vases in the collection of the National museum
kim posudama iz zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercego- of bosnia and Herzegovina have images of a satyr894 or sile-
vine se nalazi i više primjeraka na kojima je prikazan i Satir,893 nus.895 Satyrs were wild, lustful woodland creatures,896 equated
odnosno Silen.894 Satiri su bili divlji i pohotni demoni šuma.895 with897 and very similar in appearance to sileni.898 Together
po izgledu i osobinama istovjetni su silenima.896 Čine grupu with nymphs and maenads, they formed a group of licentious
razuzdanih veseljaka koji zajedno sa nimfama i menadama pleasure-seekers, followers of dionysos.899 Thought to be des-
prate dionisa.897 prikazuju se vrlo slično silenima.898 Smatra cendants of Hecateros and a daughter of phoroneos of Argos,
se da su potomci Hekatera i kćerke Foroneja iz Arga. oni they lived chiefly in woodlands and rarely came into contact
uglavnom žive u šumama i samo ponekad stupaju u kontakt with people, but when they did, they liked to frighten them,
sa ljudima. vole da plaše ljude i nimfe.899 and also to startle nymphs.900
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine The antiquities collection of the National museum of bos-
čuva se više predmeta, koji potječu sa različitih prostora izvan nia and Herzegovina has several artefacts from outside bosnia
bosne i Hercegovine, a na kojima se nalaze prikazi ovog bi- and Herzegovina which bear images of satyrs.901 one is a bowl
ća.900 u jednom slučaju je riječ o zdjeli na kojoj su eksplicitne with a sexually explicit scene and the figures of a satyr or sile-
scene seksualnog čina i prikazi satira – silena (Tab. 27, sl. 4 i 5). nus (plate 27, figs. 4 and 5). others also depict a satyr or sile-
u drugim slučajevima riječ je o prikazima satira, odnosno si- nus with their typical features (plate 28, fig. 3, plate 29, figs. 3
lena, također u obliku koji sa karakterističnim elementima po- and 4, plate 35, fig. 4, plate 43, fig. 1, plate 44, fig. 4). of par-
tvrđuju navedeni sadržaj (Tab. 28, sl. 3, Tab. 29, sl. 3 i 4, Tab. 35, ticular note in the antiquities collection is a painted vase with
sl. 4, Tab. 43, sl. 1, Tab. 44, sl. 4). u antičkoj zbirci zemaljskog a three-dimensional figure of a silenus or satyr (plate 40).902
muzeja bosne i Hercegovine posebno se ističe slikana posuda Images of satyrs or sileni are common, and occur in many
sa trodimenzionalnim prikazom silena – satira (Tab. 40).901 forms. painted Greek vases in other museums with images of
prikazi satira, odnosno silena česti su u mnogim oblicima. sileni closely resemble ours.903 Satyr or silenus figurines,904 re-
vrlo slične analogije našim primjerima silena, nalaze se i na liefs,905 and masks906 are also common. The latter were used in
slikanim grčim vazama koje se čuvaju u drugim muzejskim public rituals performed in designated spaces.907 masks were
ustanovama.902 pored slikovnih oblika, često se javljaju i fi- also used in the theatre, for which there were a number of
gurine,903 reljefi,904 ali i maske.905 ove posljednje predstavljaju
894
A. busuladžić 2016, 139, A. busuladžić 2017, 32-38.
893
A. busuladžić 2016, 139, A. busuladžić 2017, 32-38. 895
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
894
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie vI, 1909, 444-530.
vI, 1909, 444-530. 896
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
895
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- senschaft 1852, 1185-1189, 1921, 224-234.
senschaft 1852, 1185-1189, 1921, 224-234. 897
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, plate cl-plate clv, plate
896
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, Tab. cl – Tab. clv, Tab. clXII-plate clXIX.
clXII – Tab. clXIX. 898
d. Srejović – A. cermanović 2004, 377.
897
N. A. Kun 2004, 87. 899
N. A. Kun 2004, 87.
898
d. Srejović – A. cermanović 2004, 377. 900
S. osvald 1980, 301.
899
S. osvald 1980, 301. 901
A. busuladžić 2017, 32-38.
900
A. busuladžić 2017, 32-38. 902
A. busuladžić 2016, 139.
901
A. busuladžić 2016, 139. 903
R. Krumeich 2017, 43-57, Е. Алексеева – Д. Журавлев – Н. Фролова
902
R. Krumeich 2017, 43-57, Е. Алексеева – Д. Журавлев – Н. Фролова 1999, 13.
1999, 13. 904
Grupa autora 1997, 39, fig. 27, R. Krumeich 2017, 58-60, 64-67, 71,
903
Grupa autora 1997, 39, sl. 27, R. Krumeich 2017, 58-60, 64-67, 71, l. l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, plate cl-plate clv, plate
bernabò-brea – m. cavalier 1965, Tab. cl – Tab. clv, Tab. clXII clXII-plate clXIX.
– Tab. clXIX. 905
R. Krumeich 2017, 61-63, 68.
904
R. Krumeich 2017, 61-63, 68. 906
Grupa autora 1979, 86-94.
905
Grupa autora 1979, 86-94. 907
d. Tasić 2011, 181.

89
ADNAN BUSULADŽIĆ

predmet iz kultno-obredne prakse, koja se odvijala pred publi- different types of silenus and satyr masks. one is of old pap-
kom u jasno definiranom prostoru.906 Kada je pozorišna maska posilenus, with his high forehead, big round eyes, flat nose,
silena i satira u pitanju može se izdvojiti postojanje nekoliko bushy grey bears and tawny, animal-like face. In another type,
osnovnih vrsta. prvi tip prikazivanja je podrazumijevao pa- sileni were depicted in three ways: first, with grey hair, second-
posilena sa velikom ćelom, krupnim okruglim očima, širokim ly with a beard, and thirdly beardless. In each case, the masks
prćastim nosom, bujnom sijedom bradom i crvenosmeđim li- of sileni, satyrs and maenads retained their archaic features
cem animalnog izgleda. prema drugoj podjeli prvi silen je pri- for centuries. Satyrs of the Archaic period had rigid facial fea-
kazivan sa sijedom kosom, drugi sa bradom a treći golobrad. tures, a snub nose, full lips, animal-like ears, long curly hair
Kod svih formi prikaza maski silena, satira i menada ipak su and a shaggy beard. with changing roles, in which the choir
se zadržale stoljećima osnovne karakteristike još iz arhajskog leader became an actor, his place was taken by a bald silenus
perioda. Satir iz arhajskog perioda je imao ukočene crte lica, with a goat’s beard.908 Satyrs were sometimes depicted with
prćast nos, ispupčene usne, životinjske uši, pramenastu nad če- a horse’s tail and sometimes also the legs of a horse; in other
lom uzdignutu kosu i čupavu bradu. Kada dolazi do izmjene cases, they had the mouth and horns of a goat and their bodies
uloga u kojima vođa hora postaje glumac, njegovo mjesto za- covered with goat’s hair.909
uzima ćelavi silen sa jarećom bradom.907 Satiri su prikazivani The continuity of the widespread cult of Satyrs and Silenus
i kao bića sa konjskim repovima, ponekad i nogama. u nekim in later times is attested by numerous objects such as lamps
situacijama prikazivani su i sa kozijim ušima, rogovima i ko- in the form of silenus masks,910 and large numbers of heads,
strijeti na tijelu.908 masks, gemstones, lamps and antefixes found throughout the
Kontinuitet i raširenost kulta Satira i Silena u kasnijem, balkans.911
mlađem, periodu potvrđuju i mnogobrojni predmeti u vidu
svjetiljki oblika maske silena,909 te mnogobrojnim glavama,
maskama, gemama, svjetiljkama i aplikacijama koje su otkri-
Images of the silenus Marsyas
(Plate 42, fig. 4)
vene diljem balkana.910
marsyas was a silenus known for his skill in playing the aulos,
a kind of flute. He was modest, self-controlled, and the source
Prikaz silena Marzije of many virtues.912 However, when he entered into a contest
(Tab. 42, sl. 4)
with Apollo, who was playing the lute, he was flayed alive for
Jedan od čuvenijih silena koji je bio poznat po lijepoj svirci having the hubris to challenge a god.913 It is the contest be-
je marzija. ovaj silen je bio skroman, razborit, izvor mnogih tween Apollo and marsyas that is depicted on our vase.
vrlina.911 Takmičio se sa Apolonom u svirci, zbog čega je bio
kažnjen okrutnom smrću.912 upravo je ovaj događaj između
Apolona i marzije i prikazan na našem primjerku.

906
d. Tasić 2011, 181.
907
d. Rnjak 1979, 32-33. 908
d. Rnjak 1979, 32-33.
908
S. osvald 1980, 301. 909
S. osvald 1980, 301.
909
d. Tasić 2011, 194. 910
d. Tasić 2011, 194.
910
Grupa autora 1979, 212-225. 911
Grupa autora 1979, 212-225.
911
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 912
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1894-1897, 2439-2459. 1894-1897, 2439-2459.
912
d. Srejović – A. cermanović 2004, 246-247. 913
d. Srejović – A. cermanović 2004, 246-247.

90
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Prikaz Erosa – Amora Images of Eros – Amore


(Tab. 29, sl. 1 i 4, Tab. 32, sl. 1, 4, 5 i 6, Tab. 42, sl. 6) (Plate 29, figs. 1 and 4, Plate 32, figs.
1, 4, 5 and 6, Plate 42, fig. 6)

primarni zadatak erosa je bio da kao zastupnik ispunjava vo- eros’s chief task was to fulfil the wishes of his mother, the
lju svoje majke, boginje Afrodite913 i to prvenstveno one za- goddess Aphrodite,914 especially those concerned with love.915
datke koji su bili vezani za ljubav.914 prema mitološkoj tradiciji In mythology, eros was the embodiment of the life force, but
eros je utjelovljenje životne snage, dok je prema nešto mlađim some later traditions held that he was the son of Ares,916 god
tumačenjima bio sin boga rata Aresa915 i boginje ljepote Afro- of war, and Aphrodite,917 goddess of love. yet another tradition
dite.916 Jedna tradicija govori o tome da eros nema roditelje, te was that eros had no parents, but was one of the primordial
je nastao kada su se Gaja i Tartar rodili iz haosa i praznine.917 deities to emerge from the void of chaos,918 following Gaia
u tom kontekstu eros je nastao iz sveopćeg jajeta.918 drugi and Tartarus.919 Still more myths relate that eros’s parents
mitološki motivi govore o tome da su erosovi roditelji bili were uranus and Gea, or zephyr and Iris.920 He was a union
uran i Geja, ili zefir i Irida.919 Sjedinjavao je suprotnosti, si- of opposites, poverty and wealth, good and evil, wisdom and
romaštvo i bogatstvo, dobrotu i zlo, mudrost i neznanje, a što ignorance, and that which was contrary to his parents’ charac-
su bila suprotna svojstva njegovih roditelja.920 u tom ozračju ter.921 with the passage of time, two or even three versions of
vremenom su se iskristalizirala dva, pa čak i tri erosa.921 Jedan eros922 emerged: a good eros, an evil demon, and the third the
je bio dobri eros, drugi zli demon i treći zaštitnik prijatelj- protector of friendship and love between men.923 young eros
stva i ljubavi između muškaraca.922 mlađi eros je bio simbol was a symbol of profane love and blind infatuation.924
svjetovne ljubavi i slijepe zaljubljenosti.923 Najčešća ikonogra- The most common iconography associated with eros
fija vezana za erosa je bila prikazivanje nestašnog dječaka s portrays him as a mischievous child with wings,925 holding a
krilima,924 kako drži zlatni luk kojim pogađa u srca ljudi.925 golden bow and aiming his arrows at people’s hearts.926 His
erosove strijele nose radost, ljubavne jade, pa čak i smrt.926 Na arrows struck the heart with joy, the chagrins of love, and
njegove ljubavne aktivnosti nisu bili imuni ni grčki bogovi.927 even death.927 Not even the gods on mount olympus were
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine immune.928
nalazi se značajniji broj predmeta koji imaju prikaze erosa – There are several very different examples of eros or Amor
Amora. To su keramičke posude crvenofigralnog stila (Tab. on red-figure vases in the collection of the National museum
29, sl. 1 i 4, Tab. 32, sl. 1, 4, 5 i 6, Tab. 42, sl. 6). erosi su kao of bosnia and Herzegovina (plate 29, figs. 1 and 4, plate 32,
omiljena bića prikazivani i na drugim predmetima iz mlađe figs. 1, 4, 5 and 6, plate 42, fig. 6). As a beloved being, eros
rimske epohe, poput gema,928 ali i na svjetiljkama, metalnim is also portrayed on objects of the early Roman period, such

913
S. osvald 1980, 134.
914
N. A. Kun 2004, 68.
915
S. osvald 1980, 133. 914
S. osvald 1980, 134.
916
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 915
N. A. Kun 2004, 68.
senschaft 1907, 484-543. 916
S. osvald 1980, 133.
917
S. osvald 1980, 133. 917
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
918
R. Grevs 2008, 56. senschaft 1907, 484-543.
919
A. busuladžić 2016, 142, A. busuladžić 2017, 30-32. 918
S. osvald 1980, 133.
920
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 919
R. Graves 2008, 56.
gie, I, 1884.-1886, 1340-1371. 920
A. busuladžić 2016, 142, A. busuladžić 2017, 30-32.
921
S. osvald 1980, 134. 921
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
922
m. zaninović 2005, 161. gie, I, 1884-1886, 1340-1371.
923
K. A. Giunio 2015, 7-8. 922
S. osvald 1980, 134.
924
m. zaninović 2005, 161-162, lexicon Iconographicum mythologiae 923
m. zaninović 2005, 161.
classicae, vol. III. 924
K. A. Giunio 2015, 7-8.
925
R. Grevs 2008, 56-57. 925
m. zaninović 2005, 161-162.
926
G. budžak 2004, 54-55. 926
R. Graves 2008, 56-57.
927
N. A. Kun 2004, 68. 927
G. budžak 2004, 54-55.
928
R. Koščević 2000, 14. 928
N. A. Kun 2004, 68.

91
ADNAN BUSULADŽIĆ

posudama i statuama.929 Također, mnogobrojne su i analogije, as gemstones,929 lamps, metal vessels and statues.930 There are
upravo na grčkim slikanim posudama.930 numerous analogies on painted vases.931

Prikaz Apolona Images of Apollo


(Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab. 39, sl. 1, Tab. 40, Tab. 42, sl. 4) (Plate 25, fig. 3 and 4, Plate 39, fig. 1, Plate 40, Plate 42, fig. 4)

Apolon je jedan od najstarijih grčkih bogova.931 Sin je zeu- Apollo, one of the most ancient of Greek gods,932 was the
sa i lete.932 u osnovi ovog kulta uočavaju se ostaci totemiz- son of zeus and leto.933 vestiges of totemism can be seen in
ma. u Arkadiji su ga štovali u obliku ovna.933 Razvojni proces the origins of his cult. He was worshipped in the form of a
njegovog božanskog karaktera išao je od zaštitnika stada, do ram in Arcadia,934 later evolving from the god of flocks to the
pokrovitelja grčkih kolonista i zaštitnika umjetnosti poezi- patron of Greek colonists and the god of poetry,935 music936
je,934 muzike935 i proricanja.936 za kult boga Apolona vezuju and prophecy,937 and god of light938 and the sun.939 Numerous
se mnogobrojne mitske priče.937 bio je to bog svjetlosti938 i myths are associated with the cult of Apollo.940 He was born
Sunca,939 rođen na otoku delosu,940 koji je nakon njegovog on the island of delos,941 where the earth burst into flower
rođenja počeo da cvjeta i sija. on je ubio strašnog pitona koji and shone with light after his birth. He killed the dreadful
je proganjao njegovu majku i osnovao je delfijsko proročište.941 python, his mother’s enemy, and founded the oracle of del-
Strijela erosa ga je pogodila, pa se nesretno zaljubio u nimfu phi.942 Struck by an arrow loosed by eros, he fell unhappily
dafne.942 Služio je i kod svoga mezimca, kralja Admeta, radi in love with the nymph daphne.943 He also served as minion
otkupljenja grijeha.943 Stalno se nalazi u društvu devet muza944 of King Admetus, as punishment for his sins.944 A skilled lyre
i vješto svira na liri.945 uvijek se prikazuje nag, lijep, skladnog player,945 his constant companions were the nine muses.946 He
tijela i izraženih muških proporcija. is always portrayed in the nude, with a beautiful body of ideal
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi- masculine proportions.
ne se nalazi i jedan keramički ulomak sa prikazom Apolona The antiquities collection of the National museum of
(Tab. 39, sl. 1), te scene na kojima je prikazano ovo božanstvo bosnia and Herzegovina has one potsherd with the figure of
(Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab. 40, Tab. 42, sl. 4). prikazi Apolona Apollo (plate 39, fig. 1), and others with scenes in which he
su dosta česti na arheološkim lokalitetima, na grčkoj slikanoj appears (plate 25, figs. 3 and 4, plate 40, plate 42, fig. 4). Im-
keramici.946 ages of Apollo on painted Greek vases are quite common at
archaeological sites.947

929
R. Koščević 2000, 14.
929
Grupa autora 1979, 95. 930
Grupa autora 1979, 95.
930
A. Thomsen 2014, 112-115. 931
A. Thomsen 2014, 112-115.
931
R. Grevs 2008, 72-78. 932
R. Graves 2008, 72-78.
932
S. osvald 1980, 48. 933
S. osvald 1980, 48.
933
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 934
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
gie, I, 1884-1886, 422-467. gie, I, 1884-1886, 422-467.
934
A. busuladžić 2016, 143-144. 935
A. busuladžić 2016, 143-144.
935
N. A. Kun 2004, 38, A. busuladžić 2017, 126-130. 936
N. A. Kun 2004, 38, A. busuladžić 2017, 126-130.
936
S. osvald 1980, 48. 937
S. osvald 1980, 48.
937
R. Grevs 2008, 72-78. 938
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 35.
938
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 35. 939
A. musić 1942, 66-67.
939
A. musić 1942, 66-67. 940
R. Graves 2008, 72-78.
940
S. osvald 1980, 49. 941
S. osvald 1980, 49.
941
N. A. Kun 2004, 39-40. 942
N. A. Kun 2004, 39-40.
942
N. A. Kun 2004, 40-42. 943
N. A. Kun 2004, 40-42.
943
N. A. Kun 2004, 42-43. 944
N. A. Kun 2004, 42-43.
944
N. A. Kun 2004, 43-45. 945
G. budžak 2004, 30-35.
945
G. budžak 2004, 30-35. 946
N. A. Kun 2004, 43-45.
946
l. Foukara 2017, 63-83. 947
l. Foukara 2017, 63-83.

92
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Prikaz Nike Images of Nike


(Tab. 30, sl. 4, Tab. 32, sl. 2 i 3, Tab. 42, sl. 4) (Plate 30, fig. 4, Plate 32, figs. 2 and 3, Plate 42, fig. 4)

u fragmente grčke slikane keramike spadaju i četiri keramička Among our potsherds are four on which the goddess Nike can
ulomka (Tab. 30, sl. 4, Tab. 32, sl. 2 i 3, Tab. 42, sl. 4), na kojima be seen (plate 30, fig. 4, plate 32, figs. 2 and 3, plate 42, fig. 4).
se vidi boginja Nika. Nike, daughter of the Titan pallas and the goddess Styx
Nika je oličenje pobjede i stalni pratilac zeusa i Atene, and sister of zelus (zeal), Kratos (strength) and bia (force),948
bespogovorni izvršilac mnogih njihovih naređenja.947 Iko- was the personification of victory, and a constant companion
nografski se prikazuje naga, sa krilima i vijencem na glavi.948 of zeus and Athena, obediently carrying out their orders.949
Nika je kćerka Titana palanta i Stige. Njena braća su zel (rev- Iconographically she had wings and wore a wreath on her
nost), Kratos (snaga) i sestra bija (sila).949 head.950

Prikaz Posejdona Images of Poseidon


(Tab. 37, sl. 3) (Plate 37, fig. 3)

u zbirci oslikanih posuda nalazi se i fragment keramičke po- The collection of painted vases includes a potsherd depicting
sude na kojoj je prikazan bog posejdon sa karakterističnim the god poseidon, with his characteristic beard and trident.951
elementima muškarca sa bradom i trozupcem u rukama.950 poseidon was a son of cronus and Rhea,952 and brother of
posejdon je bio sin Krona i Reje.951 Njegova braća su zeus i zeus and pluto,953 and often clashed with zeus. He lived in
pluton.952 Često je u sukobu sa zeusom. posejdon živi u moru the sea, near euboea, where he held sway over his large family:
blizu eubeje i vlada mnogobrojnom svojom porodicom koju his consort the sea nymph Amphitrite,954 his son Triton by her
čine supruga Amfitrita, djeca i unuci Triton, okeanide, Nerej i and innumerable children by others; and also over Amphi-
drugi.953 Simbol njegove moći je trozubac kakav se upravo vidi trite’s sisters the Nereids, daughters of Nereus and doris, and
i na ovom ulomku. on je gospodar mora.954 podiže oluju, ali the oceanids, daughters of the Titans oceanus and Tethys.955
uzrokuje i zemljotrese.955 on oplođuje zemlju i ljudima je po- poseidon raised storms and caused earthquakes,956 but also
dario konja. mnogobrojni hramovi posvećeni njemu u Istmu, made the earth fertile, and was closely associated with horses,
Trozenu, otoku Kalauriju, Tenu, i mikali, potvrđuju činjenicu his gift to humankind. worship of poseidon was widespread
da je redovito i općenito bio štovan od strane Grka.956 among the ancient Greeks, as attested by the temples dedi-
cated to him at Isthmia, Trozen, the island of Kalaureia, the
sanctuary of poseidon and Amphitrite at Tenos, and mykale
in Samos.957

947
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 948
S. osvald 1980, 236.
III, 1897.-1902, 306-357. 949
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
948
d. Srejović – A. cermanović 2004, 288. III, 1897-1902, 306-357.
949
S. osvald 1980, 236. 950
d. Srejović – A. cermanović 2004, 288.
950
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 457-458. 951
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 457-458.
951
R. Grevs 2008, 57-61. 952
R. Graves 2008, 57-61.
952
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 953
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
gie, Iv, 1902. – 1909, 2790-2897. gie, Iv, 1902-1909, 2790-2897.
953
e. Hamilton 1962, 23-24. 954
e. Hamilton 1962, 23-24.
954
v. djurant 1996, 199. 955
v. djurant 1996, 199.
955
S. osvald 1980, 283-286. 956
S. osvald 1980, 283-286.
956
A. musić 1942, 73. 957
A. musić 1942, 73.

93
ADNAN BUSULADŽIĆ

Prikaz Here Images of Hera


(Tab. 25, sl. 3 i 4) (Plate 25, figs. 3 and 4)

među najznačajnijim grčkim božanstvima koja su zastupljena Hera, wife of zeus,958 was one of the most important Greek
u grčkoj keramičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Herce- goddesses featuring in a scene on one of the Greek vases in
govine nalazi se i scena na kojoj je oslikana Hera. ona je bila the collection of the National museum of bosnia and Her-
supruga zeusa.957 o njenom životu,958 odnosima sa drugim zegovina. many legends surround her life959 and her relations
bogovima i samim zeusom postoje mnogobrojne legende.959 with zeus and other gods.960 She was noted in particular for
Jedna od njenih najznačajnijih karakteristika su bile vrlo suro- her harsh treatment of zeus’s many lovers.961 As a result, she
ve reakcije prema mnogobrojnim zeusovim ljubavnicama.960 was regarded as the goddess of marriage962 and of birth.963
zbog ovog segmenta u njenom bračnom životu, ona je zaštit-
nica braka961 i porođaja.962
Images of Athena
(Plate 26, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 42, fig. 4)
Prikaz Atene Some of the vases in our collection are decorated with scenes
(Tab. 26, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 42, sl. 4)
in which Athena is present. Athena was one of the most re-
Kod nekoliko primjera posuda iz naše zbirke vidljive su i vered Greek goddesses,964 and was exceptionally important for
predstave u kojima je prisutna i Atena. Atena je jedna od naj- the Greeks as a people.965 There are several different accounts
poštovanijih grčkih boginja963 i bila je iznimno značajna za of the birth of this daughter of zeus and metis,966 the best
grčki narod.964 za zeusovu i medinu kćer postoji više razli- known of which is that she was born from the forehead of
čitih predaja o njenom rođenju.965 Jedna od najpoznatijih je her father zeus.967 She was the symbol of virginity,968 recog-
da je rođena iz glave svoga oca zeusa.966 bila je simbol dje- nising philia, virtuous love between equals, but not eros, inti-
vičanstva.967 poznavala je prijateljsku ljubav, ali ne tjelesnu.968 mate physical love.969 She was the patron goddess of Attica,970
Stanovnicima Atike je darovala maslinu, a ujedno je bila i to whose people she gave the first olive tree. She was also a
zaštitnica Atike.969 Atena je bila i ratnica,970 te zaštitnica ve- warrior goddess,971 protectress of great heroes such as Hera-
likih junaka poput Herakla, perseja, Tezeja. odiseja, Ahila i cles, perseus, Theseus, odysseus and Achilles, and encouraged
drugih. bila je promotor svih vrlina, patriotizma, hrabrosti i the virtues of patriotism, courage and wisdom; but was also
mudrosti. poštovana je u cijelom grčkom svijetu, a najstarije the protectress of agriculture, introducing the plough, and of
kultno mjesto posvećeno njenom imenu je bilo na atenskom craft and weaving. She was worshipped throughout the Greek
Akropolju.971 bila je zaštitnica i poljoprivrede, uvela je plug world, but the oldest place of worship dedicated to her was on
u upotrebu, pronašla vile, počela prva tkati. za nju se vežu i the Acropolis in Athens.972 Her main festival in Athens was
svetkovine panateje.972 the panathenaia.973

957
e. Hamilton 1962, 23-24. 958
e. Hamilton 1962, 23-24.
958
e. musić 1942, 63-64. 959
e. musić 1942, 63-64.
959
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 960
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
I, 1884.-1886, 2075-2133. I, 1884-1886, 2075-2133.
960
R. Grevs 2008, 53. 961
R. Graves 2008, 53.
961
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 184. 962
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 184.
962
S. osvald 1980, 366-368. 963
S. osvald 1980, 366-368.
963
R. Grevs 2008, 90-94. 964
R. Graves 2008, 90-94.
964
N. A. Kun 2004, 52. 965
N. A. Kun 2004, 52.
965
e. Hamilton 1962, 24-25. 966
e. Hamilton 1962, 24-25.
966
A. musić 1942, 64, v. djurant 1996, 200. 967
A. musić 1942, 64, v. djurant 1996, 200.
967
R. Grevs 2008, 92. 968
R. Graves 2008, 92.
968
S. osvald 1980, 65. 969
S. osvald 1980, 65.
969
S. osvald 1980, 66. 970
S. osvald 1980, 66.
970
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 43. 971
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 43.
971
d. Srejović – A. cermanović 2004, 61-64. 972
d. Srejović – A. cermanović 2004, 61-64.
972
S. osvald 1980, 66. 973
S. osvald 1980, 66.

94
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Prikaz Parisa Images of Paris


(Tab. 29, sl. 3-6, Tab. 33, sl. 1) (Plate 29, figs. 3-6, Plate 33, fig. 1)

lik parisa je neizostavni dio slikarskih djela na grčkoj kera- our collection includes Greek vases with the figure of the
mici. I u našoj zbirci zabilježen je primjerak slikane posude paris, who often features on painted Greek vases. paris was
sa prikazom ovog trojanskog princa. paris je bio najmlađi i the youngest and most handsome son of King priam and
najlepši sin prijama i Hekabe.973 zbog zlosutnog proročanstva Queen Hecuba of Troy,974 who before his birth had a dream
otac je naredio da ga ubiju kao novorođenče. othranili su ga which a seer interpreted as foretelling the downfall of Troy,
medvjedica i pastiri. od Afrodite je dobio sposobnost lijepog and ordered that he be killed. priam asked his chief herdsman
sviranja lire, a oženio se nimfom enonom. pristao je da pre- Agelaus to kill the baby, who was left exposed on mount Ida
sudi o najvećoj ljepoti između Here, Atene i Afrodite, što je to die, but was suckled by a bear. Finding him still alive after
imalo dalekosežne posljedice. parisovo ime se posebno veže nine days, Agelaus took him home and reared him as his own.
za čuvenu priču o lijepoj Heleni, kćerki zeusovoj i supruzi paris received from Aphrodite his skill in playing the lyre.
menelajevoj, koju je zaveo. ovaj događaj je bio preloman u paris’ first lover was the nymph oenone, but he is remem-
otpočinjanju čuvenog trojanskog rata,974 memoriranog u grč- bered above all for his abduction of Helen, daughter of zeus
koj književnoj tradiciji. and wife of King menelaus of Sparta. Invited to to judge who
upravo je na našim scenama paris prikazan kao pastir was the most beautiful goddess, Hera, Athena or Aphrodite,
(Tab. 29, sl. 3-6), te u društvu boginja (Tab. 33, sl. 1). ove he decided in favour of Aphrodite, who offered him Helen,
scene upravo potvrđuju mitološku tradiciju koja se veže za the most beautiful woman on earth. paris carried Helen off to
njegovo ime. Troy, with fateful consequences: the Greeks set off to retrieve
her, launching the Trojan war975 described in the Iliad and
the odyssey.
Prikaz Harpije The vases in our collection show paris as a shepherd (plate
(Tab. 21, sl. 1 i 2)
29, figs. 3-6), and in the company of a goddess (plate 33, fig.
među mnogobrojnim scenama na slikanim posudama iz zbir- 1), as in the myths associated with his name.
ke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, javlja se i prikaz
Harpija. one su simbol mračnih oblaka gonjenih vjetrom, de-
moni oluje. prikazivane su kao krilate žene, rjeđe i kao krilati
Images of harpies
(Plate 21, figs. 1 and 2)
konji, te kao ptice.975 u nekim slučajevima prikazuju se i kao
ptičurine sa djevojačkim licem, prljavog trbuha. Često su ima- Among the many scenes on the painted vases in the collec-
le i ulogu demona smrti koje odnose duše mrtvih na drugi tion of the National museum of bosnia and Herzegovina is
svijet. Harpije su bile i majke Ahilovih konja, te konja Kastora, one with the figure of a harpy. Harpies, the personification of
polideuka i erehteja.976 dark clouds blown by storm winds, were depicted with wings,
as half-human, half-bird, or sometimes as winged horses or
all bird.976 other images show them as large, ugly birds with
the face of a maiden and foul bellies. They also served as serv-
ants to the erinyes, punishing people as they carried them
off to Tartarus. Harpies were the mothers of two horses of
Achilles, and of those of castor and poludeuces (pollux), and
erechtheus.977

973
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 974
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1897-1902, 1580-1638. 1897-1902, 1580-1638.
974
d. Srejović – A. cermanović 2004, 319-321, J. latacz 2004. 975
d. Srejović – A. cermanović 2004, 319-321, J. latacz 2004.
975
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 976
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
senschaft 1912, 2417-2431. senschaft 1912, 2417-2431.
976
d. Srejović – A. cermanović 2004, 448. 977
d. Srejović – A. cermanović 2004, 448.

95
ADNAN BUSULADŽIĆ

Prikaz Amazonki Images of Amazons


(Tab. 26, sl. 3 i 4) (Plate 26, figs. 3 and 4)

među prikazima na grčkim slikanim posudama iz zbirke ze- Amazons feature as part of broader scenes on some of the
maljskog muzeja bosne i Hercegovine nalazi se i prikaz Ama- Greek vases in the collection of the National museum of
zonke u sklopu šire scene. Tradicija koja se veže za Amazonke bosnia and Herzegovina. The tradition of the Amazons re-
je vrlo zanimljiv dio do danas preživjele grčke mitologije.977 mains a fascinating part of Greek mythology.978 They were
Riječ je o mitskoj državi na prostoru Kapadokije, gdje su obi- warrior women who lived in a mythical state in cappadocia,
tavale žene ratnice – Amazonke. živjele su izolirane od muške isolated from men, either driven from their original homes,
populacije. muškarce su istjerivale iz svoje zajednice ili su ih or remaining, mutilated and kept to carry out women’s work.
u osakaćenoj formi zadržavale za obavljanje ženskih poslova. The Amazons themselves trained to perfect their military and
Same Amazonke su se bavile usavršavanjem ratničkih i lovač- hunting skills, meeting once a year with men to perpetuate
kih vještina. Sa muškarciam su se sastajale jednom godišnje their race. boys born to Amazons were either killed or retur-
kako bi obezbjeđivale potomstvo. mušku djecu bi ubijale ili ned to their fathers; girls were kept, and their right breast was
vraćale očevima, a žensku su ostavljale, odstranjujući im de- seared to make it easier for them to use the bow and arrow or
snu dojku, kako im ne bi smetala prilikom rukovanja lukom, spear. They are associated with Areus and Artemis, and tales
strijelom i kopljem. povezivane su su Arejom i Artemidom, a are told of their clashes with Theseus, priam and Heracles.
zabilježene su i priče o njihovim sukobima sa Tezejom, prija- They are often depicted wearing a phrygian cap and Scythian
mom i Heraklom. Često su prikazivane sa frigijskom kapom, garments, and with a bow and arrow.979 This is how they appe-
lukom i strijelom, u skitskoj odjeći.978 upravo naša scena uka- ar on our vase, showing two Amazons in phrygian caps, on
zuje na ovakav sadržaj, gdje su dvije Amazonke na konjima u horseback, with Theseus and Athena.
frigijskoj kapi u društvu Tezeja i Atene.

Images of Hermes
Prikaz Hermesa (Plate 25, figs. 3 and 4, Plate 29, fig.
(Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab, 29, sl. 4, Tab. 40, sl. 1, 2 i 3) 4, Plate 40, figs. 1, 2 and 3)

Na tri oslikane grčke posude iz antičke zbirke zemaljskog Hermes was the son of zeus980 and maia, daughter of Atlas.981
muzeja bosne i Hercegovine nalaze se i scene na kojima je The youngest of the twelve olympian gods,982 he was the pro-
prikazan Hermes.979 tector of tricksters, bringer of dreams, god of shepherds and
Hermes je bio sin zeusa980 i Atlantove kćeri maje.981 bio je of deception, craftsmanship983 and resourcefulness,984 earning
najmlađi od dvanaest olimpijskih bogova982 i zaštitnik lukav- these attributes from the many acts of trickery he himself
stva, sna, pastira, bog prevara, umješnosti983 i dosjetljivosti.984 performed. He was also the protector of travellers and mer-
ovakve osobine stekao je mnogobrojnim lukavstvima koja je chants.985 His name is associated with the invention of the
činio. Hermes je bio zaštitnik putnika i trgovaca.985 za njego- lyre,986 and he was known for his many lovers, both goddess-
vo se ime veže i otkriće instrumenta lire.986 bio je poznat i po es and mortals:987 persephone, Aphrodite and brimo, and the
mnogobrojnim ljubavnicama koje je imao među boginjama, mortals Acacallis, Herse and penelope. He was the father of

977
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 978
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
senschaft 1894, 1754-1789. senschaft 1894, 1754-1789.
978
d. Srejović – A. cermanović 2004, 23-24. 979
d. Srejović – A. cermanović 2004, 23-24.
979
A. busuladžić 2016, 143. 980
v. djurant 1996, 202.
980
v. djurant 1996, 202. 981
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
981
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- senschaft 1912, 738-791.
senschaft 1912, 738-791. 982
A. musić 1942, 71-72.
982
A. musić 1942, 71-72. 983
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 190-191.
983
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 190-191. 984
e. Hamilton 1962, 29.
984
e. Hamilton 1962, 29. 985
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
985
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie I, 1884-1886, 2342-2431.
I, 1884.-1886, 2342-2431. 986
S. osvald 1980, 379-381.
986
S. osvald 1980, 379-381. 987
R. Graves 2008, 61-64.

96
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

ali i običnim smrtnicama.987 Njegove ljubavnice su bile i per- pan,988 and as such is often depicted naked, with ideal mascu-
sefona, Afrodita, brimo, a od žena Akakalida, Hersa i penelo- line proportions, frequently in the company of Silenus.989
pa. otac je i boga pana.988 zbog toga često je prikazivan nag, The antiquities collection of the National museum of bos-
bez odjeće, istaknutih muških karakteristika, često i u društvu nia and Herzegovina includes three Greek vases with scenes
Silena.989 featuring Hermes990 (plate 25, figs. 3 and 4, plate 29, fig. 4,
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine plate 40, figs. 1, 2 and 3). Numerous analogous figures of
čuvaju se tri grčke slikane vaze sa scenama na kojim je prika- Hermes of later date, but in the shape of figurines, have been
zan i Hermes990 (Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab, 29, sl. 4, Tab. 40, sl. 1, 2 i found in Singindunum991 and elsewhere,992 demonstrating the
3). mnogobrojne mlađe analogije u obliku figurina pronađene undoubted impact of Greek civilisation on Roman culture.
su u Singidunumu,991 ali i na drugim lokalitetima,992 što samo
potvrđuje neoboriv utjecaj koji je na mlađu rimsku kulturu
imala grčka civilizacija.
Images of Heracles
(Plate 26, figs. 1 and 2, Plate 40, Plate 42, fig. 6)

The Greek vases in the collection also include figures of He-


Prikaz Herkula racles, a demigod,993 son of zeus and Alcmene,994 and one of
(Tab. 26, sl. 1 i 2, Tab. 40, Tab. 42, sl. 6)
the most famous Greek heroes. He is remembered for his
u zbirci slikanih grčkih vaza nalaze se i one na kojima je iz- numerous descendants,995 but above all for his heroic deeds
među ostalih božanstava prikazan i Herkul. To je jedan od known as the Twelve labours of Heracles,996 for which he was
najslavnijih grčkih junaka, polubogova.993 bio je sin zeusa i famous throughout the ancient world.997 He was the natio-
Alkmene.994 ostao je upamćen i po mnogobrojnim potom- nal hero of all Greeks, and a particular favourite of the pelo-
cima koji su ostali iza njega.995 Neizostavna tradicija vezana ponnesians and the doric Greeks.998 The myths of Heracles
za Herkula je dvanaest junačkih djela,996 po kojima je i po- evolved over a long period,999 probably originating in the my-
znat u cijelom antičkom svijetu.997 on je bio nacionalni junak cenaean period. He was worshipped as a god and celebrated
svih Grka, te jedan od najomiljenijih junaka peloponežana as a victor and for overcoming evil not only by the Greeks but
i dorana.998 mitovi vezani za Herkula nastajali su u dugom in every ancient society and wherever the influence of ancient
vremenskom intervalu,999 ali je lik najvjerovatnije formiran u culture was felt, from Syria to Gibraltar. He was the protector
mikenskom periodu. poštovan je u svim antičkodobnim druš- of athletes and of youth, and as such often features in such
tvima i područjima kulturnih antičkih utjecaja, od Sirije do social contexts in the shape of a statue, a herm, or an altar de-
Gibraltara. proslavljan je kao pobjednik, te kao onaj koji spa- dicated to him. Heracles was also the protector of culture and
šava i odstranjuje zlo. on je zaštitnik atletike, omladine, zbog preserver of the land against pests and wild beasts and against
čega su se u objektima čiji su društveni sadržaji bili povezani the Stymphalian birds who lived in a swamp. He opened up
sa ovim kategorijama nalazile njegove statue, žrtvenici ili her- new routes to remote places, and is associated with the foun-
me. on štiti kulturu, čuva zemlju od štetnih insekata i zvijeri, dation of numerous cities bearing his name, and with baths,

987
R. Grevs 2008, 61-64.
988
d. Srejović – A. cermanović 2004, 473-475. 988
d. Srejović – A. cermanović 2004, 473-475.
989
d. Srejović – A. cermanović 2004, 472. 989
d. Srejović – A. cermanović 2004, 472.
990
A. busuladžić 2017, 124-126. 990
A. busuladžić 2016, 143, idem 2017, 124-126.
991
Grupa autora 1997, 40, sl. 29 i 30. 991
Grupa autora 1997, 40, figs. 29 and 30.
992
S. Kansteiner 2015, 133-158. 992
S. Kansteiner 2015, 133-158.
993
A. musić 1942, 80. 993
A. musić 1942, 80.
994
S. osvald 1980, 368. 994
S. osvald 1980, 368.
995
m. obradović 2007, 73-89. 995
m. obradović 2007, 73-89.
996
R. Grevs 2008, 405-451. 996
R. Graves 2008, 405-451.
997
G. budžak 2004, 131-175, d. Srejović – A. cermanović 2004, 460- 997
G. budžak 2004, 131-175, d. Srejović – A. cermanović 2004, 460-
470. 470.
998
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 998
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
I, 1884.-1886, 2253-2297 i 2902-3023. I, 1884-1886, 2253-2297 and 2902-3023.
999
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 184-186. 999
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 184-186.

97
ADNAN BUSULADŽIĆ

močvara, te otvara daleke i nepoznate puteve. za njegovo se places of healing and healer, medicinal springs,1000 and apotro-
ime veže osnivanje mnogobrojnih gradova, koji su nosili nje- paic magic. His popularity is attested by the very large number
govo ime. bio je povezan i sa kupatilima, lječilištima, ljekovi- of stone,1001 metal and terracotta statues and figurines, and of
tim izvorima,1000 ljekarima i apotropejskom magijom. Koliko painted vases depicting him or scenes from his labours, as
je bio popularan svjedoči i činjenica da je pronađen iznimno well as architectural reliefs attributed to artists such as Scopas,
veliki broj kamenih,1001 metalnih, keramičkih skulptura i figu- praxiteles and lysippus.1002
rina, te slikanih posuda sa njegovim likom, ili scenama nekih
od njegovih junačkih djela, te arhitektonskih reljefnih eleme-
nata, za čije se autorstvo vežu imena najpoznatijih onovreme-
Images of Theseus
(Plate 26, figs. 3 and 4)
nih umjetnika poput Skopasa, praksitela, lisipa i drugih.1002
Theseus was another of the most popular heroes in ancient
society. Tradition has it that he was the son of King Aegeus
Prikaz Tezeja of Athens and Aethra, daughter of King pittheus of Troe-
(Tab. 26, sl. 3 i 4)
zen, and a descendant of erechtheus, Tantalus and pelops.
uz Herkula Tezej je predstavljao jednog od napopularnijih Theseus, who succeeded to the throne of Athens on his fat-
heroja u antičkom društvu. prema tradiciji bio je sin atenskog her’s death,1003 is described as an unusually strong, handsome
kralja egeja i pitijeve kćerke etre. Nakon očeve smrti naslije- man endowed with virtues similar to those of Heracles. like
dio ga je na tronu Atene.1003 prema roditeljskom porijeklu bio Heracles, he acquired glory by performing heroic deeds, cap-
je potomak glasovitih erehteja, Tantala i pelopa. predanje ga turing the marathonian bull, defeating the pallantides, pu-
opisuje kao iznimno jakog i lijepog muškarca, kojeg su krasile nishing oppressors and robbers and overcoming wild beasts.
vrline slične Herkulovim. Tako je poput Herkula vršio junač- His most famous exploit was his murder of the minotaur, a
ka djela, proslavljajući svoje ime savladavanjem maratonskog half-man, half-bull monster. He also fought against the Ama-
bika, palantiduma, kažnjavajući različite silnike i razbojnike zons.1004 His courage and fearlessness, together with his good
i divlje zvijeri. Najpoznatije junačko djelo mu je ubistvo mi- looks, attracted many lovers. He divided society into social
notaura, hibridno biće čovjeka i bika. Hrabrost i neustrašivost classes and was the first to introduce democracy.1005
uz lijep izgled bili su i pretpostavka mnogih ljubavi koje se Such a figure was inevitably the inspiration for depictions
također vežu za njegovo ime. podijelio je društvo na soci- on painted Greek vases, such as ours (plate 26, figs. 3 and 4),
jalne klase i prvi ustanovio demokratiju.1004 borio se i protiv with a scene showing Theseus the hero with Amazons and the
Amazonki.1005 goddess Athena.
ovakva ličnost morala je biti inspiracija i za prikazivanje
na slikanoj grčkoj keramici. Tako se na našem primjerku (Tab.
26, sl. 3 i 4) nalazi scena gdje je između ostalog prikazan i ju-
nak Tezej, upravo u društvu Amazonki i boginje Atene.

1000
A. Starac 2008, 301. 1000
A. Starac 2008, 301.
1001
e. Gagliano 2018, 95-127. 1001
e. Gagliano 2018, 95-127.
1002
d. Srejović – A. cermanović 2000, 469. 1002
d. Srejović – A. cermanović 2000, 469.
1003
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1003
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1920, 713-759. 1920, 713-759.
1004
d. Srejović – A. cermanović 2004, 401-406. 1004
d. Srejović – A. cermanović 2004, 24.
1005
d. Srejović – A. cermanović 2004, 24. 1005
d. Srejović – A. cermanović 2004, 401-406.

98
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Prikaz Arijadne Images of Ariadne


(Tab. 28, sl. 1 i 2) (Plate 28, figs. 1 and 2)

u našoj zbirci, zastupljena samo jednim primjerom, je sce- our collection has just one example of a scene figuring Ariad-
na u kojoj se javlja Arijadna. Riječ je o kćerki kritskog kralja ne, daughter of King minos of crete and pasiphae. Greek
minoja i pasifaje. Grčka tradicija je veže za dedala, labirint, myths associate her with daedalus, the labyrinth, the mino-
minotaura, te lijepog Tezeja u koga se zaljubila.1006 Nakon taur, and the handsome Theseus, with whom she fell in love
što ju je Tezej napustio na otoku Naksu, Arijadna se zbližila and eloped.1006 After Theseus abandoned her on the island of
sa dionisom. ona je ujedno i stara kritska boginja prirode i Naxos, Ariadne became close to dionysos. As an ancient cre-
vegetacije, a kult joj je bio znatno raširen. zajedno sa dioni- tan goddess of nature and vegetation, her cult was widespre-
som povezivali su je sa vinom, vinovom lozom.1007 I u našem ad; her association with dionysos also linked her to wine and
slučaju Arijadna je prikazana u društvu silena i dionisa, što grape vines.1007 In our example, indeed, Ariadne is depicted in
upotpunjuje prethodno iznijete činjenice. the company of sileni and dionysos.

Prikaz menada Images of maenads


(Tab. 25, sl. 1 i 2, Tab. 27, sl. 4 i 5, Tab. 28, sl. 1, 2 i 3, Tab. (Plate 25, figs. 1 and 2, Plate 27, figs. 4 and 5, Plate
29, sl. 3, 4, 5 i 6, Tab. 35, sl. 4, Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4) 28, figs. 1, 2 and 3, Plate 29, figs. 3, 4, 5 and 6,
Plate 35, fig. 4, Plate 38, figs. 1, 2, 3 and 4)
Na više primjeraka naše zbrike u sklopu većih scena naslikane
su i menade. one su bile njegovateljice i pratiteljice boga di- maenads feature as part of larger scenes on several artefacts in
onisa, ali i satira i silena pa su se i u našim slučajevima pojav- our collection. They were followers and carers of the god dio-
ljivale kao neizostavni sadržaj u ovom kontekstu. Nadahnute nysos, and also of satyrs and sileni, and it is in this context that
padale su u zanos, te u ekstazi, lutajući po poljima i šuma- they occur in our collection. They were inspired by dionysos
ma i pri tom plešući, jele su živo meso. prikazivane su ogr- into a state of ecstatic frenzy, dancing madly through fields
nute krznom pantere, ovjenčane bršljanom, u društvu zmija i and woods and tearing animals to pieces which they ate raw.
srna. vrlo su čest prikaz na različitim stilovima grčke slikane They often figure on different kinds of painted Greek vase,
keramike.1008 wearing leopard-skin cloaks and ivy wreaths, accompanied by
snakes and roe deer.1008

Prikazi životinja
Različite životinje su imale svoje, kako praktično tako i sim-
Animal figures
boličko mjesto u grčkom društvu. već je pitagora vjerovao u A variety of animals had a place in Greek society, whether
metempsihozu, odnosno da su sva živa bića srodna te da zbog practical or symbolic. pythagoras believed in metempsycho-
toga ne treba jesti meso.1009 životinje su pored zadovoljenja sis, and hence that all living beings are related, and for that
osnovnih potreba za ishranu (meso, mlijeko, jaja),1010 ili dru- reason one should not eat meat.1009 As well as meeting basic
gi način iskorištavanja (dlaka, vuna, transport), korištene i pri needs for food (meat, milk, eggs)1010 and other purposes (hair,
štovanju kultova, jer su neke od životinja prinošene bogovi- wool, or as beasts of burden), animals featured in religious
ma.1011 zbog svih tih razloga, sačuvana svjedočanstva govore o worship, for some were sacrificed to the gods.1011 For all these
posebnom odnosu koji su antički Grci gajili prema nekim ži- reasons, surviving sources refer to the particular attitude of the
votinjama. pojedini filozofi su preporučavali zabranu mučenja ancient Greeks towards certain animals. Some philosophers

1006
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 1006
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
senschaft 1895, 804-810. senschaft 1895, 804-810.
1007
d. Srejović – A. cermanović 2004, 50-51. 1007
d. Srejović – A. cermanović 2004, 50-51.
1008
d. Srejović – A. cermanović 2004, 257. 1008
d. Srejović – A. cermanović 2004, 257.
1009
d. marić 2014a, 11. 1009
d. marić 2014a, 11.
1010
d. marić 2014a, 35. 1010
d. marić 2014a, 35.
1011
G. ekroth 2014, 153-174, d. marić 2014a, 16. 1011
G. ekroth 2014, 153-174, d. marić 2014a, 16.

99
ADNAN BUSULADŽIĆ

životinja i forsirali blag odnos prema njima.1012 u filozofskim recommended that harming animals should be forbidden and
promišljanjima sačuvano je i jedno koje govori da ljudi nisu that they should be treated with kindness.1012 one philosoph-
životinje, nego su zapravo životinje ljudi, nastali padanjem ical view was that people were not animals, but rather that
duše iz ljudskog u nižu životinjsku razinu.1013 u kasnijim sto- animals were people, whose souls had sunk from the human to
ljećima mislioci poput Aristotela su postavili razum kao osnov the lower animal level.1013 In later centuries, thinkers such as
determinacije živih bića. prema ovom mišljenju životinje ne Aristotle made reason the basis of classifying living beings. In
posjeduju razum, za razliku od ljudi. ovaj stav ostao je aktue- his view, animals lacked the ability to reason, unlike humans –
lan do danas kao glavni odnos prema životinjama u zapadnoj a view that remains the prevailing attitude towards animals in
civilizaciji.1014 u ovakvom ozračju na mnogobrojnim grčkim western civilisation.1014 In this light, the animals that feature
predmetima, slikanim keramičkim posudama, metalnim, ke- on many Greek artefacts – painted pottery, metal, terracotta or
ramičkim ili kamenim figurinama, reljefima i drugim forma- stone figurines, reliefs and so on – were primarily of symbolic
ma su prikazivane životinje, koje su primarno imale simbolički or mythological significance.1015 our collection includes many
ili mitološki značaj u grčkom društvu.1015 u našoj muzejskoj objects relating to this aspect of Greek thought.
kolekciji zabilježeni su mnogobrojni slučajevi koji govore o
ovom segmentu grčkog promišljanja.
Roosters
(Plate 20, fig. 4, Plate 23, fig. 1, Plate 24, fig. 5)
Pijetao Roosters are relatively common in Greek iconography, mainly
(Tab. 20, sl. 4, Tab. 23, sl. 1, Tab. 24, sl. 5)
because they were domestic creatures, while their appearance
za razliku od nekih drugih životinja, pijetao se razmjerno and symbolism engendered a variety of interpretations, usu-
često pojavljuje u grčkoj ikonografiji. Razloge za ovu tvrdnju ally treating them as sacred. The collection of ancient Greek
treba tražiti primarno u činjenici da je riječ o domaćoj živo- vases includes two with images of roosters (plate 20, fig. 4 and
tinji koja je bila česta u domaćinstvima, a svojim izgledom plate 24, fig. 5), and one with a cock fight on the shoulder
i simbolikom je bila povoljna za mnogobrojne interpretacije, of the vase (plate 23, fig. 1). Roosters were usually a symbol
najčešće kao sveta životinja. u antičkoj zbirci grčke slikane of a solar cult, for they announce a new day by crowing.1016
keramike ova životinja je prisutna sa dva primjerka (Tab. 20, They were associated with the legend of the birth of Apol-
sl. 4 i Tab. 24, sl. 5), te jednim prikazom borbe pijetlova na lo, at which a rooster was present; for this reason, the herald
ramenu posude (Tab. 23, sl. 1). pijetao je u najvećem broju of sunrise became the favourite creature of lethe, Apollo’s
slučajeva simbol solarnog kulta, jer njegov pjev najavljuje novi mother,1017 a symbol of birth, and an attribute of Apollo, hero
dan.1016 za pijetla se veže legenda o Apolonovom rađanju. of the dawning day.1018 The goddess Artemis and a rooster are
Samom činu rađanja je priustvovao pijetao, te je ovaj svje- associated with birth in the same way.1019 The rooster was a fa-
dok Sunčevog izlaska postao omiljena životinja lete, majke vourite of the goddess Athena, too.1020 As a sacred bird,1021the
Apolonove.1017 zbog ovoga je pijetao simbol rađanja i atribut rooster was one of the creatures dedicated to zeus’s second
Apolona, junaka dana koji se rađa.1018 Ista se okolnost u vezi son Areus,1022 and was also one of the attributes of Asclepi-
rađanja veže i za boginju Artemidu i pijetla.1019 pijetao je bio as,1023 the god of healing.1024 However, the god most closely
omiljen i boginji Ateni.1020 drugom zeusovom sinu, Areju,1021
1012
d. marić 2014a, 21-22 and 27-230.
1013
d. marić 2014a, 44-45.
1014
d. marić 2014a, 46 and 56.
1012
d. marić 2014a, 21-22 i 27-230. 1015
G. ekroth 2014, 153-174.
1013
d. marić 2014a, 44-45. 1016
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 502.
1014
d. marić 2014a, 46 i 56. 1017
G. budžak 2004, 30-35, d. Srejović – A. cermanović 2000, 38.
1015
G. ekroth 2014, 153-174. 1018
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 503.
1016
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 502. 1019
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 502.
1017
G. budžak 2004, 30-35, d. Srejović – A. cermanović 2000, 38. 1020
d. Srejović – A. cermanović 2000, 63.
1018
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 503. 1021
d. Srejović – A. cermanović 2000, 49.
1019
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 502. 1022
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 430.
1020
d. Srejović – A. cermanović 2000, 63. 1023
N. A. Kun 2004, 47.
1021
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 430. 1024
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 503, d. Srejović – A. cermanović

100
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

je između različitih životinja bio posvećen i pijetao kao sveta associated with the rooster, as herald of the day, was Helios,
životinja.1022 Ista životinja je predstavljala i jedan od atribu- god of the Sun.1025 A rooster represented Alectryon, servant of
ta Asklepija1023 - boga liječništva.1024 Najveću povezanost ova the god Areus; for Alectryon failed to warn Areus in time that
životinja je imala sa bogom Helijem, koji je bio bog Sunca. his lover Aphrodite’s husband was on his way, so the two were
Kao vijesnik dana mu je bio posvećen pijetao.1025 pijetao je caught in the act of adultery. Areus turned Alectryon into a
predstavljao Alektriona, slugu boga Areja. Alektrion nije na rooster so that he would herald the sunrise for all time.1026 The
vrijeme upozorio Areja na opasnost dolaska muža njegove rooster is also mentioned as a symbol of Hermes the messen-
ljubavnice Afrodite, te ih je njen muž našao u preljubi. zbog ger in his role as psychopomp.1027
toga je Arej pretvorio Alektriona u pijetla kako bi zauvijek
upozoravao na izlazak Sunca.1026 u ulozi psihopompa, pijetao
se spominje i kao simbol glasnika Hermesa.1027
Tigers and Panthers (leopards)
(Plate 19, figs. 3 and 4, Plate 20, fig. 3)

by nature, the tiger symbolised cruelty and power, with


Tigar i pantera mainly negative connotations.1028 Tigers were not common
(Tab. 19, sl. 3 i 4, Tab. 20, sl. 3)
in Greek mythology, though dionysos is depicted as a child
Tigar je po svojoj prirodi simbolizirao koncept moći i krvoloč- riding a tiger, and later in a tiger-drawn chariot; and when
nosti, što je uglavnom nosilo negativno znamenje.1028 u grčkoj the beautiful Indian nymph Alphesiboea1029 rejected his pas-
mitologiji predstave tigra nisu bile masovno upotrebljavane. sionate advances,1030 he is said to have taken the form of a
Tigar se spominje kao životinja koja je prenosila lijepu azijsku tiger, and compelled her by fear to let him carry her across the
nimfu Alsefibeju,1029 koja je odbila udvaranje dionisa.1030 Kada river Sollax,1031 an event commemorated in myth by the river’s
je uvidio da je ne može imati dionis se pretvorio u umiljatog new name, the Tigris.1032 She conceived a son with dionysos,
tigra, te se nimfa složila da je tigar prenese preko rijeke.1031 named medes.1033 Another name associated with the tiger is
Tom prilikom ona je sa tigrom začela sina meda, eponimnog that of Thetis,1034 daughter of Nereus and doris, who took the
heroja međana, a rijeka na uspomenu na ovaj događaj je pro- shape of a tigress to avoid the advances of peleus.1035
zvana Tigar.1032 za ovu životinju se veže i ime Tetide,1033 Ne- The spotted panther or leopard has various roles in my-
rejeve i doridine kćeri. ona se, bježeći od ljubavnih nasrtaja thology, for the most part similar to those of the lion and tiger.
peleja, pretvorila u ženku tigra.1034 dionysos1036 rode a leopard, and is also depicted in a leop-
I panter, kao životinja povezana sa mitologijom, je imao ard-drawn chariot; leopards were the guardians of grape vines
različite uloge. I ova životinja je imala sličnu ulogu kao i tigar i and wine. Their prophylactic role, absorbed into the cult of
lav. pantere su bile dionisovi pratioci i čuvari loze i vina. pro- dionysos from the east primarily by the Greeks, was later also
filaktička uloga pantera prihvaćena je sa Istoka u dionisovom adopted by the Romans.1037 one of the ways the gods would
kultu primarno od Grka, a preuzeta kasnije od Rimljana.1035 punish wrongdoers was to turn them into a leopard.1038 The

1022
d. Srejović – A. cermanović 2000, 49. 2000, 57.
1023
N. A. Kun 2004, 47. 1025
d. Srejović – A. cermanović 2000, 456-457.
1024
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 503, d. Srejović – A. cermanović 1026
d. Srejović – A. cermanović 2000, 16.
2000, 57. 1027
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 503.
1025
d. Srejović – A. cermanović 2000, 456-457. 1028
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 699.
1026
d. Srejović – A. cermanović 2000, 16. 1029
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 700.
1027
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 503. 1030
N. A. Kun 2004, 84-94.
1028
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 699. 1031
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 572.
1029
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 700. 1032
d. Srejović – A. cermanović 2000, 23, J. chevalier – A. Gheerbrant
1030
N. A. Kun 2004, 84-94. 1989, 700.
1031
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 572. 1033
pseudo-plutarch, De fluviis 24
1032
d. Srejović – A. cermanović 2000, 23, J. chevalier – A. Gheerbrant 1034
N. A. Kun 2004, 355-358.
1989, 700. 1035
d. Srejović – A. cermanović 2000, 413.
1033
N. A. Kun 2004, 355-358. 1036
d. Srejović – A. cermanović 2004, 119 and 266.
1034
d. Srejović – A. cermanović 2000, 413. 1037
b. milovanović 2009, 18.
1035
b. milovanović 2009, 18. 1038
d. Srejović – A. cermanović 2004, 266.

101
ADNAN BUSULADŽIĆ

Jedna od njih je bila da su bogovi kažnjavali grešnike pretva- gods themselves were known to take the shape of leopards,1039
rajući ih u ovu životinju.1036 panter je bio životinja u koju su as did sages, to avoid dangerous situations.1040 leopards were a
se pretvarali bogovi,1037 i mudraci, kako bi izbjegli različite favourite animal not only of dionysos, but also of Artemis.1041
opasne situacije.1038 ova životinja je bila i omiljena kod nekih The antiquities collection of the National museum of bos-
bogova poput dionisa1039 i Artemide.1040 nia and Herzegovina includes some Greek vases with images
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine of these animals (plate 19, figs. 3 and 4, plate 20, fig. 3).
primjerci grčkih slikanih vaza prikazuju upravo ove životinje
na nekoliko primjera (Tab. 19, sl. 3 i 4, Tab. 20, sl. 3).
Lions
(Plate 20, fig. 1, Plate 44, fig. 5)
Lav The lion was a symbol of the Sun and of power in mesopota-
(Tab. 20, sl. 1, Tab. 44, sl. 5)
mia, and also among the egyptians, as many images of lions
lav kao simbol Sunca i svekolike moći bio je zastupljen već u in egypt attest.1042 lions survived in the balkans up to the
mezopotamiji. ovakav odnos zadržan je i kod egipćana, gdje 4th or 3rd bce, providing the ancient Greeks with a living
su različiti oblici sa prikazima ove životinje mnogobrojni.1041 iconographic model. From the very outset the lion was a solar
Na području balkana ova životinja je bila dio stvarnog okoliša, symbol, and also a symbol of wisdom and justice, making the
pa su i antički Grci imali motiv ikonografske interpretacije king of the beasts an apt emblem for a ruler or a great patron.
lava. Smatran je simbolom mudrosti i pravednosti, te od sa- lions would thus be depicted on metal and pottery vessels,
mog početka predstavljao solarni simbolizam. u odnosu na on reliefs and on painted vases.1043 In Greek civilisation lions
osobine koje je predstavljao, lav je bio pogodan za predstavu often feature in the décor of a tomb, guarding the deceased as
simbola vladara i velikog zaštitnika. zbog ovih razloga lav je a symbol of virtue.1044 lions were very often depicted in Greek
bio prikazivan na metalnim i keramičkim posudama, u obliku myths,1045 legends and traditions, representing different aspect
reljefnih rješenja ali i slikanih posuda.1042 u grčkoj civilizaciji, of human life1046 and qualities such as strength, courage and
lav je često izrađivan kao dio grobnog dekora, čime se pokuša- fearlessness, but were also sacred and sacrificial animals. The
valo postići da lavovi kao simboli vrlina čuvaju grobove umr- lion is associated with Admetus, who harnessed a wild boar
lih.1043 u grčkoj tradiciji lav je bio iznimno zastupljena mi- and a lion together.1047 The lion also symbolised polynices, one
tološka životinja.1044 Javljao se u mnogobrojnim legendama i of the sons-in-law of Adrastus, famous for raising the sev-
tradicijama, duboko simbolizirajući različite aspekte ljudskog en armies that came to be known as the Seven Against The-
života.1045 Simbolizirao je snagu, hrabrost, neustrašivost, te je bes.1048 Alcathous of elis demonstrated his courage by slaying
bio ujedno i sveta i žrtvena životinja. vežu ga za Admeta kome the lion that had killed the son of King megareus of mega-
je pošlo za rukom da upregne u isti jaram vepra i lava.1046 lav ra,1049 and was rewarded by becoming megareus’s successor.
je bio simbol jednog od zetova Adrasta, koji je poveo čuvenu The lion was also one of Apollo’s1050 sacred beasts.1051 The hy-
bitku Sedmorice protiv Tebe.1047 Hrabrost Alkatoja, vlada- brid being known as the gryphon, part eagle, part lion, was
ra megarskog prijestolja, potvrđena je ubistvom lava koji je

1039
d. Srejović – A. cermanović 2000, 17.
1036
d. Srejović – A. cermanović 2004, 266. 1040
d. Srejović – A. cermanović 2004, 364.
1037
d. Srejović – A. cermanović 2000, 17. 1041
A. musić, 1942, 68-69, d. Srejović – A. cermanović 2004, 55.
1038
d. Srejović – A. cermanović 2004, 364. 1042
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 345.
1039
d. Srejović – A. cermanović 2004, 119 i 266. 1043
m. blečić-Kavur 2012 a, 162.
1040
A. musić, 1942, 68-69, d. Srejović – A. cermanović 2004, 55. 1044
b. milovanović 2009, 16-18.
1041
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 345. 1045
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
1042
m. blečić-Kavur 2012 a, 162. senschaft. Stuttgart, 1925, 1948-1991.
1043
b. milovanović 2009, 16-18. 1046
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 301-303.
1044
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 1047
d. Srejović – A. cermanović 2000, 6 and 328.
senschaft. Stuttgart, 1925, 1948-1991. 1048
N. A. Kun 2004, 486-494, d. Srejović – A. cermanović 2000, 8.
1045
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 301-303. 1049
A. musić 1942, 67.
1046
d. Srejović – A. cermanović 2000, 6 i 328. 1050
d. Srejović – A. cermanović 2000, 16.
1047
N. A. Kun 2004, 486-494, d. Srejović – A. cermanović 2000, 8. 1051
d. Srejović – A. cermanović 2000, 40.

102
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

pustošio megaru.1048 Jedna od svetih životinja Apolona1049 je also sacred to Apollo.1052 The strength of the lion is reflected
bio i lav.1050 o općem mišljenju o snazi lava, govori i legenda o in the legend that the hero Achilles was fed on the marrow
tome da je heroj Ahil hranjen utrobama lavova, kako bi dobio of lions, so as to acquire their strength.1053 The courage of the
njihovu snagu.1051 I hibridno biće grifon je bio mješavina orla i cyrenean nymphs was demonstrated when they fought and
lava. Grifon je bio također posvećen Apolonu.1052 o hrabrosti overpowered lions on several occasions.1054 As a ferocious wild
nimfe Kirene govori i tradicija da se nekoliko puta sukobila beast, the lion also features in the myth of the unfortunate
sa lavovima, koje je savladala.1053 u funkciji zvijeri, koja potiče King pentheus of Thebes, whose own mother, mistaking him
na brutalnost, lav je prisutan i u mitu o nesretnom tebanskom for a lion, tore him limb from limb.1055
kralju penteju, koga je vlastita majka, koja ga nije prepoznala The Nemean lion1056 is said in one tradition to be offspring
misleći da je lav, u trenucima rastrojstva ubila.1054 of the monster echidna,1057 but in another, it was the offspring
lav je posebno prisutan u priči o Nemejskom lavu,1055 koga of zeus and Selene, sent down to earth on a rainbow, the belt of
je porodilo čudovište ehidna.1056 prema drugim tradicijama the goddess Iris.1058 The first labour of Heracles1059 was to slay
Nemejskog lava je preko duge, koja predstavlja pojas boginje the Nemean lion,1060 a feat depicted on numerous artefacts.1061
Iride, boginja spustila sa neba na zemlju.1057 u centru mita o Another Greek tradition involving a savage lion and Heracles
Heraklu1058 je i njegov lov na Nemejskog lava,1059 koji je po- is that of the lion of mount cytheron, which was killing many
tvrđen mnogobrojnim predmetima na kojima je prikazan i Greeks.1062 Several prominent Greek heroes1063 went in search
ovaj detalj iz mitologije.1060 za grčku tradiciju posebno se veže of the lion, which was finally killed by Heracles.1064
priča o kiteronskom lavu. ova opasna zvijer ubijala je mnoge various deities took on the form of a lion, given its nature
Grke,1061 a u lov na njega išli su mnogi istaknuti grčki hero- as a sacred beast. Its status as king of the beasts correspond-
ji,1062 uključujući i Herakla.1063 lav je kao sakralna životinja bio ed symbolically to high status generally, and to the dignity
i medij za pretvaranje različitih božanstava u ovo biće. Nje- acquired by gods, demigods, sages and heroes.1065 There were
gov status i dominacija među životinjama bili su simbolički also instances when the gods punished the ungrateful by turn-
u korelaciji sa uzvišenim statusom, te dostojnošću da bogovi, ing them into a lion.1066
polubogovi, mudraci i heroji dobiju ovaj oblik.1064 u nekim because the lion was a status symbol, and a courageous,
situacijama lav je bio i životinja u koju su bogovi po kazni powerful and fearless beast, a lion’s skin was seen as the sym-
pretvarali nezahvalnike.1065 bolic garment of several Greek heroes,1067 especially Heracles,
duboka statusna simbolika lava, kao hrabre, snažne i neu- who owned a lion’s skin.1068 For the same reason, too, Giants
strašive životinje bila je razlogom da je koža lava bila predstav- were depicted with a lion’s head.1069 This view was widespread,
ljana kao odjevni simbol mnogih grčkih heroja.1066 među ovim as attested by the discovery of helmets with images of a lion,

1048
d. Srejović – A. cermanović 2000, 16. 1052
d. Srejović -A. cermanović 2000, 99.
1049
A. musić 1942, 67. 1053
d. Srejović – A. cermanović 2000, 72.
1050
d. Srejović – A. cermanović 2000, 40. 1054
d. Srejović – A. cermanović 2000, 208.
1051
d. Srejović – A. cermanović 2000, 72. 1055
d. Srejović – A. cermanović 2000, 333.
1052
d. Srejović -A. cermanović 2000, 99. 1056
N. A. Kun 2004, 156-158.
1053
d. Srejović – A. cermanović 2000, 208. 1057
d. Srejović – A. cermanović 2000, 156, 223 and 395.
1054
d. Srejović – A. cermanović 2000, 333. 1058
d. Srejović - A. cermanović 2000, 169.
1055
N. A. Kun 2004, 156-158. 1059
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1056
d. Srejović – A. cermanović 2000, 156, 223 i 395. I, 1884-1886, 2135-2251.
1057
d. Srejović - A. cermanović 2000, 169. 1060
N. A. Kun 2004, 156-158.
1058
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1061
d. Srejović – A. cermanović 2000, 273, 401, 462, 466, 468, 469 and
I, 1884.-1886, 2135-2251. 470.
1059
N. A. Kun 2004, 156-158. 1062
d. Srejović – A. cermanović 2004, 248.
1060
d. Srejović – A. cermanović 2000, 273, 401, 462, 466, 468, 469 i 470. 1063
d. Srejović – A. cermanović 2004, 412.
1061
d. Srejović – A. cermanović 2004, 248. 1064
d. Srejović – A. cermanović 2004, 461.
1062
d. Srejović – A. cermanović 2004, 412. 1065
d. Srejović – A. cermanović 2004, 17, 116, 117, 335 and 364.
1063
d. Srejović – A. cermanović 2004, 461. 1066
d. Srejović – A. cermanović 2004, 59, 266.
1064
d. Srejović – A. cermanović 2004, 17, 116, 117, 335 i 364. 1067
d. Srejović – A. cermanović 2004, 10, 305, 401,
1065
d. Srejović – A. cermanović 2004, 59, 266. 1068
d. Srejović – A. cermanović 2004, 462.
1066
d. Srejović – A. cermanović 2004, 10, 305, 401, 1069
d. Srejović – A. cermanović 2004, 96.

103
ADNAN BUSULADŽIĆ

junacima isticao se Herakle, koji je posjedovao lavlju kožu.1067 symbolising the ruling class, who wore these helmets and
u istom smislu i snažni Giganti su prikazivani sa lavljom gla- many of whom evidently identified with the attributes of the
vom.1068 Koliko je ovakav stav bio rasprostranjen potvrđuju i lion.1070
nalazi kaciga sa prikazima lava, koji je trebao da simbolizira As a symbol of power and supreme authority, of the sun,
vladajući sloj, nositelje tih kaciga, koji su se očito u mnogim of gold, and of animal strength,1071 the lion was dedicated to
situacijama poistovjećivali sa osobinama te životinje.1069 various deities, among them those noted above: Apollo,1072
opće pozitivne karakteristike lava uzrokovale su da se lav dionysos1073 and Artemis.1074
u nekim tradicijama tretira i kao sveta životinja, posvećena i Analysis of sculpture and reliefs from ancient Greece attest
božanstvima, poput već pominjanih Apolona,1070 dionisa1071 i to the popularity of the lion,1075 which is frequently depicted
Artemide.1072 lav je simbol moći i najviše vlasti, simbol sunca, on tombstones, articles of everyday use and architectural com-
i zlata, te životinjske snage.1073 ponents of various kinds, where the lion symbolised a variety
Analiza skulptura i reljefa koji potječu sa grčkog tla potvr- of deities, rulers and heroes, and also of character traits, a tra-
đuje omiljenost ove životinje.1074 dition that persisted into later times.1076 Another hybrid being,
Sve navedeno uzrokom je da je u antičkoj ikonografiji along with the gryphon mentioned above, was the sphinx, half
prikaz lava često zastupljen na mnogobrojnim nadgrobnim man, half lion, which features on painted Greek vases.1077
spomenicima, predmetima svakodnevne upotrebe i različitim The collection of painted Greek vases in the National mu-
arhitektonskim elementima. Na toj spomeničkoj baštini lav seum of bosnia and Herzegovina includes some with images
je simbolizirao različita božanstva, vladare, heroje, ali i karak- of a lion. one is a classic scene of a lion (plate 20, fig. 1), while
teristike, a takva tradicija se zadržala i u kasnijim vremeni- another is of a gryphon, half eagle half lion (plate 44, fig. 5).
ma.1075 od hibridiziranih bića poznata je i sfinga - biće polu-
čovjek – polulav, koja je bila prikazivana i na grčkim slikanim
posudama.1076
u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, u kolek-
ciji grčkih slikanih posuda, postoji nekoliko prikaza na kojima
su vidljive ove životinje. od navedenih, jedna predstava prika-
zuje klasičnu scenu lava (Tab. 20, sl. 1), dok je u drugom slučaju
prikaz hibridnog bića pola orla pola lava (Tab. 44, sl. 5).

1067
d. Srejović – A. cermanović 2004, 462.
1068
d. Srejović – A. cermanović 2004, 96.
1069
m. blečić-Kavur 2007, 83. 1070
m. blečić-Kavur 2007, 83.
1070
A. musić 1942, 67, d. Srejović – A. cermanović 2004, 40. 1071
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 344-345.
1071
m. blečić-Kavur 2012 a, 162, d. Srejović – A. cermanović 2004, 119. 1072
A. musić 1942, 67, d. Srejović – A. cermanović 2004, 40.
1072
G. budžak 2004, 38, d. Srejović – A. cermanović 2004, 55. 1073
m. blečić-Kavur 2012 a, 162, d. Srejović – A. cermanović 2004, 119.
1073
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 344-345. 1074
G. budžak 2004, 38, d. Srejović – A. cermanović 2004, 55.
1074
J. boardman 1995, fig. 18.2, fig. 114, fig. 135, fig. 168, fig. 169, fig. 208, 1075
J. boardman 1995, fig. 18.2, fig. 114, fig. 135, fig. 168, fig. 169, fig. 208,
fig. 212, fig. 218.2 i mnogi drugi. fig. 212, fig. 218.2 and many more.
1075
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 1076
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
senschaft 1925, 1947-1991. senschaft 1925, 1947-1991.
1076
v. Krstić 2015, 87-96. 1077
v. Krstić 2015, 87-96.

104
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Zmija Serpents
(Tab. 14, sl. 1, Tab. 16) (Plate 14, fig. 1, Plate 16)

zmija je zastupljena u gotovo svim civilizacijama svijeta.1077 Serpents feature in almost every civilisation.1078 They are a
ona je razmjerno čest simbol grčke mitologije i religije,1078 relatively common symbol in Greek mythology and religi-
te se kao takva ikonografski dosta često i javlja. za zmiju se on1079 and, consequently, in iconography. In Greek mythology,
u grčkoj mitologiji smatralo da je nastala u pustinji kao plod serpents are thought to have originated in the libyan desert,
kapljica krvi iz odrubljene meduzine glave.1079 zmija je bila where every drop of blood fallen from medusa’s severed head
životinja u koju se često pretvarao i sam zeus,1080 koji je želio produced a brood of serpents.1080 zeus often took the form
oploditi persefonu.1081 Apolon se također pretvarao u zmiju u of a serpent,1081 as when he wished to seduce persephone.1082
cilju da obljubi žene koje su mu se sviđale.1082 zmija se zbog Apollo, too, would turn into a serpent to seduce women to
svojih karakteristika i otrovnosti često tumačila i kao biće koje whom he was attracted.1083
čuva gradove i naseljena mjesta,1083 povjerene stvari, imovinu venomous serpents were often seen as guardians of cities
ili bića, posebno nedužna i slaba,1084 te je čak predstavljana i and towns,1084 and property or persons, especially the weak
kao hraniteljka djece,1085 poput Apolonovog sina Iamosa.1086 and innocent,1085 were entrusted to their care. They were even
Sam dionis1087 se također pretvarao u zmiju1088 pokušavajući sometimes shown giving nourishment to children,1086 such
da se spasi od Here.1089 zmija je bila i životinja čijim se pri- as Apollo’s son Iamos.1087 dionysos1088 took on the form of
sustvom ili pretvaranjem određivala i kazna.1090 ubivši zmiju a serpent1089 when seeking to escape the wrath of Hera.1090
tokom parenja slavni tebanski prorok Tiresija je u znak od- Ill-treating serpents could lead to punishment,1091 as in the
mazde kažnjen promjenom spola.1091 I boginji Ateni su izme- case of the blind Theban prophet Tiresias, who hit a pair of
đu ostalog bile posvećene zmije, kao jedna od njenih omilje- copulating snakes, displeasing Hera, who turned him into a
nih životinja.1092 zmija je bila i simbol boginje demetre,1093 te woman.1092 As one of her favourite creatures, serpents were
kasnije rimske Junone.1094 Kao zmija je prikazivano i božan- sacred to the goddess Athena,1093 and were a symbol of the
stvo Agatodemon.1095 u kultnom kontekstu zmija je simbol goddess demeter,1094 and later of the Roman goddess Juno.1095
i dioskura, koji se prikazuju kao dvije amfore iz kojih izlaze A serpent was also the symbol of the dioscuri, represented
zmije.1096 on two amphorae from which serpents are emerging.1096 The
u predodžbi negativnog čudovišta, zabilježeni su i prika- serpent-like Agathodaemon1097 was a benevolent guardian of
zi bića koje je zamišljeno kao ogromna zmija sa jednom ili vineyards and grain fields.

1077
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 796-805. 1078
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 796-805.
1078
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 652-653. 1079
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 652-653.
1079
d. Srejović – A. cermanović 2004, 98. 1080
d. Srejović – A. cermanović 2004, 98.
1080
A. musić 1942, 62-63, J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 801. 1081
A. musić 1942, 62-63, J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 801.
1081
G. budžak 2004, 57-62. 1082
G. budžak 2004, 57-62.
1082
d. Srejović – A. cermanović 2004, 122. 1083
d. Srejović – A. cermanović 2004, 122.
1083
d. Srejović – A. cermanović 2000, 80. 1084
d. Srejović – A. cermanović 2000, 80.
1084
d. Srejović – A. cermanović 2004, 116, 145, 342, 408. 1085
d. Srejović – A. cermanović 2004, 116, 145, 342, 408.
1085
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800, d. Srejović – A. cermanović 1086
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800, d. Srejović – A. cermanović
2004, 176. 2004, 176.
1086
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800. 1087
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800.
1087
G. budžak 2004, 70-72. 1088
G. budžak 2004, 70-72.
1088
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800-801. 1089
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800-801.
1089
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1090
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
I, 1884.-1886, 2075-2133, d. Srejović – A. cermanović 2004, 116. I, 1884-1886, 2075-2133, d. Srejović – A. cermanović 2004, 116.
1090
d. Srejović – A. cermanović 2004, 21, 117, 226, 266, 268, 420. 1091
d. Srejović – A. cermanović 2004, 21, 117, 226, 266, 268, 420.
1091
d. Srejović – A. cermanović 2004, 418. 1092
d. Srejović – A. cermanović 2004, 418.
1092
d. Srejović – A. cermanović 2000, 63. 1093
d. Srejović – A. cermanović 2000, 63.
1093
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800, d. Srejović – A. cermanović 1094
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800, d. Srejović – A. cermanović
2000, 110. 2000, 110.
1094
d. Srejović – A. cermanović 2000, 183. 1095
d. Srejović – A. cermanović 2000, 183.
1095
d. Srejović – A. cermanović 2004, 4. 1096
d. Srejović – A. cermanović 2000, 120.
1096
d. Srejović – A. cermanović 2000, 120. 1097
d. Srejović – A. cermanović 2004, 4.

105
ADNAN BUSULADŽIĆ

više ljudskih glava. Riječ je o ehidni.1097 Kako su bile simbol Serpents were also depicted with negative connotations
zla, prikazivane su i kao dio kose strašnih erinija.1098 u slič- as a monstrous she-dragon with one or more human heads,
noj ikonografiji sa zmijama upletenim u kosu su prikazivane the echidna.1098 As symbols of evil, serpents are also depicted
i glave Gorgona,1099 meduze1100 i menade.1101 džinovski Gi- entwined in the hair of the hideous erinyes,1099 one of whom
ganti1102 su zamišljani kao bića sa nogama u vidu zmija.1103 was Tisiphone,1100 and of the Gorgons,1101 medusa1102 and
da bi bili što strašniji, te da bi mogli kažnjavati, Tisifona1104 maenads.1103 The Gigantes1104 had serpentine legs,1105 and to
i Tifon sin Geje1105 su imali stotine zmijskih glava u kosi i na be even more terrible, Typhoes or Typhon, son of Gaia,1106
ramenima.1106 Strašna scena je predočena i u priči o djetetu had two hundred serpent heads for fingers, and serpents in his
obavijenom zmijama koje je bilo povjereno na čuvanje sestra- hair and on his shoulders.1107 Then there is the fearful tale of
ma pandrosi i Hersi.1107 Kao simbol zla, zmija je poznata i the child coiled around with snakes, whose care was entrusted
u priči o slavnom junaku Heraklu1108 koji davi zmije još kao to the sisters pandrosos and Herse.1108 The serpent, as a sym-
novorođenče.1109 o svjesnosti djelovanja zmijskog otrova na bol of evil, figures in accounts of the hero Heracles,1109 who
žive organizme govori i činjenica da je zmija bila povezivana while still a baby strangled serpents.1110 The effect on living
i sa bogom liječništva Asklepijem,1110 te oživljenjem,1111 a njen organisms of serpents’ venom was well known,1111 hence the
otrov bio je poznat kao opasan.1112 otrovnost zmije bila je sim- connection between serpents and Asclepias, god of healing,1112
bol i za njenu povezanost sa smrću, koja joj je pripisivana kao and with revival.1113 For the same reason, serpents were associ-
logičan slijed onih koji su sa ovom životinjom imaju posla.1113 ated with death, as the logical consequence of a snake-bite.1114
Negativnom kontekstu može se pridodati i pojava sterilnosti Among the minoans, a serpent was the symbol of sterility.1115
kod minoja, koju je također simbolizirala zmija.1114 zmija je In Greek mythology serpents were associated with the gift
u grčkoj mitologiji stavljana i u kontekst davanja proročkog of prophecy,1116 which was bestowed on those whose sensory
dara.1115 zanimljivo je da su ovaj dar dobijali oni kojima su organs were licked cleaned by serpents.1117 legend has it that
zmije čistile uši.1116 cadmus and Harmony were transformed into serpents.1118
Kao totemska životinja,1117 zmija se javlja i kod Ilira. le- The serpent was a totemic beast1119 among the Illyrians.
genda govori o Kadmovoj i Harmonijinoj pretvorbi u zmije.1118

1097
d. Srejović – A. cermanović 2000, 156. 1098
d. Srejović – A. cermanović 2000, 156.
1098
d. Srejović – A. cermanović 2004, 143. 1099
d. Srejović – A. cermanović 2004, 143.
1099
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1100
d. Srejović – A. cermanović 2000, 61 and 209.
I, 1884.-1886, 1696-1726, d. Srejović – A. cermanović 2004, 98. 1101
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1100
d. Srejović – A. cermanović 2004, 338. I, 1884-1886, 1696-1726, d. Srejović – A. cermanović 2004, 98.
1101
d. Srejović – A. cermanović 2000, 257. 1102
d. Srejović – A. cermanović 2004, 338.
1102
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1103
d. Srejović – A. cermanović 2000, 257.
I, 1884.-1886, 1640-1673. 1104
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1103
d. Srejović – A. cermanović 2004, 95. I, 1884-1886, 1640-1673.
1104
d. Srejović – A. cermanović 2000, 61 i 209. 1105
d. Srejović – A. cermanović 2004, 95.
1105
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800. 1106
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800.
1106
d. Srejović – A. cermanović 2004, 421. 1107
d. Srejović – A. cermanović 2004, 421.
1107
d. Srejović – A. cremanović 2000, 5. 1108
d. Srejović – A. cremanović 2000, 5.
1108
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1109
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
I, 1884.-1886, 2135-2251. I, 1884-1886, 2135-2251.
1109
d. Srejović – A. cermanović 2000, 29, 172 i 461. 1110
d. Srejović – A. cermanović 2000, 29, 172 and 461.
1110
d. Srejović – A. cermanović 2000, 57, J. boardman 1995, fig. 67. 1111
d. Srejović – A. cermanović 2004, 435 and 492.
1111
d. Srejović – A. cermanović 2004, 97. 1112
d. Srejović – A. cermanović 2000, 57, J. boardman 1995, fig. 67.
1112
d. Srejović – A. cermanović 2004, 435 i 492. 1113
d. Srejović – A. cermanović 2004, 97.
1113
d. Srejović – A. ceramnović 2004, 8, 13, 100, 106, 150, 274. 1114
d. Srejović – A. ceramnović 2004, 8, 13, 100, 106, 150, 274.
1114
d. Srejović – A. cermanović 2004, 322. 1115
d. Srejović – A. cermanović 2004, 322.
1115
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800. 1116
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 800.
1116
d. Srejović – A. cermanović 2004, 196, 252 i 452. 1117
d. Srejović – A. cermanović 2004, 196, 252 and 452.
1117
A. benac 2012, 17-23. 1118
A. Stipčević 1991, 157-158.
1118
A. Stipčević 1991, 157-158. 1119
A. benac 2012, 17-23.

106
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

zbog svega navedenog i grčkoj umjetnosti zmija je bila i There were thus many reasons for serpents to feature in
dio scena prikazanih na reljefima i skulpturama.1119 scenes in Greek reliefs and sculptures.1120 Though few in
prikazi zmija, iako u manjem broju i više šematski, u formi number and only schematic, in the form of a serpentine line,
zmijolike crte, javljaju se i na primjerima koji su pohranjen u ze- serpents also feature on artefacts in the National museum of
maljskom muzeju bosne i Hercegovine (Tab. 14, sl. 1, Tab. 16). bosnia and Herzegovina (plate 14, fig. 1, plate 16).

Golub Doves
(Tab. 19, sl. 2) (Plate 19, fig. 2)

Golub je razmjerno čest prikaz na različitim grčkim materi- doves occur fairly frequently on various Greek objects.1121
jalnim ostacima.1120 Golub vremenom postaje simbol različitih over time they became a symbol of various characteristics
osobina i događaja, povezana direktno sa različitim herojima and events directly associated with various heroes and gods,
i bogovima. ova ptica najčešće predstavlja dobroćudnost1121 i usually representing kindness1122 and love.1123 The dove was
ljubav.1122 Tako je zabilježeno da je golub bio posvećen Afro- sacred to Aphrodite,1124 one of whose followers, the nymph
diti,1123 jer je jedna od njenih pratilja bila nimfa peristera, koja peristera, was turned into a dove.1125 As an act of benevolence
je pretvorena u goluba.1124 Afrodita1125 je kao znak milosti neke to certain persons who had come to a tragic end, Aphrodite1126
osobe, koje su tragično okončale, nagrađivala pretvorbom u transformed them into doves.1127 The connection between
golubicu.1126 ovu vezu vjerovatno treba tražiti i u poznatoj či- Aphrodite, the goddess of love, and the dove probably de-
njenici da su golubovi izuzetno privržen par, sa naglašenim rives from the fact that doves are very social birds, faithful to
socijalnim ponašanjem između partnera, što se svakako dobro their partner and displaying marked social behaviour.1128 The
uklapalo u kult Afrodite.1127 Golubov dobro poznati urođeni well-known homing ability of doves also gave rise to myths
osjećaj za orijentaciju i navika da se vraća kući, također su bili in which doves in flight guide people.1129 doves are said to
motiv mitoloških tradicija, koje govore upravo o ovim osobi- have been used to taste or even warn of potentially poisoned
nama, kada je golub svojim letom davao orijentir ljudima.1128 food.1130 They are also associated with Semiramis, who was fed
Golub je i opominjač i kušač zatrovane hrane.1129 ova ptica je and cared for by doves when she was abandoned as a child.1131
direktno povezana i sa Semiramidom, jer su je golubovi hra- As punishment for their impertinence certain muses were
nili i pazili kao napušteno dijete.1130 u znak kazne za iskaza- turned into doves.1132 Greek mythology and literature often
no nepoštovanje bogovi su pretvorili neke muze u goluba.1131 distinguish between the sexes among doves, according the fe-
Grčka mitologija i književnost često prave i razliku između male a special place as the symbol of fidelity, grace, loyalty and
spolova goluba, dajući posebnu ulogu ženki – golubici. ona je motherhood, in which sense they figure in customary practice
simbol vjernosti, ljupkosti, odanosti i majčinstva, te se na takav and iconography. doves are also a symbol of sacrifice, even
način i predočava u običajnoj praksi i ikonografiji. Golubica in circumstances when a dove feather was enough to move
je i simbol žrtve, čak i u okolnostima kada su njena pera bila

1119
J. boardman 1995, fig. 67 i fig. 89. 1120
J. boardman 1995, fig. 67 and fig. 89.
1120
J. binnberg 2019, 41-79. 1121
J. binnberg 2019, 41-79.
1121
ova tradicija je zadržana i u kasnijim vremenima. N. Garden – R. 1122
This tradition was retained in later periods. N. Garden – R. olorenšo
olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 163-165. – ž. Garden – o. Klajn 2011, 163-165.
1122
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 168. 1123
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 168.
1123
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1124
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
III, 1897.-1902, 1508-1514, d. Srejović – A. cermanović 2004, 70. III, 1897.-1902, 1508-1514, d. Srejović – A. cermanović 2004, 70.
1124
d. Srejović – A. cermanović 2004, 335. 1125
d. Srejović – A. cermanović 2004, 335.
1125
G. budžak 2004, 48-49. 1126
G. budžak 2004, 48-49.
1126
d. Srejović – A. cermanović 2004, 251. 1127
d. Srejović – A. cermanović 2004, 251.
1127
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 169. 1128
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 169.
1128
d. Srejović – A. cermanović 2004, 155. 1129
d. Srejović – A. cermanović 2004, 155.
1129
d. Srejović – A. cermanović 2004, 181. 1130
d. Srejović – A. cermanović 2004, 181.
1130
d. Srejović – A. cermanović 2004, 379. 1131
d. Srejović – A. cermanović 2004, 379.
1131
d. Srejović – A. cermanović 2004, 341. 1132
d. Srejović – A. cermanović 2004, 341.

107
ADNAN BUSULADŽIĆ

dostatna da se pomjeraju stijene.1132 ona je i glasnik bogova rocks.1133 And doves were messengers of the gods, transmit-
koji prenosi njihovu volju.1133 u sakralnom smislu golubica je ting their wishes.1134 In the religious sense, a dove is the sym-
predočavana i kao simbol duše ili proganjanih koji se uspinju bol of the soul or of the persecuted ascending to heaven.1135
na nebo.1134 Golubice su bile i svete životinje na otoku delu, doves were sacred birds on the island of delos, where it was
gdje je bilo zabranjeno njihovo ubijanje.1135 u staroj Grčkoj forbidden to kill them 1136 In ancient Greece, the prophetess-
golubicu su povezivali i sa proricanjem povoljnih predznaka es of the oracle of dodona were known as doves, and sacred
u dodonskoj šumi. Na zeusovom posvećenom dodonskom doves lived in zeus’s oak where the oracle was founded.1137
hrastu su se nalazile i svete golubice.1136 It is in this context that the image of a dove on a painted
u navedenom kontekstu treba promatrati i prikaz goluba vase in our collection(plate 19, fig. 2) should be seen.
na slikanoj posudi naše zbirke (Tab. 19, sl. 2). In this part of the world, the symbol of the dove has also
Simbol golubice je inače zabilježen i u starijem eneolit- been recorded in the vučedol culture of the early eneolithic.1138
skom razdoblju na prostoru vučedolske kulture.1137

Geese, ducks, swans and marsh birds


Guska, plovka, labud i močvarne ptice (Plate 10, fig. 6, Plate 12, fig. 3, Plate 13, fig. 2,
(Tab. 10, sl. 6, Tab. 12, sl. 3, Tab. 13, sl. 2, Plate 19, fig. 4, Plate 22, figs. 3 and 4)
Tab. 19, sl. 4, Tab. 22, sl. 3 i 4)
various kinds of water-birds, probably geese, ducks or swans,
među životinjama koje se javljaju na grčkim slikanim vazama feature on painted Greek vases in the antiquities collection
iz antičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine je of the National museum of bosnia and Herzegovina. These
i neka vrsta plovke, vjerovatno guske, plovke ili labuda. ove birds occur in many cultures, where they are depicted in sev-
životinje poznate su u mnogobrojnim kulturama, gdje su za- eral art-forms and in literature.1139 A number of artefacts dat-
stupljene u različitim vidovima umjetnosti i književnosti.1138 ing back to the bronze Age, undoubtedly representing these
Još u bronzanom dobu egeje javljaju se različiti predmeti koji birds, have been found in the Aegean.1140 when the infant pe-
nesumnjivo predstavljaju ovu životinju.1139 plovke se javlja- nelope was thrown into the sea, ducks came to her rescue.1141
ju kao pomoćnice penelope, u trenutku kada su je iznijele iz on the other hand, one form of punishment was transfor-
mora.1140 Također su ovo i ptice koje su zbog svog kreketavog mation into a duck, on account of their harsh quacking.1142
neugodnog glasa bile pogodne za kazneno pretvaranje u ovu Geese are associated with the myth of the nymph Hercyna,
vrstu.1141 za gusku se veže i mit o nimfi Herkini, koja je uz po- who found the eponymous spring thanks to a goose, and who
moć guske pronašla glasoviti izvor, a u ikonografskom smislu is thus depicted holding a goose.1143 It is often difficult icono-
je nimfa i prikazivana kako drži u ruci ovu pticu.1142 vrlo često graphically to distinguish between geese and swans, so that
je teško ikonografski razlikovati gusku i labuda, te se prikazi the interpretation of scenes depicting these birds should be
sa ovom tematikom u interpretacijskom smislu moraju uzi- accepted with reservations.1144 The cult of the goddess Neme-
mati sa rezervom.1143 za gusku odnosno labuda se veže i kult sis is identified with both,1145 for she took the form of a goose
grčke boginje Nemeze, koja se pretvarala u dvije plovke.1144 u when attempting to flee from the embrace of zeus, who took
the form of a swan. leda, too, was seduced by zeus in the

1132
d. Srejović – A. cermanović 2004, 46. 1133
d. Srejović – A. cermanović 2004, 46.
1133
d. Srejović – A. cermanović 2004, 161. 1134
d. Srejović – A. cermanović 2004, 161.
1134
d. Srejović – A. cermanović 2004, 309, 346, 476 i 380. 1135
d. Srejović – A. cermanović 2004, 309, 346, 476 and 380.
1135
d. Srejović – A. cermanović 2004, 33. 1136
d. Srejović – A. cermanović 2004, 33.
1136
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 169. 1137
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 169.
1137
A. benac 2012, 29-30. 1138
A. benac 2012, 29-30.
1138
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 183. 1139
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 183.
1139
J. binnberg 2019, 41-79. 1140
J. binnberg 2019, 41-79.
1140
d. Srejović – A. cermanović 2004, 331. 1141
d. Srejović – A. cermanović 2004, 331.
1141
d. Srejović – A. cermanović 2004, 341. 1142
d. Srejović – A. cermanović 2004, 341.
1142
d. Srejović – A. cermanović 2004, 472. 1143
d. Srejović – A. cermanović 2004, 472.
1143
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 183. 1144
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 183.
1144
d. Srejović – A. cermanović 2004, 282 i 453. 1145
d. Srejović – A. cermanović 2004, 282 and 453.

108
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

labuda se, u cilju da zavede tuđe žene, pretvarao i sam zeu- guise of a swan.1146 The swan was one of the creatures sacred
s,1145 a jedna od posvećenih životinja Apolonu je bio i labud.1146 to Apollo,1147 who was carried by swans1148 to the realm of the
labudovi su Apolona u kočijama1147 vukli u zemlju Hiperbo- Hyperboreans.1149 The two Graeae sisters, daughters of phor-
rejaca.1148 labuđeg izgleda su i dvije sestre Forkide.1149 labud cys, were said to be half swan.1150 In Greek art, swans are also
se u grčkoj umjetnosti predstavlja i kao hranitelj male djece i represented as fostering small children, and as creatures into
biće u koje bogovi pretvaraju svoje miljenike.1150 labud je u which the gods transformed their favourites.1151 In the Greek
grčkoj tradiciji bio prikazivan i u kontekstu prikazivanja scene tradition, swans were also depicted in scenes with a sphinx,1152
sa sfingom,1151 a imao je i solarno značenje.1152 and also had solar connotations.1153
primjeri ovih životinja zabilježeni su u više slučajeva naše Several objects in our collection feature these birds (plate
zbirke (Tab. 10, sl. 6, Tab. 12, s. 3, Tab. 13, sl. 2, Tab. 19, sl. 4, 10, fig. 6, plate 12, s. 3, plate 13, fig. 2, plate 19, fig. 4, plate
Tab. 22, sl. 3 i 4). 22, figs. 3 and 4).

Konj Horses
(Tab. 11, sl. 6, Tab. 13, sl. 4, Tab. 21, sl. 4, Tab. 23, sl. 3 i 4, (Plate 11, fig. 6, Plate 13, fig. 4, Plate 21, fig. 4,
Tab. 25, 1, 2, 3 i 4, Tab. 34, sl. 4, Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4) Plate 23, figs. 3 and 4, Plate 25, 1, 2, 3 and 4,
Plate 34, fig. 4, Plate 38, figs. 1, 2, 3 and 4)
Konj je od momenta pripitomljavanja postao neizbježna ži-
votinja u mnogobrojnim ikonografskim predstavama koje se From the moment horses were first tamed, they began to ap-
vežu za različite kulture i civilizacije.1153 ovu činjenicu potvr- pear in iconographic scenes associated with different cultures
đuju mnogobrojni nalazi na prostorima bliskog Istoka, Ski- and civilisations,1154 as attested by large numbers of finds in
tije, ali i antičke Grčke.1154 Jedna od glavnih karakteristika u the middle east, Scythia and ancient Greece.1155 one of the
ikonografskom smislu je njegova mnogostrukost simboličkih chief iconographical characteristics of the horse is its multiple
značenja.1155 Konj je bio iznimno važna i značajna životinja u symbolic meanings.1156 Horses were extremely important ani-
antičko doba. Gotovo nezamisliva trgovina i daleko kopne- mals in ancient Greece, for without them, trade and long-dis-
no putovanje bez ove životinje nisu mogli biti organizirani. tance land travel would have been almost impossible. Horses
Konj je bio i statusni simbol, jer je bio skup i teže dostupan.1156 were also status symbols, as they were expensive and difficult
Njegova uloga u vojnom segmentu je također bila zabilježena. to acquire.1157 In addition, they played a part in warfare. Rulers
Najljepše konje su jahali zapovjednici i junaci, a konji su bili and heroes rode horses, as did the gods themselves. painted
inventar i samih bogova. Na slikanim vazama iz naše zbirke vases in our collection include scenes of quadrigae and bigae,
zabilježeni su i prikazi zaprega u obliku kvadriga i biga, ali i as well as of horses alone (plate 11, fig. 6, plate 13, fig. 4, plate
konja u samostalnim formama (Tab. 11, sl. 6, Tab. 13, sl. 4, 21, fig. 4, plate 23, figs. 3 and 4, plate 25, 1, 2, 3 and 4, plate
Tab. 21, sl. 4, Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 25, 1, 2, 3 i 4, Tab. 34, sl. 4, 34, fig. 4, plate 38, figs. 1, 2, 3 and 4).1158
Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4).1157

1145
d. Srejović – A. cermanović 2004, 119, 159, 229, 282, 453. 1146
d. Srejović – A. cermanović 2004, 119, 159, 229, 282, 453.
1146
A. musić 1942, 67. 1147
A. musić 1942, 67.
1147
S. Kukoč 2003, 246. 1148
S. Kukoč 2003, 246.
1148
d. Srejović – A. cermanović 2000, 484. 1149
d. Srejović – A. cermanović 2000, 484.
1149
d. Srejović – A. cermanović 2000, 439. 1150
d. Srejović – A. cermanović 2000, 439.
1150
d. Srejović – A. cermanović 2000, 205. 1151
d. Srejović – A. cermanović 2000, 205.
1151
v. Krstić 2015, 87-96. 1152
v. Krstić 2015, 87-96.
1152
S. Kukoč 2003, 246. 1153
S. Kukoč 2003, 246.
1153
m. vickers 2017, 113-134. 1154
m. vickers 2017, 113-134.
1154
R. A. Gawroński 2018, 13-41. 1155
R. A. Gawroński 2018, 13-41.
1155
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 270-271. 1156
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 270-271.
1156
m. vickers 2017, 116. 1157
m. vickers 2017, 116.
1157
A. musić 1942, 92. 1158
A. musić 1942, 92.

109
ADNAN BUSULADŽIĆ

Konj je životinja povezana sa Atenom,1158 mitom o dios- Horses are associated with Athena,1159 the myth of the di-
kurima,1159 euenom sinom Areja1160 i Apolonom.1161 poznato oscori,1160 evenus son of Ares,1161 and Apollo.1162 Apollo’s sun
je da su konji vukli sunčana kola Apolona,1162 zbog čega je chariot was drawn by horses,1163 which are thus associated with
povezivan sa solarnom simbolikom.1163 ova životinja je po- solar symbolism.1164 A clear distinction was drawn in Greek
sebno vezana za posejdona,1164 zbog čega su konji predstavljali mythology1165 between immortal and ordinary horses.1166
i božanske,1165 a u nekim slučajevima i besmrtne životinje.1166 zeus had divine horses,1167 and they were also linked with po-
Takve božanske životinje osim posejdona imali su i drugi bo- seidon,1168 as both divine1169 and immortal animals.1170 Indeed,
govi poput zeusa.1167 u grčkoj mitologiji1168 postojala je jasna tradition has it that poseidon1171 created the very first horse,
distinkcija između božanskih i običnih konja.1169 prema saču- Scyphus, by striking a rock with his trident, or by spilling his
vanim tradicijama posejdon1170 je stvorio prvog konja Skifi- seed on the ground. poseidon1172 was therefore the horse-tam-
ja, udarcem trozuba o stijenu ili padom njegovog sjemena na er, and the patron of horse races.1173 one of the most famous
zemlju. zbog ovoga posejdon1171 je ukrotitelj konja i zaštit- horses created by poseidon was balios,1174 which had the gift
nik viteških takmičenja sa konjima.1172 Jedan od najpoznatijih of speech. Another of poseidon’s horses was Areion,1175 which
konja, koji je imao dar govora, a koga je stvorio posejdon bio poseidon gave to Heracles.1176 Also known by name were the
je balije.1173 posejdonov konj poznat po imenu je i Areion.1174 horses Xanthos1177 and podargus, which belonged to boreas,
ovog konja je posejdon poklonio Heraklu.1175 Imenom su po- god of the north wind, strongest of all the winds;1178 and the
znati i konji Ksant1176 i podark koji su pripadali boreji, bogu divine horses psylla and Harpina, gifts of Areus to oenomaus
vjetra sjeverca, najjačem od svih vjetrova,1177 te psila i Harpina, King of pisa.1179 The symbolism of the horse’s swiftness is also
božanski konji, pokloni Areja kralju pize, enomaju.1178 Sim- reflected the fact that zephyros,1180 god of the west wind, was
bolika njihove osnovne karakteristike – brzine, zabilježena held to be the father of Achilles’ immortal horses balios and
je i činjenicom da je zefir,1179 bog zapadnog vjetra, držan za Xanthos.1181
oca besmrtnih Ahilovih konja.1180 Konji su prikazivani i kao Horses also had a dark side, even bringing death,1182 while
okrutne životinje koje su znale i ubiti čovjeka,1181 a sanjati ko- a dream of horses was said to foretell death.1183 For the Greeks,
nja je značilo najavu smrti.1182 u tom smislu Grci su crne konje black horses were a symbol of death.1184 despite this, breed-

1159
d. Srejović – A. cermanović 2004, 63.
1158
d. Srejović – A. cermanović 2004, 63. 1160
d. Srejović – A. cermanović 2004, 120.
1159
d. Srejović – A. cermanović 2004, 120. 1161
d. Srejović – A. cermanović 2004, 149.
1160
d. Srejović – A. cermanović 2004, 149. 1162
d. Srejović – A. cermanović 2004, 149.
1161
d. Srejović -A. cermanović 2004, 149. 1163
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 276.
1162
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 276. 1164
S. Kukoč 2003, 243-249.
1163
S. Kukoč 2003, 243-249. 1165
m. milićević bradač 2003, 379-391.
1164
m. milićević bradač 2003, 381, d. Srejović - A. cermanović 2004, 1166
d. Srejović – A. cermanović 2004, 477.
355 i 356. 1167
d. Srejović – A. cermanović 2004, 91.
1165
d. Srejović – A. cermanović 2004, 72, 121. 1168
m. milićević bradač 2003, 381, d. Srejović – A. cermanović 2004,
1166
d. Srejović – A. cermanović 2004, 73. 355 and 356.
1167
d. Srejović – A. cermanović 2004, 91. 1169
d. Srejović – A. cermanović 2004, 72, 121.
1168
m. milićević bradač 2003, 379-391. 1170
d. Srejović – A. cermanović 2004, 73.
1169
d. Srejović – A. cermanović 2004, 477. 1171
A. musić 1942, 73-74.
1170
A. musić 1942, 73-74. 1172
N. A. Kun 2004, 33.
1171
N. A. Kun 2004, 33. 1173
d. Srejović – A. ceramnović 2004, 356.
1172
d. Srejović – A. ceramnović 2004, 356. 1174
d. Srejović – A. cermanović 2004, 76 and 327.
1173
d. Srejović – A. cermanović 2004, 76 i 327. 1175
m. milićević bradač 2003, 381.
1174
m. milićević bradač 2003, 381. 1176
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273.
1175
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273. 1177
d. Srejović – A. cermanović 2004, 143 and 327.
1176
d. Srejović – A. cermanović 2004, 143 i 327. 1178
d. Srejović – A. cermanović 2004, 82.
1177
d. Srejović – A. cermanović 2004, 82. 1179
d. Srejović – A. cermanović 2004, 136.
1178
d. Srejović – A. cermanović 2004, 136. 1180
d. Srejović – A. cermanović 2004, 347.
1179
d. Srejović – A. cermanović 2004, 347. 1181
d. Srejović – A. cermanović 2004, 162.
1180
d. Srejović – A. cermanović 2004, 162. 1182
d. Srejović – A. cermanović 2004, 1-2, 69, 88, 96, 230, 236, 431, 487.
1181
d. Srejović - A. cermanović 2004, 1-2, 69, 88, 96, 230, 236, 431, 487. 1183
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273.
1182
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273. 1184
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273.

110
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

smatrali simbolom smrti.1183 uzgoj i držanje konja je ipak bilo ing and keeping horses was a noble responsibility, borne by
plemenito zaduženje, pa su se ovom dužnošću bavili istaknuti prominent individuals and rulers.1185 A crucial aspect of this
pojedinci i vladari.1184 bitna karika u uzgoju i držanju konja se was the way horses were tamed so they could be ridden or
odnosila na njihovo kroćenje, kako bi životinje bile korištene. driven. This too appears in myths, which associate this skill
ovi detalji su ostali zabilježeni preko različitih mitova, koji with castor1186 and with prometheus, who bestowed the gift
vještinu kroćenja vežu za Kastora1185 i prometeja koji je lju- of horse-taming on humankind.1187 As noble animals, hors-
dima podario umijeće kroćenja.1186 Kao plemenita životinja, es were also an appropriate sacrifice to the gods1188 and he-
konj je bio dostojan i kao žrtvena različitim bogovima1187 i roes,1189 especially white horses.1190 In the Roman period the
herojima1188 i to osobito bijeli primjerci.1189 ovakvo žrtvova- horse sacrifice1191 known as the october Horse was dedicated
nje u rimskom periodu je bilo posvećeno marsu.1190 Svetost to mars, while horse and chariot races took place during the
konja potvrđivana je i u kasnijem rimskom periodu, kada su festivals of mars1192 known as the equirria.1193 demeter of Ar-
konji posvećivani na praznik marsa,1191 Ekvirije.1192 demetra cadia assumed the form of a mare to avoid the advances of po-
iz Arkadije je najčešće prikazivana sa konjskom glavom,1193 a seidon, who took the form of a stallion and coupled with her;
identificirana je sa erinijama, strašnim izvršiteljicama podze- the immortal horse Areion was born of this union. For this
mne pravde.1194 reason demeter is sometimes depicted with a horse’s head,1194
Jedna od centralnih figura, koja je ostala zabilježena do da- and as erinys, the implacable, is identified with the erinyes or
nas, a odnosi se na trojanski rat1195 je i drveni trojanski konj.1196 Furies, the goddesses of vengeance and servants of Hades in
ovaj detalj i uloga koju je naprava imala u ovom glasovitom the underworld.1195
ratu,1197 konju kao životinji je dala vrlo visoko mjesto.1198 Sve probably the most famous horse of ancient times was the
navedeno ostavilo je traga ne samo u grčkoj slikanoj keramici wooden horse1196 of the Trojan war.1197 The part played by the
i metalnom posuđu,1199 nego i u monumentalnoj grčkoj skul- Trojan horse in the war1198 was reflected in the high standing
pturi koja također bilježi raznolike prikaze konja.1200 accorded to flesh-and-blood horses.1199 All this left its mark
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine not only on painted Greek pottery and metal vessels,1200 but
konstatirano je više scena sa prikazima konja (Tab. 11, sl. 6, also on monumental Greek sculpture featuring horses.1201
Tab. 13, sl. 4, Tab. 21, sl. 4, Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 25, 1, 2, 3 i 4, The antiquities collection of the National museum of bos-
Tab. 34, sl. 4, Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4). nia and Herzegovina includes several objects with images of
horses (plate 11, fig. 6, plate 13, fig. 4, plate 21, fig. 4, plate
• 23, figs. 3 and 4, plate 25, 1, 2, 3 and 4, plate 34, fig. 4, plate
38, figs. 1, 2, 3 and 4).

1183
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273.
1184
d. Srejović – A. cermanović 2004, 34, 38, 96, 149, 370. 1185
d. Srejović – A. cermanović 2004, 34, 38, 96, 149, 370.
1185
d. Srejović – A. cermanović 2004, 119. 1186
d. Srejović – A. cermanović 2004, 119.
1186
d. Srejović - A. cermanović 2004, 363. 1187
d. Srejović - A. cermanović 2004, 363.
1187
d. Srejović – A. cermanović 2004, 324, 453, 456. 1188
d. Srejović – A. cermanović 2004, 324, 453, 456.
1188
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 272. 1189
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 272.
1189
d. Srejović – A. cermanović 2004, 116 i 394. 1190
d. Srejović – A. cermanović 2004, 116 and 394.
1190
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 274. 1191
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 274.
1191
A. musić 1942, 167. 1192
A. musić 1942, 167.
1192
d. Srejović – A. cermanović 2004, 245. 1193
d. Srejović – A. cermanović 2004, 245.
1193
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 275. 1194
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 275.
1194
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273. 1195
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 273.
1195
N. A. Kun 2004, 279-395. 1196
R. castleden 2005, 197-218.
1196
R. castleden 2005, 197-218. 1197
N. A. Kun 2004, 279-395.
1197
J. latacz 2004. 1198
J. latacz 2004.
1198
d. Srejović – A. cermanović 2004, 13, 226. 1199
d. Srejović – A. cermanović 2004, 13, 226.
1199
m. vickers 2017, 113-134. 1200
m. vickers 2017, 113-134.
1200
J. boardman 1995, fig. 10.2, fig. 11.1, 11.2, fig. 13, fig. 18.1, fig. 21.2, 1201
J. boardman 1995, fig. 10.2, fig. 11.1, 11.2, fig. 13, fig. 18.1, fig. 21.2,
fig. 21.5, fig. 120, fig. 121, fig. 132, fig. 136, fig. 154, fig. 156.1, fig. 157, fig. 21.5, fig. 120, fig. 121, fig. 132, fig. 136, fig. 154, fig. 156.1, fig. 157,
fig. 166 , fig. 167, fig. 175, fig. 193.1,fig. 214 i mnoge druge. fig. 166, fig. 167, fig. 175, fig. 193.1, fig. 214 and many others.

111
ADNAN BUSULADŽIĆ

u našoj zbirci grčkih slikanih keramičkih posuda ne posto- There are no depictions of the winged horse pegasus1202
ji predstava hibridnog konja pegaza,1201 iako je on prisutan u in our collection of painted Greek vases, though he is to be
ovoj vrsti arheološkog materijala. u analiziranim predmetima found on vases elsewhere. Among the artefacts presented in
koji su prezentirani u ovom radu pegaz je prikazan samo na this book, pegasus appears only on a silver coin (plate 136, fig.
srebrenom novčiću (Tab. 136, sl. 2), te na jednom bronzanom 2) and a bronze finger ring (plate 147, fig. 2). pegasus, a divine
prstenu (Tab. 147, sl. 2). ovo hibridno biće je predstavljao horse with all the usual features of a horse but with wings,1203
božanskog konja, koji je pored klasičnih elemenata te životinje was the offspring of poseidon1204 and medusa,1205 and lived in
posjedovao i krila.1202 the palace of zeus, for whom he carried thunder and light-
pegaz je bio dijete posejdona1203 i meduze.1204 po rođenju ning. He also lived among the stars as a heavenly horse, and
je otišao u blizinu zeusa, kako bi mu služio i nosio munje i while on earth, a stamp of his foot would cause springs to
gromove. pegaz se nalazi i u sazviježđu, a dok je bio na zemlji gush.1206 The earliest figures of pegasus are on proto-corin-
udarcem kopitom je otvarao mnogobrojne izvore.1205 Njegove thian painted vases.1207
najstarije predstave zabilježene su upravo na protokorintskim The myth of pegasus is bound up with bellerophon,1208
slikanim vazama.1206 son of Sisyphus’ son Glaucus of corinth and eurymede,1209
pegaz je bio u mitologiji direktno povezan sa belerofon- who alone was able to bridle the immortal horse.1210 Together,
tom.1207 Samo je belerofont uspio da zauzda božanskog ko- bellerophon and the immortal pegasus performed many great
nja.1208 on je bio sin Glauka iz Korinta, Sizifovog sina i euri- deeds.1211 besides pegasus, there were other immortal winged
mede.1209 belerofont je uz pomoć pegaza učinio mnoga velika horses1212 who were never wearied.1213 Among them were the
djela, jer je ovaj konj bio besmrtan.1210 pored pegaza, zabilježeni four fire-breathing horses who drew the chariot of Helios:
su i drugi krilati konji,1211 božanskog karaktera koji se nikada pyrois, eous, Aethon and phlegon.1214 Another horse, dating
ne umaraju.1212 među krilatim konjima poznati su i piroj, eos, from the Greco-Hellenistic period, though a mortal one, was
eton i Flegon, koji su imali plameni dah, a vukli su Helijevu bucephalus, the horse of Alexander the Great.1215
kočiju.1213 Konj iz grčkohelenističke tradicije, čije je ime ostalo The centaurs1216 were mythical hybrid beasts that were
poznato do danas je bukefal, konj Aleksandravelikog.1214 half-human, half-horse,1217 frequent companions of the mae-
od mitskih hibridnih bića, koja su bila poluljudi poluko- nads, Sileni and Satyrs in dionysian processions.1218 winged
nji u antičkom periodu su zabilježeni i kentauri,1216 koji su
1215
horses, too, often accompanied dionysos, and also poseidon,
često i pratioci menada, Silena i Satira u dionisijevskim pro- as depicted on Greek vases.1219
cesijama.1217 zbog svega rečenog krilati konji su česta pratnja

1202
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 272.
1201
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 272. 1203
m. milićević bradač 2003, 380 and 383.
1202
m. milićević bradač 2003, 380 i 383. 1204
p. persano 2017, 332.
1203
p. persano 2017, 332. 1205
d. Srejović – A. cermanović 2004, 98.
1204
d. Srejović – A. cermanović 2004, 98. 1206
d. Srejović – A. cermanović 2004, 487.
1205
d. Srejović – A. cermanović 2004, 487. 1207
d. Srejović – A. cermanović 2004, 324-325.
1206
d. Srejović – A. cermanović 2004, 324-325. 1208
R. Graves 2008, 226, N. A. Kun 2004, 128-132.
1207
R. Grevs 2008, 226, N. A. Kun 2004, 128-132. 1209
N. A. Kun 2004, 128.
1208
d. Srejović – A. cermanović 2004, 78. 1210
d. Srejović – A. cermanović 2004, 78.
1209
N. A. Kun 2004, 128. 1211
S. osvald 1980, 80-81.
1210
S. osvald 1980, 80-81. 1212
d. Srejović – A. cermanović 2004, 486.
1211
d. Srejović – A. cermanović 2004, 486. 1213
d. Srejović – A. cermanović 2004, 329 and 421.
1212
d. Srejović – A. cermanović 2004, 329 i 421. 1214
d. Srejović – A. cermanović 2004, 456.
1213
d. Srejović – A. cermanović 2004, 456. 1215
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 258.
1214
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 258. 1216
J. Garbsch 1982, 35.
1215
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 1217
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
gie, II, 1890-1897, 1032-1088, Ausführliches lexikon der Griech- gie, II, 1890-1897, 1032-1088, Ausführliches lexikon der Griech-
ischen und Römischen mythologie III, 1897.-1902, 898. ischen und Römischen mythologie III, 1897-1902, 898.
1216
J. Garbsch 1982, 35. 1218
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 272.
1217
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 272. 1219
p. persano 2017, 329-352.

112
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Cattle
i posejdona i dionisa, a što je često vidljivo upravo na grčkim (Plate 26, figs. 1 and 2, Plate 29, fig. 4)
slikanim vazama.1218
Images of cattle are of particular interest on account of the way
they were perceived. many of the animals depicted on painted
Govedo Greek vases are symbolic or mythological beings associated
(Tab. 26, sl. 1 i 2, Tab. 29, sl. 4)
with a variety of legends and cults. The museum collection
prikazi goveda su posebno zanimljivi iz aspekta odnosa pre- discussed in this book includes wild animals such as serpents,
ma ovoj životinji. Naime, mnogobrojne životinje koje su bile swans, tigers, lions, panthers (leopards), and doves, which
prikazane na grčkim slikanim posudama predstavljaju sim- are principally of symbolic or religious significance. Horses,
bolična ili mitološka bića povezana sa različitim legendama roosters and ducks, though domestic animals, also have deep
i kultovima. I u muzejskoj kolekciji koja je predmet obrade u symbolic meaning. Images of cattle are in a different category
ovom radu postoje divlje životinje poput zmije, labuda, tigra, in this regard. They were very important for the production of
lava, pantere, pegaza, goluba, koje primarno imaju simbolični milk and dairy produce, the making of which is depicted on
ili kultni značaj. pored ovih zabilježeni su i prikazi konja, pi- painted vases and on figures dating back to the bronze Age,
jetla, patke, koji pripadaju kategoriji domaćih životinja, ali sa found on the islands of lesbos and lemnos.1220
dubokim simboličkim značenjem. Specifičnost u odnosu na Among cattle, the bull, as the symbol of strength, had a
ovu tvrdnju pripada prikazivanju goveda. Goveda su imala ve- distinct symbolic and mythological role. cattle are associat-
liki značaj u proizvodnji mlijeka i mliječnih prerađevina. ova- ed with the legend of Apollo and his half-brother Hermes.
kva proizvodna aktivnost zabilježena je upravo na scenama sa Apollo had a herd of cattle which Hermes stole from him,
slikanih keramičkih posuda i figuralnih formi koje se datiraju but when the theft was discovered he mollified Apollo by giv-
još u period bronzanog doba, a pronađeni su na otocima lez- ing him the lyre, Hermes’ invention. For this he was reward-
bos i lemnos.1219 ed by Apollo, who allowed him to keep the cows.1221 cattle,
Kada govorimo o govedima, posebnu simboličnu i mito- and bulls in particular, often feature on Greek vases, as sac-
lošku ulogu je imao bik kao simbol snage. Goveda se vežu i rificial animals. bulls were expensive and highly valued, and
za legendu o Apolonu i njegovom polubratu Hermesu. Apo- as such an appropriate sacrifice to the gods.1222 Greek reliefs
lon je imao stado goveda koje mu je pokušao ukrasti Hermes. and sculpture also attest to their religious symbolism.1223 zeus
Nakon što su se pomirili, Apolon je Hermesu dao nadzor nad himself even took the form of a bull.1224 cattle – especially
krdom goveda.1220 Goveda, posebno bikovi su bili razmjerno cows, in this case – were a symbol of the wealth of an individ-
čest prikaz na grčkim slikanim posudama, gdje su prikaziva- ual, and were thus associated with rulers and local strong men
ni kao žrtvene životinje. Naime, bikovi su posigurno kao vrlo as well as gods who owned cattle.1225
dragocijene i skupocijene životinje bili prikladni da budu na- our museum collection has no artefacts bearing direct ev-
mijenjeni žrtvovanju u čast bogova.1221 ovakvu religijsku sim- idence of milk production, but a number with scenes of Her-
boliku goveda potvrđuju i reljefna i skulptorska grčka ostvare- acles’ battle with the cretan bull (plate 26, figs. 1 and 2), as
nja.1222 u obliku bika prikazivan je čak i sam zeus.1223 Goveda, well as a fragmentary pastoral scene of cows being guarded
posebno krave su bile i simbol bogatstva i materijalne moći (plate 29, fig. 4).
pojedinaca, te su neizostavno vezane za vladare, lokalne moć-
nike i bogove, koji su posjedovali i ove životinje.1224
u našoj muzejskoj zbirci ne postoje primjeri koji neposred-
no potvrđuju proizvodnju mlijeka, ali na nekoliko primjeraka

1218
p. persano 2017, 329-352.
1219
S. p. morris 2014, 205-223. 1220
S. p. morris 2014, 205-223.
1220
A. busuladžić 2017, 124. 1221
A. busuladžić 2017, 124.
1221
G. ekroth 2014, 153-174, d. Srejović – A. cermanović 2004, 114. 1222
G. ekroth 2014, 153-174, d. Srejović – A. cermanović 2004, 114.
1222
J. boardman 1995, fig. 145, fig. 156.2. 1223
J. boardman 1995, fig. 145, fig. 156.2.
1223
d. Srejović – A. cermanović 2004, 155. 1224
d. Srejović – A. cermanović 2004, 155.
1224
d. Srejović – A. cermanović 2004, 94. 1225
d. Srejović – A. cermanović 2004, 94.

113
ADNAN BUSULADŽIĆ

Eagles
se može vidjeti scena na kojoj je prikazano govedo odnosno (Plate 14, figs. 3 and 4, Plate 15, figs. 1, 2 and 3, Plate 44, fig. 5)
bik u borbi sa Herkulom (Tab. 26, sl. 1 i 2), te fragmentirana
pastirska scena čuvanja krava (Tab. 29, sl. 4). The eagle was associated with several gods of the Greek pan-
theon, and features on painted vases, as a figure in its own ri-
ght or part of wider scenes. Among Greek myths in which an
Orao eagle appears is that of Gordias, mythical founder of phrygia,
(Tab. 14, sl. 3 i 4, Tab. 15, sl. 1, 2 i 3, Tab. 44, sl. 5)
who, when an eagle landed on his ox-cart, took it as a sign that
Kada govorimo o prikazima i širim scenama na kojima se he would become king.1226 The eagle is also associated with
prikazuje ova ptica na slikanim posudama, poznato je da je prometheus, who sought to trick zeus,1227 and was punished
orao povezivan sa više bogova iz reda grčkog panteona. Iz sfe- by being bound to a stake, where the caucasian eagle was set
re grčke mitologije poznata je tradicija o Gordiju, mitskom to peck out his liver day in day out. when Heracles set out
osnivaču frigijske države i grada Gordiona, kome je orao do- to free prometheus, he killed the eagle.1228 A similar tale of
nio najavu da će postati kralj.1225 orao se veže i za prometeja an eagle as the instrument of a severe punishment is that of
kome je zeus1226 slao orla da mu kljuje jetru svaki dan u znak Tityos, son of zeus and elare, who assaulted zeus’s mistress,
kazne. ovog orla je ubio Herakle.1227 Slična priča o orlu kao the goddess leto, whereupon zeus sent eagles (or vultures) to
životinji koja je izvršavala surovu kaznu kljuvanja utrobe čo- tear at Tityos’ liver and bowels.1229 zeus1230 was helped by an
vjeka vezana je i za Titija, sina zeusa i elare. zbog drskog eagle when he abducted the Trojan prince Ganymede;1231 or,
ponašanja prema boginji leto, zeus je poslao orla da ga ka- in another version, zeus took on the form of an eagle in order
zni.1228 povezanost sa zeusom1229 iskazuje se i činjenicom da to abduct the young prince. As a result of this, Ganymede
je orao bio pomoćnik zeusa u otmici Ganimeda.1230 prema and the eagle each have a place in the stars, as the constellati-
drugoj priči sam zeus se pretvorio u orla da bi izvršio ovaj ons Aquarius and Aquila respectively. The love story of zeus,
zadatak. Ganimed i orao zbog ove priče imaju svoje mjesto u Ganymede1232 and the eagle features on Greek vases.1233 The
zvijezdama kao sazviježđa vodolije i orla. ova ljubavna priča eagle also features when zeus’s lover the nymph Aegina1234
vezana za zeusa, Ganimeda1231 i orla prikazivana je i na grč- was to be abducted and taken to the island that was named
koj slikanoj keramici.1232 Ista uloga orla – otmičara bila je re- after her.1235 In another of zeus’s amorous ventures, his pursuit
zervirana i u slučaju kada je trebalo oteti zeusovu ljubavnicu, of Nemesis, he asked Aphrodite1236 to take on the form of an
nimfu eginu,1233 i dovesti je na ostrvo koje je dobilo ime po eagle and to turn him into a swan. The noble Nemesis1237 took
njoj.1234 u svrhu ostvarenja svojih ljubavnih pothvata, zeus je pity on the swan, whereupon zeus took advantage of his dis-
zamolio Afroditu1235 da se pretvori u orla i da proganja njega, guise to couple with her.1238
zeusa, koji se pretvorio u labuda. plemenita Nemeza1236 se sa- zeus was not the only god to take on the form of a bird.
žalila na labuda i prihvatila ga, što je zeus iskoristio i obljubio The tale of Apollo1239 relates that cleinis, a pious inhabitant of
je.1237 S temom pretvaranja bića bilježi se i priča o Apolonu1238 mesopotamia, wished to introduce the custom of sacrificing

1225
d. Srejović – A. cermanović 2000, 99. 1226
d. Srejović – A. cermanović 2000, 99.
1226
Ausführliches lexikon der griechischen und rmischen mythologie 1227
Ausführliches lexikon der griechischen und rmischen mythologie
1936, 641-758. 1936, 641-758.
1227
d. Srejović – A. cermanović 2000, 156 i 362 i 363. 1228
d. Srejović – A. cermanović 2000, 156 and 362 and 363.
1228
d. Srejović – A. cermanović 2004, 420. 1229
d. Srejović – A. cermanović 2004, 420.
1229
J. chevalier – A. Gheerbrant 1983, 459. 1230
J. chevalier – A. Gheerbrant 1983, 459.
1230
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 391. 1231
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 391.
1231
mnogobrojne skulpture to i potvrđuju. J. brunšmid 1903./04, 224. 1232
Numerous sculptures corroborate this. J. brunšmid 1903/04, 224.
1232
d. Srejović – A. cermanović 2004, 91. 1233
d. Srejović – A. cermanović 2004, 91.
1233
d. Srejović – A. cermanović 2004, 159. 1234
d. Srejović – A. cermanović 2004, 159.
1234
d. Srejović – A. cermanović 2004, 123. 1235
d. Srejović – A. cermanović 2004, 123.
1235
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen- 1236
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen-
schaft 1894, 2729-2787. schaft 1894, 2729-2787.
1236
A. busuladžić 2017, 160. 1237
A. busuladžić 2017, 160.
1237
d. Srejović – A. cermanović 2004, 282. 1238
d. Srejović – A. cermanović 2004, 282.
1238
lImc 2/1, 1984, 183-363. 1239
lImc 2/1, 1984, 183-363.

114
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

i Klinidu, pobožnom stanovniku mesopotamije. Njegovi su asses to Apollo, but threatened by Apollo1240 he desisted; his
sinovi protiv volje Apolona1239 pokušali da mu prinesu žrtvu sons, however, did not,1241 angering Apollo, who roused asses
u obliku magarca. voljom Apolona1240 magarci su se razjarili i to attack cleinis’s entire family, but relented when they begged
napali cijelu porodicu Klinida. Sažalivši se na molbe članova for mercy, and transformed cleinis into an eagle.1242 merops,
porodice, Apolon je Klinida pretvorio u orla.1241 I kralja otoka king of Kos, mourning the loss of his wife, was turned into an
Kosa, meropa, boginja Hera je pretvorila zbog njegove tuge eagle by Hera,1243 who took pity on him1244 and placed him
za suprugom u orla.1242 milostiva Hera1243 ga je prenijela među among the stars.1245 The famous hero Heracles1246 once prayed
zvijezde.1244 I čuveni heroj Heraklo1245 zamolio je zeusa da to zeus to grant Telemon a son, and in response zeus sent an
kralju Ajantu podari snažnog sina. Kao pozitivno znamenje eagle, aietos, as a sign. Heracles then bade the parents to name
zeus je poslao orla.1246 their son Aias (Ajax) after the eagle.1247
Grčki historičar Ksenofon svjedoči činjenicu da je zlatni Another tale from Greek mythology is that of the youth
orao bio obilježje perzijske agresorske vojske, koja je ratovala periclymenos, a grandson of poseidon,1248 whose standard was
sa Grcima.1247 an eagle, and who was able to take on different forms, in one
u grčkoj mitologiji postoji i priča o mladiću perklimenu, of which he was killed by Heracles.1249 The mythical King
posejdonovom1248 unuku koji je imao obilježja orla, a ustrijelio periphas of Attica is also associated with the eagle, for when
ga je Herakle. 1249 I ime drevnog kralja Atene perifanta se veže zeus was angered by the people of Attica who honoured the
za ovu pticu. Naime, nakon što je Apolon1250 umolio zeusa, king as a god, Apollo1250 prayed to zeus not to destroy him;
ovaj ga je pretvorio u orla, a u istu životinju je pretvorena i nje- zeus agreed, and Apollo turned the king into an eagle, and his
gova supruga, koja je željela da bude u blizini muža.1251 zbog wife into a vulture, so she could remain with her husband.1251
njegove pobožnosti zeus je odlučio da orao bude kralj svih In recognition of periphas’ piety, zeus resolved that the eagle
ptica,1252 te da čuva njegov skiptar i da boravi pored njegovog should be the king of the birds,1252 appointed him the keeper
prijestola.1253 ovo je ujedno i početak povezivanja orla sa zeu- of his sceptre, and set him beside his throne.1253 Thus began the
som.1254 od vI stoljeća stare ere pokraj zeusa ili na njegovom association of the eagle, the Aitos dios, with zeus.1254 From
skiptru se prikazuje orao.1255 on upoznaje ljude sa njegovom the 6th century bce an eagle was depicted alongside zeus or
voljom.1256 o orlovoj ulozi glasnika saznajemo i u sačuvanoj on his sceptre,1255 and served as his personal messenger.1256 The

1239
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen-
schaft 1895, 2-11. 1240
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen-
1240
Ausführliches lexikon der griechischen und rÖmischen mythologie schaft 1895, 2-11.
1884.-1886, 422-467. 1241
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen-
1241
d. Srejović – A. cermanović 2004, 211. schaft 1895, 2-11.
1242
Ausführliches lexikon der griechischen und rÖmischen mythologie 1242
d. Srejović – A. cermanović 2004, 211.
1884-1886, 2075-2133. 1243
Ausführliches lexikon der griechischen und römischen mythologie
1243
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen- 1884-1886, 2075-2133.
schaft, 1912, 370-403. 1244
paulys wissowa Real-encyclopädie der classischen Altertumswissen-
1244
d. Srejović – A. cermanović 2004, 262. schaft, 1912, 370-403.
1245
Ausführliches lexikon der griechischen und rÖmischen mythologie, 1245
d. Srejović – A. cermanović 2004, 262.
I 1894, -1886, 2253-2297. 1246
Ausführliches lexikon der griechischen und römischen mythologie, I
1246
d. Srejović – A. cermanović 2004, 10. 1894-1886, 2253-2297.
1247
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 392. 1247
d. Srejović – A. cermanović 2004, 10.
1248
Ausführliches lexikon der griechischen und rÖmischen mythologie 1248
Ausführliches lexikon der griechischen und römischen mythologie
1902-1909, 2788-2897. 1902-1909, 2788-2897.
1249
o Heraklu: A. busuladžić 2017, 164-168. 1249
For Heracles see A. busuladžić 2017, 164-168.
1250
A. busuladžić 2017, 126-130. 1250
A. busuladžić 2017, 126-130.
1251
d. Srejović – A. cermanović 2000, 335. 1251
d. Srejović – A. cermanović 2000, 335.
1252
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 391. 1252
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 391.
1253
d. Srejović – A. cermanović 2000, 336. 1253
d. Srejović – A. cermanović 2000, 336.
1254
p. Grison 1989, 459. 1254
p. Grison 1989, 459.
1255
d. Srejović – A. cermanović 2004, 161. 1255
d. Srejović – A. cermanović 2004, 161.
1256
J. chevalier – A. Gheerbrant 1983, 460. 1256
J. chevalier – A. Gheerbrant 1983, 460.

115
ADNAN BUSULADŽIĆ

grčkoj književnosti. Tako se orao kao zeusov glasnik spominje eagle as messenger is recorded in Greek literature, notably in
u glasovitoj Ilijadi.1257 the famous Iliad.1257
uz zeusovo ime orao se veže i svjedočanstvom da su na Another connection between zeus and the eagle is found
njegovom žrtveniku na kultnom mjestu na planini likeji u in the account that two pillars surmounted by golden eagles
Arkadiji bila podignuta dva stuba na kojima su bili zlatni orlo- were erected on the altar to zeus on mt. lykaion in Arca-
vi.1258 zeus je u znak kazne u orla pretvorio i mladića egolija, dia.1258 zeus punished young egolius for violating the sanctity
jer je oskrnavio svetost njegove pećine sa božanskim pčela- of his cave inhabited by divine bees,1259 by turning him into an
ma.1259 u svojstvu preobrazbe u orla se spominje i Nis, kralj eagle. Nisus, King of megara, was also turned into an eagle.1260
megare koji je pretvoren u ovu pticu.1260 The unmarked grave of the demi-god and hero Theseus1261
od grčkih tradicija poznata je i ona o heroju i polubogu was discovered by an eagle pecking at the spot and scratch-
Tezeju1261 čiji je grob, s obzirom da nije bio obilježen, prona- ing the ground with its claws. This was seen as a sign, and
đen zahvaljujući kljucanju orla i grebanju kandžama po tlu. the mortal remains of the hero were found and reburied in
ovo je ispravno protumačeno kao znamenje i tako je grob Athens.1262 An eagle also provided a sign to Galeotes, son of
junaka pronađen i zemni ostaci sahranjeni u Ateni.1262 u Apollo, and Thelmissus, said by some to be a Hyperborean,
kontekstu proroštva orao se spominje i kao životinja koja je when they sailed, one east and one west: Apollo told them to
krađom mesa uputila Galeota, sina Apolonovog, i Telemisa set up an altar where an eagle snatched away the meat as they
Hiperborejca kuda da se upute i gdje da se nasele.1263 were sacrificing.1263
u grčku mitologiju spada i priča o pandareju čija se kćer Another Greek myth relates that a daughter of pandareus’
posvađala s mužem. Svađa je bila tolika da je cijeloj porodici quarrelled so fiercely with her husband that the whole family
prijetila propast. zbog toga ih je zeus pretvorio u ptice. među was endangered, so zeus turned them all into birds – pan-
njima i pandareju u orla.1264 dareus himself into an eagle.1264
u zbirci koja je predmet ove analize zabilježeni su slučajevi The Greek historian Xenophon recorded that a gold ea-
prikaza orla na beotskoj geometrijskoj keramici više u stili- gle was the standard of the persian army which waged war
ziranoj formi (Tab. 14, sl. 4 i Tab. 15, sl. 1, 2 i 3), te jedan against the Greeks.1265
fragmentirani primjerak, također beotske crvenofiguralne ke- The collection discussed in this book includes examples of
ramike, sa prikazom hibridnog bića pola orla - pola lava (Tab. stylised eagles on boeotian Geometric pottery (plate 14, fig.
44, sl. 5). 4 and plate 15, figs. 1, 2 and 3), and one boeotian red-fig-
ure potsherd depicting a hybrid creature, half eagle, half lion
(plate 44, fig. 5).
Pas
(Tab. 29, sl. 4, Tab. 44, sl. 5)

Kao jedna od prvih odomaćenih životinja, pas je bio česta ži-


Dogs
(Plate 29, fig. 4, Plate 44, fig. 5)
votinja u grčkom društvu. Njegove osobine, vjernost, instinkt
čuvanja, ali i oštrina i opasnost, bili su prepoznati, te je pove- As one of the first animals to be domesticated, dogs were
zivan sa različitim religijskim tradicijama. Neizostavno je ova common in Greek society. Known for their fidelity and
činjenica uzrokovala njegovo prikazivanje na grčkim slikanim their guarding instincts, but also for their ferocity, they are
posudama, kakav je slučaj i na našim primjercima.
1257
Homer Ilijada, 24, 308-321. For Homer see J. latacz 2004.
1258
d. Srejović – A. cermanović 2004, 161.
1257
Homer Ilijada, 24, 308-321. o Homeru vidi: J. latacz 2004. 1259
d. Srejović – A. cermanović 2004, 198.
1258
d. Srejović – A. cermanović 2004, 161. 1260
d. Srejović – cermanović 2004, 292.
1259
d. Srejović – A. cermanović 2004, 198. 1261
Ausführliches lexikon der griechischen und römischen mythologie,
1260
d. Srejović – cermanović 2004, 292. 1919, 678-712.
1261
Ausführliches lexikon der griechischen und römischen mythologie, 1262
d. Srejović – A. cermanović 2004, 405.
1919, 678-712. 1263
d. Srejović – A. cermanović 2004, 90. Sandin, pär. (2014). Famous
1262
d. Srejović – A. cermanović 2004, 405. Hyperboreans. Nordlit. 205. 10.7557/13.3175.
1263
d. Srejović – A. cermanović 2004, 90. 1264
d. Srejović – A. cermanović 2004, 9.
1264
d. Srejović – A. cermanović 2004, 9. 1265
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 392.

116
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

među najpoznatijim psima je Arg, odisejev pas, poznat associated with a variety of religious traditions, and were
po svojoj vjernosti.1265 pas je kao žrtvena životinja posvećivan therefore depicted on Greek vases, as is the case with some
bogu Areju.1266 u svakodnevnom životu psi su već tada ko- examples in our collection.
rišteni i u lovu, kao ispomoć. ova uloga zabilježena je i kod one of the best known dogs is Argus, odysseus’s faith-
boginje Artemide koja je imala svoje lovačke pse koji su je ful hound.1266 As a sacrificial animal, dogs were sacred to the
neprestano pratili.1267 uz Artemidino ime se veže i nimfa bri- god Areus.1267 In everyday life, including that of the gods,
tomartida koja je također bila okružena lovačkim psima.1268 they were used in hunting, as recorded in the case of Arte-
Koliko je pas bio neizostavan pratilac Artemide govori i priča mis, whose hunting dogs were her constant attendants,1268
o prokridi, koja se nakon ljubavnih problema priključila Arte- and which were kept on a leash by her close companion, the
midinom društvu,1269 a boginja je darovala kopljem i psom.1270 nymph britomartis.1269 one version of the story of procris,
u kontekstu lova poznata je i činjenica da je zeus nakon lova daughter of a king of Athens, is that, having marital troubles,
uvijek pretvarao psa u kamen.1271 pas se veže i za kult boga she joined Artemis,1270 by whom she was given a javelin and
liječništva Askelpija čiji je jedan od atributa bio i pas.1272 u ču- a dog, laelaps, whom no quarry could escape.1271 procris gave
varskoj službi pas je zabilježen i kao strašni čuvar goveda Ifikla the dog to her husband, who sent him in pursuit of a terrifying
iz Filake,1273 ali i nemoćne male djece.1274 u službi čuvara vrata fox, but zeus turned both laelaps and the fox to stone.1272
zlatni i srebreni psi se spominju i kod Alkinoja, posejdonovog dogs are associated with the cult of Asclepias, god of heal-
unuka.1275 zlatnog psa je posjedovao i sam zeus, koga je ukrao ing, one of whose attributes was a dog.1273 A fierce dog guard-
pandarej, sin Hermesa.1276 među mitološkim scenama pasa ed the cattle of Iphicles of phylace,1274 but dogs also occur as
ističe se i prikaz dvoglavog psa čuvara ortara.1277 Sličnu formu the guardians of helpless infants.1275 A pair of watchdogs were
u grčkoj tradiciji, koja je neozostavno bila prisutna i u grčkoj crafted of gold and silver by Hephaistos for the palace of King
likovnoj umjetnosti je svakako i prikaz višeglavog psa Kerbe- Alcinous, a grandson of poseidon.1276 zeus himself owned a
ra, čuvara ulaza u podzemni svijet.1278 okrutnost pseće naravi golden dog, which was stolen by pandareus, Hermes’ son.1277
opisuje i sačuvana tradicija o linu, sinu Apolona i psamate, The two-headed guard dog orthros also figures in mytholog-
koja ga je napustila, te su ga ovčarski psi rastrgali. u spomen ical scenes,1278 as does the many-headed cerberus, guardian of
na taj događaj ubijani su svi psi koji su se našli na ulici na taj the entry to the underworld.1279 The fierce side of the canine
dan.1279 uz brutalnost pseće naravi veže se i predanje o Akteo- nature is expressed in the tale of linus, son of Apollo and psa-
nu kojeg su vlastiti lovački psi rastrgali.1280 Ista sudbina zade- mathe, who was torn apart by sheepdogs when his shepherd
sila je i Trasa, sina kralja Anija koji je vladao delosom, zbog foster-parents left him unattended. every dog that was on
čega je na otoku delu bilo zabranjeno držanje pasa,1281 kao i the street on that day was killed, in memory of the event.1280
ljepoticu leukonu koju su rastrgali razjareni psi njenog mu- Actaeon was torn apart by his own hunting dogs after be-
ža.1282 psećom kožom, koja je odgovarala njegovom karakteru ing turned into a stag.1281 Thasos, son of King Anius of delos,
was also devoured by dogs, after which it was prohibited to
1265
d. Srejović – A. cermanović 2004, 44.
1266
d. Srejović – A. cermanović 2004, 49.
1267
d. Srejović – A. cermanović 2004, 54-55. 1266
d. Srejović – A. cermanović 2004, 44.
1268
d. Srejović – A. cermanović 2004, 83. 1267
d. Srejović – A. cermanović 2004, 49.
1269
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 476-477. 1268
d. Srejović – A. cermanović 2004, 54-55.
1270
d. Srejović – A. cermanović 2004, 202 i 361. 1269
d. Srejović – A. cermanović 2004, 83.
1271
d. Srejović – A. cermanović 2004, 29. 1270
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 476-477.
1272
d. Srejović – A. cermanović 2004, 57. 1271
d. Srejović – A. cermanović 2004, 202 and 361.
1273
d. Srejović – A. cermanović 2004, 80, 252. 1272
d. Srejović – A. cermanović 2004, 29.
1274
d. Srejović – A. cermanović 2004, 50. 1273
d. Srejović – A. cermanović 2004, 57.
1275
d. Srejović – A. cermaović 2004, 18. 1274
d. Srejović – A. cermanović 2004, 80, 252.
1276
d. Srejović – A. cermanović 2004, 318 i 399. 1275
d. Srejović – A. cermanović 2004, 50.
1277
d. Srejović – A. cermanović 2004, 94. 1276
d. Srejović – A. cermaović 2004, 18.
1278
m. Sanader 1986. 1277
d. Srejović – A. cermanović 2004, 318 and 399.
1279
d. Srejović – A. cermanović 2004, 237-238. 1278
d. Srejović – A. cermanović 2004, 94.
1280
d. Srejović – A. cermanović 2004, 15. 1279
m. Sanader 1986.
1281
d. Srejović – A. cermanović 2004, 33. 1280
d. Srejović – A. cermanović 2004, 237-238.
1282
d. Srejović – A. cermanović 2004, 204. 1281
d. Srejović – A. cermanović 2004, 15.

117
ADNAN BUSULADŽIĆ

bio je zagrnut i makedon, eponimni heroj makedonije, sin keep dogs on the island;1282 and so was the beautiful leucona,
zeusa i Tije.1283 pas je u grčkoj predaji spomenut i kao biće u who was torn to pieces by her husband’s ravening dogs.1283
koje se pretvara bog Krimis, kako bi se sjedinio sa Trojankom King makedon, son of zeus and Thyia and eponymous hero
egestom.1284 prvobitna mitska uloga psa odnosi se na psiho- of macedonia, wore a dog-skin cloak, as befitted his nature.1284
pompa, koji je čovjeka vodio kroz noć smrti, s obzirom da mu The god crimisus took on the form of a dog in order to couple
je bio pratioc kroz dan života.1285 with the Trojan woman Aegesta.1285 The original mythical role
pas je bio i dio mitraističke tradicije, koja je bila u doticaju of dogs, however, was as psychopomp, guiding people through
sa grčkom kulturom, a što se također u izvjesnoj mjeri mani- the night of death into the afterlife, as they were men’s com-
festiralo u grčkoj umjetnosti.1286 panions in the day of life.1286
Neophodno je naglasiti činjenicu da je pas bio simbol dogs were also part of the mithraic tradition, which was
mnogobrojnih naroda diljem planete, neovisno jednih o dru- in contact with Greek culture, and which manifested itself to a
gim. 1287 certain extent in Greek art.1287 Indeed, dogs were a symbol for
Analiza naših prikaza, iako brojem limitirana, prikazuje many peoples the world over, independently of each other.1288
pse kao pse čuvare stada (Tab. 29, sl. 4), te scenu na keramič- our images of dogs, though few in number, show them
kom fragmentu na kojoj je vidljivo hibridno biće pola orao guarding flocks (plate 29, fig. 4), and in a scene on a potsherd
pola lav, koje napada psa (Tab. 44, sl. 5). showing a hybrid creature, half eagle and half lion, attacking a
dog (plate 44, fig. 5).

Košuta
(Tab. 42, sl. 2) Deer
(Plate 42, fig. 2)
Košuta je također jedna od mnogobrojnih životinja koja je
pronašla svoje mjesto u grčkom likovnom stvaralaštvu, a te- deer are also among the many animals figuring in myth
meljem mitološke tradicije za koju vežu ovu životinju. Košuta and hence depicted in Greek art. As noble wild beasts, deer
se kao plemenita divljač veže i za boginju lova Artemidu, kojoj were among the favourite creatures of Artemis, goddess of
je bila jedna od omiljenih životinja.1288 Artemida je, da bi je the hunt.1289 It was Artemis who turned the virtuous nymph
zaštitila od progona zeusa, čednu Tajgetu preobrazila u ko- Taygete into a hind to protect her from the amorous pursuit
šutu. Tajgeta je kasnije posvetila Artemidi košutu sa zlatnim of zeus; and Taygete later dedicated to Artemis a hind with
rogovima poznatu kao pindar1289 - Kerinejska košuta, koju golden antlers, as told by pindar1290 – the cerynitian Hind,1291
je kasnije savladao Herakle.1290 I sama Artemida se pretva- later captured by Heracles as one of his Twelve labours.1292
rala u košutu kako bi ostvarila zacrtane ciljeve.1291 Artemida Artemis herself would turn into a hind to achieve her aims.1293
je posjedovala i košute koje su se smatrale svetim, te je sva- She also had deer that were regarded as sacred, for whenever
ko njihovo hvatanje izazivalo oštre reakcije boginje.1292 Jedan they were captured, she would react fiercely.1294 The deer was
od Heraklovih poduhvata bio je i hvatanje Artemidine svete also sacred to Apollo.1295 A doe has sometimes been depicted
košute.1293 I za Apolona se također veže košuta, koja je bila
jedna od njegovih svetih životinja.1294 u nekoliko slučajeva 1282
d. Srejović – A. cermanović 2004, 33.
1283
d. Srejović – A. cermanović 2004, 204.
1283
d. Srejović – A. cermanović 2004, 243. 1284
d. Srejović – A. cermanović 2004, 243.
1284
d. Srejović – A. cermaović 2004, 218. 1285
d. Srejović – A. cermaović 2004, 218.
1285
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 476. 1286
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 476.
1286
d. Srejović – A. cermanović 2004, 271. 1287
d. Srejović – A. cermanović 2004, 271.
1287
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 476-480. 1288
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 476-480.
1288
d. Srejović – A. cermanović 2004, 55 i 376. 1289
d. Srejović – A. cermanović 2004, 55 and 376.
1289
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 287. 1290
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 287.
1290
d. Srejović – A. cermanović 2004, 397, 462, 463 i 469. 1291
d. Srejović – A. cermanović 2004, 397, 462, 463 and 469.
1291
d. Srejović – A. cermanović 2004, 21. 1292
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 287, d. Srejović – A. cermanović
1292
d. Srejović – A. cermanović 2004, 3. 2004, 223.
1293
J. chevalier – A. Gheerbrant 1989, 287, d. Srejović – A. cermanović 1293
d. Srejović – A. cermanović 2004, 21.
2004, 223. 1294
d. Srejović – A. cermanović 2004, 3.
1294
d. Srejović – A. cermanović 2004, 40. 1295
d. Srejović – A. cermanović 2004, 40.

118
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

košuta je prikazana i kao hraniteljica nemoćne djece. Tako je suckling helpless infants, as in the case of Heracles’ new-born
košuta hranila Heraklovog sina Telefa, prije nego što ga je on son Telephus, before he was found.1296
pronašao.1295 As a noble beast, the deer was also regarded as a suitable
ova divljač je zbog svoje plemenitosti često imala i ulogu sacrifice.1297
žrtvene životinje.1296 our scene depicts a running deer, with no accompanying
Naša scena prikazuje košutu u trku, bez propratnih sadrža- features that would provide a context for the image (plate 42,
ja, pa je sam kontekst vrlo teško interpretirati (Tab. 42, sl. 2). fig. 2).

Biljni prikazi Plants


(Tab. 7, sl. 4, Tab. 10, sl. 5, Tab. 11, sl. 2, Tab. 12, sl. 3, Tab. (Plate 7, fig. 4, Plate 10, fig. 5, Plate 11, fig. 2, Plate 12,
14, sl. 1, 3 i 4, Tab. 17, sl. 1, Tab. 19, sl. 2, 3 i 4, Tab. 20, sl. 1, fig. 3, Plate 14, figs. 1, 3 and 4, Plate 17, fig. 1, Plate 19,
3 i 4, Tab. 21, sl. 1 i 2, Tab. 22, sl. 2, 3 i 4, Tab. 23, sl. 2, 3 i figs. 2, 3 and 4, Plate 20, figs. 1, 3 and 4, Plate 21, figs. 1
4, Tab. 24, sl. 5, Tab. 27, sl. 5, Tab. 28, sl. 1, 2 i 3, Tab. 29, and 2, Plate 22, figs. 2, 3 and 4, Plate 23, figs. 2, 3 and 4,
sl. 2, 4 i 5, Tab. 31, sl. 4, Tab. 33, sl. 2, Tab. 35, sl. 3, Tab. Plate 24, fig. 5, Plate 27, fig. 5, Plate 28, figs. 1, 2 and 3,
36, sl. 4 i 5, Tab. 38, sl. 1, 2 i 3, Tab. 39, sl. 4, Tab. 40, sl. 2, Plate 29, figs. 2, 4 and 5, Plate 31, fig. 4, Plate 33, fig. 2,
Tab. 41, sl. 1, 4 i 5, Tab. 44, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 45, sl. 2-6) Plate 35, fig. 3, Plate 36, figs. 4 and 5, Plate 38, figs. 1, 2
and 3, Plate 39, fig. 4, Plate 40, fig. 2, Plate 41, figs. 1, 4
biljni motivi bili su zastupljeni na mnogobrojnim predmeti- and 5, Plate 44, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 45, figs. 2-6)
ma različitih drevnih kultura. predstavljali su različite simbole
sunčeve energije, života, te različitih asocijacija koje se mogu plant motifs feature on a great many artefacts from different
definirati kao kozmo-biološke.1297 Kada govorimo o biljnim ancient cultures, as symbols of solar energy, life, and other
prikazima na predmetima naše zbirke onda se može konsta- associations that may be defined as cosmo-biological.1298 As
tirati da je spektar prikazanih biljnih vrsta relativno limitiran. regards artefacts in our collection, the range of plant species
Naime, analiza naših slikanih posuda može dati opći zaklju- featured is relatively limited. It is apparent from analysis of
čak da su biljni motivi najčešće imali sekundaran dekorativni our painted vases that plant motifs are generally of a secon-
karakter, te su u tom kontekstu prikazivane palmete (Tab.14, dary, decorative nature. These include the palmette (plate14,
sl. 3 i 4, Tab. 23, sl. 2, Tab. 29, sl. 2, Tab. 33, sl. 2, Tab. 35, sl. figs. 3 and 4, plate 23, fig. 2, plate 29, fig. 2, plate 33, fig. 2,
3, Tab. 39, sl. 4, Tab. 41, sl. 1, 4 i 5, Tab. 44, sl. 2, Tab. 45, sl. plate 35, fig. 3, plate 39, fig. 4, plate 41, figs. 1, 4 and 5, plate
2-6), palmino drvo (Tab. 40, sl. 2), akantov list (Tab. 44, sl. 3 i 44, fig. 2, plate 45, figs. 2-6), palm tree (plate 40, fig. 2), acan-
4), bršljanov list (Tab. 22, sl. 2, Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 24, sl. 5, thus leaves (plate 44, figs. 3 and 4), ivy leaves (plate 22, fig. 2,
Tab. 27, sl. 5, Tab. 28, sl. 1 i 2, Tab. 31, sl. 4, Tab. 44, sl. 1, 2, 3 i plate 23, figs. 3 and 4, plate 24, fig. 5, plate 27, fig. 5, plate 28,
4), lotosovi pupoljci (Tab. 28, sl. 1, 2 i 3), lovor (Tab. 29, sl. 4 i 5, figs. 1 and 2, plate 31, fig. 4, plate 44, figs. 1, 2, 3 and 4), lotus
Tab. 36, sl. 4 i 5), rozete (Tab. 7, sl. 4, Tab. 17, sl. 1, Tab. 19, sl. buds (plate 28, figs. 1, 2 and 3), bay laurel (plate 29, figs. 4 and
2, 3 i 4, Tab. 20, sl. 1, 3 i 4, Tab. 21, sl. 1 i 2, Tab. 22, sl. 3 i 4), 5, plate 36, figs. 4 and 5), rosettes (plate 7, fig. 4, plate 17, fig.
listovi nedefiniranih biljnih vrsta (Tab. 10, sl. 5, Tab. 11, sl. 2, 1, plate 19, figs. 2, 3 and 4, plate 20, figs. 1, 3 and 4, plate 21,
Tab. 14, sl. 1), močvarnih biljaka (Tab. 12, sl. 3), te šišarka (Tab. figs. 1 and 2, plate 22, figs. 3 and 4), leaves of unidentified plants
38, sl. 1, 2 i 3). (plate 10, fig. 5, plate 11, fig. 2, plate 14, fig. 1), marsh plants
(plate 12, fig. 3), and pine cones (plate 38, figs. 1, 2 and 3).

1295
d. Srejović – A. cermanović 2004, 67 i 408. 1296
d. Srejović – A. cermanović 2004, 67 and 408.
1296
d. Srejović – A. cermanović 2004, 171. 1297
d. Srejović – A. cermanović 2004, 171.
1297
J. chevalier –A. Gheerbrant 1989, 46-47. 1298
J. chevalier –A. Gheerbrant 1989, 46-47.

119
ADNAN BUSULADŽIĆ

Ratničke i lovačke scene Scenes of war and the hunt


(Tab. 10, sl. 3, Tab. 17, sl. 1 i 2, Tab. 22, sl. 1, Tab. 23, (Plate 10, fig. 3, Plate 17, figs. 1 and 2, Plate 22, fig. 1, Plate 23,
sl. 2, 3 i 4, Tab. 26, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4, figs. 2, 3 and 4, Plate 26, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 38, figs. 1, 2, 3
Tab. 39, sl. 4, Tab. 40, sl. 1, 2 i 3, Tab. 42, sl. 4) and 4, Plate 39, fig. 4, Plate 40, figs. 1, 2 and 3, Plate 42, fig. 4)

Na više slikanih vaza iz zbirke zemaljskog muzeja bosne i Scenes of war, warriors and their arms and armour feature on
Hercegovine se nalaze i prikazi vojnih borbi, ratnika i njihove several painted vases in the collection of the National muse-
opreme. ovaj neizostavni segment antičkih Grka prolazio je um of bosnia and Herzegovina. war was a constant feature
kroz različite razvojne faze, koje su se mijenjale ovisno o teh- of life in ancient Greece, and with each new war the Greeks
ničkim i ratno-strateškim dostignućima i stečenim iskustvi- learned from experience, developing both technological and
ma koja su se sticala tokom mnogobojnih ratovanja. Jedan od strategic skills. The shields they carried are among the most
najčešćih prikaza su štitovi koje su koristili. u početku antički common images. At first they used cured animal hides, the
Grci su koristili obrađene životinjske kože, čije su krajeve ve- ends tied around their neck so the hide fell over their left
zali oko vrata, a preko lijevog ramena i ruke je koža visjela. Na shoulder and arm so that it could be quickly and easily pulled
ovaj način je mogla biti brzo korištena u smislu pomjeranja i across for protection, The first shield, the aegis, was also made
zaštite od naprijateljskog djelovanja. od kože je napravljen i of goatskin. In the mycenaean period, a heavily armed warrior
prvi štit, egida. u mikenskom periodu teško naoružani voj- carried a shield large enough to protect his entire body. Such
nik je imao veliki štit koji je pokrivao čitavog nositelja. Kon- shields were made of several pieces of ox-hide sewn together
strukcijski je imao oblik broja 8, a sastavljan je od više komada and gathered in the middle, forming a figure-of eight, and
kože koja je ušivana i zatezana na sredini štita. ovi štitovi su reinforced with criss-cross wooden bars. They were worn on
bili ojačavani drvenim letvicama, koje su polagane vertikalno the back when the army was on the march, and brought to
i horizontalno po štitu. pored ovog tipa štitova, postojali su i the front during battle to protect the body. later shields were
valjkasti štitovi, koji su također pravljeni od životinjskih koža. smaller, circular and somewhat dished, with an armband on
Najčešće je bila riječ o volovskim kožama. Štitovi su se no- the inside through which the left arm was passed. These too
sili na ramenu, a u hodu su bili na leđima. u trenutku borbe were made of leather.1299
povlačili su se sa leđa naprijed, kako bi vojnik bio zaštićen. u The only armour occasionally worn to afford extra pro-
kasnijem periodu štitovi su bili manji i okrugli, malo izbočeni, tection along with the large shield was belly armour. leather
te su imali remenje sa unutrašnje strane, kroz koje se provlačila belts, often faced with metal plaques, were also worn for pro-
lijeva ruka i za koje se štit hvatao. I ovi štitovi su bili također tection. later, as shields became smaller, armour became more
načinjeni od kože.1298 common, consisting of leather faced with metal. The legs were
Kada je riječ o oklopu, on se nosio u kasnijem periodu kada protected by leather greaves held in place by buckles above
je štit smanjen. u periodu velikog štita, oklop je nošen samo the ankle.1300
ponekad oko trbuha. za zaštitu je nošen i kožni pojas, koji je From earliest times ways were devised to protect the head
mogao biti obložen metalnim pločicama. većom upotrebom during battle. This consisted originally of a leather cap edged
manjeg štita, oklopi su češće korišteni i to oni čija je osnova and covered with metal, and adorned with a horsehair plume.
bila koža obložena metalnim dijelovima. Na nogama su kori- Horns might also be fixed to the helmet, which was held in
šteni nazuvci od kože. Nazuvci su se pričvršćivali iznad gle- place by a chinstrap.1301 over time several different types of
žnjeva uz pomoć kopči.1299 metal helmet were developed, which protected not only the
u cilju zaštite vojnika, već od najstarijih vremena se u bor- head but also the cheeks and nose, and which were decorat-
benim aktivnostima tražio način zaštite glave. u početku je to ed in a variety of ways. Such shields feature in our collection
bila kožna kapa, koja je oko ruba imala obruč od kovine. po (plate 17, figs. 1 and 2, plate 22, fig. 1, Tab, 23, figs. 3 and 4).
čitavoj površini kape su bile također metalne aplike. ukrasni Scenes of war on the painted vases in our collection also
detalj – perjanica od konjske strune, zaticala se u kacigu. Na show spears (plate 10, fig. 3, plate 22, fig. 1, plate 23, figs. 2, 3
kacigi su mogli biti pričvršćeni i rogovi. Kaciga se pod bradom
1299
A. musić 1942, 27.
1298
A. musić 1942, 27. 1300
A. musić 1942, 28.
1299
A. musić 1942, 28. 1301
A. musić 1942, 28.

120
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

pričvršćivala remenom.1300 u kasnijem periodu razvija se či- and 4, plate 39, fig. 4, plate 42, fig. 4). These were 2 to 4 metres
tav niz tipova grčkih metalnih kaciga koje su štitile i obrazine in length, with an ashwood shaft and a leaf-shaped blade, and
i nos. ove kacige su imale i čitav niz dekorativnih rješenja. were used to strike.1302
ovakvi tipovi kaciga se i javljaju na našim primjerima (Tab. other scenes show shields in both a military and a
17, sl. 1 i 2, Tab. 22, sl. 1, Tab, 23, sl. 3 i 4). non-military context (plate 17, fig. 2, plate 22, fig. 1, plate 23,
Na scenama koje asociraju na neke ratničke aktivnosti, po- figs. 2, 3 and 4, plate 39, fig. 4, plate 42, fig. 4).
red navedene opreme, na našim slikanim posudama prikazuju Some vases in our collection also feature javelins (plate 38,
se i koplja (Tab. 10, sl. 3, Tab. 22, sl. 1, Tab. 23, sl. 2, 3 i 4, Tab. figs. 1, 2, 3 and 4), a sword (plate 39, fig. 4), and a bow and ar-
39, sl. 4, Tab. 42, sl. 4). ovo oružje je služilo za udaranje. bilo row (plate 40, figs. 1, 2 and 3); and one is even decorated with
je dugo oko 2 do 4 metra. drška je bila od jasenovog drveta sa the scene of an entire battle between Greeks and barbarians
kopljem nataknutim na gornjem kraju.1301 (plate 39, fig. 4).
od vojne opreme na našim primjerima su vidljive i scene The use of cavalry in warfare did not develop until after the
na kojima se vidi i oklop – štitovi koji su bili sastavni segment Homeric period, when larger horses were bred. In the bronze
vojnog sadržaja, ali i van vojnog konteksta (Tab. 17, sl. 2, Tab. Age steppelands, horse-drawn chariots were used in battle,
22, sl. 1, Tab. 23, sl. 2, 3 i 4, Tab. 39, sl. 4, Tab. 42, sl. 4). and appear in a number of scenes in our collection (plate 21,
Na jednoj slikanoj posudi iz naše zbirke razaznajemo i fig. 4, plate 23, figs. 3 and 4, plate 25, 1, 2, 3 and 4). The key
sulice (Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4), te mač (Tab. 39, sl. 4), luk i stri- role in victory or defeat was the clash between military com-
jele (Tab. 40, sl. 1, 2 i 3), dok je kod jednog primjera prikazan manders in their war chariots, using their spears to strike the
čitav boj između Grka i barbara (Tab. 39, sl. 4). enemy. The chariots consisted of a lightweight wooden basket
Na nekoliko scena prikazana su i konjska kola (Tab. 21, with a wooden bar on the front and at the sides. The horses
sl. 4, Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 25, 1, 2, 3 i 4). Konjanici kao rod were yoked side by side to the chariot. military chariots had
vojske u homerovsko doba nisu zabilježeni. Ključnu ulogu two wheels, whereas carts designed to carry goods had four
u dobijanju pobjede ili doživljavanja poraza imao je rezultat (plate 21, fig. 4, plate 23, figs. 3 and 4, plate 25, figs. 1, 2, 3
borbe samih vojskovođa koji su se kretali u bojnim konjskim and 4).1303
zapregama, te koji su u toku kretnje u zaprezi kopljem gađali All these scenes reveal that Greek warriors went into battle
neprijatelja. ova kola su se sastojala od lake drvene stolice na naked, armed only with swords, spears, helmets and shields.1304
dva točka. Imala su ogradu od drveta ili pruća na prednjoj i If they had any other equipment, particularly in real life, it
bočnim stranama. Konji su vezani u jaram koji je bio povezan would consist of a short tunic and greaves.1305
sa kolima. Razlika između bojnih kola i teretnih je bio u broju battle scenes of this kind appear on a great many paint-
točkova. Tako su bojna kola imala dva, a teretna po četiri točka ed potsherds and in sculpture, often depicting scenes known
(Tab. 21, sl. 4, Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4).1302 from Greek literature and myth, such as the battle of the gods
Na svim ovim scenama vidimo da su grčki vojnici u bor- and giants, the battles of patroclus, Achilles and Ajax, and of
bu išli nagi, naoružani samo mačevima, kopljima, šljemovima menelaus.1306 Iconographically, the most common scenes were
i štitovima.1303 Ako su imali drugu opremu ona se odnosila, those known as the Gigantomachia, the Amazonomachia, the
posebno u realnom životu, na kraću odjeću i vidu tunika, te Trojan cycle, and busiris and Heracles, though many other
štitnike za noge.1304 famous wars and heroic events are also depicted.1307
ovakvi prikazi grčkih borbi zabilježeni su kod mnogobroj- In the wider context, there is an interesting depiction of a
nih ulomaka grčke slikane keramike i skulpture. vrlo često ri- warrior in full war panoply on a krater from mycenae, dating
ječ je o scenama poznatim iz grčke književnosti i mitološke ta-
dicije, poput prikaza borbi bogova i Giganata, borbi patrokla,

1302
A. musić 1942, 28.
1300
A. musić 1942, 28. 1303
A. musić 1942, 29-30
1301
A. musić 1942, 28. 1304
J. Ferguson 1973, 21.
1302
A. musić 1942, 29-30 1305
J. laver 1969, 34.
1303
J. Ferguson 1973, 21. 1306
Grupa autora 1977, 27-35.
1304
J. laver 1969, 34. 1307
T. osada 2002, 91-98.

121
ADNAN BUSULADŽIĆ

Ajaksa i Ahila, menelaja i drugih. 1305 u ikonografsko-mito- from the 12th century bce,1308 as well as many other scenes
loškom kontekstu možemo primijetiti da preovladavaju scene of battle, arms and armour, and warriors.1309
borbi koje su poznate kao gigantomahija, amazonomahija, There are also instances of armour worn by certain deities,
trojanski ciklus, buziris i Heraklo i mnogi drugi znameniti such as Athena with her spear and helmet (plate 26, figs. 1,
ratnički ili herojski događaji.1306 2, 3 and 4).
u širem kontekstu zanimljiv prikaz ratnika zabilježen je
i na krateru iz mikene, koji se datira u XII stoljeće stare ere,
a na kome se vide ratnici u punoj ratnoj spremi,1307 ali i niz
Fashion and costume
(Plate 22, fig. 1, Plate 22, figs. 2, 3 and 4, Plate 23, figs. 1, 3
drugih scena na kojima se vidi neposredna borba, ratnička
and 4, Plate 24, figs. 1, 2 3 and 4, Plate 25, figs. 1, 2, 3 and
oprema i vojnici.1308
4, Plate 26, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 27, figs. 1, 4 and 5, Plate
Nekada je ratnička oprema kao sastavni dio, prikazivana i
28, figs. 1, 2 and 3, Plate 29, figs. 2, 3, 4 and 6, Plate 30,
kod pojedinih božanstava, kakva je Atena na kojoj su vidljiva
figs. 1, 2, 3, 4 and 5, Plate 31, figs. 1, 2, 4, 5 and 6, Plate 33,
koplja i kacige (Tab. 26, sl. 1, 2, 3 i 4). figs. 1, 2, 4, 5 and 6, Plate 34, figs. 1, 2, 3, 5, Plate 35, figs.
1, 2, 3, 4, 5, Plate 36, figs. 1, 2, 3, 4 and 5, Plate 37, figs. 1, 2
Prikazi mode i odjeće and 4, Plate 38, figs. 1, 2, 3 and 4, Plate 39, figs. 1, 2, 4, 6,
(Tab. 22, sl. 1, Tab. 22, sl. 2, 3 i 4, Tab. 23, sl. 1, 3 i 4, Tab. Plate 40, figs. 1, 2 and 3, Plate 41, figs. 1, 2, 5, Plate 42, figs.
24, sl. 1, 2 3 i 4, Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 26, sl. 1, 2, 3 i 4, 3 and 5, Plate 43, figs. 2 and 3, Plate 44, figs. 1, 3 and 4 )
Tab. 27, sl. 1, 4 i 5, Tab. 28, sl. 1, 2 i 3, Tab. 29, sl. 2, 3, 4 i
The images on painted vases, statues and figurines illustrate
6, Tab. 30, sl. 1, 2, 3 i 4 i 5, Tab. 31, sl. 1, 2, 4, 5 i 6, Tab. 33,
the garments worn by the ancient Greeks and the hairstyles
sl. 1, 2, 4, 5 i 6, Tab. 34, sl. 1, 2, 3, 5, Tab. 35, sl. 1, 2, 3, 4, 5,
Tab. 36, sl. 1, 2, 3, 4 i 5, Tab. 37, sl. 1, 2 i 4, Tab. 38, sl. 1, 2, 3
that were fashionable at various times. people have worn
i 4, Tab. 39, sl. 1, 2, 4, 6, Tab. 40, sl. 1, 2 i 3, Tab. 41, sl. 1, 2, clothing since prehistoric times, mainly as protection against
5, Tab. 42, sl. 3 i 5, Tab. 43, sl. 2 i 3, Tab. 44, sl. 1, 3 i 4 ) the cold, but also against the sun and excessive heat. At first
people mainly wore animal skins, but later they began to con-
u zbirci grčkih slikanih vaza, ali i predstavljenih skulptura i trive garments that were no longer merely worn for practical
figurina, mogu se determinirati i oblici i načini odijevanja, te but also for aesthetic reasons or as a symbol of the wearer’s
moda vezana za stilove uređenja frizura toga doba. odjeća se status.1310 evidence of this is found in early cultures such as
kroz različite forme koristila od pradavnih vremena. osnovni those of mesopotamia and egypt,1311 and also on crete.1312
i najvažniji razlog njenog korištenja se odnosio na zaštitu ljudi As people learned to spin and weave, cloth began to replace
od nepovoljnih klimatskih uvjeta, hladnoće, ali i pretjeranog animal skins as clothing. wool was used in great quantities for
sunca i toplote. prvobitna odjeća je izrađivana pretežno od ži- this purpose, but fabrics were also made of the fibres obtained
votinjskih koža, dok se vremenom nisu usavršili načini i vrste from tree bark, flax (from which linen was made) and other
odjevnih predmeta, koji čak izlaze iz okvira samo praktičnog materials. There is abundant evidence of large-scale weaving
i vremenom postaju i statusni i estetski simbol.1309 Takve do- in ancient Greece,1313 involving the cleaning and preparation
kaze pronalazimo u starijim kulturama poput mezopotamije of wool, spinning with a spindle and weights, and weaving on
i starog egipta, kao i drugim kulturama toga doba.1310 odjeća a loom. certain regions of ancient Greece1314 developed their
se počinje razvijati već u Kritu.1311 own local styles,1315 among which were the basic garments
postepeno se usvajaju nova iskustva i načini koji su po- known as the peplos and the chiton.1316 Notwithstanding certain
drazumijevali korištenje različitih prirodnih materijala, te
1308
c. de meo 2012, 38-39.
1309
A. Haug 2017, 19-20.
1305
Grupa autora 1977, 27-35. 1310
c. müller 1993, 1.
1306
T. osada 2002, 91-98. 1311
l. Rowland-warne 1996, 6-8.
1307
c. de meo 2012, 38-39. 1312
J. laver 1969, 25.
1308
A. Haug 2017, 19-20. 1313
J. cutler 2019, 79-93.
1309
c. müller 1993, 1. 1314
v. djurant 1996, 315.
1310
l. Rowland-warne 1996, 6-8. 1315
v. djurant 1996, 315.
1311
J. laver 1969, 25. 1316
l. Rowland-warne 1996, 8-9.

122
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

prelazak sa kože na tkaninu. ovo je značilo masovnu upotre- variations on the theme, the basic concept of Greek costume
bu vune, tkanine koja je nastajala od kore drveta, lana i sličnih remained unchanged for centuries.1317 The peplos was a rectan-
materijala. Iz grčkog perioda mnogobrojni dokazi govore o gular piece of cloth, draped and fastened at the shoulder with
intenzivnoj tkalačkoj aktivnosti,1312 obradi i predenju sirove a pin or brooch. This was later replaced by the linen or woollen
vune, korištenju vretena, tkalačkih stanova i drugih predmeta chiton, worn knee-length by men1318 and below ankle-length
koji ukazuju na ovaj vrlo važan segment svakodnevnog života by women. Horsemen in particular wore a short cloak over the
antičkih Grka. među mnogobrojnim varijantama determini- chiton.1319 different styles of chiton evolved over time, reflect-
ranim prema lokalnim karakteristikama1313 različitih grčkih ing local circumstances and aesthetic values, the doric and
regija,1314 iskristalizirali su se i osnovni oblici odjeće poznati the Ionic chiton.1320 The one-piece tunic was adjusted by a belt
pod nazivom peplos i hiton.1315 I pored evidentnih varijacija, around the waist, so that it could resemble either a blouse or
osnovni koncept grčke odjeće u toku dugog vremenskog in- a skirt. when leaving the house, Greek women wore a warm
tervala je ostao isti.1316 Peplos je bio cjevasti komad tkanine koji garment known as the himation over the chiton; men also
se na vrhovima savijao i pričvršćivao uz pomoć ramenih priba- wore the himation. Archaeological sources provide evidence
dača. vremenom ga je zamijenio drugi vid odjeće poznat kao not only of garments and footwear, but also of a variety of hats
hiton, koji je predstavljao lanenu košulju. Hiton su nosili muš- and caps, and also hair nets, worn as protection against the
karci1317 do koljena, a ženama je prekrivao i gležnjeve. Kratka cold or the sun and also to hold women’s hairstyles in place.
odjeća kod muškaraca je posebno bila prisutna kod konjani- The Greeks dyed their fabrics in a range of colours with a view
ka.1318 vremenom su se razvili i različiti oblici hitona, koji su to aesthetics, and were particularly fond of reddish shades,1321
bili karakteristika lokalnih prilika i estetskih vrijednosti, tako though brown, yellow, green and purple were also known.1322
da razlikujemo dorski i jonski hiton.1319 pomoću raznovrsnih Their garments often had coloured stripes and embroidered
traka i pojaseva oko struka, jednodijelna tunika se razdvajala, borders, as well as coloured belts.1323
te je mogla ličiti na bluzu ili suknju. prilikom izlaska izvan Footwear, which usually took the form of sandals, high
kuće, Grkinje su preko hitona nosile topliji odjevni predmet shoes or boots, was made of leather. In this case, the colour
koji se zvao himation. ovaj odjevni dio nosili su i muškarci. varied between the sexes: men wore black, women coloured
pored odjeće i obuće, arheološki izvori potvrđuju i korištenje footwear. A considerable proportion of the population went
različitih vrsta šešira i kapa, te mreža za kosu, kojima su se barefoot.1324
također štitili ili od hladnoće ili od sunca, ali i vjetra koji je The garments to be seen on our examples are a cloak (plate
uništavao sređene frizure dama. Radi estetskog dojma, Grci 22, fig. 1, plate 23, fig. 1, plate 25, figs. 1, 2, 3 and 4, ), chiton
su upotrebljavali i različite boje za bojanje tkanine, poglavito and himation (plate 22, fig. 2, plate 23, figs. 3 and 4, plate 24,
crvenkaste tonove.1320 pored ove boje zabilježena je upotreba figs. 1, 2, 3 and 4, plate 26, figs. 1, 2, 3 and 4, plate 27, figs. 4
smeđe, žute, zelene i ljubičaste.1321 odjeća je često imala obo- and 5, plate 28, figs. 1, 2 and 3, plate 29, fig. 2, plate 30, figs.
jene pruge i vezene rubove, te obojene pojaseve.1322 1, 3 and 4, plate 31, fig. 2, plate 33, fig. 2, plate 34, fig. 3, plate
obuća je najčešće bila u nekoj formi sandala, dubokih ci- 35, figs. 1, 2, 4, 5, plate 36, figs. 4 and 5, plate 37, figs. 1 and
pela i čizmi. obuća je pravljena od kože. boja je i u ovom 2, plate 38, figs. 1, 2, 3 and 4, plate 39, figs. 1, 2, 4, 6, plate 41,
slučaju predstavljala razliku na način da su crni primjeri bili figs. 1, 5, plate 42, figs. 3 and 5, plate 44, figs. 3 and 4), mantle
(plate 22, figs. 3 and 4, plate 23, fig. 1, plate 24, figs. 1 and 2,
plate 25, figs. 3 and 4, plate 26, figs. 3 and 4, plate 29, fig. 4,
1312
J. cutler 2019, 79-93.
plate 30, fig. 2, plate 31, figs. 1, 4, plate 34, figs. 1, 3, 5, plate
1313
v. djurant 1996, 315.
1314
v. djurant 1996, 315.
1315
l. Rowland-warne 1996, 8-9. 1317
J. laver 1969, 25.
1316
J. laver 1969, 25. 1318
v. djurant 1996, 315.
1317
v. djurant 1996, 315. 1319
J. laver 1969, 30.
1318
J. laver 1969, 30. 1320
J. laver 1969, 25.
1319
J. laver 1969, 25. 1321
l. Rowland-warne 1996, 8-9.
1320
l. Rowland-warne 1996, 8-9. 1322
J. laver 1969, 26.
1321
J. laver 1969, 26. 1323
v. djurant 1996, 315.
1322
v. djurant 1996, 315. 1324
v. djurant 1996, 315.

123
ADNAN BUSULADŽIĆ

muški, a obojeni ženski. znatan dio populacije nije uopće no- 35, fig. 4, plate 36, figs. 1, 2, plate 37, figs. 1 and 2, plate 38,
sio cipele.1323 figs. 1, 2, 3 and 4, plate 43, figs. 2 and 3, plate 44, figs. 3 and 4),
Na našim primjerima možemo vidjeti plašt (Tab. 22, sl. 1, trousers (plate 29, fig. 4), veil (plate 25, figs. 3 and 4, plate 37,
Tab. 23, sl. 1, Tab. 25, sl. 1, 2, 3 i 4, ), hiton i himation (Tab. 22, fig. 4, plate 41, fig. 2), long and short garments (plate 25, figs.
sl. 2, Tab. 23, sl. 3 i 4, Tab. 24, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 26, sl. 1, 2, 3 i 3 and 4, plate 27, fig. 1, plate 31, fig. 4, plate 34, fig. 2, plate
4, Tab. 27, sl. 4 i 5, Tab. 28, sl. 1, 2 i 3, Tab. 29, sl. 2, Tab. 30, sl. 35, fig. 3, ), patterned garments (plate 29, fig. 4, plate 33, fig. 1,
1, 3 i 4, Tab. 31, sl. 2, Tab. 33, sl. 2, Tab. 34, sl. 3, Tab. 35, sl. 1, ), lion skin (plate 26, figs. 1 and 2), warrior’s cap (plate 39, fig.
2, 4, 5, Tab. 36, sl. 4 i 5, Tab. 37, sl. 1 i 2, Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4, 4), Phrygian cap (plate 26, figs. 3 and 4, plate 29, fig. 4, plate
Tab. 39, sl. 1, 2, 4, 6, Tab. 41, sl. 1, 5, Tab. 42, sl. 3 i 5, Tab. 44, 33, fig. 1, ), sandals (plate 29, fig. 6, plate 40, figs. 1, 2 and 3),
sl. 3 i 4), kabanice (Tab. 22, sl. 3 i 4, Tab. 23, sl. 1, Tab. 24, sl. 1 i chlamys (plate 29, figs. 4 and 6, plate 30, fig. 1, plate 31, fig.
2, Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab. 26, sl. 3 i 4, Tab. 29, sl. 4, Tab. 30, sl. 2, 2, plate 38, figs. 1, 2, 3 and 4, plate 39, fig. 4, plate 40, figs. 1,
Tab. 31, sl. 1, 4, Tab. 34, sl. 1, 3, 5, Tab. 35, sl. 4, Tab. 36, sl. 1, 2, 2 and 3), scarf (plate 33, fig. 2), hairnet (plate 36, fig. 4, plate
Tab. 37, sl. 1 i 2, Tab. 38, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 43, sl. 2 i 3, Tab. 44, 37, figs. 1 and 2, plate 44, fig. 1), diadem (plate 42, fig. 3) and
sl. 3 i 4), hlače (Tab. 29, sl. 4), koprenu (Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab. 37, unidentified garments (plate 31, figs. 5 and 6, plate 33, figs. 4,
sl. 4, Tab. 41, sl. 2), dugu i kratku odjeću (Tab. 25, sl. 3 i 4, Tab. 5 and 6, ).
27, sl. 1, Tab. 31, sl. 4, Tab. 34, sl. 2, Tab. 35, sl. 3, ), šarenu odjeću
(Tab. 29, sl. 4, Tab. 33, sl. 1, ), lavlje krzno (Tab. 26, sl. 1 i 2),
vojnu kapu (Tab. 39, sl. 4), frigijsku kapu (Tab. 26, sl. 3 i 4, Tab.
Images of musical instruments and
the role of music and dance
29, sl. 4, Tab. 33, sl. 1, ), sandale (Tab. 29, sl. 6, Tab. 40, sl. 1, 2
(Plate 10, fig. 2, Plate 24, figs. 1, 3 and 4, Plate 28,
i 3), hlamidu (Tab. 29, sl. 4 i 6, Tab. 30, sl. 1, Tab. 31, sl. 2, Tab.
fig. 3, Plate 29, fig. 2, Plate 30, figs. 5 and 6, Plate
38, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 39, sl. 4, Tab. 40, sl. 1, 2 i 3), maramu (Tab.
37, fig. 2, Plate 42, fig. 4, Plate 44, figs. 3 and 4)
33, sl. 2), mrežu na kosi (Tab. 36, sl. 4, Tab. 37, sl. 1 i 2, Tab. 44,
sl. 1), dijademu (Tab. 42, sl. 3) i nedefiniranu odjeću (Tab. 31, sl. The first reliable information on the role of music in ancient
5 i 6, Tab. 33, sl. 4, 5 i 6, ). Greek is provided by Greek vases, architectural remains, stat-
ues and written sources.1325 Statues of a musician playing a
stringed or wind instrument are among the earliest pre-clas-
Slike muzičkih instrumenata i uloga muzike i plesa sical finds in Greece.1326 Greek music had a pedagogical func-
(Tab. 10, sl. 2, Tab. 24, sl. 1, 3 i 4, Tab. 28, sl. 3, Tab. 29, sl. 2,
tion, and was intimately linked with literature, poetry and the
Tab. 30, sl. 5 i 6, Tab. 37, sl. 2, Tab. 42, sl. 4, Tab. 44, sl. 3 i 4)
theatre.1327 It was an essential feature of celebratory public
prve pouzdane informacije o ulozi muzike u antičkoj Grčkoj events, competitions, and also solemn and religious proces-
daju nam ostaci slikarstva, odnosno grčkih slikanih posuda, te sions. Sometimes a particular instrument was the preserve of a
ostaci arhitekture, skulpture i pisani izvori.1324 među najstarije certain deity. The ancient Greeks introduced a form of musical
pretklasične nalaze sa prostora Grčke spadaju sačuvane skul- notation,1328 and developed a range of different instruments.1329
pture svirača nekog žičanog i duhačkog instrumenta.1325 Grč- These fell into three basic groups: stringed instruments, wind
ka muzika je imala funkciju u obrazovanju djece, a bila je usko instruments,1330 and percussion.1331 The Greeks are known
povezana i sa književnošću, poezijom i pojavom teatra.1326 mu- to have stringed instruments ranging from the simple lyre
zika je bila neizostavni sadržaj različitih javnih manifestacija, to the complex kithara,1332 and a wind instrument known as
veselja, takmičenja, ali i tužnih i religijskih procesija. u nekim the aulos,1333 which also came in various forms depending on
situacijama pojedini instrumenti su bili rezervirani samo za
pojedina božanstva. Antički Grci su uveli i notni zapis,1327 a 1325
A. busuladžić 2017, 106-114, I. Henderson 1969, 336-403.
1326
H. Tomas 2016, 54.
1327
Grupa autora 2002, 3-69.
1328
I. Henderson 1969, 336-403.
1323
v. djurant 1996, 315. 1329
K. Nef 1937, 17-23.
1324
A. busuladžić 2017, 106-114, I. Henderson 1969, 336-403. 1330
I. Henderson 1969, plate X.
1325
H. Tomas 2016, 54. 1331
v. djurant 1996, 245.
1326
Grupa autora 2002, 3-69. 1332
v. djurant 1996, 246.
1327
I. Henderson 1969, 336-403. 1333
For the aulos see v. djurant 1996, 245.

124
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

vremenom se usavršavaju različiti instrumenti.1328 ovi instru- the number of pipes and holes designed to produce a range
menti se mogu podijeliti u tri osnovne grupe: žičani, duhač- of modal scales.1334 other wind instruments known to the
ki1329 i udaraljke.1330 Tako je do danas potvrđeno postojanje Greeks include the double bass or “male” flute and the so-
žičanih instrumenata poput jednostavnije lire i kompliciranije prano “female” flute, the bagpipes, the singlestem syrinx flute
kitare,1331 te duhačkog instrumenta aulusa,1332 koji je također and the multistem syrinx or pan pipes, and the trumpet-like
imao različite izvedenice, ovisno o broju cijevi i rupica za mo- salpinx.1335
deliranje zvuka.1333 znamo da su Grci pravili i jasnu distinkci- many Greek deities are associated in religion and myth
ju između različitih duhačkih instrumenata poput duple frule with music. myths relate that many of them invented or used
„muške,“ bas frule i sopranske „ženske“ frule, gajdi, sirinksa ili certain instruments, and their iconographic features even fig-
panove frule, salpinksa ili trube.1334 I religijska tradicija mnoga ure in some myths. Among the Greek gods most closely asso-
grčka božanstva direktno veže za muziku. Tako se za mnoge ciated with music are Hermes, Apollo and Athena.1336 Scenes
veže mitologija o izumu pojedinih instrumenata ili njihovom of dancing illustrate the place of music in everyday life, associ-
korištenju ili čak ikonografskoj karakteristici. Takva je situa- ated with religious processions but also with athletics contests,
cija u direktnoj korelaciji sa Hermesom, Apolonom, Atenom festivals, military exercises and games on the occasion of a
i drugim grčkim božanstvima.1335 muzički segment u svakod- celebration or holy day. Instrumental music in ancient Greece
nevnom životu potvrđuju i scene plesova. Takve igre mogle su was indivisible from poetry, dancing and singing.1337
biti povezane sa religijskim procesijama, ali i kao sadržaj atlet- A number of vases in the antiquities collection of the Na-
skih natjecanja, festivala, vojničkih igara, te svečanih igara u tional museum of bosnia and Herzegovina include depic-
povodu nekih praznika i svečanosti. ovaj segment grčke um- tions of these instruments. The lyre is to be seen on several
jetnosti čini jednu cjelinu poezije, igre, pjevanja i muzike.1336 vases (plate 29, fig. 2, plate 30, fig. 6, plate 44, figs. 3 and
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi- 4), and wind instruments feature in various scenes (plate 24,
ne, na nekoliko posuda se mogu vidjeti navedeni instrumenti. fig. 4, plate 30, fig. 5, plate 37, fig. 2, plate 42, fig. 4). mu-
Tako se lira vidi na posudama (Tab. 29, sl. 2, Tab. 30, sl. 6, Tab. sic-making is also attested by scenes of dances performed at
44, sl. 3 i 4), dok se postojanje duhačkih instrumenata vidi secular celebrations (plate 10, fig. 2, plate 24, figs. 1 and 3),
na slikanim scenama (Tab. 24, sl. 4, Tab. 30, sl. 5, Tab. 37, sl. and at religious festivals, especially dionysian (plate 28, fig.
2, Tab. 42, sl. 4). potvrda muziciranju su i scene plesova koji 3).1338 Relatively common dance scenes analogous to ours are
su izvođeni u povodu profanih (Tab. 10, sl. 2, Tab. 24, sl. 1 i to be found in other museums, particularly on Geometric pot-
3), ili religijskih, primarno dionisijskih svečanosti (Tab. 28, sl. tery,1339 but also on black-figure vases, depicting both stringed
3).1337 Razmjerno česte scene plesa, analogije našim primjeri- and wind instruments,1340 like ours.
ma, nalazimo, posebno kada je u pitanju geometrijska kerami-
ka, i u drugim muzejskim ustanovama.1338 Slična situacija je i
sa grčkim slikanim vazama crvenofiguralnog stila u drugim
muzejskim zbirkama, koje između ostalog prikazuju i žičane i
duhačke instrumente,1339 poput naših primjeraka.

1328
K. Nef 1937, 17-23.
1329
I. Henderson 1969, plate X.
1330
v. djurant 1996, 245.
1331
v. djurant 1996, 246.
1332
o aulusu vidi: v. djurant 1996, 245.
1333
m. uzelac 2005, 19-22. 1334
m. uzelac 2005, 19-22.
1334
v. djurant 1996, 246. 1335
v. djurant 1996, 246.
1335
A. busuladžić 2017, 124-130, v. djurant 1996, 246. 1336
A. busuladžić 2017, 124-130, v. djurant 1996, 246.
1336
v. djurant 1996, 248-249. 1337
v. djurant 1996, 248-249.
1337
A. busuladžić 2017, 114-118. 1338
A. busuladžić 2017, 114-118.
1338
A. Haug 2017, 11, 21. 1339
A. Haug 2017, 11, 21.
1339
R. Krumeich 2017, 48, 51, 52 i 57. 1340
R. Krumeich 2017, 48, 51, 52 and 57.

125
ADNAN BUSULADŽIĆ

Nedefinirane scene Unidentified scenes


(Tab. 10, sl. 3, Tab. 21, sl. 3, Tab. 29, sl. 1, Tab. 30, Tab. 31, Tab. (Plate 10, fig. 3, Plate 21, fig. 3, Plate 29, fig. 1, Plate 30,
32, Tab. 33, Tab. 34, Tab. 35, Tab. 36, sl. 1, 2 i 3Tab. 37, sl. 3 i 4, Plate 31, Plate 32, Plate 33, Plate 34, Plate 35, Plate 36,
Tab. 39, sl. 1, 2, 3, 5 i 6, Tab. 42, sl. 3, 4, 5 i 6, Tab. 43, Tab. 47) figs. 1, 2 and 3, Plate 37, figs. 3 and 4, Plate 39, figs. 1, 2, 3,
5 and 6, Plate 42, figs. 3, 4, 5 and 6, Plate 43, Plate 47)

znatan broj ulomaka je prilično fragmentiran, pa se ne mogu A significant number of potsherds are so damaged that it is
definirati cjelokupna scena i osobe koje se na njoj nalaze. I impossible to identify the scene or persons featured on them.
pored toga, takvi keramički ulomci su značajni jer otkrivaju even so, such fragments are valuable in that they may reveal
detalje svakodnevnog života, izgled ljudi, modu, način odije- details of everyday life, what people looked like, how they dre-
vanja i običajnu praksu tog doba. u nekim slučajevima mogu ssed and what customs they practised. In some cases it is even
se determinirati i neke ličnosti, ali bez šireg konteksta scene possible to identify whom some of the figures represent, even
koja nedostaje. without a wider context.

126
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Oblici grčkih The shapes of


slikanih posuda painted Greek vases

u odnosu na oblik, zbirka koja je bila predmetom prezentacije The collection presented here includes a wide range of shapes
u ovom radu pokazuje široku lepezu oblika koji se u cijelosti corresponding to the known types of Greek vase. These in-
uklapaju u poznate forme grčkih posuda. Tako se javljaju pe- clude cups (plate 2, fig. 1), spherical bottles and bottles of other
hari (Tab. 2, sl. 1), kuglaste i boce drugog oblika, bokali i posude shapes, pitchers and other vessels (plate 2, fig. 2, 4, 6, plate 4,
(Tab. 2, sl. 2, 4, 6, Tab. 4, sl. 3, 4, 5, 6, Tab. 5, sl. 1, 2, 3, 6, Tab. fig. 3, 4, 5, 6, plate 5, fig. 1, 2, 3, 6, plate 6, fig. 1, plate 11, fig.
6, sl. 1, Tab. 11, sl. 5), crpalo (Tab. 2, sl. 5), zdjela (Tab. 5, sl. 4), 5), ladles (plate 2, fig. 5), plates (plate 5, fig. 4), stemmed cups
kaleži (Tab. 2, sl. 7), amforaste posude (Tab. 3, sl. 1, 5 i 6, Tab. 7, (plate 2, fig. 7), amphorae-like vases (plate 3, fig. 1, 5 and 6,
sl. 3, Tab. 10, sl. 1 i 5), kupe (Tab. 3, sl. 4, Tab. 7, sl. 4, Tab. 8, sl. plate 7, fig. 3, plate 10, figs. 1 and 5), drinking cups (plate 3,
2, Tab. 11, sl. 7, Tab. 51, sl. 1), olpa (Tab. 25, sl. 3 i 4), vrč (Tab. fig. 4, plate 7, fig. 4, plate 8, fig. 2, plate 11, fig. 7, plate 51, fig.
4, sl. 1, 2, Tab. 5, sl. 5, Tab. 12, sl. 3, Tab. 18, sl. 4, Tab. 48, sl. 1 i 1), olpai (plate 25, fig. 3 and 4), jugs (plate 4, fig. 1, 2, plate 5,
2, Tab. 49, sl. 1, 2, Tab. 51, sl. 4, 5 i 6, Tab. 52, sl. 1 i 3), oinohoe fig. 5, plate 12, fig. 3, plate 18, fig. 4, plate 48, figs. 1 and 2,
(Tab. 6, sl. 2 i 3, Tab. 10, sl. 4, Tab. 10, sl. 1, Tab. 16, Tab. 18, sl. plate 49, fig. 1 and 2, plate 51, fig. 4, 5 and 6, plate 52, figs. 1
3, Tab. 32, sl. 6, Tab. 37, sl. 4, Tab. 42, sl. 1, Tab. 48, sl. 3, Tab. and 3), oinochoai (plate 6, fig. 2 and 3, plate 10, fig. 4, plate 10,
49, sl. 5), aribalos (Tab. 17, sl. 1 i 2, Tab. 19, sl. 2, 3 i 4, Tab. 20, fig. 1, plate 16, plate 18, fig. 3, plate 32, fig. 6, plate 37, fig. 4,
Tab. 21, sl. 1, 2 i 3), alabastron (Tab. 24, sl. 3 i 4), plitke zdjele plate 42, fig. 1, plate 48, fig. 3, plate 49, fig. 5), aryballoi (plate
(Tab. 10, sl. 6, Tab. 11, sl. 2 i 6, Tab. 12, sl. 1 i 2, Tab. 13, sl. 2, 17, figs. 1 and 2, plate 19, fig. 2, 3 and 4 plate 20, plate 21,
3, 4, 5, 6, Tab. 17, sl. 3 i 4, Tab. 18, sl. 2, Tab. 21, sl. 3, Tab. 23, fig. 1 and 2), alabastron (plate 24, fig. 3 and 4), shallow bowls
sl. 2, Tab. 50, sl. 2, 5 i 6), tanjuri (Tab. 11, sl 3 i 4), duboke zdjele (plate 10, fig. 6, plate 11, fig. 2 and 6, plate 12, figs. 1 and 2,
(Tab. 14, sl. 1, 2, 3, i 4, Tab. 15, sl. 1, 2, 3, Tab. 52, sl. 2), vaza plate 13, fig. 2, 3, 4, 5, 6, plate 17, fig. 3 and 4, plate 18, fig. 2,
(Tab, 24, sl. 1 i 2), piksis,1340 (Tab. 18, sl. 1, Tab. 41, sl. 2, Tab. 43, plate 21, fig. 3, plate 23, fig. 2, plate 50, fig. 2, 5 and 6), plates
sl. 1), pelika (Tab. 19, sl. 1, Tab. 29, sl. 1), lekitos (Tab. 22, sl. 1, (plate 11, fig. 3 and 4), deep bowls (plate 14, fig. 1, 2, 3, and 4,
Tab. 23, sl. 1, 3 i 4, Tab. 24, sl. 5, Tab. 25, sl. 1 i 2, Tab. 26, Tab. plate 15, fig. 1, 2, 3, plate 52, fig. 2), vases (Tab, 24, figs. 1 and
28, Tab. 41, sl. 4 i 5, Tab. 42, sl. 2, Tab. 45, Tab. 46, Tab. 47, Tab. 2), pyxides,1341 (plate 18, fig. 1, plate 41, fig. 2, plate 43, fig. 1),
50, sl. 4), amfore (Tab. 22, sl. 3 i 4, Tab. 49, sl. 3, Tab. 50, sl. 3, pelikai (plate 19, fig. 1, plate 29, fig. 1), lekythoi (plate 22, fig. 1,
Tab. 52, sl. 4 i 5), kotile – kiliks (Tab. 27, sl. 4 i 5), hidria (Tab. plate 23, fig. 1, 3 and 4, plate 24, fig. 5, plate 25, figs. 1 and 2,
29, sl. 2, Tab. 38, ), krater (Tab. 29, sl. 3, 4, 5 i 6, Tab. 39, sl. 4, plate 26, plate 28, plate 41, fig. 4 and 5, plate 42, fig. 2, plate
Tab. 44), lutrofor (Tab. 36, sl. 4 i 5, Tab. 37, sl. 1 i 2, Tab. 41, sl. 45, plate 46, plate 47, plate 50, fig. 4), amphorae (plate 22, fig.
1), riton (Tab. 40), askos (Tab. 41, sl. 3), žara (Tab. 48, sl. 4) i 3 and 4, plate 49, fig. 3, plate 50, fig. 3, plate 52, figs. 4 and 5),
unguentariji (Tab. 102). a kotyle – kylix (plate 27, fig. 4 and 5), hydriai (plate 29, fig. 2,
plate 38, ), krateres (plate 29, fig. 3, 4, 5 and 6, plate 39, fig. 4,
plate 44), loutrophoroi (plate 36, fig. 4 and 5, plate 37, figs. 1
and 2, plate 41, fig. 1), a rhyton (plate 40), an askos (plate 41,
fig. 3), urns (plate 48, fig. 4) and unguentaria (plate 102).

1340
o piksisima vidi: R. m. cook 2005, 223, d. Srejović 1997, 808, e. 1341
For pyxides see R. m. cook 2005, 223, d. Srejović 1997, 808, e. pem-
pemberton 1989, 56-59. berton 1989, 56-59.

127
ADNAN BUSULADŽIĆ

Skulpture Sculpture
(kataloški broj 208-496, Tab. 53 - Tab. 93) (catalogue nos. 208-496, Plate 53-Plate 93)

umjetnost antičke Grčke do danas je ostala prisutna u nekoli- The art of ancient Greece has come down to us in a variety of
ko osnovnih vidova. pored monumentalne umjetnosti, koja se forms – monumental art, in the shape of architectural rema-
reflektira kroz ostatke arhitekture,1341 zatim vaznog slikarstva, ins;1342 vase painting and fragments of fresco painting; artisti-
fragmenata fresko-slikarstva, umjetnički izrađenih zanatskih cally-designed objects in everyday use; mosaics; and sculpture,
upotrebnih predmeta, mozaika, jedan od najraširenijih oblika one of ancient Greece’s most widespread art forms.1343 like
grčke umjetnosti odnosi se na skulpturu.1342 I ovaj vid grčke other art forms, sculpture evolved over many centuries, from
civilizacije je kao i ostali materijalni ostaci prošao dug razvoj- the time following the minoan and mycenaean civilisations
ni put od ranog perioda poslije minojske i mikenske civiliza- through to the Hellenistic period.1344 A several different mate-
cije, pa sve do helenističkog perioda.1343 Grčka i helenistička rials were used in Greece and Hellenistic sculpture: stone,1345
skulptura u odnosu na vrstu materijala može biti kamena,1344 wood, terracotta, marble, metal (bronze, iron, silver, gold),1346
drvena, terakotna, mramorna, metalna (bronza, željezo, sre- bone and ivory.1347 Sculptures vary in size from monumen-
bro, zlato)1345 i skulptura od kosti i slonovače.1346 u odnosu tal to miniature. monumental sculpture was often an integral
na dimenzije i namjenu izrađenog predmeta može biti mo- part of an architectural complex,1348 with scenes from myth,1349
numentalna i minijaturna. monumentalna skulptura je vrlo caryatids and other decorative structural components, portra-
često bila sastavni dio arhitektonskih kompleksa,1347 sa sce- its and representations of prominent figures. monumental
nama mitoloških tradicija,1348 karijatida i drugih građevinskih sculpture also includes the free-standing works of leading
dekorativnih elemenata, portreta, prikaza istaknutih ličnosti i sculptors of the Greek period, such as phidias,1350 Scopas,1351
slično. u monumentalnu grčku skulpturu spadaju i samostal- praxiteles,1352 lysippus1353 and many more,1354 as well as those
na djela istaknutih vajara grčkog doba, kao što su Fidija,1349 who were active before them, among them melas, Aristoc-
Skopas,1350 praksitel,1351 lisip1352 i mnogi drugi,1353 kao i onih les, Antenor, Ageladas, Genelos, daedalos, Kritios, Kalamis,

1341
J. bouzek at oll 1974, 99. 1342
J. bouzek et al 1974, 99.
1342
A. Springer 1895, 52-180, b. Gavela 2002, 249. 1343
A. Springer 1895, 52-180, b. Gavela 2002, 249.
1343
G. m. A. Richter 1950, 3-21, A. m. Snodgrass 1971, 418. 1344
G. m. A. Richter 1950, 3-21, A. m. Snodgrass 1971, 418.
1344
J. boardman 1995. 1345
J. boardman 1995.
1345
J. boardman 1995, 70-103. 1346
J. boardman 1995, 70-103.
1346
G. m. A. Richter 1950, 135-140, c. de meo 2012, 32-33, 46-47, 50- 1347
G. m. A. Richter 1950, 135-140, c. de meo 2012, 32-33, 46-47, 50-
54, 58, 60-63, 66-79, 84-95, 104-143. 54, 58, 60-63, 66-79, 84-95, 104-143.
1347
J. boardman 1995, 23-52. 1348
J. boardman 1995, 23-52.
1348
m. Gkikaki 2018, 127-145. 1349
m. Gkikaki 2018, 127-145.
1349
b. Gavela 2006, v. djurant 1996, 346-349. 1350
b. Gavela 2006, v. djurant 1996, 346-349.
1350
J. boardman 1995, 56-57, v. djurant 1996, 524-527, G. m. A. Richter 1351
J. boardman 1995, 56-57, v. djurant 1996, 524-527, G. m. A. Richter
1950, 269-276. 1950, 269-276.
1351
v. djurant 1996, 521-524, J. boardman 1995, 53-55, G. m. A. Richter 1352
v. djurant 1996, 521-524, J. boardman 1995, 53-55, G. m. A. Richter
1950, 259-268. 1950, 259-268.
1352
b. Gavela 2002, 251-261, J. boardman 1995, 57-58, v. djurant 1996, 1353
b. Gavela 2002, 251-261, J. boardman 1995, 57-58, v. djurant 1996,
524-527, G. m. A. Richter 1950, 287-294, G. Adornato 2015, 159-182. 524-527, G. m. A. Richter 1950, 287-294, G. Adornato 2015, 159-182.
1353
J. boardman 1995, 52-53, 55-56, G. m. A. Richter 1950, 297-309. 1354
J. boardman 1995, 52-53, 55-56, G. m. A. Richter 1950, 297-309.

128
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

koji su djelovali prije, poput melasa, Aristoklesa, Antenora, myron, Kresilas and polyclitus.1355 As well as the sculptures
Ageladasa, Genelosa, daidalosa, Kritosa, Kalamisa, mirona, themselves, some written and material evidence of the work
Kresilasa, polikleitosa i niza drugih.1354 Grčki umjetnici su of Greek sculptors has come down to us. As a result, we know
ostavili i neke pisane i materijalne dokaze svoga djelovanja. about the tools of a particular shape they used when cutting
Tako znamo da su koristili posebne oblike alatki prilikom te- the stone blocks from which the sculptures were to be ma-
sanja kamenih blokova od kojih su pravljene skulpture,1355 ali i de,1356 and also that they used live models when making a sta-
da su koristili žive modele u cilju da prikažu neka mitska bića, tue of a mythical being, god or prominent historical figure.1357
božanstva ili historijske istaknute ličnosti.1356 Small statuettes were initially made of soft stone. orien-
u početku manje statuete su pravljene od mehkog kamena. talised terracotta1358 and ivory statuettes first appeared at the
od sredine vII stoljeća stare ere vajari se odlučuju na velike end of the 8th century bce. Sculptors began to make larger
izvedbe od tvrdog kamena. od kraja vIII stoljeća u grčkoj statues of hard stone in the mid 7th century bce; indeed,
skulpturi se javljaju orijentalizirane statue od terakote1357 i slo- most sculpture of the Archaic age was of stone. large bronze
novače, a izlivene bronzane figure iz ranog željeznog doba za- statues were first made in the late 6th century,1359 when the
mjenjuju figure ljudi i životinja u realističnim pozama. velike stiff figures of the Archaic were replaced by the human and
bronzane statue počinju se izrađivati od kraja vI stoljeća.1358 animal figures in realistic poses of the classical period.
većina vajarskih djela iz arhajskog perioda rađena je u ka- The first truly Greek style of sculpture is the orientalising
menu. prvi stvarni grčki vajarski stil je poznat po modernom style also known as the daedalic, after daedalus, according to
nazivu „dedalski“. Naziv je dobio po dedalu, legendarnom pr- legend the first Greek artist.1360 The daedalic style is charac-
vom grčkom umjetniku.1359 dedalski stil karakterizira pojava terised by geometrically stylised, front-facing figurines, with
geometrijskih stiliziranih figurina, frontalno orijentiranih, sa triangular faces framed by hair. These early works are dated
trouglastim licima uokvirenim kosom. ovi počeci se stavljaju to the last three quarters of the 7th century bce. The style
u vremenski okvir tri posljednje četvrtine vII stoljeća stare can be recognised in many media and forms throughout the
ere. ovaj stil je identificiran u mnogim medijima i oblicima, Greek world, probably based on a model from crete or the
široko rasprostranjen po čitavom grčkom svijetu. prvi pretpo- north-eastern peloponnese. miniatures continued to be made
stavljeni uzor se stavlja u prostor Krita i sjeveroistočnog pelo- even as monumental sculpture was evolving, for they still re-
poneza. Razvojem monumentalne skulpture ne prestaje izrada mained of key importance in the religious, mythological and
minijature, koja ostaje vrlo bitan segment u religijskom, mito- funerary sense,1361 and were still made in the same forms and
loškom i funeralnom značenju.1360 minijatura ostaje prisutna of the same materials: terracotta, stone and metal.1362 Human
u svim oblicima i materijalima; terakoti, kamenu i metalu.1361 statues came in different poses: standing, seated, flying, run-
ljudske skulpture se prema položaju dijele na stojeće, sjede- ning and so forth, depending on the context.1363 The emer-
će, leteće, trčeće i druge vidove, ovisno o kontekstu.1362 pojava gence of free-standing Greek statues was associated mainly
slobodne grčke figure vezana je primarno za religiju, čiji je with religion, of which sculpture was an instrument.1364 The
instrument bila skulptura.1363 dolazi do antropomorfne mate- gods began to be portrayed in anthropomorphic form, which
rijalizacije bogova, što postaje poticaj za razvoj ovog segmenta acted as a stimulus for the development of this aspect of Greek
grčke kulture.1364 culture.1365

1354
G. m. A. Richter 1950, 193-257. 1355
G. m. A. Richter 1950, 193-257.
1355
J. boardman 1995, 11-23. 1356
J. boardman 1995, 11-23.
1356
G. m. A. Richter 1950, 140-145. 1357
G. m. A. Richter 1950, 140-145.
1357
v. von Graeve 2017, 15-29. 1358
v. von Graeve 2017, 15-29.
1358
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 17-147. 1359
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 17-147.
1359
G. m. A. Richter 1950, 195-196. 1360
G. m. A. Richter 1950, 195-196.
1360
Takav je slučaj i sa monumentalnom skulpturom koja je također ko- 1361
monumental sculpture was also used for the same purpose. J. board-
rištena u iste svhe. J. boardman 1995, 114-131. man 1995, 114-131.
1361
Grupa autora 2007, 263-264. 1362
Grupa autora 2007, 263-264.
1362
G. m. A. Richter 1950, 51-71. 1363
G. m. A. Richter 1950, 51-71.
1363
J. boardman 1995, 70-103. 1364
J. boardman 1995, 70-103.
1364
b. Gavela 2002, 150-151. 1365
b. Gavela 2002, 150-151.

129
ADNAN BUSULADŽIĆ

Neke od najpoznatijih formi grčke skulpture su muške fi- Some of the most recognisable forms of Archaic Greek
gure – kurosi i ženske – kore. Takvi primjerci su poznati sa statues are the male figures known as kouroi and the female
mnogobrojnih nalaza koji su pohranjeni i čuvaju se diljem figures as korai. many of these have been found and are now
svijeta.1365 in museums around the world.1366
Koliko je skulptura bila zastupljena dovoljno govori i po- Sculpture was not restricted to the original Greek lands,
datak da je ova forma umjetničkog izražavanja bila prisutna but was also present in the Greek diaspora.1367 Nor should
i u grčkoj dijaspori, a ne samo na matičnom etničkom pro- one overlook cross-cultural influences between contemporary
storu.1366 Također, iz vida se ne smije izgubiti ni činjenica da cultures, including the Greek civilisation, in the making of
nije bio rijedak slučaj međusobnih utjecaja u izradi različitih sculptures.1368
skulptura između istovremenih različitih kultura, čiji sudionik
je bio i grčki civlizacijski krug.1367
Stone sculpture
(catalogue nos. 208-223, Plate 53-Plate 55)
Kamene skulpture The antiquities collection of the National museum of bosnia
(kataloški broj 208-223, Tab. 53 – Tab. 55)
and Herzegovina has fine statues of Athena,1369 zeus, Hecate,
vrlo reprezentativne primjerke kamene grčke skulpture iz an- dionysos, Aphrodite and Alexander the Great. Indeed, stone
tičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine pred- statues were not uncommon over the centuries in ancient
stavljaju skulpture Atene,1368 zeusa, Hekate, dionisa, Afrodite Greece.1370
i Aleksandra velikog. Inače, pojava različitih kamenih skul- Those discussed in this book vary in the materials from
ptura nije bila rijetkost kroz duži vremenski period na prosto- which they were made (metal, stone, terracotta), and also in
ru stare Grčke.1369 size, from monumental (plate 53, fig. 3) to miniature (plate
Grčke skulpture koje su predmetom obrade u ovom radu, 53, figs. 1, 2, 4 and 5, plate 54 – plate 93).1371 miniatures far
pored razlika u vrsti materijala (metal, kamen, keramika), po- outnumber the few monumental sculptures in the collection.
kazuju i razlike u dimenzijama, zbog čega ih možemo podije-
liti na monumentalne (Tab. 53, sl. 3) i minijaturne (Tab. 53, sl.
1, 2, 4 i 5, Tab. 54 – Tab. 93).1370 ove posljednje su dominan-
Stone reliefs with images of the Gorgons
(catalogue no. 209, Plate 53, fig. 2)
tne, a monumentalnih primjeraka je vrlo malo.
one group of stone sculptures consists of reliefs with images
of the Gorgons,1372 the three daughters of phorcys and Keto,
Kameni reljefi sa prikazom Gorgona named medusa, Sthenno and euryale.1373 They are identified
(kataloški broj 209, Tab. 53, sl. 2)
iconographically by their hair, which consisted of serpents.
među predmetima sa prikazima koji ulaze u grupu kamenih Anyone who gazed upon them would be turned into a ser-
spadaju i reljefni prikazi Gorgona.1371 Gorgone su bile kćerke pent. medusa, the only one of the three sisters who was mor-
Kete i Forkija. Njihova imena su bila Stena, eurijala i medu- tal, is associated with the most traditions.1374
za.1372 Ikonografski element im je kosa koja je sastavljena od
klupka zmija. Svako ko ih pogleda pretvara se u zmije. među

1365
c. de meo 2012, 50-53, 60-63, 66-69, 76-77. 1366
c. de meo 2012, 50-53, 60-63, 66-69, 76-77.
1366
v. djurant 1996, 658-663. 1367
v. djurant 1996, 658-663.
1367
v. vaelske 2017, 31-47. 1368
v. vaelske 2017, 31-47.
1368
J. Jüthner – F. Knoll – K. patsch – H. Swoboda 1903, 26. 1369
J. Jüthner – F. Knoll – K. patsch – H. Swoboda 1903, 26.
1369
A. Slawisch 2019, 145-161. 1370
A. Slawisch 2019, 145-161.
1370
Termin minijaturna skulptura mora se uzeti sa rezervom, jer u ovoj 1371
The term miniature should be taken with caution, for it includes ex-
kategoriji postoje primjeri od nekoliko desetina centimetara do onih amples from some tens of centimetres to very much smaller ones..
znatno manjih dimenzija. 1372
A. busuladžić 2017, 308.
1371
A. busuladžić 2017, 308. 1373
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1372
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie I, 1884-1886, 1696-1726.
I, 1884.-1886, 1696-1726. 1374
S. osvald 1980, 98-99.

130
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Alexander the Great (356-323 BCE)


njima jedina smrtna je bila meduza, za koju se veže i najviše (catalogue no. 210, Plate 53, fig. 3)
različitih tradicija.1373
one of the most famous figures of human history, and cer-
tainly of ancient Hellas, is Alexander the Great,1375 of whom a
Aleksandar Veliki (356. – 323. godine stare ere) damaged head was found at pljoča in Albania,1376 and is now
(kataloški broj 210, Tab. 53, sl. 3)
in the antiquities collection of the National museum of bos-
Jedna od najslavnijih ličnosti u historiji čovječanstva, posebno nia and Herzegovina. From early boyhood he led a remarka-
kada su u pitanju antički Heleni, je vladar Aleksandar veli- ble life, growing up under the tutorship of the great teachers
ki1374 čija je jedna oštećena glava pronađena na lokalitetu pljo- Aristotle and lysimachus, and of his father philip.1377 Sources
ča u Albaniji,1375 a koja se čuva u antičkoj zbirci zemaljskog describe him, probably in strongly romanticised terms, as an
muzeja bosne i Hercegovine. već od rane mladosti imao je almost perfect being.1378 Handsome, capable, brave, fearless,
više nego zanimljiv život, odrastajući uz velike učitelje Ari- noble, self-sacrificing, caring for his troops, a friend, a daunt-
stotela i lizimaha, te svoga oca Filipa.1376 možda sa nešto na- less fighter and military leader, intelligent, physically strong,
glašenijom dozom romantičnog, vrela ga opisuju kao gotovo moral, a lover of beautiful women and men, with courtly man-
savršeno biće.1377 lijep, sposoban, hrabar, neustrašiv, plemenit, ners towards the people from his milieu, emotional – these
požrtvovan, brižan prema svojoj vojsci, prijatelj, neustrašivi are just some of the descriptions of him. His cultural legacy,
borac i vojskovođa, inteligentan, fizički jak, moralan, a opet without precedent in his day, was a relatively short-lived but
ljubitelj lijepih žena i muškaraca, visokih manira u ophođenju extreme internationalisation and merging of different peo-
sa ljudima iz svoje okoline, emotivan, samo su neki od epiteta ples, languages and cultures into a single empire stretching
koji mu se pripisuju. ono što u kulturološko-civilizacijskom from distant India to Greece, and from europe to Africa.1379
kontekstu predstavlja njegovu ostavštinu, do tada bez prese- His military conquests and occupation of new lands were the
dana u ljudskom rodu, je razmjerno kratkotrajna, ali vrlo in- path to glory, while his premature and tragic death was seen
tenzivna internacionalizacija i miješanje različitih naroda, je- as the death of a god. His death at the height of his powers
zika, kultura u jedinstvenoj državi koja se prostirala od daleke granted him immortality in human memory, just as his life
Indije do Grčke, od evrope do Afrike.1378 Ratničke pobjede i was an inspiration to hundreds of thousands of his followers.
osvajanja bila su put njegove slave, a njegova prerana i samim His death also marked the end of an era, and was followed by
time tragična smrt označena je kao smrt boga. Smrt u zeni- the rapid disintegration of his empire.1380 The period of his
tu moći obezbijedila mu je besmrtnost u ljudskom pamćenju, rule is known in academic circles as Hellenism,1381 a term that
baš kao što je i njegov život bio inspiracija stotinama hilja- denotes not only political and military rule but also a cultural
da njegovih sljedbenika. Njegovim odlaskom sa historijske i and vast territorial context,1382accompanied by cross-cultural
životne pozornice završena je jedna epoha, a njegov državni influences between different ethnic communities.1383
okvir se vrlo brzo raspao.1379 period njegove vladavine poznat The marble statues in the antiquities collection of the Na-
je u stručnoj literaturi pod pojmom helenizam.1380 ovaj ter- tional museum of bosnia and Herzegovina include a monu-
min pored političke i vojne vladavine označava i kulturološki mental head found at berat in Albania,1384 which, to all ap-
i veliki teritorijalni okvir,1381 praćen međusobnim utjecajima pearances, belonged to a large statue of Alexander the Great
različitih etničkih zajednica.1382
1375
H. berve 1963, 9-50.
1373
S. osvald 1980, 98-99. 1376
c. patsch 1904, 39-42.
1374
H. berve 1963, 9-50. 1377
m. dillon – l. Garland 2010, 496-536.
1375
c. patsch 1904, 39-42. 1378
b. bosworth – e. baynham 2000.
1376
m. dillon – l. Garland 2010, 496-536. 1379
Grupa autora 1977a, 345-356.
1377
b. bosworth – e. baynham 2000. 1380
v. djurant 1996, 567-583.
1378
Grupa autora 1977a, 345-356. 1381
F. papazoglu 1972.
1379
v. djurant 1996, 567-583. 1382
Hellenistic sculpture has been recorded from the Far east to western
1380
F. papazoglu 1972. europe. A. J. dominguez 1999, 301-333.
1381
Helenistička kultura zabilježena je od dalekog istoka sve do zapadne 1383
The term Hellenism was introduced by the scholar J. Gustav drojsen
evrope. A. J. dominguez 1999, 301-333. to describe a particular era. p. Thonemann 2016, 6-7.
1382
Termin u literaturu uvodi njemački naučnik J. Gustav drojsen, kako bi 1384
c. patsch 1904, 39-42.

131
ADNAN BUSULADŽIĆ

među mramornim skulpturama u antičkoj zbirci zemalj- (plate 53, fig. 3), for it portrays a handsome, beardless youth
skog muzeja bosne i Hercegovine se nalazi i monumentalna with luxuriant curly hair. unfortunately, it is quite badly dam-
glava, koja je prema svemu sudeći pripadala većoj skulpturi aged, and the circumstances of its discovery are largely un-
Aleksandra velikog (Tab. 53, sl. 3). Glava je pronađena na known, making it impossible to be certain. However, similar
prostoru današnje Albanije, tačnije na lokalitetu berata.1383 figures of Alexander the Great have been identified on a great
Sam izgled lijepog golobradog mladića sa bujnom kovrdža- many marble monuments,1385 as well as on other artefacts –
vom kosom ukazuje na veliku vjerovatnoću da je riječ o ovom painted vases, mosaics, and coins with his image.1386 Given the
vladaru. Nažalost, glava je znatno oštećena, a okolnosti nalaza damage, it remains possible, though less likely, that the head
u velikoj mjeri nepoznate, te je sigurna atribucija nemoguća. was of Apollo, of whom similar images are kept in museum
Slični prikazi Aleksandra velikog konstatirani su na mnogo- collections in zagreb.1387
brojnim mramornim spomenicima,1384 ali i različitim drugim
predmetima, slikanim posudama, mozaicima, uključujući i
kovanice sa njegovim likom.1385 zbog stepena oštećenosti po-
Zeus
(catalogue nos. 213 and 214, Plate 54, figs. 1 and 2)
stoji i manja mogućnost da je riječ o Apolonu, za čije se slične
analogije vežu nalazi koji se čuvaju u muzejskim zbirkama u Among the heads that can be identified as Greek are some
zagrebu.1386 that probably belonged to zeus.1388 one is a rather large stone
head (plate 54, fig. 1), and the other from a statue of somew-
hat smaller size (plate 54, fig. 2). of particular interest is the
Zeus larger head found in pljoča, Albania.1389 both heads display
(kataloški broj 213 i 214, Tab. 54, sl. 1 i 2)
almost identical features: a long beard, luxuriant hair, a pro-
među glavama koje se mogu determinirati u grčki kulturni nounced drooping moustache, and the appearance of age, all
krug spadaju i primjerci glava koje najvjerovatnije pripadaju suggesting beyond doubt that they are indeed of zeus. zeus
zeusu.1387 Jedan slučaj se odnosi na nešto veći primjerak ka- was the youngest son of the Titans cronos and Rhea.1390 Af-
mene glave (Tab. 54, sl. 1), a jedan na skulpturu nešto manjih ter defeating the Titans, zeus became king of the gods,1391
dimenzija (Tab. 54, sl. 2). među njima posebno je zanimljiva the supreme deity1392 of the Greek pantheon,1393 and lord over
veća glava pronađena u pljoči u Albaniji.1388 Treba napomenuti both the gods and people.1394 In order to gain full authority,
da obje kamene glave pokazuju gotovo identične karakteristi- he had also to fight Typhon.1395 zeus dwelt on mount olym-
ke, dugu bradu, gustu kosu, izražene brkove koji se spuštaju sa pus,1396 surrounded by the eleven other olympian gods. He
strana, lice starijeg muškarca, što sve ukazuje van svake sumnje was known for his numerous love affairs,1397 yet was the prote-
da je riječ o ovom božanstvu. zeus je bio najstariji Kronov i Re- ctor of marriage, friendship and companionship, of guests and
jin sin.1389 Nakon što je zbacio Krona, postao je vrhovni bog1390 hospitality, and of hearth and home.1398 He surpassed all the
i gospodar bogova i ljudi.1391 da bi uspostavio punu vlast borio other gods in wisdom, courage, strength, experience and other
se i protiv Tifona.1392 okružen skupinom bogova vladao je viso- virtues. He was also the god of purification, mercy, thunder,
ko na planini olimpu.1393 bio je vrhovno božanstvo1394 grčkog
1385
J. Ferguson 1973, 11.
opisao jednu epohu. p. Thonemann 2016, 6-7. 1386
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 499.
1383
c. patsch 1904, 39-42. 1387
J. brunšmid 1903/04, 213, 220.
1384
J. Ferguson 1973, 11. 1388
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo-
1385
v. v. Struve – d. p. Kalistov 2006, 499. gie, vI, 1909, 564-758.
1386
J. brunšmid 1903./04, 213, 220. 1389
c. patsch 1904, 39-42.
1387
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mytholo- 1390
S. osvald 1980, 142-143.
gie, vI, 1909,564-758. 1391
v. djurant 1996, 199.
1388
c. patsch 1904, 39-42. 1392
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 645-647.
1389
S. osvald 1980, 142-143. 1393
S. osvald 1980, 142.
1390
v. djurant 1996, 199. 1394
G. budžak 2004, 19-20.
1391
G. budžak 2004, 19-20. 1395
e. Hamilton 1962, 19-22.
1392
e. Hamilton 1962, 19-22. 1396
N. A. Kun 2004, 24-29.
1393
N. A. Kun 2004, 24-29. 1397
R. Graves 2008, 52-54.
1394
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 645-647. 1398
A. musić 1942, 62.

132
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

panteona.1395 bio je poznat po mnogobrojnim ljubavnim ve- lightning and rain,1399 fertility, cities, the family, and political
zama.1396 zaštitnik je braka, prijateljstva i drugovanja, gostiju liberty. He is depicted as a mature man with luxuriant hair
i kućnog ognjišta.1397 Svojom mudrošću, hrabrošću, snagom, and beard,1400 just as in the heads in the National museum
iskustvom i drugim vrlinama nadmašuje sva ostala božanstva. of bosnia and Herzegovina. Almost identical examples have
zeusu su pridodati mnogi atributi, tako da je bog očišćenja, been found in remote areas of Russia.1401
milosti, gromova, munja i kiše,1398 plodnosti, zaštitnik gradova, zeus was a favourite subject of Greek artists, figuring in
ognjišta, porodice, političkih sloboda, prijateljstva i gostoprim- sculpture,1402 vase painting, coins,1403 monumental architec-
stva. prikazivan je u obliku zrelog muškarca sa bujnom kosom ture1404 and other forms honouring him.
i bradom,1399 kakvi su upravo primjerci koji se čuvaju u zemalj-
skom muzeju bosne i Hercegovine. Gotovo identični primjerci
pronađeni su i na drugim udaljenim lokalitetima Rusije.1400
Athena
(catalogue nos. 215 and 216, Plate 54, figs. 3 and 4,)
omiljenost njegovog prikazivanja u grčko doba pokazuje i
činjenica da je njegov lik bio široko predstavljan kroz različite The examples of the goddess Athena in our museum collecti-
oblike, skulpture,1401 vazno slikarstvo, kovanice,1402 monumen- on attest to her importance in the lives of the ancient Greeks.
talnu arhitekturu,1403 i druge forme iskazivanja časti ovom bogu. one of her most famous statues is Athena parthenos.1405 No-
table among the artefacts depicting Athena in our collection
are a marble statue and and head of the goddess (plate 54, figs.
Atena 3 and 4), both small-sized.
(kataloški broj 215 i 216, Tab. 54, sl. 3 i 4,)
In the early Archaic period, circa 7th century bce, she
primjerci boginje Atene u našoj muzejskoj zbirci potvrđuju was portrayed in the form of terracotta and bronze statues;
značaj koji je ova boginja imala u životima antičkih Grka. from the 6th century bce she is shown wearing a helmet and
Jedna od najpoznatijih njenih skulptura je Atena partenos.1404 carrying arms.1406 There are a great many comparable exam-
među predmetima u našoj zbirci koji predstavljaju Atenu isti- ples of Athena.1407
ču se mramorna skulptura i glava Atene (Tab. 54, sl. 3 i 4). u
ovim slučajevima riječ je o skulpturama manjih dimenzija.
u ranom arhajskom periodu oko vII stoljeća stare ere
predstavljana je u obliku skulptura od terakote i bronze, dok
je od vI stoljeća stare ere predstavljana sa šljemom na glavi i
oružjem u rukama.1405 Komparativni primjeri Atene konstati-
rani su u mnogobrojnim primjercima.1406

1395
S. osvald 1980, 142.
1396
R. Grevs 2008, 52-54.
1397
A. musić 1942, 62.
1398
S. osvald 1980, 144-145. 1399
S. osvald 1980, 144-145.
1399
J. Ferguson 1973, 136, sl. 72, d. Srejović – A. cermanović 2004, 158- 1400
J. Ferguson 1973, 136, fig. 72, d. Srejović – A. cermanović 2004, 158-
161. 161.
1400
Е. Алексеева – Д. Журавлев – Н. Фролова 1999, 11. 1401
Е. Алексеева – Д. Журавлев – Н. Фролова 1999, 11.
1401
J. brunšmid 1903./04, 239-240. 1402
J. brunšmid 1903/04, 239-240.
1402
d. burton 2015, 75-117. 1403
d. burton 2015, 75-117.
1403
H. wrede 2015, 117-131. 1404
H. wrede 2015, 117-131.
1404
c. de. meo 2012, 92-95. 1405
c. de. meo 2012, 92-95.
1405
d. Srejović – A. cermanović 2004, 61-64. 1406
d. Srejović – A. cermanović 2004, 61-64.
1406
m. bieber 1967, fig. 210 – 211. 1407
m. bieber 1967, figs. 210-211.

133
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dionis Dionysos
(kataloški broj 218, 219 i 220, Tab. 55, sl. 1, 2 i 3) (catalogue nos. 218, 219 and 220, Plate 55, figs. 1, 2 and 3)

među atribuiranim skulpturama su i glave dionisa (Tab. 55, Identified sculptures include heads of dionysos (plate 55,
sl. 1, 2 i 3).1407 Riječ je o klasičnoj karakterističnoj predstavi figs. 1, 2 and 3),1408 typically represented as a handsome yo-
glave ovog božanstva, koji se prikazivao kao lijepi mladić.1408 uth.1409 Similar sculptures of dionysos have been found
Njegove su paralele otkrivene na mnogim helenističkim loka- at many Hellenistic sites over a wide area,1410 reflecting his
litetima.1409 dionis je s obzirom na njegovu popularnost, bio popularity.1411
široko rasprostranjen upravo u ovoj umjetničkoj formi.1410

Hecate
Hekata (catalogue no. 221, Plate 55, fig. 4)
(kataloški broj 221, Tab. 55, sl. 4)
The marble heads in the National museum of bosnia and
u grupi mramornih glava zemaljski muzej bosne i Hercego- Herzegovina include one from a small triple-headed statue of
vine posjeduje i jedan primjerak troglave boginje Hekate (Tab. the goddess Hecate (plate 55, fig. 4). There are several myths
55, sl. 4), manjih dimenzija. o porijeklu i okolnostima rođenja of the origins and birth of Hecate.1412 one is that she was a
božice Hekate postoje različite mitološke interpretacije.1411 daughter of zeus and demeter,1413 while other sources state
prema jednoj, ona je bila kćer zeusa i demetre.1412 drugi that she was the only child of the Titans perses and Aste-
izvori govore da je Hekata bila kćer titana persa i Asterije.1413 ria.1414 She was a chthonic deity, probably originating in Ka-
To je htonsko božanstvo, najvjerovatnije porijeklom iz Karije. ria. She was the god of magic and sorcery,1415 phantoms and
Hekata je boginja čarobnjaka i vradžbina,1414 utvara i duhova, spirits, a demonic being associated with the underworld, and
demonsko biće povezano sa podzemnim svijetom. vjerovalo was believed to cause epilepsy and madness. She was also the
se da je uzrok epilepsije, ludila, ali i zaštitnica cjelokupne ma- protectress of all kinds of magic, and in particular of love ma-
gije. S tim u vezi je posebno bila zadužena za ljubavnu magiju gic and the life of women; and also of children, flocks and
i život žena. prikazivana je često sa tri tijela i šest ruku, ili the living.1416 She is often depicted with three bodies and six
jednim tijelom i tri glave,1415 kakav je upravo naš kameni pri- hands, or one body and three heads,1417 as in our specimen.1418
mjerak.1416 bila je zaštitnica djece, stada stoke i živih ljudi.1417 Images of Hecate were common in other forms of Greek art,
prikazi Hekate bili su česti i u drugim vidovima umjetnosti, such as painted vases.1419
poput grčke slikane keramike.1418

1407
A. busuladžić 2016, 144. 1408
A. busuladžić 2016, 144.
1408
ova atribucija je sigurna za jedan primjerak (Tab. 55, sl. 1), dok su dva 1409
This is certainly true of one of the heads (plate 55, fig. 1), whereas
primjerka nesigurne atribucije, te je moguće da su u pitanju i skulpture the other two are of uncertain attribution, possibly from statues of
nepoznatih djevojaka (Tab. 55, sl. 2 i 3). unidentified girls (plate 55, figs. 2 and 3).
1409
J. Ferguson 1973, 136, sl. 74. 1410
J. Ferguson 1973, 136, sl. 74.
1410
J. brunšmid 1903./04, 222-224. 1411
J. brunšmid 1903/04, 222-224.
1411
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1412
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
I, 1884.-1886, 1886-1909. I, 1884-1886, 1886-1909.
1412
d. Srejović – A. cermanović 2000, 449-450. 1413
d. Srejović – A. cermanović 2000, 449-450.
1413
S. osvald 1980, 359. 1414
S. osvald 1980, 359.
1414
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 182. 1415
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 182.
1415
d. Srejović – A. cermanović 2000, 449-450. 1416
S. osvald 1980, 359-360.
1416
A. busuladžić 2016, 144. 1417
d. Srejović – A. cermanović 2000, 449-450.
1417
S. osvald 1980, 359-360. 1418
A. busuladžić 2016, 144.
1418
A. Thomsen 2014, 90-92. 1419
A. Thomsen 2014, 90-92.

134
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Afrodita Aphrodite
(kataloški broj 222 i 223, Tab. 55, sl. 5 i 6) (catalogue nos. 222 and 223, Plate 55, figs. 5 and 6)

Afrodita1419 je najvjerovatnije u početku bila boginja neba i Aphrodite1420 was at first probably a sky and sea goddess,1421
mora,1420 koja je slala kišu. u razvoju kulta ove boginje veliki who sent rain. The cult of the phoenician goddess Astarte1422
utjecaj je imao i kult feničke boginje Astarte.1421 postepeno had a considerable influence on that of Aphrodite, who grad-
Afrodita postaje božica ljubavi,1422 ljepote,1423 porođaja, plod- ually came to be the goddess of love,1423 beauty,1424 birth, fertil-
nosti,1424 brodarstva, te čulne ljubavi.1425 Atributi ove boginje ity,1425 ships, and sensory love.1426 Among her many epithets1427
su bili porne – bludnica, kallipygos – lijepa stražnjica, Afrodita were porne – the whore, kallipygos – of the beautiful buttocks,
snošaja1426 i mnogi drugi.1427 Tragovi štovanja ove božice za- and Aphrodite of the act of sex.1428 She was also the protec-
bilježeni su diljem istočne obale Jadrana.1428 Afrodita je ma- tress of harmony and community.1429 originally from Asia
loazijskog porijekla,1429 a Grci su je najvjerovatnije preuzeli sa minor,1430 she was probably adopted by the Greeks from the
otoka Kipra1430 i Kitere.1431 o značaju njenog kulta govori i islands of cyprus1431 and cythaera.1432 Temples to Aphrodite
veliki broj podignutih hramova na Kosu, Alabandi, Knidu i were built on Kos, Alabanda, cnidus and many other plac-
mnogim drugim mjestima.1432 Afrodita je bila i zaštitnica slo- es.1433 evidence of the worship of Aphrodite has been found
ge i zajedništva.1433 Slavljena je i prikazivana kao simbol fizičke throughout the eastern Adriatic coastal region.1434
ljepote, lijepih crta lica, sjajnih očiju, nasmiješenih usta i lije- She was worshipped and represented as a symbol of beauty,
pih grudi. bila je ideal ženstvenosti.1434 u mitološkom kontek- with a lovely face, shining eyes, a smiling mouth and beauti-
stu prikazivana je kao osvetoljubiva, okrutna i ponosna. Njeni ful breasts – the ideal of femininity.1435 In myth she was also
atributi su bili jabuka, mak, delfin, golubica, mirta, ruža, labud said to be vengeful, cruel and proud. Her attributes were the
i vrabac. I u odnosu na njen postanak postojala su različita apple, poppy, dolphin, dove, myrtle, rose, swan and sparrow.
tumačenja. bila je zeusova i dionina kćer,1435 dok je prema Greek myths offer different versions of her origins: in one, she
drugim mitovima rođena iz morske pjene oplođene uranovim was a daughter of zeus and dione,1436 while in another she
spolnim organom,1436 koji je Kron odsjekao i bacio u more.1437 was born from sea foam when cronos cut off uranus’ sexual
udala se za boga Hefesta, koga je intenzivno varala sa bogom organ1437 and threw it into the sea.1438 She married the god
rata Aresom.1438 Iz ove veze rođeni su eros (bog ljubavi) i An- Hephaestus, but had an adulterous affair with Ares, the god
teros (bog uzvraćene ljubavi). Afrodita je imala jako mnogo of war,1439 with whom she had eros (god of love) and Anteros
ljubavnika. u njenom krevetu su završili lijepi Adonis,1439 pa- (god of requited love). Among her many other lovers were

1419
R. Grevs 2008, 64-70.
1420
S. osvald 1980, 72. 1420
R. Graves 2008, 64-70.
1421
N. A. Kun 2004, 61. 1421
S. osvald 1980, 72.
1422
S. osvald 1980, 71. 1422
N. A. Kun 2004, 61.
1423
I. bojanovski 2001, 188. 1423
S. osvald 1980, 71.
1424
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 17. 1424
I. bojanovski 2001, 188.
1425
d. Srejović – A. cermanović 2004, 69-70, R. Grevs 2008, 67. 1425
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 17.
1426
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1426
d. Srejović – A. cermanović 2004, 69-70, R. Graves 2008, 67.
III, 1897.-1902, 1508-1514. 1427
m. zaninović 2005, 160.
1427
m. zaninović 2005, 160. 1428
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1428
m. zaninović 2005, 157-166. III, 1897-1902, 1508-1514.
1429
S. osvald 1980, 72. 1429
A. musić 1942, 70.
1430
v. djurant 1996, 203, N. A. Kun 2004, 62. 1430
S. osvald 1980, 72.
1431
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis- 1431
v. djurant 1996, 203, N. A. Kun 2004, 62.
senschaft 1894, 2730-2788. 1432
paulys wissowa Real encyclopädie der classischen Altertumswis-
1432
K. A. Giunio 2015, 11. senschaft 1894, 2730-2788.
1433
A. musić 1942, 70. 1433
K. A. Giunio 2015, 11.
1434
A. busuladžić 2016, 140-141. 1434
m. zaninović 2005, 157-166.
1435
S. osvald 1980, 71. 1435
A. busuladžić 2016, 140-141.
1436
N. A. Kun 2004, 61. 1436
S. osvald 1980, 71.
1437
G. budžak 2004, 48-49. 1437
N. A. Kun 2004, 61.
1438
R. Grevs 2008, 65. 1438
G. budžak 2004, 48-49.
1439
G. budžak 2004, 53-54. 1439
R. Graves 2008, 65.

135
ADNAN BUSULADŽIĆ

stir Anhiz,1440 Hermes i dionis.1441 drugi njen vanbračni sin, the handsome Adonis,1440 the ox-herd Anchises,1441 Hermes
kojeg je rodila sa dionisom je bio prijap,1442 bog plodnosti.1443 and dionysos.1442 Her son by dionysos was priapus,1443 god of
Sa Argonautom je imala sina eryka, koji je utemeljio njeno fertility;1444 by the Argonaut boutes she had yet another son,
svetilište na sjeverozapadu Sicilije.1444 u njenim hramovima eryx, King of Sicily, who founded her shrine on the north-
često su služile najljepše probrane djevojke. zabilježeni su i west of the island.1445
običaji da su na tržnicama robova kupovane lijepe zarobljenice The girls who served in her temples were often the most
koje su posvećivane Afroditi. poznat je slučaj atlete Kseno- beautiful. The custom is recorded of buying beautiful slave
fonta, koji je obećao Afroditi pokloniti stotinu djevojaka ako girls in the slave markets and dedicating them to Aphrodite.
osvoji olimpijski vijenac. Nakon pobjede zavjet je ispunio.1445 The athlete Xenophon, son of Thessalos, promised to give
u predanjima je posebno vežu za parisa, sina trojanskog kralja Aphrodite a hundred girls if he won the olympic crown; and
prijama.1446 Afrodita je bila u konačnici i uzrokom glasovitog after he was victorious, he fulfilled his vow.1446
trojanskog rata.1447 Above all, Aphrodite is associated in myth with paris, son
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine of King priam of Troy,1447 for her role in the Judgment of paris
čuva se nekoliko predmeta koji se stavljaju u direktnu vezu sa was ultimately the cause of the Trojan war.1448
ovom božicom.1448 zbog svoje omiljenosti i vječno aktuelnih because of her popularity, and her association with love,
ljubavnih tema, koje su u svim društvima i vremenima ostale which remains a perpetually fascinating and baffling part of
intrigativni dio ljudskog života, Afrodita je bila često prikazi- human life in all societies and in all times, Aphrodite features
vana u različitim formama. pored slika na grčkim keramičkim in different forms of art: painted vases,1449 statues and figu-
posudama,1449 vrlo čest način njene materijalizacije je bio i u rines. The antiquities collection of the National museum of
formi skulptura i figurina. Takvi kameni primjerci su pohra- bosnia and Herzegovina includes a number of artefacts di-
njeni i u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercego- rectly associated with Aphrodite1450 (plate 55, figs. 5 and 6).
vine (Tab. 55, sl. 5 i 6). potvrda o širokom prisustvu kulta kroz Figures of Aphrodite in the form of stone statues in zagreb
kamene skulpture, govore i nalazi Afrodite koji se čuvaju u 1451
and many other places attest to the presence of her cult
zagrebu1450 i mnogim drugim mjestima. over a wide region.
Jadranski kult Afrodite najvjerovatnije ulazi u kulturološki The cult of Aphrodite in the Adriatic region probably
grčki krug koji se širio pod korintskim utjecajem, a što se ob- fell within the Greek cultural sphere which spread under
navlja u doba Sirakuze. uz ove procese koji su išli iz Korinta the influence of corinth, and was revived in the Syracusan
i Sirakuze, iz vida se ne smije izgubiti ni uloga koju su imali period, but the part played by the Athenians should not be
Atenjani. Nastavak njenog štovanja u rimsko doba u najvećem overlooked. The worship of the Roman goddess venus, with
broju slučajeva predstavlja kontinuitet štovanja ranijeg grčkog whom Aphrodite was syncretised, is thus largely a continu-
kulta.1451 ance of her worship in ancient Greece.1452

1440
G. budžak 2004, 53-54.
1440
S. osvlad 1980, 72. 1441
S. osvald 1980, 72.
1441
m. zaninović 2005, 159. 1442
m. zaninović 2005, 159.
1442
A. busuladžić 2016, 143. 1443
A. busuladžić 2016, 143.
1443
K. A. Giunio 2015, 8-10. 1444
K. A. Giunio 2015, 8-10.
1444
m. zaninović 2005, 159. 1445
m. zaninović 2005, 159.
1445
m. zaninović 2005, 160. 1446
m. zaninović 2005, 160.
1446
J. latacz 2004. 1447
J. latacz 2004.
1447
Homer, Ilijada XIv, 29. 1448
Homer, Iliad XIv, 29.
1448
A. busuladžić 2016, 140-141. 1449
R. Kousser 2004, 97-113.
1449
R. Kousser 2004, 97-113. 1450
A. busuladžić 2016, 140-141.
1450
J. brunšmid 1903./04, 215-219. Neki od navedenih primjera imaju 1451
J. brunšmid 1903/04, 215-219. Some of these have very similar paral-
vrlo slične paralele sa našim primjerima. lels in our examples.
1451
l. braccesi – b. Rossignoli 2002, 65-75. 1452
l. braccesi – b. Rossignoli 2002, 65-75.

136
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kamene glave nepoznate atribucije Stone heads of unknown attribution


(kataloški broj 208, 211, 217, Tab. 53, sl. 1, 4, Tab. 54, sl. 5) (catalogue nos. 208, 211, 217, Plate 53, figs. 1, 4, Plate 54, fig. 5)

u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se The antiquities collection of the National museum of bosnia
čuva i nekoliko mramornih glava koje su bile posigurno dio and Herzegovina has a number of marble heads that were un-
neke veće predstave, odnosno skulpture koje su pripadale ne- doubtedly part of larger statues (plate 53, figs. 1, 2, 4, plate 54,
poznatim osobama, (Tab. 53, sl. 1, 2, 4, Tab. 54, sl. 5). Nažalost, fig. 5). unfortunately, it is impossible to identify whom they
nemoguće je determinirati koga one predstavljaju. represent.

Terakotne ljudske skulpture Terracotta sculpture of human figures


(kataloški broj 224-275, Tab. 56 - Tab. 64) (catalogue nos. 224-275, Plate 56-Plate 64)

porijeklo izrade grčke male plastike najvjerovatnije potiče iz Small Greek sculpture probably derived from minoan art.1453
minojske umjetnosti.1452 u palačama Krita i mikene monu- monumental sculpture was rare in the palaces of crete and
mentalna plastika je bila rijetkost.1453 zato je postojanje malih mycenae,1454 but perhaps for this reason small clay statues
glinenih skulptura u vidu idola bila razmjerno česta pojava.1454 in the form of idols were relatively common.1455 The earliest
Najstariji oblici terakotnih figurina datiraju se u period oko terracotta figurines, which date from circa 1700 bce, range
1700. godine stare ere. Riječ je o šarolikom spektru primjera- widely from simplified, schematic figures to almost impres-
ka koji variraju od sasvim uprošćenih, shematiziranih pa sve sionistic female figures, of the nature of idols.1456 even after
do gotovo impresionističkih oblika figura žena. ove figuri- the arrival of the new Greek population, minoan art retai-
ne imale su karakter idola.1455 I nakon dolaska novog grčkog ned some influence on the newcomers, who, along with the
stanovništva minojska umjetnost je i dalje zadržala izvjestan indigenous population, continued to make figurines out of
utjecaj na doseljenike. Novo stanovništvo i starosjedioci na- clay. It was not until later in ancient Greece that monumen-
stavili su izrađivati figurine od sirove gline. u kasnijim pe- tal sculpture in marble and bronze developed, but even then,
riodima u antičkoj Grčkoj dolazi do razvoja monumentalne small-scale sculpture did not die out, but continued to evolve
plastike u mramoru i bronzi. I pored razvoja ovih monumen- into objects of above-average artistic quality.1457 over several
talnih figura, izrada male plastike ne zamire, nego se razvija centuries, therefore, terracotta figurines were made that refle-
do primjeraka natprosječne umjetničke kvalitete.1456 Također, cted a variety of styles and phases, from the oriental style in
u širem vremenskom intervalu bilježe se i raznoliki utjecaji i Asia minor1458 to those of Greece itself.1459
faze izrade terakotnih figurina u orijentalnom stilu na prosto- clay objects, including terracotta figures, are usually found
ru male Azije,1457 pa sve do područja same Grčke.1458 Različite at shrines and burial sites.1460 Figurines often served as of-
kategorije glinenih predmeta, uključujući i terakotne figure, ferings to the gods in their temples1461 on the part of those
najčešći su nalazi na lokalitetima svetilišta i grobova.1459 Kada who could not afford to offer expensive artefacts or to sac-
je u pitanju ovaj duhovni segment, glinene figurine su vrlo rifice animals. clay figurines also feature as grave goods.1462
često bile zamjena za darivanje božanstava u hramovima.1460 Terracotta statuettes1463 were among the objects being placed
u slučaju nemogućnosti darivanja bogova skupim predmeti- in graves in boeotia by the late 6th and early 5th centuries
ma i žrtvovanjem životinja, glinene figurine su bile zamjena. bce. Here they represented servants and their occupations:
pored ovih namjena, glinene figurine su stavljane kao grobni
1453
A. busuladžić 2015, 117.
1454
e. paul 1987, 42.
1452
A. busuladžić 2015, 117. 1455
J. bouzek et al 1974, 105.
1453
e. paul 1987, 42. 1456
b. Gavela 2002, 63-64.
1454
J. bouzek at oll 1974, 105. 1457
G. Köster 1926, 66.
1455
b. Gavela 2002, 63-64. 1458
J. bouzek et al 1974, 103 and 106.
1456
G. Köster 1926, 66. 1459
v. von Graeve 2017, 15-29.
1457
J. bouzek at oll 1974, 103 i 106. 1460
v. Anderson Stojanović 2005, 327-339.
1458
v. von Graeve 2017, 15-29. 1461
v. Krstić 2009, 215, J. Heiden 2006, 44-45.
1459
v. Anderson Stojanović 2005, 327-339. 1462
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 293-318.
1460
v. Krstić 2009, 215, J. Heiden 2006, 44-45. 1463
A. busuladžić 2015, 117.

137
ADNAN BUSULADŽIĆ

prilozi.1461 već krajem vI i početkom v stoljeća stare ere u bakers, cooks, hairdressers, boys with sacrificial animals, girls
beotiji su se u grobove, između ostalog, stavljali i kipići od with fruit, and the like. by the mid 5th century these figurines
terakote.1462 ove figurine su predstavljale služavke i sluge i nji- began to display elements of individuality, and as time passed
hova zanimanja: pekare, kuhare, frizere, dječake sa žrtvenom terracotta figures of girls with gifts and instruments and fe-
životinjom, djevojke sa voćem i slično. Sredinom v stoljeća male figures without attributes began to appear. Their use as
te figurine poprimaju i elemente individualnosti. vremenom grave goods began to decline and finally died out. Freed from
se pojavljuju terakotne djevojke sa darovima, instrumentima, the constraints of the rigid forms deriving from their religious
te ženske figure bez atributa. pogrebni kontekst glinenih fi- context, artisans began to make clay figurines with the em-
gurina polahko gubi značaj i vremenom iščezava. oslobođeni phasis on their artistic qualities. These mould-cast statuettes
strogih formi koje su proizlazile iz duhovne sfere, umjetnici are known as Tanagra figures, from the most famous site in
počinju izrađivati glinene figurine dajući im više umjetnički boeotia where many have been found. by the 4th century
značaj. ovi kipići dobijaju naziv „tanagre“ po lokalitetu Ta- bce the production of terracotta figurines was flourishing,1464
nagra, najpoznatijem nalazištu tih figura. od Iv stoljeća stare and artists began to model scenes from the life of women,
ere izrada terakota figurica doživljava procvat,1463 a počinju se girls and children which became true works of art, along with
izrađivati različite predstave iz života žena, djevojaka i djece. decorations for the home and sometimes also toys.1465 Figu-
ove figurice postaju prava umjetnička djela, ukrasi po domo- rines of men, writers, seated boys and such like have also been
vima, a ponekad i igračke.1464 pored navedenih predstava za- recorded.1466
bilježene su i figurine muškaraca, pisara, dječaka koji sjede i The ancient Greeks had a name for the artists or arti-
slično.1465 sans who modelled these terracotta statuettes of girls or toys:
u staroj Grčkoj je postojao naziv za osobe koje su se bavile koroplast. with time the earlier koroplastic motifs, such as
proizvodnjom ovih predmeta. Koroplasti su bili umjetnici ili protome, busts, masks, votive animals and so on disappeared,
zanatlije koji su se bavili izradom kipića djevojaka ili lutkica. and new, clothed female figures became the most common
Starije varijante koroplastičnih motiva kao što su protome, form.1467 Stylistically, these statuettes display some of the fea-
poprsja, maske, votivne životinje i slično, vremenom nestaju, a tures of monumental sculpture, and became more common
pojavljuju se nove, ženske odjevene figure, koje postaju domi- with the decadence of classical monumental sculpture.
nantne.1466 prema stilskim obilježjima ova sitna plastika poka- The main production centres of clay figures were located in
zuje elemente monumentalne plastike. Izrada sitnih figurina boeotia,1468 Alexandria,1469 Tarentum and myrina.1470 one of
se intenzivira u trenutku kada dolazi do dekadencije monu- the most important such centres was Amphipolis, in Thrace,
mentalne klasične plastike. Izrada glinene plastike se posebno where production peaked in the 2nd century bce, during the
razvijala u nekoliko središta poput beotije,1467 Aleksandrije,1468 Hellenistic period.1471 The large workshops where the figures
Tarenta i mirine.1469 Jedan od značajnijih centara za njihovu were made were located close to areas with sufficient quanti-
izradu je bio i lokalitet Amfopolje u Trakiji gdje je vrhunac ties of suitable clay; thus the Athens potteries were near dipy-
privrednih aktivnosti zabilježen u doba helenizma, odnosno u lon on the eridanus, where the clay was extracted. Special pits
II stoljeću stare ere.1470 were dug in corinth from which suitable clay was extracted.
predmeti od gline proizvodili su se u većim radionicama After extraction, stones and other impurities had to be re-
koje su bile smještene u blizini područja koja su imala dovolj- moved. The clay was left to dry, and then it was ground and
ne količine odgovarajuće gline. Tako su lončarske radionice washed clean by soaking and straining several times until it
was completely clean. The liquid in which the clay had been
1461
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 293-318.
1462
A. busuladžić 2015, 117.
1463
N. Čondić – m. vuković 2017, 59. 1464
N. Čondić – m. vuković 2017, 59.
1464
m. Sanader 2002, 29. 1465
m. Sanader 2002, 29.
1465
v. Krstić 2009, 215. 1466
v. Krstić 2009, 215.
1466
A. busuladžić 2015, 118. 1467
A. busuladžić 2015, 118.
1467
v. Krstić 2009, 214. 1468
v. Krstić 2009, 214.
1468
K. Savvopoulos 2019, 317-368. 1469
K. Savvopoulos 2019, 317-368.
1469
m. Sanader 2002, 30-31. 1470
m. Sanader 2002, 30-31.
1470
v. Krstić 2009, 215-216. 1471
v. Krstić 2009, 215-216.

138
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Atene bile u blizini dipilona kod eridana, gdje se vadila glina. soaked was later used as slip, applied to unfired pots to give
u Korintu su kopali posebne jame radi vađenja odgovarajuće them a smooth surface.1472
gline. Nakon vađenja, glina se čistila od kamenčića i drugih For a long time, terracotta figures were modelled by hand.
fizičkih nečistoća. ovaj dio proizvodnog procesa se odvijao In some cases glaze was applied, which might be coloured,
na način da se glina mljela, te pročišćavala namakanjem i ci- before they were fired; after firing, they were painted. Terra-
jeđenjem. ovo se ponavljao dok se ne bi dobila sasvim čista cotta artefacts were produced in huge quantities in babylon
glina. Tekućina u kojoj se glina ispirala je kasnije služila da and Assyria, where the techniques were perfected that were
se nepečene posude njome premažu radi dobijanja glatke po- passed on to regions inhabited by Greeks. It was in the east,
vršine.1471 Terakote su jako dug vremenski period oblikovane too, that statues were first made using hollow moulds. To
rukom. u nekim slučajevima su premazivane preljevom, koji make these, a prototype of the intended form, the patrix, had
je mogao da bude i toniran, nakon čega su se pekle. Nakon to be hand-made and then fired at a temperature of 750 to
termičke obrade, figurine su bojene. u babilonu i Asiriji su se 950 degrees.1473 A bed of clay was then applied to the patrix
različiti keramički proizvodi masovno proizvodili i koristili, to create the mould or matrix, from which many copies of the
te su se i tehnike njihove izrade na tim mjestima usavršavale i figure could be made. At first only the front was shaped; the
prelazile na prostor na kome su živjeli Grci. Sa Istoka su i po- back was simply smoothed flat.1474 At a later stage, the fig-
tekli kipovi izrađivani pomoću šupljeg kalupa. da bi se uopće ures were hollow, which speeded up their production as they
i dobio šuplji kalup, bilo je neophodno da se na tradicionalan took less time to dry and fire. Hollow figures were made by
način oblikuje i peče originalno željeno djelo, prototip - pa- moulding clay into a flat sheet of 0.1 to 1 cm thick, which
trica na temperaturi od 750 do 950 stepeni.1472 od te origi- was then pressed with the fingers into the matrix. This is why
nalne figure – patrice, dobivao se uz pomoć gline odljev, tzv. fingerprints can be seen in many terracotta figurines. The two
matrica. od ovog primjerka matrice su se radili brojni otisci. halves were then joined and smoothed so that the join could
u počecima primjene te metode pažljivo se oblikovala prednja be seen only on the inside. The back half had a hole in it to
strana, dok je zadnja bila samo zaglađena.1473 u kasnijoj fazi se allow steam to escape during firing at a temperature of 300 to
sa izrade pune figure prešlo na proizvodnju šupljih kipića, što 400 degrees. most statuettes were open at the base, though a
je bio brži proces, jer se skraćivalo vrijeme sušenja i pečenja. few were sealed at the base by a thin slice of clay. more com-
Šuplje figure su se dobijale na način da se od gline oblikovao plex scenes, figures with musical instruments or other objects,
pljosnati komadić debljine 0,1 do 1 cm, koji se potom rukom figures in motion and so on, were made using other meth-
i prstima lijepio za prednju stijenku matrice. zbog toga se na ods, including modelling the parts separately. Heads were also
mnogobrojnim terakotnim figurinama mogu primijetiti otis- added separately, as they could not be removed from the ma-
ci prstiju. bočni spojevi su se lijepili i gladili na način da se trix; special matrices had to be made for heads. This gave the
spoj mogao primijetit samo iznutra. Na leđnom dijelu kipa artisans the freedom to make a variety of combinations and
se izrađivala rupa koja je služila za izlazak pare koja nastaje variations of the figurines, which have been found through-
pečenjem na temperaturi od 300 do 400 stepeni. Kod većeg out the ancient world. Finer details, particularly of the face
broja kipića dno je bilo otvoreno, dok je kod jednog broja dno and eyes, the hairstyle and the garments, were modelled with
imalo tanku glinenu ploču, kojom je zatvarana figurina. u slu- a wooden stylus. Separate components, such as fans, baskets,
čaju izrade kompliciranijih predstava, figura sa instrumenti- or hair ornaments, were also added. The final figure was then
ma, predmetima, figura koje su u pokretu i slično, korištene dried, fired and painted. This involved coating the figure with
su i druge metode, poput naknadno oblikovanih dijelova. do- white, using a brush, and then adding other colours.1475
davane su i glave koje nisu mogle biti izvučene iz postojeće The terracotta statuettes of Tanagra were first discovered
matrice, nego su rađene posebne matrice za izradu glava. ovo in the late 19th century.1476 most of these were of female
je davalo slobodu majstoru da izrađuje različite kombinacije i
varijacije figurina, koje su konstatirane diljem antičkog svijeta.
1472
m. Sanader 2002, 32.
1473
A. busuladžić 2015, 118.
1471
m. Sanader 2002, 32. 1474
N. Čondić – m. vuković 2017, 60.
1472
A. busuladžić 2015, 118. 1475
m. Sanader 2002, 33-4.
1473
N. Čondić – m. vuković 2017, 60. 1476
J. martha 1880.

139
ADNAN BUSULADŽIĆ

Radi preciziranja različitih detalja, posebno na licu, uz pomoć figures.1477 The next great period of discovery of graves and
štapića su se modelirali dijelovi poput očiju, crta lica, frizura, figurines in Tanagra was in the mid 20th century.1478
dijelova odjeće i slično. umetali su se i pojedini elementi kao Another important site where many of these figures were
što su lepeze, košare i ukrasi u kosi.Tako urađena figura je discovered is myrina,1479 an urban settlement which minted its
sušena pa pečena, te bojena. Namakanjem ili premazivanjem own coins, and over the centuries passed into different hands
kistom figura je bojena u bijelu boju, nakon čega su se koristile and states. In the late 19th century a necropolis was discov-
i druge boje.1474 ered with over a thousand terracotta statues. with the help of
do otkrića kipića od terakote u Tanagri došlo je krajem the context, and coins that were also found there, the figures
XIX stoljeća.1475 uglavnom je bila riječ o ženskim kipićima.1476 were dated to the late 3rd and early 2nd centuries bce. It was
drugi veliki period otkrića grobova i figurina na lokalitetu Ta- found that there were considerable variations in the necrop-
nagre desio se sredinom XX stoljeća.1477 olis in the number of figurines placed as grave goods: some
drugi veliki lokalitet na kome je otkriven veći broj ovih fi- graves had as many as 45 statuettes, while many others had
gurina je mjesto mirina.1478 Riječ je o urbanom naselju koje je just one.1480 The myrian figurines bore the signature of their
kovalo svoj novac, a kroz historiju je prelazilo u različite ruke makers.1481
i državne okvire. Krajem XIX stoljeća otrivena je nekropola sa The third known site where terracotta figurines were made
više od hiljadu kipova od terakote. uz pomoć konteksta nalaza was Alexandria.1482 These figures differ in style and in what
i pronađenog novca, figurine su datirane u kraj III stoljeća i II they represent; as well as children and women, figurines were
stoljeće stare ere. u navedenoj nekropoli ustanovljena je veli- often made to represent local deities. The Alexandrian fig-
ka oscilacija u korištenju figurina kao dijela grobnih priloga. urines lacked the finesse, grace and elegance of the Greek
Tako je u pojedinim grobnicama pronalaženo i do 45 primje- statuettes.1483
raka kipića, dok je u mnogim grobovima nađen samo po je- The fourth site where many terracotta figurines have been
dan.1479 ove figurine iz mirina imale su i potpise majstora.1480 found is Tarentum,1484 one of the largest Greek colonies,
Treća poznata lokacija na kojoj su pravljene terakotne fi- founded by the Spartans in the late 8th century bce. Here,
gurine je Aleksandrija.1481 ove figurine se razlikuju po stilu along with miniature terracotta figurines, quantities of archi-
i prikazima. pored prikaza djece i žena, često su izrađivane i tectural components with which temples and other shrines
figurine koje su predstavljale domaća božanstva. ove aleksan- were decorated were also found. production in Tarentum
drijske figurine nisu imale finoću, gipkost i eleganciju grčkih peaked between the 4th and the 2nd centuries bce,1485 at the
figurica.1482 very time when the production of such figurines was begin-
Četvrti lokalitet na kome je konstatiran veliki broj figurina ning to die out in the eastern mediterranean.1486
od terakote je Tarent.1483 Rječ je o jednoj od najvećih grčkih many of the statuettes referred to as Tanagra figures after
kolonija, što su je krajem vIII stoljeća stare ere osnovali Spar- the place where they were first discovered, as well as those
tanci. Tu su, pored minijaturnih terakotnih figurina, zabilje- found at different sites, display a variety of motifs. Among
ženi i veliki arhitektonski primjerci koji su krasili hramove i the most common are those of a standing female figure with
druga svetilišta. vrhunac proizvodnje se desio između Iv i II carefully styled hair, wearing a chiton and transparent cloak.
stoljeća stare ere.1484 u periodu kada je njihova proizvodnja There were various models for these statuettes, the earliest of
which were Ionian female figures dating from the 6th century

1474
m. Sanader 2002, 33-4.
1475
m. Sanader 2002, 35. 1477
J. martha 1880.
1476
J. martha 1880. 1478
R. Higgins 1986, 29.
1477
R. Higgins 1986, 29. 1479
A. busuladžić 2015, 119.
1478
A. busuladžić 2015, 119. 1480
v. brinkmann 1996, 138.
1479
v. brinkmann 1996, 138. 1481
m. Sanader 2002, 36-37.
1480
m. Sanader 2002, 36-37. 1482
A. busuladžić 2015, 119.
1481
A. busuladžić 2015, 119. 1483
m. Sanader 2002, 37.
1482
m. Sanader 2002, 37. 1484
A. busuladžić 2015, 119.
1483
A. busuladžić 2015, 119. 1485
c. Rolley 1996, 23.
1484
c. Rolley 1996, 23. 1486
S. besques 1994, 23.

140
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

na istočnom mediteranu počela iščezavati, u Tarentu je bila u bce.1487 They were followed by female figures in a peplos, one
punom zamahu.1485 of the attributes of Athena the virginal goddess. From the 4th
Kod mnogobrojnih kipića koji su pronađeni na različitim century bce young brides in a chiton gathered at the waist
lokalitetima može se primijetiti postojanje različitih motiva. by a belt became the ideal. Some figurines resemble images
među njima najčešći su oni koji prikazuju brižljivo frizirane of Aphrodite, depicting for example a woman at her toilette,
žene koje stoje, odjevene u hitone i prozirne ogrtače. Kao što bathing, arms across her breast, holding a mirror or jewel-
je rečeno, opći naziv „tanagre“ dat je po prvom lokalitetu na lery.1488 Koroplasts sometimes also made figures representing
kojem su nađene. Različiti su i uzori za izradu ovih kipića. prvi deities, mainly goddesses, or of donors, olympian gods, and
uzori su bili jonski ženski kipovi, koji se javljaju od vI stoljeća even kitchen and other scenes of daily life.1489
stare ere.1486 Nakon toga, uzori postaju žene odjevene u peplos, There were a number of reasons for making these objects.
jedan od atributa djevičanske Atene. od Iv stoljeća stare ere The first was their use as grave goods, to provide comforts
ideal postaju mlade nevjeste odjevene u nabrani hiton, stegnut for the deceased in the afterlife. They were also used as votive
u struku pojasom. Neke figurice nalikuju prikazima Afrodite, offerings, as toys, and in the dionysian mysteries.1490 Some
a prikazuju ženu pri toaleti, pri kupanju, stavljanju ruke na authorities believe, with reason, that koroplasts made the figu-
grudi, ili kako drže ogledalo, nakit i slično.1487 rines to suit any purpose, and that those who purchased them
Koroplasti su ponekad izrađivali i figure koje su predstav- decided how they would be used.1491
ljale uglavnom ženska božanstva, figurice zavještivača, olim- Terracotta Tanagra-type figurines were almost exclusively
pijskih bogova, scene iz kuhinje i svakodnevnog života.1488 placed in the graves of women and children.1492 when they
Razlozi proizvodnje i korištenja ovih predmeta mogu se were found in men’s graves, they would be statuettes of boys,
precizirati u nekoliko namjena. prva namjena se odnosila na erotes, masks and animals, not of women.1493
funkciju grobnih priloga, a sve u svrhu da pokojniku bude što our terracotta statuettes are all fairly similar, consisting
udobnije na drugom svijetu. Korištene su i kao zavjetni darovi, in the main of female figures,1494 including those of seated or
igračke te u sklopu dionisijskih misterija.1489 pojedini autori s standing women, most with the torso or entire body intact but
pravom smatraju da su koroplasti izrađivali figurine univer- lacking a head, and wearing a chiton (plate 56, figs. 5 and 6,
zalno, a da su oni koji su ih kupovali davali namjenu samom plate 57, plate 58, plate 59, plate 60, plate 61, figs. 1, 2 and 3,
predmetu.1490 plate 62, plate 63, figs. 1, 2, 3 and 6, plate 64, fig. 3), as well as
Terakote tipa tanagra su bile gotovo u potpunosti postav- several separate female heads (plate 61, fig. 4, plate 63, fig. 4,
ljane u grobove žena i djece.1491 Ako su se pronalazile u muš- plate 65 – plate 83). male figures are dressed in a chiton, and
kim grobovima onda su to bili kipići dječaka, erota, maski i often with a himation, whereas female figures are depicted
životinja, a ne žena.1492 wearing a long cloak.1495 very similar, or in some cases almost
Naši primjerci pokazuju relativnu ujednačenost prikaza, identical, figures and clothing on terracotta figurines of this
uglavnom ženskih figura.1493 među njima ističu se prikazi sje- period may be seen in other museum collections.1496
dećih ili stojećih ženskih osoba, uglavnom sa sačuvanim tor- A significant number of our specimens (plate 73, fig. 3 and
zom ili cijelim tijelom bez glava, odjevenih u hitone (Tab. 56, 5, plate plate 74, fig. 9, plate 76, fig. 6, plate 79, figs. 3, 6 and
sl. 5 i 6, Tab. 57, Tab. 58, Tab. 59, Tab. 60, Tab. 61, sl. 1, 2 i 3, 8, plate 80, fig. 4, plate 81, 1) are too badly damaged to be
Tab. 62, Tab. 63, sl. 1, 2, 3 i 6, Tab. 64, sl. 3), kao i većeg broja identified with certainty as male or female figures.
samih ženskih glava (Tab. 61, sl. 4, Tab. 63, sl. 4, Tab. 65 – Tab.
1487
A. busuladžić 2015, 119.
1485
S. besques 1994, 23. 1488
F. w. Hamdorf 1996, 41.
1486
A. busuladžić 2015, 119. 1489
m. Sanader 2002, 38-39.
1487
F. w. Hamdorf 1996, 41. 1490
m. Sanader 2002, 39.
1488
m. Sanader 2002, 38-39. 1491
e. pottier 1890, 279.
1489
m. Sanader 2002, 39. 1492
m. Sanader 2002, 26.
1490
e. pottier 1890, 279. 1493
d. Graepler 1994, 43-59.
1491
m. Sanader 2002, 26. 1494
mainly female figurines also feature in other collections. J. bouzek et
1492
d. Graepler 1994, 43-59. al 1974, plate 25-45.
1493
većinom ženske figurine konstatirane su i u drugim kolekcijama. J. 1495
v. Krstić 2009, 214-215.
bouzek at all 1974, plate 25-45. 1496
J. bouzek et al 1974, 116-118.

141
ADNAN BUSULADŽIĆ

83). Na muškim figurinama je pored hitona često prikazan i Another terracotta figurine is of an actor, seated, with legs
himation, a kod ženskih figura dugački ogrtač.1494 vrlo slične, crossed, and wearing a comedy mask (plate 64, fig. 2), indic-
u nekim slučajevima gotovo i identične forme i prikaze odjeće ative of the presence of Greek theatre in the daily life of the
na keramičkim figurinama iz ovog razdoblja možemo kom- ancient Greeks.1497 Along with the ithyphallic male figures
parirati i s primjercima u drugim muzejskim kolekcijama.1495 already referred to, other evidence of theatre is to be found
za znatan broj primjeraka (Tab. 73, sl. 3 i 5, Tab. Tab. 74, in figurines and the structures where theatre performances
sl. 9, Tab. 76, sl. 6, Tab. 79, sl. 3, 6 i 8, Tab. 80, sl. 4, Tab. 81, 1), were held. direct comparisons with our terracotta figurines
zbog stepena oštećenosti ne može se sa sigurnošću ustvrditi of a comic actor are to be found in many ancient Greek sites
pripadnost muškom ili ženskom spolu. throughout the mediterranean.1498
u kategoriju terakotne skulpture spada i oštećena figurina much written evidence also survives relating to the thea-
komedijaša – glumca, koji sjedi prekriženih nogu sa komič- tre, the types of play and their authors, and famous actors.1499
nom maskom na glavi (Tab. 64, sl. 2). ova skulptura daje nam we know from these that tragedies, comedies, mime and
naznake prisustva grčkog teatra u svakodnevnom životu an- pantomime were performed in theatres throughout ancient
tičkih Grka.1496 pored već spominjanih itifaličkih muškaraca, Greece.1500 Surviving intact or fragmentary works also reveal
osnovni materijalni tragovi teatra se odnose na pojavu figuri- the names of leading authors of tragedy, such as Aeschylus,
na i objekata gdje su teatarske predstave izvođene. direktne Thespis, phrynichus and pratinus.1501
komparacije našem primjerku keramičke figurine komedijaša In addition to these figurines, masks of various materials
pronalazimo na mnogim grčkodobnim lokalitetima diljem (plate 53, fig. 5), including terracotta (plate 84, figs. 1, 2 and
mediterana.1497 3), in the collection of the National museum of bosnia and
S druge strane do danas su sačuvani mnogobrojni pisani Herzegovina provide evidence of Greek theatre. This involved
tragovi koji govore o teatru, vrstama teatarskih komada, au- not just the amphitheatres where the plays were performed,
torima teatarskih djela i poznatim glumcima.1498 Tako znamo but also a range of supporting objects, one of the most widely
za tragediju, komediju, mim, pantomimu, kao i teatre širom used of which was the mask.1502 descriptions of theatre masks
grčkog tla.1499 preko cjelovito ili fragmenitrano sačuvanih djela have come down to us through Julius pollux’s Onomasticon.1503
znamo i za poznate ličnosti koje su se istakle u pisanju teatar- masks passed from the domain of religion to that of the the-
skih komada. Tako su tragedije pisali eshil, Tespid, Frinih i atre, where they acquire a new scenic component, culminating
pratin.1500 in the Greek period.1504 Thespis is believed to have been the
pored ove figurine teatarsku tekovinu svjedoči i pojava ma- creator of theatre masks. He turned to various methods to
ski od drugih materijala (Tab. 53, sl. 5), te od terakota (Tab. 84, conceal the identity of the actor, including the use of masks
sl. 1, 2 i 3) u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine). appropriate to the type of play being performed.1505 masks
Naime, pored objekata u kojima su se izvodile teatarske pred- comparable to those in the antiquities collection of the Na-
stave različitog žanra, čitav drugi niz predmeta je bio u službi tional museum of bosnia and Herzegovina have been found
teatra. među njima jedan od najčešće upotrebljavanih je bila i at various sites where Greek influence has been confirmed on
maska.1501 opis teatarskih maski ostao je poznat preko poluk- the basis of archaeological finds.1506
sovog djela Onomastikon.1502 Iz religijske sfere, maska prelazi u A distinct group consists of several terracotta figurines of
teatar, gdje dobija nove scenske sadržaje, a svoju kulminaciju stylised human form (plate 56, figs. 1, 3 and 4). one of these
doživljava u grčkom periodu.1503 pretpostavlja se da je tvorac
1497
A. busuladžić 2017, 52.
1494
v. Krstić 2009, 214-215. 1498
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 304-305.
1495
J. bouzek at all 1974, 116-118. 1499
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 319-328.
1496
A. busuladžić 2017, 52. 1500
A. busuladžić 2017, 12-22, 38-54.
1497
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 304-305. 1501
d. Rnjak 1979, 18.
1498
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 319-328. 1502
d. Rnjak 1979, 41, with note 37.
1499
A. busuladžić 2017, 12-22, 38-54. 1503
b. Čargo 2002, 368.
1500
d. Rnjak 1979, 18. 1504
Grupa autora 2007, 243-245.
1501
d. Rnjak 1979, 41, sa napomenom 37. 1505
A. busuladžić 2017, 74-94.
1502
b. Čargo 2002, 368. 1506
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, plate cXlvIII and plate cX-
1503
Grupa autora 2007, 243-245. lIX.

142
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

teatarskih maski bio Tespid. on je u cilju skrivanja glumče- (plate 56, fig. 2) is a mycenaean figurine. direct analogies
vog identiteta počeo upotrebljavati različite načine uključujući have been found in ancient Greece, in the Aegean.1507
i maske, prilagođene žanru koji se igra.1504 Navedenim pred- Among particularly interesting items are terracotta heads
metima teatarskih maski u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja of a Satyr or Silenus with a bushy beard and long hair (plate
bosne i Hercegovine mogu se konstatirati i komparativni pri- 65, fig. 7, plate 84, figs. 4, 5, 6 and 7),1508 dating from the 2nd
mjerci. Tako su komparativni primjeri pronađeni i na drugim century bce.1509 These have direct analogies in other muse-
lokalitetima, gdje su grčki utjecaji na temelju pronađenog ar- um collections, and comparable specimens have been found in
heološkog materijala potvrđeni.1505 Anatolia,1510 which was under direct Greek influence.
u izdvojenu grupu može se svrstati nekoliko primjeraka
keramičkih figurina na kojima su prikazane ljudske forme na
stiliziran način (Tab. 56, sl. 1, 3 i 4). Jedna od navedenih je i
Terracotta heads – analysis of hairstyles
(catalogue nos. 276-442, Plate 65-Plate 83)
mikenska figurna (Tab. 56, sl. 2). direktne analogije su prona-
đene na prostorima antičke Grčke, odnosno egine.1506 A number of previously unpublished portrait heads, mainly
posebno zanimljivi primjerci predstavljaju keramičke pred- of women, which provide a wealth of detail on hair care and
stave glava Satira, odnosno Silena sa gustom bradom i dugom fashions in hairstyles, and the various veils with which women
kosom (Tab. 65, sl. 7, Tab. 84, sl. 4, 5, 6 i7).1507 datacijski okvir covered their heads, form an important collection. most of
njihovog nastanka se precizira u II stoljeće stare ere.1508 ovi these heads probably belonged to votive terracotta figures, of
primjerci imaju direktne analogije u drugim muzejskim ko- the kind also found among the etruscans, the result of Greek
lekcijama, a sami komparativni primjeri su pronađeni na tlu influence.1511 Greek vases are a source for fashions in hairstyles
Anadolije,1509 koja je bila pod direktnim grčkim utjecajem. (plate 22, fig. 2, plate 24, figs. 3 and 4, plate 27, figs. 1 and 2,
plate 29, figs. 1, 2 and 3, plate 30, figs. 1, 3 and 6, plate 31,
figs. 1, 2, 3, 4 and 6, plate 32, figs. 1, 2, 3, 4 and 5, plate 33, fig.
Terakotne glave – analiza frizura 1, plate 35, fig. 4, plate 36, figs. 3, 4 and 5, plate 37, figs. 1, 2,
(kataloški broj 276-442, Tab. 65 – Tab. 83)
3 and 4, plate 38, plate 39, figs. 1, 2, 3 and 4, plate 40, plate
u značajnu grčku kolekciju spadaju do danas nepublicirani 41, figs. 1 and 2, plate 42, figs. 3, 4, 5 and 6, plate 43, plate 44,
primjerci glava – portreta, uglavnom žena, sa bogato prikaza- figs. 1, 3 and 4, plate 45, figs. 1 and 2, plate 46, figs. 1, 2, 3, 4
nim modnim trendovima u smislu sređivanja kose, pravljenja and 5, plate 47), as can sculpture (plate 53, plate 54, figs. 1, 2,
frizura i različitih velova kojima su prekrivale glavu. ove glave 3 and 5, plate 55, figs. 1, 2, 3 and 4), and especially terracotta
najvjerovatnije u većini slučajeva pripadaju votivnim terako- female heads with elaborate hairstyles (plate 65, fig. 5, plate
ta figurama, kakve su pod utjecajem Grka pronađene i kod 66, figs. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8 and 9, plate 67, figs.. 2 and 7, plate
etruraca.1510 u modni detalj možemo ubrojiti i frizure koje 83, figs. 1, 5).
naziremo, posebno kod ženskih prikaza. Izvor za ovaj segment The ancient Greeks usually had dark hair, as often depict-
nam daju također i naše grčke slikane vaze (Tab. 22, sl. 2, Tab. ed on surviving scenes. blond hair was rare, and women did
24, sl. 3 i 4, Tab. 27, sl. 1 i 2, Tab. 29, sl. 1, 2 i 3, Tab. 30, sl. 1, 3 not bleach their hair blond in those days. Archaeological finds
i 6, Tab. 31, sl. 1, 2, 3, 4 i 6, Tab. 32, sl. 1, 2, 3, 4 i 5, Tab. 33, sl. provide evidence of the various kinds of hairstyle and how
1, Tab. 35, sl. 4, Tab. 36, sl. 3, 4 i 5, Tab. 37, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. they evolved over the centuries.1512 by the 6th century bce
38, Tab. 39, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 40, Tab. 41, sl. 1 i 2, Tab. 42, sl. 3, both sexes wore their hair in long plaits which they wound
4, 5 i 6, Tab. 43, Tab. 44, sl. 1, 3 i 4, Tab. 45, sl. 1 i 2, Tab. 46, sl. around their head or wore on the back of the head. About a
1, 2, 3, 4 i 5, Tab. 47), te skulpture (Tab. 53, Tab. 54, sl. 1, 2, 3 i century later, in the 5th century, the new fashion for women
was to wear their hair in a bun, or to leave it flowing loose
1504
A. busuladžić 2017, 74-94.
1505
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, Tab. cXlvIII i Tab. cXlIX. 1507
H. R. Goette 2006, 38-39, fig. 2.
1506
H. R. Goette 2006, 38-39, sl. 2. 1508
A. busuladžić 2016, 139, idem 2017, 32-38.
1507
A. busuladžić 2016, 139, Isti 2017, 32-38. 1509
J. bouzek et al 1974, 87.
1508
J. bouzek at oll 1974, 87. 1510
J. bouzek et al 1974, 85-87, plate 20.
1509
J. bouzek at oll 1974, 85-87, plate 20. 1511
A. Q. castor 2010, 161, fig. 2, 193, fig 23.
1510
A. Q. castor 2010, 161, fig. 2, 193, fig 23. 1512
m. blečić Kavur 2014, 25.

143
ADNAN BUSULADŽIĆ

5, Tab. 55, sl. 1, 2, 3 i 4), posebno niz terakotnih ženskih glava over their shoulders or framing the neck and chest.1513 long
na kojima su bogato izrađene frizure (Tab. 65, sl. 5, Tab. 66, sl. hair remained in fashion until the Greco-persian wars, while
1, 2, 3, 4, 5, 7, 8 i 9, Tab. 67, sl. 2 i 7, Tab. 83, sl. 1, 5). later it was reserved only for women and prepubertal boys.1514
Jedna od etničkih karakteristika antičkih Grka je i crna A range of very elaborate head decorations, consisting of cor-
kosa, kakva se često i prikazuje na scenama koje su sačuvane onets1515 and tiaras in gold and other precious metals, also be-
iz tog perioda. plava kosa je rijetka, pa žene i tada pribjega- came fashionable in the 5th century bce. This is a particular
vaju vještačkom bojenju kose u plavu. od vI stoljeća stare ere feature of Tanagra figurines, where the new fashions of that
oba pola nose često dugu kosu, koju oblikuju u pletenice. ove time are to be seen.1516
pletenice savijaju oko glave ili na potiljku. već stotinjak go- most of our examples (plate 65-plate 83) have oval heads.
dina kasnije, od v stoljeća, žene mijenjaju modne trendove, The hair is often parted (plate 68, fig. 5, plate 83, figs. 1 and 3)
praveći od kose čvor na potiljku ili puštaju kosu da pada na or worn in a bun (plate 83, fig. 5). our previously unpublished
ramena ili oko vrata i na grudi.1511 Arheološki nalazi potvr- female head with a bun (plate 83, fig. 5) illustrates the hair-
đuju i oblike i varijante mode uređivanja frizura, te različite style known as the “melon style,” typical of the Greek colonies
razvojne oblike kroz stoljeća.1512 duga kosa je bila opća moda of southern Italy.1517 Hairstyles were often very elaborately
sve do grčko-perzijskih ratova, dok je u kasnijem periodu ona constructed (plate 65, fig. 5, plate 66, figs. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8 and
bila rezervirana samo za žene i dječake do puberteta.1513 od 9, plate 67, figs. 1, 2, 4, 5, 6, 7 and 8). A veil or cap, the polos,
v stoljeća stare ere, u modu se uvode i različiti vrlo raskošni reserved exclusively for women, is not uncommon (plate 65,
ukrasi na glavi. Riječ je o različitim dijademama1514 i tijarama fig. 2, plate 66, figs. 1, 2 and 5, plate 67, figs. 2, 3 and 6, plate
od zlata i drugih plemenitih kovina. ovo je posebno karakte- 68, figs. 2, 7, 8 and 9, plate 69, figs. 1, 2, 5, 6 and 9, plate 70,
ristično na Tanagra figurinama, gdje se vide novine koje ulaze figs. 1, 2, 5 and 9, plate 71, figs. 4, 5, 6 and 7, plate 72, figs. 3,
u modu toga doba.1515 4, 5, 6, 7 and 8, plate 73, figs. 2, 6 and 7, plate 74, figs. 4, 5 and
Naši primjerci (Tab. 65 – Tab. 83) uglavnom imaju ovalne 6, plate 75, figs. 1, 2, 3 and 4, plate 76, figs. 1, 2, 4, 5, 8 and
glave. Kosa je često podijeljena na razdjeljak (Tab. 68, sl. 5, 9, plate 77, figs. 1, 2, 3, 4 and 5, plate 78, figs. 1, 2, 8 and 9,
Tab. 83, sl. 1 i 3) ili sa punđom (Tab. 83, sl. 5). Naš primjerak plate 79, fig. 9, plate 81, figs. 2, 6, 8 and 9, plate 82, figs. 3, 6,
(Tab. 83, sl. 5) do sada nepublicirane ženske glave sa punđom 7 and 9, plate 83, figs. 2 and 4).1518 male figurines often wore
pokazuje karakterističnu frizuru poznatu kao „melonski stil“, the popular flat cap or kausia, under which the hair is some-
karakterističnu za južnu Italiju i tamošnje grčke kolonije.1516 times indicated (plate 65, fig. 1). This type of cap was quite
Frizure su često prikazivane vrlo pomno i bogato uređene widespread in northern Greece.1519 men are also sometimes
(Tab. 65, sl. 5, Tab. 66, sl. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 8 i 9, Tab. 67, sl. 1, 2, 4, depicted with long hair. Identical or comparable examples are
5, 6, 7, i 8). Nije rijedak slučaj prisustva marame ili kape – polos to be found in other museum collections.1520
(Tab. 65, sl. 2, Tab. 66, sl. 1, 2 i 5, Tab. 67, sl. 2, 3 i 6, Tab. 68,
sl. 2, 7, 8 i 9, Tab. 69, sl. 1, 2, 5, 6 i 9, Tab. 70, sl. 1, 2, 5 i 9, Tab.
71, sl. 4, 5, 6 i 7, Tab. 72, sl. 3, 4, 5, 6, 7 i 8, Tab. 73, sl. 2, 6 i 7,
Tab. 74, sl. 4, 5 i 6, Tab. 75, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 76, sl. 1, 2, 4, 5, 8
i 9, Tab. 77, sl. 1, 2, 3, 4 i 5, Tab. 78, sl. 1, 2, 8 i 9, Tab. 79, sl. 9,
Tab. 81, sl. 2, 6, 8 i 9, Tab. 82, sl. 3, 6, 7 i 9, Tab. 83, sl. 2 i 4), koji
je bio rezerviran isključivo za žene.1517 Na muškim figurinama
je na glavi često vrlo popularna pljosnata kapa – causia, ispod
koje je ponekad naznačena kosa (Tab. 65, sl. 1). muškarci su
1513
v. djurant 1996, 313-314.
1511
v. djurant 1996, 313-314. 1514
J. laver 1969, 32.
1512
m. blečić Kavur 2014, 25. 1515
J. Heiden 2006, 45.
1513
J. laver 1969, 32. 1516
J. laver 1969, 32-33.
1514
J. Heiden 2006, 45. 1517
F. R. cowell 1967, 203.
1515
J. laver 1969, 32-33. 1518
v. Krstić 2009, 214.
1516
F. R. cowell 1967, 203. 1519
v. Krstić 2009, 214-215.
1517
v. Krstić 2009, 214. 1520
J. bouzek et al 1974, 103-165.

144
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Terracotta animal figurines


ponekad prikazivani i sa dužom kosom (Tab. 82, sl. 4). ova (catalogue nos. 452-472, Plate 85-Plate 88)
vrsta kapa je bila dosta raširena u području sjeverne Grčke.1518
Identične komparativne primjerke susrećemo i u drugim mu- The large group of terracotta figurines in the collection of the
zejskim kolekcijama.1519 National museum of bosnia and Herzegovina includes an-
imal figurines – a very diverse collection of wild boar, dogs,
horses, cows, rams, dolphins, doves, and stylised creatures
Terakotne životinjske figurine which are very difficult to identify on the basis of their out-
(kataloški broj 452 – 472, Tab. 85 – Tab. 88)
ward appearance. The largest groups consist of boar (plate 86,
u veliku grupu terakotnih figurina iz zbirke zemaljskog mu- 2, 3 and 4), doves (plate 87, figs. 3, 4, 5 and 6), unidentified
zeja bosne i Hercegovine svakako spada i kolekcija životinj- birds (plate 88, figs. 1 and 2), horses (plate 85, figs. 2 and 3)
skih figurina. Riječ je o vrlo raznolikom opusu divljih svinja, and rams (plate 85, figs. 4, 5 and 6, plate 86, fig. 1). Two are
pasa, konja, krava, ovaca, delfina, golubova, te stiliziranih živo- of hares (plate 85, fig. 6 and plate 86, fig. 1), and one each of
tinja, koje često teško možemo determinirati na temelju vanj- a dolphin (plate 87, fig. 2), and a dog (plate 88, figs. 3 and 4),
skih karakteristika. mnogobrojnijoj grupi pripadaju figurine while one is of a stylised animal, probably a horse (plate 85,
svinje (Tab. 86, 2, 3 i 4), goluba - ptice (Tab. 87, sl. 3, 4, 5 i 6), fig. 1), and another three in stylised form are probably cats
ptice nedefiniranog tipa (Tab. 88, sl. 1 i 2), te konja (Tab. 85, (plate 86, figs. 5 and 6, plate 87, fig. 1).
sl. 2 i 3) i ovce (Tab. 85, sl. 4, 5 i 6, Tab. 86, sl. 1). u dva slučaja These animals were of both practical use and symbolic
imamo predstavu zeca (Tab. 85, sl. 6 i Tab. 86, sl. 1). Jednim meaning for the ancient Greeks and their day to day lives. The
primjerom je zastupljen delfin (Tab. 87, sl. 2), kao i pas (Tab. dolphin was one of the attributes of the gods poseidon1521 and
88, sl. 3 i 4), dok su stilizirane životinje, najvjerovatnije konj, Apollo,1522 and is also associated with the famous poet Arion
prisutne u jednom slučaju (Tab. 85, sl. 1). Tri primjerka stili- from the island of lesbos. After being attacked by the crew of
ziranog oblika najvjerovatnije pripadaju mački (Tab. 86, sl. 5 i his ship, Arion leapt into the sea, and was rescued by a dolphin
6, Tab. 87, sl. 1). which carried him on its back.1523 This could be the very scene
Navedene životinje su imale praktični, ali i simbolički zna- illustrated by our specimen (plate 87, fig. 2). The horse, a very
čaj za antičke Grke i njihov svakodnevni život. Tako je del- important animal both practically and for reasons of status,
fin bio jedan od atributa bogova posejdona1520 i Apolona.1521 and also of a symbolic or religious nature, is also represented
delfin se veže i za čuvenog pjesnika Ariona sa otoka lezba. in the Greek antiquities collection of the National museum
Nakon što ga je posada broda napala, Arion je skočio u more, a of bosnia and Herzegovina. The horse was the symbol of po-
delfin ga je spasio primivši ga na svoja leđa.1522 u našem sluča- seidon,1524 and is often depicted in the Greek tradition as an
ju mogao bi upravo biti takav prikaz (Tab. 87, sl. 2). Konj kao immortal being, with wings, intended for sacrifice, and also as
vrlo važna životinja koja je imala i praktični i statusni, te sim- a creature the form of which various deities adopted.1525 The
boličko-religijski karakter također je zastupljen u grčko-an- dove, of which we have five examples (plate 87, figs. 3, 4, 5
tičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine. Konj and 6), was the symbol of Aphrodite, and were often placed
je bio simbol posjedona.1523 Često je prikazivan u grčkoj tra- as grave goods among the ancient Greeks. direct analogies
diciji kao božanska životinja, krilat, namijenjen za žrtvovanje, with ours are found in croatia,1526 and similar ones have been
te kao životinja u koju su se pretvarala različita božanstva.1524 found in the region of ancient Greece.1527
Golubica, kakvih je naših pet primjeraka (Tab. 87, sl. 3, 4, 5 clay animal figurines are found over a wide area and time
i 6), predstavlja simbol Afrodite. Česte su kao grobni prilo- span of the Greek presence in the form of a rhyton, as grave
zi kod antičkih Grka. direktne analogije našim primjercima

1518
v. Krstić 2009, 214-215. 1521
d. Srejović – A. cermanović 2004, 29 and 356.
1519
J. bouzek at oll 1974, 103-165. 1522
d. Srejović – A. cermanović 2004, 40.
1520
d. Srejović – A. cermanović 2004, 29 i 356. 1523
d. Srejović – A. cermanović 2004, 51.
1521
d. Srejović – A. cermanović 2004, 40. 1524
d. Srejović – A. cermanović 2004, 356.
1522
d. Srejović – A. cermanović 2004, 51. 1525
d. Srejović – A. cermanović 2004, 564.
1523
d. Srejović – A. cermanović 2004, 356. 1526
b. Kirigin 2008, 93.
1524
d. Srejović – A. cermanović 2004, 564. 1527
J. binnberg 2019, 41-79.

145
ADNAN BUSULADŽIĆ

golubica možemo konstatirati na području Hrvatske.1525 Slič- goods,1528 but also beyond the Greco-Hellenistic cultural and
ne primjerke bilježimo i na prostorima stare Grčke.1526 ethnic area,1529 including as far away as pakistan, where very
Glinene životinjske figurine pronalažene su na širokom similar examples have been found.1530 They represent animals
prostoru i vremenskom okviru grčkog prisustva u formi ri- that the population would have regularly encountered: pigs,
tona, kao grobni prilog,1527 ali i izvan grčkohelenističkog cattle, birds and other kinds.1531 The ancient Greeks also pro-
kulturnog i etničkog areala,1528 uključujući i daleke prostore duced very realistic figurines of animals such as lions1532 and
pakistana, gdje su pronađeni vrlo slični primjeri.1529 u pita- monkeys.1533 Similar forms can be found for comparison in
nju su raznovrsni primjeri životinja sa kojima se ondašnje sta- other museum collections.1534 The tradition of representing
novništvo redovno susretalo. Najčešće se radilo o keramičkim animals in various materials has been recorded as far back as
figurinama svinja, goveda, ptica i drugih vrsta.1530 Antički Grci the time of the cycladic culture.1535
su pored ovakvih formi izrađivali i vrlo realistične figurine ži-
votinja poput lavova1531 ili majmuna.1532 Slične forme možemo
komparirati i s primjercima u drugim muzejskim zbirkama.1533
Terracotta relief with figure of Athena
(catalogue no. 273, Plate 64, fig. 1)
Tradicija prikazivanja životinjskih formi u različitim materija-
lima zabilježena je još u periodu kikladske kulture.1534 The museum collection includes a terracotta plaque with a re-
lief figure of Athena, also without her head, and one in marble
(plate 64, fig. 1). This was probably part of a larger wall scene.
Terakotni reljef sa prikazom Atene It is two-dimensional, with almost the entire body intact but
(kataloški broj 273, Tab. 64, sl. 1)
no head, holding a helmet; a leg, probably ready to take a step,
u muzejskoj zbirci se čuva i pločasti terakotni reljef sa prika- can be seen in front of the goddess.
zom Atene, također bez glave, kao i mramorni primjerak (Tab.
64, sl. 1). primjerak koji je pred nama pokazuje da je riječ o
predmetu koji je bio apliciran na veći prikaz vjerovatno nekog
Terracotta relief with figure of Aphrodite
(catalogue no. 451, Plate 84, fig. 9)
zidnog platna. predmet je pločast, sa sačuvanim gotovo cijelim
tijelom bez glave, u ruci nosi kacigu, a ispred boginje je vidljiva one figure of Aphrodite is shown in relief on the disc of a
noga u pripravnosti za pokret. rounded to oval lamp ending in a trapezoid or flat nozzle. The
lamp was found at Nikopolis in epirus. (plate 84, fig. 9).1536

Terakotni reljef sa prikazom Afrodite


(kataloški broj 451, Tab. 84, sl. 9)

Jedan primjerak Afrodite zastupljen reljefnim prikazom na


disku okruglo-ovalne svjetiljke prema disku trapezasto ili rav-
no završena nosa. Svjetiljka je pronađena na lokalitetu Niko-
polje u epiru (Tab. 84, sl. 9).1535

1525
b. Kirigin 2008, 93.
1526
J. binnberg 2019, 41-79. 1528
A. m. Snodgrass 1971, 400.
1527
A. m. Snodgrass 1971, 400. 1529
l. Čučković 2009, 139-144, Gh. dumitroaia – c. preoteasa – R.
1528
l. Čučković 2009, 139-144, Gh. dumitroaia – c. preoteasa – R. munteanu – d. Nicola 2005, 146-155, Grupa autora 2009, 122 and
munteanu – d. Nicola 2005, 146-155, Grupa autora 2009, 122 i 123. 123.
1529
N. benecke 2006, 52. 1530
N. benecke 2006, 52.
1530
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 187, 216-217. 1531
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 187, 216-217.
1531
J. wilde 2006, 33, sl. 4. 1532
J. wilde 2006, 33, fig. 4.
1532
J. Heiden 2006, 45. 1533
J. Heiden 2006, 45.
1533
J. bouzek at oll 1974, plate 35. 1534
J. bouzek et al 1974, plate 35.
1534
H. Tomas 2016, 228, 229, 268, 269, 272, 273 i 277. 1535
H. Tomas 2016, 228, 229, 268, 269, 272, 273 and 277.
1535
A. busuladžić 2007, 118, br. 59. 1536
A. busuladžić 2007, 118, no. 59.

146
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Tragovi dječije igre Evidence of children’s toys and


kod antičkih Grka games among the ancient Greeks

(kataloški broj 184, 185, 193, 195, 196, 453-472, (catalogue nos. 184, 185, 193, 195, 196, 453-472,
514, 516, Tab. 48, sl. 5 i 6, Tab. 50, sl. 3, 5 i 6, Tab. 514, 516, Plate 48, figs. 5 and 6, Plate 50, figs. 3,
85, sl. 2, 3, 4, 5 i 6, Tab. 86, Tab. 87, Tab. 88, Tab. 5 and 6, Plate 85, figs. 2, 3, 4, 5 and 6, Plate 86,
97, sl. 3 i 5) Plate 87, Plate 88, Plate 97, figs. 3 and 5)

Najvažniji cilj svakog grčkog braka je bio rođenje potomstva. The most important aim of every Greek marriage was to pro-
ova i slične uloge kao i odgoj djece zabilježeni su i na mno- duce heirs. evidence of this and of the upbringing of children
gim arheološkim nalazima već od kikladskog perioda.1536 Ta- is to be found on many archaeological finds dating as far back
kva očekivanja bila su cilj svakog braka i supružnika. I pored as the cycladic period.1537 Though it was the expectation of
ovog prioriteta u životima grčke djece je vladala često i suro- every married couple that they would have children, the lives
vost, oblikovana i zakonskim rješenjima. Tako je bilo zakonito of Greek children were often blighted by cruelty, even per-
čedomorstvo u svrhu smanjenja prekobrojnosti djece, spreča- mitted by law. Infanticide was legal as a means of reducing
vanja usitnjavanja posjeda, ili sumnje oca da je dijete njegovo. the number of children and of fragmenting estates, and also
ubistvo djeteta je smatrano prihvatljivim i ako je dijete bilo if the husband doubted the child was his. It was also regarded
slabo i deformirano. ovu surovost, uz prirodnu selekciju, ve- as acceptable if a child was weak or deformed. Natural selec-
liki mortalitet i generalno težak život i kod djece koja su bila tion and high infant mortality also took their toll. However,
obasuta roditeljskom ljubavlju, kao što to biva u svim periodi- children’s games helped to alleviate this cruelty and the harsh
ma sve do modernog doba, olakšavale su dječije igre.1537 living conditions that prevailed even among children show-
Izvjestan broj predmeta, keramičkih (Tab. 48, sl. 5 i 6, Tab. ered with parental love, as was true throughout history until
50, sl. 3, 5 i 6) i metalnih posudica (Tab. 97, sl. 3 i 5) ukazuju the modern age.1538
na različite dječije igre, kojima je djeci organiziran svakodnev- A number of objects in pottery (plate 48, figs. 5 and 6,
ni život, te osmišljavan dnevni sadržaj. djevojčice su se igrale plate 50, figs. 3, 5 and 6) and metal (plate 97, figs. 3 and 5)
posudicama koje su bile malih dimenzija. Izvjestan broj ovih suggest a variety of children’s games by which their daily lives
keramičkih posudica zbog svojih malih dimenzija najvjerovat- were organised and given meaning. little girls played with
nije je služio upravo u ove svrhe. miniature pots, and a number of these little clay objects were
osnovni determinirajući element koji je određivao neki probably used for that purpose.
predmet kao igračku se prvenstveno odnosi na dimenzije. Na- Size is the basic factor in determining whether a giv-
ime, predmeti malih i minijaturnih dimenzija su mogli gotovo en object was a toy. Small and miniature objects could have
isključivo služiti za ovakvu namjenu. been used solely in that way. This was not limited to the

1536
J. Rutter 2003, 30-57. 1537
J. Rutter 2003, 30-57.
1537
v. djurant 1996, 309-310. 1538
v. djurant 1996, 309-310.

147
ADNAN BUSULADŽIĆ

ovakva situacija poznata je iz mnogih prahistorijskih lo- Greco-Hellenistic region,1539 but is also known in many pre-
kaliteta i izvan grčkohelenističkog etničkog prostora.1538 historic sites elsewhere.
djeca su se kao i danas vrlo rado igrala figuricama živo- Then as now, children loved to play with animal figures
tinja, načinjenih od drveta, ili keramike i metala, (Tab. 85, sl. made of wood, clay or metal (plate 85, figs. 2, 3, 4, 5 and 6,
2, 3, 4, 5 i 6, Tab. 86, Tab. 87, Tab. 88), a kakvi su upravo naši plate 86, plate 87, plate 88), as are our specimens.
primjerci. Greek vases are a good source for the study of children’s
dobar izvor za proučavanje dječije igre u grčko doba pred- games in ancient Greece.1540 The importance of toys and the
stavljaju grčke slikane posude.1539 Koliko je segment igre bio games played with them is illustrated by the custom of girls
bitan, govori i običaj da su djevojke prije udaje svoje lutke po- dedicating their dolls to the goddesses Artemis and Aphro-
svećivale boginjama Artemidi i Afroditi. dječaci su također dite before marriage. boys also sacrificed their toys to various
žrtvovali svoje igračke pojedinim božanstvima. u antičkoj gods. A favourite children’s sport in ancient Greece was ep-
Grčkoj omiljena sportska dječija igra je bio efedrizam,1540 koji hedrismos or piggyback,1541 involving two players. The range
se igrao u parovima. Klikeri, lopte, lutke,1541 imitacije konjskih of toys that children played with in ancient Greece included
zaprega, luka, strijele, koplja, oružja, noževa, konjića, ljuljačke, marbles, balls, dolls,1542 miniature chariots and horses, bows
zvečke1542 i drugi oblici samo su dio široke lepeze igračaka ko- and arrows, spears and other weapons, knives, swings and cat-
jima su se djeca u grčko doba igrala. Često su ovakve igračke apults.1543 These were often designed to prepare them for their
bile u svojstvu priprema za nastavak grčkog obrazovanja, po- future education, especially in the case of boys.1544
sebno muške djece.1543 evidence of children’s games is to be found in scenes on
potvrde postojanja dječijih igara predstavljaju i slikane Greek vases, where children themselves and their toys are de-
scene na grčkoj keramici, gdje se prikazuju predstave djece i picted (plate 42, fig. 1).
igračaka (Tab. 42, sl. 1).

1538
A. pravidur 2014, 49-95. 1539
A. pravidur 2014, 49-95.
1539
d. balen-letić – A. Rendić-miočević 2012, 30, 36, 37 i 38. 1540
d. balen-letić – A. Rendić-miočević 2012, 30, 36, 37 and 38.
1540
A. busuladžić 2017b, 187. 1541
A. busuladžić 2017b, 187.
1541
v. djurant 1996, 310. 1542
v. djurant 1996, 310.
1542
d. balen-letić – A. Rendić-miočević 2012, 31-38. 1543
d. balen-letić – A. Rendić-miočević 2012, 31-38.
1543
A. busuladžić 2018, 10-11 i 13. 1544
A. busuladžić 2018, 10-11 and 13.

148
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Potvrda ukopne običajne Evidence of funerary customs on


prakse na grčkom materijalu Greek artefacts kept in Bosnia
pohranjenom u Bosni i and Herzegovina
Hercegovini (catalogue nos. 3-7, 275-289, 291-307, 365,
(kataloški broj 3-7, 275-289, 291-307, 365, 438-440, 442, 464, 454-457, 466-469, 470-
438-440, 442, 464, 454-457, 466-469, 470- 472, 494, Plate 1, figs. 3, 4, 5, 6 and 7, Plate
472, 494, Tab. 1, sl. 3, 4, 5, 6 i 7, Tab. 64, sl. 64, fig. 3, Plate 65, Plate 66, figs. 1-5, 7-9,
3, Tab. 65, Tab. 66, sl. 1-5, 7-9, Tab. 67, sl. 1-8, Plate 67, figs. 1-8, Plate 68, figs. 1-6, Plate 75,
Tab. 68, sl. 1-6, Tab. 75, sl. 9, Tab. 83, sl. 2, 3, fig. 9, Plate 83, figs. 2, 3, 4, Plate 85, figs. 3,
4, Tab. 85, sl. 3, 5, 6, Tab. 86, sl. 1-6, Tab. 87, 5, 6, Plate 86, figs. 1-6, Plate 87, figs. 1, 3-6,
sl. 1, 3-6, Tab. 88, sl. 1, 3 i 4 Tab. 93, sl. 3) Plate 88, figs. 1, 3 and 4 Plate 93, fig. 3)

od najstarijih vremena ljudske zajednice su imale poseban Since earliest times, human communities have had a special
odnos prema svijetu mrtvih i činjenici da je smrt neizbjež- attitude towards the world of the dead and the fact that death
na. mnogobrojne drevne civilizacije su izgradile složen odnos is inevitable. many ancient civilisations developed a complex
prema umrlim, kojima su na različite načine odavali poštova- relationship with the dead, with a variety ways of honouring
nje, te na kraju umrle pokapali.1544 Ista situacija je zabilježena i them, and of burying them.1545 This was certainly true of the
kod starih Grka. Grci su bili svjesni smrtnosti, te su vremenom ancient Greeks, who were well aware of their mortality and
izgradili čitav sistem vjerovanja i običajne prakse vezane za constructed an entire system of beliefs and customs relating to
zbrinjavanje umrlih. vjerska učenja i sama praksa vremenom the care of the dead. Religious teachings and practices chan-
su se mijenjali, da bi već od vI stoljeća stare ere počeli da se ged with the passage of time, but by the 6th century bce they
konsolidiraju.1545 osnovno vjerovanje se odnosilo na činjenicu had begun to take fixed shape.1546 The fundamental beliefs of
da su bogovi bili besmrtni, a da su duše poslije smrti odlazile the ancient Greeks were that only the gods were immortal,
u podzemni svijet Had. Had je bio sin vrhovnog grčkog boga and that the final resting-place of departed souls was Hades,
Krona i njegove žene Reje,1546 te mu je nakon podjele pripa- the underworld. Hades was one of the three sons of the su-
lo vladanje podzemnim svijetom, a njegovoj braći posejdonu preme god cronos and his wife Rhea1547 who drew lots for
more, a zeusu zemlja.1547 prema sačuvanim svjedočenjima the division of the cosmos. The outcome was that Hades be-
Grci su imali izuzetno negativnu predstavu o podzemnom came king of the underworld, poseidon of the sea, and zeus of
svijetu, predočavajući ga kao taman, sumoran i negostoljubiv the earth.1548 Surviving accounts reveal that the Greeks had a
ambijent. ulaz u Had je čuvao troglavi pas – čudovište, poznat very negative idea of the underworld, imagining it to be dark,

1544
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2019, 5-18. 1545
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2019, 5-18.
1545
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2019, 19-21. 1546
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2019, 19-21.
1546
d. Srejović – A. cermanović 2004, 443-444. 1547
d. Srejović – A. cermanović 2004, 443-444.
1547
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 457-458. 1548
N. Garden – R. olorenšo – ž. Garden – o. Klajn 2011, 457-458.

149
ADNAN BUSULADŽIĆ

kao Kerber.1548 u samom Hadu su bila dva mjesta: Tartar re- gloomy and unwelcoming. The gates of Hades were guarded
zerviran za grešnike i elizij gdje su dolazili oni koji su zaslužili by the triple-headed hound cerberus.1549 Hades consisted of
nagradu. Narodna tradicija je jasno propisivala postupke koje two places: the Tartarean hell, abode of the souls of the wic-
je bilo neophodno obaviti kako bi ukop prošao zadovoljava- ked, and the elysian Fields, reward of the virtuous. The fune-
juće. zbrinjavanje tijela, pogrebna povorka, izražavanje žalo- ral rites prescribed by tradition included the preparation of
sti prema umrlom, ukop ili kremiranje, najvažniji su elementi the body, the prothesis or mourning around the body on its
ispraćaja umrlog.1549 u konačnom definiranju odnosa prema bier, the funeral procession, and burial or cremation.1550 The
smrti posebno su se istakli likurg u vIII stoljeću i Solon u vI preparation of the body was carried out with great care; after
stoljeću stare ere, koji su donošenjem niza mjera pokušali spri- washing, it was anointed with fragrant oils, clothed and ador-
ječiti praznovjerje, te uvesti red u procedure ukopa, žalovanja, ned with a wreath; it was then laid out for mourning on the
posjete grobljima, ceremonijama, žrtvovanjima i komemoraci- second day, and the funeral procession and burial took place
jama. umrlom je poklanjana velika pažnja, te se nakon pranja, on the third.1551 Attitudes towards death were defined in par-
odijevanja i mirisanja mirisnim uljima, te ukrašavanja, trećeg ticular by lycurgus in the 8th century and Solon in the 6th
dana odvijao pogreb.1550 century bce, with measures designed to prevent superstition
Sam grob je obilježavan nadgrobnim spomenicima stelama and bring order to burial, mourning, visits to graves, ceremo-
ili kipovima, a grob oblikovan u formi monumentalnog ze- nies, sacrifices and commemorations.
mljanog humka. u grob je stavljano razmjerno malo priloga. The grave itself, which was in the form of an earth tumulus,
Kroz dugi vremenski interval različite zajednice i kulture na would be marked by funerary stelae or statues. Relatively few
prostoru stare Grčke su imale slične običaje polaganja pojedi- grave goods were placed. over the centuries the customs of
nih priloga u grobove. Tako je i u našem slučaju zabilježeno placing grave goods were similar among the different commu-
da su pojedini nalazi poput kikladskih idola (Tab. 1, sl. 3, 4, nities and cultures in ancient Greece. objects in our collection
5, 6 i 7), te terakotna figurina (Tab. 64, sl. 3) i niz sačuvanih that were found in graves include cycladic idols (plate 1, figs.
terakotnih glava figurina iz beotije (Tab. 65, Tab. 66, sl. 1-5, 3, 4, 5, 6 and 7), a terracotta figurine (plate 64, fig. 3) and sev-
7-9, Tab. 67, sl. 7 i 8) i Tanagre (Tab. 67, sl. 1-6, Tab. 68, sl. 1-6, eral heads from terracotta figurines from boeotia (plate 65,
Tab. 75, sl. 9, Tab. 83, sl. 2, 3, 4 i kataloški broj 442) pronađeni plate 66, figs. 1-5, 7-9, plate 67, figs. 7 and 8) and Tanagra
u sklopu grobnih cjelina. Istom kontekstu možemo pridodati (plate 67, figs. 1-6, plate 68, figs. 1-6, plate 75, fig. 9, plate 83,
i terakotne figurine životinja: konja (Tab. 85, sl. 3) ovna (Tab. figs. 2, 3, 4 and catalogue no. 442). To these may be added ter-
85, sl. 4), zeca (Tab. 85, sl. 6, Tab. 86, sl. 1), svinje (Tab. 86, sl. 2, racotta animal figurines: a horse (plate 85, fig. 3), a ram (plate
3 i 4), mačke (Tab. 86, sl. 5 i 6, Tab. 87, sl. 1), psa (Tab. 88, sl. 3 85, fig. 4), hares (plate 85, fig. 6, plate 86, fig. 1), boar (plate
i 4) i ptice (Tab. 87, sl. 3, 4, 5, 6, Tab. 88, sl. 1) iz Tebe, te ovna 86, figs. 2, 3 and 4), a cat (plate 86, figs. 5 and 6, plate 87, fig.
iz Karbunara u Tesprotiji (Tab. 85, sl. 5). pored ovih glinenih 1), a dog (plate 88, figs. 3 and 4) and birds (plate 87, figs. 3, 4,
i jedna bronzana figurina bika također iz Tebe otkrivena je u 5, 6, plate 88, fig. 1) from Thebes, and a ram from Karvounari
sklopu grobne cjeline (Tab. 93, sl. 3). za pretpostaviti je da je in Thesprotia (plate 85, fig. 5). As well as these clay figures, a
čitav niz i drugih predmeta iz ove zbirke pronađen u sklopu bronze figurine was also found in a cemetery in Thebes (plate
grobnica, ali nam do danas nisu sačuvani sigurni podaci, te u 93, fig. 3). It is likely that many other artefacts in our collec-
ovom kontekstu nisu ovdje navedeni. tion were from graves, but in the absence of reliable evidence
they are not listed here.

1548
m. Sanader 1986. 1549
m. Sanader 1986.
1549
R. Garland 1985, 5 i dalje, F. p. Retief - l. cilliers 2006, 44-48. 1550
R. Garland 1985, 5 passim, F. p. Retief - l. cilliers 2006, 44-48.
1550
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2019, 22-26. 1551
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2019, 22-26.

150
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Metal - bronza, tehnike Metal – bronze, Techniques

bronza u osnovi predstavlja leguru 90% bakra i 10% kositra, bronze is basically an alloy of 90% copper and 10% tin, or
ali i bakra sa olovom, srebrom, ili antimonom.1551 međutim, of copper with lead, silver or antimony.1552 The bronze of an-
bronza iz starijih epoha dosta varira u sastavu i sadrži dosta cient times was quite variable in composition, and included
nečistoća. pored toga, bronza (ili mesing, koji se sastoji od ba- impurities. Furthermore, bronzes (or brass, an alloy of copper
kra i cinka) različitog sastava povremeno je bila korištena na and zinc) of varying composition were sometimes used on the
istom predmetu.1552 ovo je posebno bio slučaj kad je bilo po- same artefact,1553 especially when the aim was to achieve dif-
trebno postići različite boje, čvrstoću ili druge osobine. Iako je ferent colours, strength or other characteristics. even though
u antici kositar često bio teško dostupan, legura bakra i kositra tin was often difficult to obtain in antiquity, bronze made of
– bronza, je općenito bila poželjnija od čistog bakra, zbog niže copper and tin was generally preferred to pure copper, as it had
tačke topljenja, veće čvrstoće i lakšeg lijevanja. ovo je ujedno a lower melting point, making it easier to cast, and also had
bio i presudnim razlogom njene masovne upotrebe i početaka greater tensile strength. For this reason, it began to be used in
bronzanog doba.1553 quantity, marking the beginning of the bronze Age.1554
bronza je zbog svoje postojanosti, određene plemenitosti bronze was used in a wide variety of ways throughout
i vrlo velikih mogućnosti obrade u cijelom antičkom svijetu the ancient world on account of its hardness and durability,
imala vrlo širok spektar primjene. od ovog materijala izrađi- and also of its versatility. It was used to make objects ranging
vani su različiti predmeti, od onih koji su se koristili za sva- from the mundane to items of high artistic value.1555 Ancient
kodnevnu upotrebu do visokih umjetničkih djela.1554 prostor Greece was relatively poor in copper ores, so quite large quan-
antičke Grčke bio je razmjerno siromašan bakrenim rudama. tities were imported along the trade routes from cyprus and
veće količine ovog materijala su dopremane trgovačkim pute- the cyclades.1556 The only metal of which the Greeks had a
vima sa prostora Kipra i Kikladskih otoka.1555 Jedini metal ko- sufficiency was silver.1557
jeg su Grci imali u zadovoljavajućim količinama je srebro.1556 There were two basic methods of working bronze in an-
u antičko doba postojale su dvije osnovne metode obrade tiquity. The first was casting the molten metal, and the second
bronze. prva metoda je predstavljala lijevanje topljenog meta- was cold-working from cast ingots.1558
la, a druga hladnu obradu livenih poluga.1557

Casting
Lijevanje casting is a process in which molten metal is poured into a
lijevanje je proces u kojem se model ili uzorak reproducira- mould, made by carving the negative form of the model in
ju sipanjem istopljenog metala u kalup, čiji je oblik negativ a material such as stone, metal or hard clay, or more often

1551
Grupa autora 1997, 7. 1552
Grupa autora 1997, 7.
1552
A. busuladžić 2015, 120. 1553
A. busuladžić 2015, 120.
1553
J. m. coles – A. F. Harding 1979. 1554
J. m. coles – A. F. Harding 1979.
1554
A. busuladžić 2015, 120. 1555
A. busuladžić 2015, 120.
1555
p. levi 2007, 8. 1556
p. levi 2007, 8.
1556
p. levi 2007, 204. 1557
p. levi 2007, 204.
1557
A. busuladžić 2015, 120, Grupa autora 1997, 15-16, d. G. mitten – S. 1558
A. busuladžić 2015, 120, Grupa autora 1997, 15-16, d. G. mitten – S.
F. doeringer 1968, 9. F. doeringer 1968, 9.

151
ADNAN BUSULADŽIĆ

modela. Kalup se izrađuje urezivanjem oblika modela u ma- by impressing the model in an easily-shaped material such as
terijal kalupa koji je mogao biti od kamena, metala ili tvrde sandy clay, which does not shrink unduly while drying. Re-
gline. Nešto uobičajeniji je bio metod utiskivanja modela u moving the model from the this type of mould was impossible
materijal koji se lahko oblikuje. ovo se postizalo korištenjem when it was undercut in more than one place,1559 so two dif-
pjeskovite gline koja se tokom sušenja nije skupljala. Najos- ferent methods were developed to solve this problem, one of
jetljiviji trenutak u proizvodnom procesu ovog metoda je bilo which was piece-mould casting; in the other, the mould was
vađenje modela ili gotovog proizvoda iz kalupa. Suštinski made of a material that could be melted to free the model. 1560
problem je predstavljala činjenica da je predmet bilo nemo- open moulds were used to cast objects with a single worked
guće izvaditi ako je model bio nedovoljno odrezan i to na više face. Two such moulds, which had an opening through which
od jednog mjesta.1558 the molten metal could be poured, formed a bivalve mould.
u toku izrade metalnih proizvoda razvile su se dvije razli- The division marked the place, usually a plane, intersecting the
čite metode kojim se ovaj problem rješavao. Jedan metod je object at its widest point. Axes, spears and swords were often
podrazumijevao kalup u dijelovima a drugi gubitak voska. u cast in this way, and for these a core could be inserted to create
prvoj metodi, kalup je bio iz dijelova i skidao se s modela. u a socket into which a handle could later be fitted. both open
drugoj metodi, kalup je pravljen od materijala koji se mogao and two-part moulds made of metal or stone could be reused
topljenjem ukloniti s modela.1559 several times.1561
u ovom složenom procesu, a na temelju različitih isku- In the case of piece-mould casting,1562 the model would
stava, razvile su se mnogobrojne metode vađenja modela iz be made of clay or wood and the mould, which was usually
kalupa. made of clay, would be formed by shaping the clay around the
otvoreni kalupi su korišteni za lijevanje komada sa samo model. It would then be cut into sections so that it could be
jednom obrađenom površinom. dva takva kalupa povezana taken apart and the model removed. The mould would then
skupa, s mjestom gdje se ulijevao istopljeni metal, čine dvo- be reassembled and heated to evaporate volatile materials and
strani kalup. Razdjelnica kalupa označava površinu (obično prevent the molten metal from hardening prematurely. The
ravan) koja je presijecala predmet na najširem dijelu. Tako su metal was poured into the mould and left to cool slowly. once
često lijevane sjekire, koplja i mačevi. u kalup se mogla po- it was cold, the mould would be taken apart to reveal the solid
stavljati jezgra koja je formirala šupljinu za kasnije umetanje piece-mould casting.1563
ručke oružja. otvoreni i dvostrani kalupi od metala ili kamena before the mould was reassembled, however, ready for
su se mogli koristiti više puta.1560 casting, a core of some refractory material could be used,
Kod lijevanja u kalupu u dijelovima,1561 model ili uzorak je around which the parts of the mould would be fitted. To pre-
pravljen od gline ili drveta, a kalup, najčešće glineni, postavljan vent the core from being displaced, pins would be inserted
je preko modela i rezan u dijelove tako da se mogao skinuti, into it through the mould, and cut off after casting. Another
a model izvaditi. Nakon vađenja modela, dijelovi kalupa bi se method was to use small metal spacers to hold it in place;
sastavljali, kalup bi se zagrijavao da izađu hlapljive materije these would be surrounded by the molten bronze and remain
i spriječi prerano stvrdnjavanje istopljenog metala. metal se in the cast. These methods resulted in a hollow cast, which
nalijevao u kalup i onda je sve ostavljano da se polahko hladi. was particularly desirable in the case of large objects, both to
Kalup se onda rastavljao, otkrivajući čvrsti odljevak.1562 save metal and to compensate for the shrinkage and possible
međutim, prije ponovnog sastavljanja kalupa pripremlje- cracking of thick and variable sections of bronze.1564
nog za lijevanje, mogla je biti umetnuta jezgra (od nekog ot- In the lost-wax or cire perdue method,1565 the model would
pornog materijala), preko koje su onda sastavljani dijelovi ka- be made of wax and then covered with clay to form the mould.
lupa. da bi se spriječilo pomjeranje jezgre, stavljan je vjenčić,
odnosno igle koje su kroz kalup prolazile u jezgru i držale je 1559
A. busuladžić 2015, 120.
1560
Grupa autora 1997, 15-16.
1558
A. busuladžić 2015, 120. 1561
Grupa autora 1997, 15-16.
1559
Grupa autora 1997, 15-16. 1562
R. Jung – m. mehoref 2013, 182.
1560
Grupa autora 1997, 15-16. 1563
A. busuladžić 2015, 120.
1561
R. Jung – m. mehoref 2013, 182. 1564
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 9-10.
1562
A. busuladžić 2015, 120. 1565
A. busuladžić 2015, 120.

152
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

na mjestu, a nakon lijevanja bivale odrezane. drugi metod se The model was then coated with a layer of fine clay to preserve
sprovodio na način da se kao držači umetnu komadići metala, the details of the model, followed by an outer layer of coarser
koje bi istopljeni metal jednostavno prekrio te bi ostali u od- clay. After drying, the mould would be heated to melt and
ljevku. ovi su postupci rezultirali šupljim lijevanjem, koje je burn off the wax.1566 The mould was then ready for the molten
posebno poželjno bilo kod velikih predmeta, kako zbog kon- bronze to be poured into the cavity left by the removal of the
zerviranja metala, tako i za kompenziranje skupljanja i mogu- wax. both solid and hollow casts could be produced by this
ćeg pucanja debelih dijelova bronze.1563 method, depending on whether the model was made entirely
druga metoda predstavljala je tehniku „gubljenja voska“.1564 of wax, or of a clay core coated with wax1567 and held in place
Tu je model pravljen od voska, a onda prekrivan glinom da se with metal pins.1568 The core could be made in separate pieces
napravi kalup. prvi sloj je bio od veoma fine gline, na kojoj bi and removed after casting was complete, or could be wholly
ostali svi detalji s voštanog modela, dok su vanjski slojevi bili covered with bronze and remain within the finished object
od grublje gline. Nakon sušenja, kalup se zagrijavao da se vo- or removed through openings. The core seldom extended to
sak rastopi i izgori.1565 ovim postupkom kalup je bio spreman the thinner parts of the cast, so that statues often had solid
da primi rastopljenu bronzu koja se ulijevala u šupljinu nastalu extremities.1569 In some cases a partial core allowed for both
uklanjanjem voska. Na ovaj način su pravljeni i puni i šuplji solid and hollow casting where certain parts required further
odlivci, jer je voštani model mogao biti napravljen i od punog work.1570
voska i voska obloženog preko jezgre uz korištenje vjenčića.1566 The relatively high temperatures involved in casting, de-
u situaciji kad je korištena jezgra, mogla je biti ili u dijelovima pending on the alloy, ranging from 1000 to 1200, could lead
i onda uklonjena iz konačnog proizvoda, ili potpuno prekri- to a variety of problems. when the molten bronze is poured
vena bronzom, pa ostavljena u završenom predmetu, ili uklo- into the mould, it produces gases which, if they cannot escape
njena kroz mali otvor. Jezgre se općenito nisu protezale do through the mould or through vents, could create bubbles in
najtanjih dijelova odljevka, pa su statuete često imale pune the cast. The mould could crack if it had been fired too quickly
ekstremitete. u nekim slučajevima, korištena je i kombinacija prior to casting, or when struck by the molten metal. other
punog i šupljeg lijevanja upotrebom djelimične jezgre, tamo defects could arise if parts of the mould or the core were dis-
gdje su neki dijelovi zahtijevali dodatnu obradu.1567 placed, or by insufficient allowance for the metal to shrink as
zbog relativno visoke temperature na kojoj se odvijalo li- it passed from the molten to the solid state. There are many
jevanje, a što je opet zavisilo od legure, (metal se ulijevao na examples of such casting errors, some repaired in antiquity,
temperaturi od 1000-1200), bili su mogući mnogi problemi. and some remaining exposed. If the cast turned out badly, the
Kad istopljena bronza ulazi u kalup, ona proizvodi mnogo pli- bronze could be melted down and reused.1571
nova koji, ako ne mogu izaći kroz kalup ili odvod, stvaraju
mjehuriće na odljevku. pored toga, kalup je mogao puknuti
ako se suviše naglo pekao prije lijevanja, ili kada je dolazio u
dodir s vrelim metalom. druge nepravilnosti mogle su nasta-
ti ako se pomjere dijelovi kalupa ili jezgra, zbog nedostatnog
skupljanja metala dok prelazi iz tečnog u kruto stanje. postoje
mnogi primjeri takvih grešaka u lijevanju; neke su ispravljene
još u antičkom periodu, a neke su ostale vidljive. Ako je odlije-
vak ispao loš, bronza bi se ponovo topila i nanovo koristila.1568

1563
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 9-10. 1566
z. Kujundžić–vejzagić 2007, 74-76.
1564
A. busuladžić 2015, 120. 1567
Grupa autora 1997, 15-16.
1565
z. Kujundžić–vejzagić 2007, 74-76. 1568
Grupa autora 1997, 15-16.
1566
Grupa autora 1997, 15-16. 1569
Grupa autora 1997, 15-16.
1567
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 10-11. 1570
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 10-11.
1568
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 11. 1571
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 11.

153
ADNAN BUSULADŽIĆ

Sastavljanje Assembly

Ako je bronzani predmet bio pravljen iz više dijelova, oni su se If a bronze object was made of separate parts, they would be
sastavljali nakon hlađenja metala. Sastavi su rađeni mehanički joined by mechanical or metallurgical means once the metal
ili metalurški, ali bez temeljitog ispitivanja ili čak analiza razli- had cooled. without detailed examination or even analysis of
čitih dijelova predmeta, teško je utvrditi razliku između raznih the various parts, it is hard to determine which method was
metoda sastavljanja. dijelovi su se mogli sastaviti mehanički used to make the joins. Joining by mechanical means could
pomoću zakovica, nakucavanjem drvenog čepa umetnutog involve the use of rivets, by peening over a dowel inserted
kroz rupu, ili uguravanjem drvenog čepa ili klina u otvor čiji je through a whole, or by driving a dowel into a socket of sli-
prečnik neznatno manji.1569 ghtly smaller diameter.1572 metallurgical joints using molten
moguće je bilo sastave praviti i metalurški, korištenjem metal was difficult to achieve because of the tendency of the
istopljenih metala, ali je to bilo teže postići zbog tendencije hot surface of the bronze to oxidise rapidly, preventing other
površina vrele bronze da brzo oksidiraju, čime se sprečavalo metals from fusing to the bronze. Instead, soft-soldered joints,
spajanje drugih metala s bronzom. Kod sastava lemljenih na using metal with a lower melting point than bronze, such as
niskoj temperaturi i sastava s olovom za sastavljanje dijelova a soft lead-tin solder, to join two parts. This method was of-
koristio se drugi metal sa nižom tačkom topljenja. ova me- ten used with a mortise and tenon joint. Hard-soldered joints
toda se često koristila kod uglavljenih i klinastih sastava, gdje were made using solder with a melting point closer to that of
se izbočeni dio umetao u „čašicu“. Kod sastava koji su lemljeni bronze to join two surfaces. In both methods, a flux was used
na visokoj temperaturi koristio se metal čija je temperatura to keep the surface of the bronze free of oxide so that a solid
topljenja bila bliska onoj bronze koja se koristila te se sjedinja- bond could be achieved. In a cast-on join, a pre-cast part of
vao s dvama površinama koje je trebalo spojiti. Kod oba načina the object, such as a leg or a handle, was placed in the mould
lemljenja bio je potreban protok da sačuva površinu bronze od of the larger part and molten bronze was then poured into
oksidacije, omogućavajući pritom da istopljeni metal „navla- the mould. Another very similar process involved placing the
ži“ čvrstu površinu. Kod nalivenog spoja, dio predmeta koji je two parts to be joined in a mould with a gap between them.
unaprijed liven (npr. noga ili drška) bivao je umetan u kalup molten metal would be poured into the mould until the two
većeg dijela, a onda je u kalup nalivana tekuća bronza. po- surfaces fused together, thus creating a uniform mass of metal.
stojao je još jedan vrlo sličan proces u kojem su se dva dijela welding, which involves heating the two parts to be joined
koja je trebalo spojiti stavljaju u kalup tako da između njih to near melting point and hammering them together, was the
ostane prostor. Nakon toga se vreo metal brzo ulijevao, po usual method with iron, but was almost impossible in the case
mogućnosti sve dok se ne sjedine površine koje treba spojiti. of bronze because of oxidisation, and also because hot bronze
ovo je rezultiralo jedinstvenom masom metala. zavarivanje, is extremely fragile.1573
zagrijavanje dva dijela skoro do tačke topljenja i njihovo spaja- Another possibility not as yet sufficiently investigated is
nje kovanjem, bilo je uobičajeno za željezo, ali nemoguće kod that bronze parts were joined using organic adhesives (wa-
bronze, zbog oksidacije. drugi razlog ovome je i zbog toga što ter-soluble glues, resins and other materials such as bitumen).
je vrela bronza izuzetno krhka.1570 However, such joins could not be as strong as mechanical or
Iako ovo područje nije dovoljno istraženo, moglo bi se za- metallurgical joins.
ključiti da je moguće da su kod spajanja bronzanih dijelova After removal from the mould and the completion of any
korištena i organska ljepila (ljepila topiva u vodi, topive smole joins required, the bronze was cleaned and polished. Imper-
i drugi materijali poput bitumena). Takvi spojevi, međutim, fections would be removed using a file, scraper or hammer, and
ne bi mogli imati čvrstoću mehaničkih i metalurških spojeva. various abrasives, probably both stone and powders, would be
Nakon vađenja odljevka iz kalupa i završavanja svih dodat- used for the final finish and polishing.1574
nih spojeva, bronza se čistila i glačala na nekoliko načina. za
uklanjanje velikih nedostataka korištene su turpije, strugači i

1572
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 11.
1569
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 11. 1573
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 11-12.
1570
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 11-12. 1574
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 12.

154
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Surface decoration
čekići. za konačno fino završavanje i glačanje korišteni su ra-
zni abrazivi, najvjerovatnije od kamena i praškasti.1571 It was very common for bronzes and other metal artefacts
to have various decorative details. Surface decorations would
be added to the finished cast, a method often wrongly called
Ukrašavanje površine chasing, terms properly applying to cold-working. The princi-
vrlo često bronzani i generalno metalni predmeti su imali i pal methods of adding linear decorations were tracing, punch-
različite ukrasne detalje. Na završeni odljevak su se na kraju ing and engraving.1575
dodavali površinski ukrasi. To se često pogrešno naziva cize- Tracing was done using a chisel-like tool with a slight-
liranjem, što prije odgovara postupku na hladno obrađenom ly blunt edge, leaving a linear impression when hammered
metalu. Glavne metode stavljanja linijskih ukrasa bile su kopi- against the metal surface; designs were created with overlap-
ranje i srodno ukucavanje i graviranje.1572 ping strokes. This caused the metal to give, creating a reverse
Kopiranje se radilo alatkom sličnom dlijetu s blago za- image on the back in the case of thin metal, but did not re-
tupljenom ivicom koja ostavlja linijski trag kad se udara če- move any metal. engraving was done with a sharp tool which
kićem po metalnoj površini; šara se pravila uzastopnim udar- was pushed along the bronze, removing as it did so a long,
cima čekićem. u ovom postupku metal se pomijera i sabija (s thin strip of metal.1576 engraving tools had to be harder than
donje strane tanke metalne ploče javlja se izbočina), ali ne ot- the metal they were used on; bronze tools with 20% tin would
pada s predmeta. Graviranje se radilo oštrim alatom za rezanje probably cut 10% bronze, or stone tools were perhaps used,
koji se gurao po bronzi, tako da je zapravo izrezivao i uklanjao before steel began to be used for that purpose. It is hard to
dugačku i tanku traku metala.1573 Kod graviranja alatka je tre- distinguish between tracing1577 and engraving without the use
bala biti tvrđa od metala koji se reže, ali pretpostavlja se da je of a microscope to detect parallel lines and an accumulation
bronza sa 20% ili 10 % kositra rezala bronzu, ili su korištene of metal at the end of the line, in which case the line was
alatke od kamena prije nego je čelik ušao u upotrebu za te svr- engraved, or parallel vertical lines and distortions, and an ac-
he. Teško je utvrditi razliku između urezivanja1574 i graviranja, cumulation of metal along the line, in the case of tracing. A
izuzev ako se linije ne ispitaju pod mikroskopom da se utvrdi technique related to tracing is punching, in which a pointed
ima li paralelnih uzdužnih ureza i gomilica metala na kraju or patterned tool is hammered to reproduce the pattern on
linije (kod graviranja), ili paralelnih vertikalnih ureza i distor- the metal.
zija i nakupina metala duž linije (kod urezivanja). ukucavanje Another kind of surface decoration involved applying
je bilo vrlo slično urezivanju, u smislu da se kuje po alatki koja metals of another colour to the surface of the bronze. Inlaying
je zašiljena ili ima neki uzorak. was done by cutting grooves in the metal, which were then
Kao još jedan način ukrašavanja koristili su se metali dru- filled with a different metal such as copper or silver, held in
ge boje koji su se nanosili na površinu bronze. Inkrustacija place by fitting tightly into the groove.1578 Niello, an admix-
se radila urezivanjem kanalića u metal, koji su se onda punili ture of sulphur, silver and copper, with a relatively low melting
drugim metalom, kao što je bakar ili srebro, a koji je ostajao point, could be forced into a cavity and heated until it fused
na mjestu jednostavno zbog uskog kanalića.1575 Također, me- with the bronze. coloured pastes and vitreous materials were
tal poput niela koji predstavlja smjesu sulfida srebra, bakra i also used as inlays on bronze, in particular to highlight the
olova, relativno niske tačke topljenja, mogao je biti ubacivan eyes. Revetting or overlaying involved pressing or glueing thin
u šupljinu i zagrijavan dok se ne sjedini s bronzom. obojene metal sheets over the surface of the bronze. If the surface was
paste i staklaste tvari također su se koristile za inkrustiranje slightly roughened, the overlay would adhere better. Silver was
bronze, posebno za naglašavanje očiju. oblaganje ili presvla- sometimes used, but gilding was the most common method.
čenje podrazumijevalo je natiskivanje ili lijepljenje tanke me- There were several methods of gilding. Gold sheet could be
talne ploče na površinu bronze. Ako je površina bronze bila applied in the same ways as silver, by pressing or glueing onto

1571
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 12.
1572
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 12. 1575
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 12.
1573
Grupa autora 1997, 15-16. 1576
Grupa autora 1997, 15-16.
1574
A. busuladžić 2015, 120. 1577
A. busuladžić 2015, 120.
1575
Grupa autora 1997, 15-16. 1578
Grupa autora 1997, 15-16.

155
ADNAN BUSULADŽIĆ

neznatno hrapava, obloga je bolje prijanjala. povremeno je ko- the prepared bronze surface, which would be more effective if
rišteno srebro, ali je najčešći oblik oblaganja bio pozlata, koja the bronze was heated. Gold leaf could be applied in the same
je rađena na više načina. zlatna presvlaka se mogla nanositi way, adhering to the surface simply by pressing it onto the
kao i srebrna, utiskivanjem ili lijepljenjem na pripremljenu roughened, heated bronze. A more effective method was gild-
bronzanu površinu koja je bolje prihvatala zlato, ako je bila ing with a mercury amalgam. Gold and mercury were mixed
zagrijana. Na isti način su se mogli nanositi zlatni listići, koji into a paste which was applied to the areas to be gilded, and
su se držali na površini samo pritiskanjem na hrapavu i zagri- then heated. The mercury vaporised at a very low temperature,
janu bronzu. Ipak, efikasnija je bila pozlata živinim amalga- leaving only the gold on the surface of the bronze.1579 with
mom. živa i zlato su bili pomiješani u pastu koja se nanosila the passage of time, other techniques evolved, such as perfo-
na određena područja, a onda se zagrijavala. živa bi isparila rated patterns, chasing or embossing, and stamping.1580
pri vrlo niskoj temperaturi, ostavljajući samo zlato na površi-
ni bronze.1576 vremenom su se razvile i druge tehnike poput
„tehnike proboja“, cizeliranja i presovanja.1577
Cold working
cold working or cold forming is the other major method of
working bronze.1581 bronze is fairly malleable, though if ham-
Hladna obrada mered too much it hardens and becomes brittle. This is par-
Hladna obrada je druga važna metoda obrade bronze.1578 ticularly pronounced in bronze with a higher tin content. brit-
bronza je prilično kovna, iako se pri intenzivnom kovanju tleness and hardness can be overcome by annealing, heating
stvrdnjava i postaje lomljiva. ovo je izraženije kod bronze s the bronze to red heat, which alters the crystalline structure
većim udjelom kositra. lomljivost i tvrdoća se mogu prevazići of the metal, softening it and allowing it to be worked again.
zagrijavanjem bronze do usijanja, što mijenja kristalnu struk- In this way a cast bronze ingot can be worked into the shape
turu metala omekšavajući ga, i time omogućava ponovno ko- of a vessel by repeated working and heating, which greatly
vanje. Na taj način, počevši od livene poluge, bronza se može increases the strength and malleability of the metal.
oblikovati u posude i slične predmete ponovljenim kovanjem Sheet bronze can be shaped into a vessel by raising – ham-
i zagrijavanjem, što uvelike povećava čvrstoću i vodljivost mering the outside of the object over an elongated anvil – or
metala. by sinking, which meant hammering the bronze into a de-
ploha bronze se može oblikovati u posudu ili postupkom pression on the inside of the object. bars and similar objects
kovanja na izduženom nakovnju, ili postupkom kada se če- can be made by skilfully hammering the bronze on an anvil,
kićem kuje po vanjskoj strani predmeta, ili kada se čekićem sometimes finished by hammering them into dies. dies with
kuje unutrašnjost predmeta. Šipke i slični predmeti mogli su a pattern could also be used to produce a decorative border
se izrađivati vještim kovanjem bronze na nakovnju, ponekad or rim. wire was produced by cutting sheet metal into strips
završavani kovanjem matrice. ove matrice s uzorkom mogle which were rounded using a file, abrasive or hammer.
su se također koristiti za izradu ukrasnog ruba. žica se pravila cold-worked bronze parts were joined in the same ways as
rezanjem lista metala u trake, koje su zaobljavane turpijanjem, cast bronze, though mechanical joins are more common than
abrazijom i kovanjem. metallurgical ones. The most common method was riveting,
Hladno urađeni bronzani dijelovi su sastavljani na isti na- which was used to attach pieces to a large object, and to form
čin kao liveni, iako je češće bilo mehaničko nego metalurško complete vessels by joining bronze sheets. These could also be
spajanje. Najčešći metod je bio spajanje zakovicama, korišten joined by turning the edges over each other and hammering
i za pričvršćivanje dijelova na veći predmet, i za oblikovanje them flat. Hinges were made by turning over the edges of
čitavih posuda spajanjem ploha bronze. plohe bronze su se sheet metal to form tubes or loops which were then cut to fit
mogle spajati i preklapanjem rubova jednog preko drugog, a into each other, and passing a bar through the tube.1582
onda kovanjem (nabiranje). baglame su pravljene savijanjem
1579
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 12-13.
1576
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 12-13. 1580
A. busuladžić 2015, 120.
1577
A. busuladžić 2015, 120. 1581
Grupa autora 1997, 14.
1578
Grupa autora 1997, 14. 1582
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 13-14.

156
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Decoration
rubova metalne plohe u cijevi ili petlje, koje su onda rezane, a
kroz cijev se provlačila šipka.1579 The methods of decorating cold-worked bronze, like most
other metals, were similar to those used on castings, but in
this case the selection and type of specialised technique varied
Dekoriranje according to the nature of the material. Repoussé or emboss-
metode ukrašavanja hladno rađene bronze, kao i većine dru- ing consists of hammering a pattern into the back of the sheet
gih metalnih ploha, bile su slične onim korištenim u lijevanju, using a blunt tool, with the object resting on a soft base. In
ali i ovdje je odabir i vrsta tehnika zavisio od prirode materija- chasing, the piece is hammered on the front to create a raised
la. ukucavanje uzorka na leđnu stranu metalne plohe zove se relief. The relief areas may be enhanced by tracing or engrav-
utiskivanje. To je rađeno tupom alatkom kojom je metal ko- ing, techniques which may also be used without repoussé.
van na nekoj mekanoj podlozi. Kovanje metala sprijeda da se other methods include punching and stamping, using a pat-
dobije izbočeni reljef (čekićem se udara oko područja reljefa) terned die from the back of the metal sheet.1583
zove se cizeliranje. Reljefne površine su dodatno bile naglaše-
ne iscrtavanjem ili graviranjem. ovo se moglo primjenjivati i
bez utiskivanja. Također se koristilo i bušenje i pečaćenje. ove
Patina
metode su primjenjivane upotrebom alatke sa uzorkom kojom one of the more striking features of bronze is its variation in
se radilo na leđnoj strani metalne plohe.1580 colour. A smooth, greenish-blue or black surface of the bron-
ze, known as patina, is the result of naturally formed corrosion
products. The degree of corrosion and the composition of the
Patina surface vary according to the composition of the metal and its
Jedna od upečatljivih osobina bronzanih predmeta predstavlja environment, such as the circumstances of its burial, resulting
izvjesna raznolikost boja. Glatka zelenkastoplava ili crna po- in different colours and surface textures. patina is formed over
vršina bronze zove se patina. Sastoji se od prirodnih produka- time, and the bronze artefacts we see today would originally
ta korozije. zavisno od sastava metala i stanja sredine, kao što have looked very different.1584
su uvjeti ukopa, stepen korodiranosti i sastav površine varira.
Rezultat ovih oscilacija je različitost boja i tekstura površine.
Imajući u vidu bronzane predmete danas ne treba zaboraviti
Greek bronzes
(catalogue nos. 473-497, 512-527, Plate
da je patina rezultat protoka vremena i da su bronzani pred-
89-Plate 93, Plate 97-Plate 99)
meti izvorno izgledali sasvim drugačije nego danas.1581
Greek bronze figures constitute a gallery of miniature Greek
art which gives us an idea of the monumental stone and bron-
Grčka bronza ze sculptures most of which have vanished. Small bronze fi-
(kataloški broj 473-497, 512-527, Tab. 89-
gures, often of excellent workmanship and artistry, have been
Tab. 93, Tab. 97 –Tab. 99)
found at numerous sites, most of them made by the lost-wax
Grčke bronzane figure obuhvataju galeriju minijatura grčke method, which meant that the model could not be reused to
umjetnosti, koja nam daje ideju o monumentalnim kamenim make exact replicas. They give us a vivid impression of the
i bronzanim skulpturama koje su u najvećem broju slučajeva imagination of Greek artisans in their portrayal of human and
nestale. mali predmeti, izvrsno izrađeni i često vrlo kvalitetni, animal figures as well as of legendary beings, of which there
pronađeni su na mnogobrojnim lokalitetima. većinom lije- were a great many in their religion and myths.1585
vana tehnikom „gubitka voska“, koja ne dopušta izradu tač- unlike the use of the term “bronze” in the Renaissance,
nih replika, grčka bronza vrlo slikovito opisuje maštu grčkih when it was chiefly restricted to statues, in classical antiquity
it could be applied to almost any bronze object – vases, bowls,

1579
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 13-14. 1583
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 14.
1580
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 14. 1584
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 14-15.
1581
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 14-15. 1585
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 19.

157
ADNAN BUSULADŽIĆ

majstora u portretiranju ljudskih i životinjskih figura, ali i bića arms, appliqué, and sculptures both large and small. This vast
iz legendi kojih je bilo mnogo u njihovoj religiji i mitu.1582 and varied group of objects provides an insight into many
za razliku od upotrebe termina „bronza“ u renesansi, kad different aspects of Greek culture: art, the economy, religion,
je ova riječ uglavnom bila ograničena na statue, u klasičnom language and history.1586
periodu (antici) izraz se može primijeniti na gotovo sve bron- casting small statues representing humans and animals
zane predmete kao što su posude, zdjele, oružje i dodatke, te to be used as votive offerings was an important metallurgical
na velike i male skulpture. Kroz taj ogroman i raznolik skup activity among the minoans, as far back as the first quarter
predmeta možemo dobiti valjan uvid u mnoge različite aspekte of the 2nd millennium bce. Among the hundreds of statu-
grčke kulture: umjetnost, privredu, religiju, jezik i historiju.1583 ettes found in the palaces, residences and sacred caves of crete
lijevanje malih statueta s ljudskim i životinjskim prikazi- are figures of men and women, usually with their right fist
ma, koje su služile kao votivne žrtve, bilo je značajno već u mi- against their forehead, a gesture of prayer and religious awe.
nojskoj metalurgiji, u prvoj četvrtini drugog milenija stare ere. Their chronological development, chief production centres
među stotinama statueta nađenih u palačama, rezidencijama and methods of production are insufficiently known to us.
i svetim pećinama Krita nalaze se figure muškaraca i žena, The mycenaean Greeks seem to have had little interest in
obično s desnom pesnicom stisnutom nad čelom, gestom koja making bronze statuettes, though they did make metal vessels
upućuje i na molitvu i na vjersko strahopoštovanje. Hronološ- and arms, particularly swords, found in the tombs of leading
ki razvoj, glavna središta proizvodnje i metode izrade su nam figures.1587 The discovery of mycenaean arms found in south-
nedovoljno poznati. ern Italy attests to their popularity and widespread use.1588 The
mikenski Grci su izgleda bili u velikoj mjeri neaktivni u minoan civilisation mysteriously collapsed, while the demise
izradi bronzanih statueta, iako su izrađivali posude i oružje of the mycenaean civilisation appears to have occurred in
od metala, osobito mačeve nađene u grobovima velikaša.1584 stages amid destruction and chaos. The Aegean region saw a
o popularnosti i raširenosti mikenskog oružja ide u prilog i dramatic decline in the techniques and use of bronze. How-
činjenica da su primjerci mikenskog naoružanja pronađeni i ever, iron weapons and tools, which appeared between 1150
na prostoru južne Italije.1585 velikim razaranjima i pomjeranji- and 950 bce, did not entirely replace bronze, which was still
ma stanovništva označen je kraj civilizacije bronzanog doba. used to make long pins, fibulae and other decorative items.1589
u egejskoj oblasti je došlo do radikalnog pada u tehnikama i Around 800 bce, under the influence of both local and
upotrebi bronze. željezno oružje i alat, koji se javljaju izme- foreign factors from both Asia minor and central europe,
đu 1150. i 950. godine stare ere, nisu ipak potpuno zamijenili bronze began once again to be used in art, with the produc-
bronzu. bronza je i dalje korištena u izradi dugih igala, fibula tion of small human and animal figures in a great variety of
i drugih ukrasnih predmeta.1586 styles and expressions embraced by the expression “Geomet-
oko 800. godine stare ere, pod utjecajem domaćih i stra- ric style”. The concept of these figures reveals a strong feeling
nih faktora (kako s bliskog Istoka, tako i iz srednje evrope), for structural and decorative stylisation. They display the most
ponovno se javlja upotreba bronze u umjetnosti, što je rezulti- striking features of Archaic and classical sculpture: harmony,
ralo malim ljudskim i životinjskim figurama, čija je ogromna sense of proportion, individual abstraction and a fundamental
raznolikost u stilu i izrazu sakrivena pod zajedničkim izrazom emphasis on design. used almost exclusively as votive offer-
„geometrijski stil“. Koncept ovih figura pokazuje jak osjećaj za ings, these figures have been found in large numbers at most
strukturalnu i dekorativnu stilizaciju. ove skulpture zasjenju- of the great shrines, and are a reminder of the direct connec-
ju najistaknutije osobine arhajske i klasične skulpture: sklad, tion between believers and the deities, for which there is evi-
osjećaj za proporciju, individualnu apstrakciju i osnovno in- dence in the Homeric epics and which could to some extent
sistiranje na dizajnu. ove figure, korištene gotovo isključivo be a legacy of the bronze Age.1590
za votivna žrtvovanja, nađene su u velikom broju na većini

1582
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 19. 1586
A. m. Snodgrass 1971, 324-326.
1583
A. m. Snodgrass 1971, 324-326. 1587
v. R. A. desborough 1964, 59-64.
1584
v. R. A. desborough 1964, 59-64. 1588
R. leighton 1993, 84.
1585
R. leighton 1993, 84. 1589
v. R. A. desborough 1964, 53-58.
1586
v. R. A. desborough 1964, 53-58. 1590
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 19-20.

158
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

lokaliteta velikih svetišta, i predstavljaju podsjetnik na izravnu Though the Geometric style of votive animal figures was
vezu između vjernika i božanstva, za šta postoji dokaz u Ho- long retained in remote provincial areas, the tradition of the
merovim epovima, a mogu donekle biti naslijeđe iz bronzanog Geometric style and its approach to sculpture were soon re-
doba.1587 placed by new, organic ways of representing the human figure.
Iako je geometrijski stil životinjskih votivnih figura dugo Although the Archaic period is perhaps best known for its
bio prisutan u provincijskim zabitima, tradicija geometrijskog monumental stone kouroi, statues of nude men, which first
stila i pristup skulpturi uskoro su bili zamijenjeni novim, or- appeared in Attic, peloponnesian and cycladic shrines, with
ganskim načinom predstavljanja ljudske figure. Iako možda their rigid, almost egyptian-like male figures also feature as
najpoznatije po monumentalnim kamenim kurosima, statu- miniatures.
ama golih muškaraca koje su se prvo pojavile u atičkim, pe- The great contribution of Ionian art to this phase in the de-
loponeškim i kikladskim svetištima, čvrste, po izgledu gotovo velopment of Greek sculpture was the invention of the female
egipatske muške figure su također postojale i kao minijature. figure clad in draped and gathered garments, which displaced
Ipak, veliki doprinos jonske umjetnosti ovoj fazi razvit- every other concept by the end of the 6th century bce. These
ka grčke skulpture bio je izum tipa ženske figure u nabranoj were the korai, Greek “girls” representing Artemis or Aphro-
odjeći, koji je do kraja vI stoljeća stare ere istisnuo sve druge dite, or aristocratic mortals, priestesses or believers. A statue
koncepte. To je bila kora, grčki „djevojka“, koja je predstavljala of a kore could be free-standing, as a votive offering or deco-
Artemidu ili Afroditu, ali i aristokratske smrtnice, svećenice ili ration, or serve as a caryatid, balancing the disc of a mirror on
vjernice. Statue kore mogle su samostalno stajati kao votivne her head.1591
žrtve ili ukrasi, ili kao karijatide, s diskovima ogledala kojima The decades preceding the persian wars saw a fundamental
bezuspješno balansiraju na glavi.1588 transformation of Greek sculpture. Archaic art almost com-
u decenijama koje su prethodile persijskim ratovima pletely disappeared, turning into something entirely new un-
dolazi do temeljite transformacije grčke skulpture. Arhajska der the combination of threat and stimulus from external dan-
umjetnost, koja se gotovo iscrpila, preobražava se u nešto sa- gers and political upheavals within the Greek city-states. The
svim novo pod izmiješanim okolnostima prijetnje i stimula- new sculpture was a complete reversal from the late Archaic
cije koje su dolazile od opasnosti izvana i političkih potresa style; in its place there emerged the “serious style,” usually ap-
unutar grčkih gradova-država. Tako nastala skulptura potpu- plied to the art forming a transition from the late Archaic to
no okreće leđa uređivanju kasnoarhajskog načina. dolazi do the fully evolved classical style of the mid 5th century bce.
nastajanja „ozbiljnog stila“ koji se obično odnosi na umjetnost A blend of features common to the Archaic and the classical
koja je bila prelaz između kasnoarhajskog i potpuno razvije- can often be seen on these works.
nog klasičnog stila iz sredine v stoljeća stare ere. mješavina decorative reliefs and additions to large bronze vessels also
i zajedništvo arhajskih i razvijenih osobina često je vidljiva u underwent changes during the first half of the 5th century
ovim radovima. bce.
dekorativni reljefi i dodaci na velikim bronzanim posuda- bronze artefacts of the Hellenistic world are a reflection
ma također su bili podvgnuti promjeni tokom prve polovine of the changes in and diversity of Greek culture, which now
v stoljeća stare ere. embraced and absorbed the entire eastern mediterranean re-
bronzani predmeti helenskog svijeta odraz su promjena i gion. Alexander the Great commissioned leading sculptors to
raznolikosti grčke kulture, koja je sad obuhvatila i apsorbirala make his portrait and those of the heroes and gods of whom
čitavo područje istočnog Sredozemlja. Aleksandar veliki an- he saw himself as a part. The portraits and scenes thus created
gažirao je velike skulptore da urade njegove i portrete junaka i left their mark on the end of the classical period and beyond.
bogova čijim se dijelom i sam smatrao. portreti i prikazi tako After the classical period it becomes ever more difficult
stvoreni ostavili su traga na završetku klasičnog perioda, ali i to date bronzes on the basis of stylistic similarities. Those
dalje. that can be dated from the context in which they were found
are therefore of particular value. The complexity of stylistic
trends and counter-trends in the Hellenistic world and their
1587
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 19-20.
1588
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 20-21. 1591
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 20-21.

159
ADNAN BUSULADŽIĆ

S okončavanjem klasičnog stila postaje sve teže utvrditi continuation in Roman art, which often adopted Hellenis-
dataciju neke bronze na osnovu stilskih sličnosti. zbog toga tic themes, make it different to determine whether a statuette
su posebno važni predmeti koji se mogu datirati iz kontek- was cast in the 2nd century bce or in the common era.1592
sta njihovog nalaska. Složenost stilskih struja i protustruja u Since many small bronzes have survived, they are of great
helenskom svijetu i nastavak u rimskoj umjetnosti koja često value for the reconstruction and synthesis of the development
prenosi helenističke teme, u mnogim slučajevima otežava od- of Greek art and also of different spheres of life. They include
luku da li je statueta lijevana u II stoljeću stare ere ili u novoj some of the finest creations of the Greek civilisation and in-
eri.1589 deed of western art as a whole.
S obzirom da su mnoge male bronze sačuvane do danas, The study of the objects in the collections of the National
one imaju iznimno važnu ulogu u rekonstrukciji i sintezi ra- museum of bosnia and Herzegovina will only be complete
zvoja grčke umjetnosti, ali i različitih sfera života. među ovim when state-of-the-art procedures are used, such as micro-
minijaturnim skulpturama su i neke od najveličanstvenijih scopic and X-ray examination, analysis of the oxidation layer,
kreacija grčke civilizacije, ali i cjelokupne zapadne umjetnosti. and other methodological and metallographic examinations,
proučavanje predmeta koji su pohranjeni u zbirkama ze- which have not yet been conducted.
maljskog muzeja bosne i Hercegovine može biti potpuno The collection of the National museum of bosnia and
jedino primjenom najsavremenijih ispitivanja poput mikro- Herzegovina includes a few bronze human and animal figu-
skopskih, rentgenskih, analiza oksidacionog sloja, te drugih rines. Such figurines were not uncommon in ancient Greece,
različitih metodologija i metalografskih ispitivanja, a što u and those presented here supplement them.
ovoj prilici nije bio slučaj.
I u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se čuva
izvjestan manji broj bronzanih figurina životinjskog, te ljud-
Metal sculptures
(human and animal)
skog oblika. u grčko doba, figurine izrađene od bronze nisu
(catalogue nos. 473-497, Plate 89-Plate 93)
bile rijetkost, što upotpunjuju i ovdje prezentirani primjerci.
The metal figurines of Greek provenance in the antiquities
collection of the National museum of bosnia and Herzego-
Metalne skulpture vina includes figurines of cattle (plate 93). one is two-di-
(ljudske i životinjske)
mensional (plate 93, fig. 1), while the remaining five are fully
(kataloški broj 473-497, Tab. 89 – Tab. 93)
three-dimensional figurines (plate 93, figs. 2-6). To this may
Kada su u pitanju metalne figurine grčke provenijencije u an- be added a well-made head of an ox which would have been
tičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se ističu applied to some object, probably a vessel (plate 93, fig. 5). Si-
figurine goveda (Tab. 93). u jednom slučaju riječ je o ploča- milar pottery treatments are known from croatia.1593
stom primjerku (Tab. 93, sl. 1), dok su ostalih pet primjeraka There is ample evidence of the importance of cattle, and
pune trodimenzionalne figurine (Tab. 93, sl. 2-6). u katego- especially of bulls, in Greek culture. The bull was a sacrificial
riju prikaza goveda ubrajamo i dobro urađenu glavu goveda, animal sacred to Athena.1594 bulls also occur in various myths,
koja je predstavljala apliku sa nekog predmeta, najvjerovatnije in the context of the ritual hunt, love, or as a sacred animal,
posude (Tab. 93, sl. 5). Slična keramička rješenja poznata su sa and some are identified by name, such as the Arcadian bull
prostora Hrvatske.1590 and the cretan bull. As a mythical being, bulls often occur in
mnogobrojne su potvrde koje dokazuju značaj goveda, the context of transformation.1595 The bull was sacred to po-
posebno bika u grčkoj kulturi. bik je žrtvena životinja posve- seidon, who according to one myth created a bull and sent it
ćena Ateni.1591 pored navedenog, bik je zabilježen u različi-
tim mitološkim tradicijama, te je kao takav stavljan u kon- 1592
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 21-25.
tekst ritualnog lova, ljubavi, kao sveta životinja, a poznati su 1593
b. Kirigin 2008, 91-92.
1594
d. Srejović –A. cermanović 2000, 63.
1595
d. Srejović – A. cermanović 2000, 5, 17, 26, 28, 31, 33, 40, 43, 47, 65,
1589
d. G. mitten – S. F. doeringer 1968, 21-25. 71, 79, 84, 93, 102, 106, 114, 116, 118, 129, 132, 154, 159, 173, 241,
1590
b. Kirigin 2008, 91-92. 245, 249, 266, 267, 268, 271, 274, 324, 356, 362, 390, 391, 402, 431,
1591
d. Srejović –A. cermanović 2000, 63. 449, 463, 479.

160
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

i poimenični primjeri poput arkadskog i kritskog bika. Kao to punish his enemies.1596 Another tradition is that the people
mitsko biće često je prikazivan i u kontekstu pretvaranja i ra- of corcyra dedicated a bronze bull to poseidon.1597 bulls were
zličitih transformacija.1592 povezivan je i sa posejdonom, jer a common motif in Greek art, also occurring in connection
je prema jednom predanju ovaj bog i stvorio bika, te ga slao with dionysos, who appeared in the form of a bull, and with
da kazni svoje neprijatelje.1593 povezanost posejdona sa bikom zeus, king of the gods, who took on the shape of a bull to car-
potvrđuje i tradicija da je narod Korkire posvetio ovom bogu ry off europa.1598 metal figurines of bulls in the bronze Age
upravo bronzanog bika.1594 bikove predstave su čest motiv u occurred not only in Greece; similar forms have been found
grčkoj umjetnosti. za njegovu pojavu se vežu i imena dionisa at sites in crete,1599 in kurgans in Russia and at sites in po-
koji se javljao u njegovom obliku, ali i vrhovnog boga zeusa land.1600 bronze bull figurines continued to be used, as attested
koji je, pretvorivši se u ovu životinju, uspio zavesti europu.1595 by finds in Roman villas on the Iberian peninsula.1601
o široko zastupljenom fenomenu korištenja bika prilikom The somewhat stylised metal animal figurines found near
izrade metalnih figurina u bronzanom dobu govori i podatak Thebes may form a separate group. Among them are what is
da su slične forme pronađene i na lokalitetima u Kritu,1596 te probably an ox (plate 93, fig. 6), and stylised animals of which
kurgana u Rusiji i na lokalitetima u poljskoj.1597 Kontinuitet only the four legs and the tail survive, so that there is nothing
korištenja bikovih bronzanih figurina nastavljen je i kasnije. to indicate their species (plate 91, figs. 3, 4, 5 and 6). one is a
dokaz tome su njihovi nalazi u rimskim vilama na Iberijskom figurine of a frog (plate 92, fig. 3), a creature sacred to Apol-
poluotoku.1598 lo.1602 zeus would punish the disobedient by turning them
posebnoj grupi mogu se pripisati donekle stilizirani pri- into a frog,1603 and frogs were also seen as an omen.1604 Frogs
mjerci metalnih životinjskih figurina koje su pronađene u bli- are amphibians, known for their croaking, which are associat-
zini Tebe. Riječ je najvjerovatnije o govedu (Tab. 93, sl. 6), ed in myth with medicine, but are also seen as the source of
te stiliziranim životinjama za koje samo na temelju sačuvane famine and of infectious diseases. They were originally associ-
četiri noge i repa možemo ustvrditi da pripadaju životinjama, ated with ancient egypt, in the context of the goddess Heqet,
ali bez odrednice o kojoj je vrsti riječ (Tab. 91, sl. 3, 4, 5 i 6). who had the head of a frog and the body of a woman,1605 and it
u jednom slučaju imamo figurinu žabe (Tab. 92, sl. 3). ova was under the direct influence of egypt that frogs continued
životinja se direktno povezivala sa Apolonom, jer je pripadala to be depicted in the Greco-Roman tradition,1606 where they
njegovim svetim životinjama.1599 zeus je kao kaznu primjenji- are associated with Apollo, Artemis and Hera, and were the
vao pretvaranje neposlušnih u žabu,1600 a ta životinja je pred- protectresses of marriage, birth, women and children.1607 They
stavljala i predznak.1601 žabe su vodozemci, karakteristični po remained a feature of the folklore of magic in late Antiquity,
kreketanju. u mitološkim tradicijama se vežu za medicinu, ali as attested by many finds representing them.1608 All these an-
i kao izvor za širenje gladi i zaraznih oboljenja. ova bića bila cient traditions had their roots in the egyptian period. The
su primarno vezana za stari egipat. Stavljane su u kontekst wide distribution of images of frogs is attested by finds grav-
sa boginjom Heket, koja je prikazivana sa glavom žabe i tije- itating towards the Greek colonies on the black Sea shores,
lom žene.1602 pod direktnim egipatskim utjecajem, ova životi- where almost identical figurines, but made of glass, have been
nja se nastavila prikazivati i u periodu grčko-rimske antičke found in large sites with other Greco-Hellenistic material.1609

1592
d. Srejović – A. cermanović 2000, 5, 17, 26, 28, 31, 33, 40, 43, 47, 65, 1596
d. Srejović – A. cermanović 2004, 356.
71, 79, 84, 93, 102, 106, 114, 116, 118, 129, 132, 154, 159, 173, 241, 1597
S. osvald 1980, 284.
245, 249, 266, 267, 268, 271, 274, 324, 356, 362, 390, 391, 402, 431, 1598
b. Kirigin 2008, 91.
449, 463, 479. 1599
S. Hansen 2015, 153, fig. 25.
1593
d. Srejović – A. cermanović 2004, 356. 1600
S. Hansen 2015, 144-145.
1594
S. osvald 1980, 284. 1601
A. balil 1987, 187.
1595
b. Kirigin 2008, 91. 1602
d. Srejović – A. cermanović 2004, 40.
1596
S. Hansen 2015, 153, fig. 25. 1603
d. Srejović – A. cermanović 2004, 156.
1597
S. Hansen 2015, 144-145. 1604
d. Srejović – A. cermanović 2004, 217.
1598
A. balil 1987, 187. 1605
m. weber 1972, 525.
1599
d. Srejović – A. cermanović 2004, 40. 1606
G. d. Jeremić 2015, 217-230.
1600
d. Srejović – A. cermanović 2004, 156. 1607
w. deonna 1951, 18, 23-24.
1601
d. Srejović – A. cermanović 2004, 217. 1608
G. d. Jeremić 2015, 217-230.
1602
m. weber 1972, 525. 1609
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 164-165.

161
ADNAN BUSULADŽIĆ

tradicije,1603 gdje je povezivana sa Apolonom, Artemidom, other animals include fish (plate 92, fig. 1), and probably a
Herom, a bile su i zaštitnice braka, rađanja, žena i djece.1604 serpent (plate 92, fig. 2). we also have an interesting fragment
Kao takva, žaba je bila dio magijskog folklora i u periodu ka- which to all appearances was probably from the figurine of a
sne antike, što potvrđuju i mnogobrojni nalazi sa predstava- big cat (plate 91, fig. 1).
ma ovih životinja.1605 Sva ova antička tradicija svoje korijene Among human figurines, the museum collection includes
vuče iz egipatskog razdoblja. Rasprostranjenost prikazivanja a bronze Heracles1610 (plate 89, fig. 5). Heracles was the mod-
žaba potvrđuju i nalazi koji gravitiraju grčkim kolonijama na el of true heroism,1611 and as such was a favourite subject for
obalama crnog mora, gdje su gotovo identične figurine, ali statues in other materials, especially marble.1612 one of his at-
staklene, pronađene u sklopu velikih nalazišta sa ostalim grč- tributes was the club he carried, just as on this bronze figurine.
kohelenističkim materijalom.1606 Kategoriji životinja pripada- other bronze figurines include a head of Hera1613 (plate
ju i primjerci ribe (Tab. 92, sl. 1), te najvjerovatnije zmije (Tab. 89, fig. 1), and a small Gorgon mask (plate 89, fig. 6).1614 one
92, sl. 2). u jednom slučaju imamo zanimljiv fragment koji of the more recognizable iconographic features of Gorgon
po svim karakteristikama vjerovatno predstavlja figurinu neke images is the hair, which consists of serpents’ heads, as on our
životinje iz porodice velikih mačaka (Tab. 91, sl. 1). example.
od ljudskih figurina u muzejskoj zbirci se čuva i bronzani The cult of the god Apollo was relatively common in the
primjerak Herakla1607 (Tab. 89, sl. 5). Heraklo je bio uzor pra- territory of present-day bosnia and Herzegovina,1615 in vari-
vog junaštva,1608 zbog čega je bio među omiljenijim i u prikazi- ous forms and at many different sites.1616 The antiquities col-
vanju u drugim materijalima, osobito u mramoru.1609 Jedan od lection of the National museum of bosnia and Herzegovina
njegovih atributa je i batina koju je nosio, a što se upravo vidi includes a number of objects depicting Apollo:1617 a well-pre-
na muzejskoj bronzanoj figurini. served bronze statuette of the god (plate 170, fig. 1), with very
u bronzane figurine ubrajamo i prikaz glave Here1610 (Tab. similar parallels in Singidunum1618 and Slovenia,1619 and an-
89, sl. 1), te manju masku Gorgone (Tab. 89, sl. 6).1611 Jedan other bronze figurine (plate 89, fig. 4), dating from the Ro-
od ikonografski prepoznatljivih elemenata je izgled njihove man period of the Greek cult. There is much evidence that the
kose, koja je sastavljena od zmijskih glava, kakav je upravo naš powerful Greek cultural influence remained alive even after
primjerak. the Roman conquest of ancient Greece.
Kult boga Apolona je bio razmjerno dobro zastupljen na The collection of the National museum of bosnia and
prostoru današnje bosne i Hercegovine,1612 ali i u različitim Herzegovina also has a bronze figurine of Aphrodite, found
formama i na mnogim drugim lokalitetima.1613 u antičkoj outside present-day bosnia and Herzegovina (plate 89, figs.
zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine pohranjeno je 2 and 3).1620
nekoliko predmeta koji prikazuju Apolona.1614 Riječ je o jed- bronze figurines both religious and secular were not un-
noj bronzanoj dobro očuvanoj statueti Apolona (Tab. 170, sl. common in the Greek period.1621

1603
G. d. Jeremić 2015, 217-230.
1604
w. deonna 1951, 18, 23-24. 1610
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1605
G. d. Jeremić 2015, 217-230. I, 1884-1886, 2135-2251.
1606
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 164- 1611
A. musić 1942, 80.
165. 1612
e. Gagliano 2018, 95-127.
1607
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1613
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
I, 1884.-1886, 2135-2251. I, 1884-1886, 2075-2133.
1608
A. musić 1942, 80. 1614
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie
1609
e. Gagliano 2018, 95-127. I, 1884-1886, 1696-1726.
1610
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 1615
e. Imamović 1977, 211-214.
I, 1884.-1886, 2075-2133. 1616
Grupa autora 2015, 76 and 117; d. Srejović – A. cermanović 2004,
1611
Ausführliches lexikon der Griechischen und Römischen mythologie 38-42.
I, 1884.-1886, 1696-1726. 1617
A. busuladžić 2016, 143-144, A. busuladžić 2017, 126-130.
1612
e. Imamović 1977, 211-214. 1618
Grupa autora 1997, 33, figs. 2 and 3.
1613
Grupa autora 2015, 76 i 117; d. Srejović – A. cermanović 2004, 38- 1619
m. Strmčnik 1997, 278, 13.
42. 1620
A. busuladžić 2016, 141.
1614
A. busuladžić 2016, 143-144, A. busuladžić 2017, 126-130. 1621
c. m. Stibbe 2003, 1-23.

162
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Jewellery
1), čije se vrlo slične paralele mogu konstatirati u Singidunu- (catalogue nos. 498-506, Plate 94 and Plate 95)
mu,1615 Sloveniji,1616 te još jedna bronzana figurina (Tab. 89, sl.
4). Riječ je o rimskodobnim predmetima grčkog kulta. ova- people have devised ways to adorn themselves since ancient
kva često dokazana činjenica ukazuje da je jak grčki kulturni times. At first, they would make very simple necklaces of
utjecaj nastavio da živi i nakon rimskog osvajanja prostora shells, decorative stones, animal bones, tusks and similar nat-
antičke Grčke. ural materials. with the passage of time, however, wearing
pored ovih primjera u zbirci zemaljskog muzeja bosne i certain items of jewellery became the rule among socially-de-
Hercegovine postoje i bronzane figurine Afrodite koje su pro- fined categories. In the case of the ancient Greeks, jewellery
nađene izvan područja današnje bosne i Hercegovine (Tab. was a fashion detail for women and a status symbol for men.
89, sl. 2 i 3).1617 Amulets were also worn to honour deities or as an indication
bronzane figurine različitog karaktera, kako sakralnog, of the wealth of the individual.
tako i profanog nisu bile rijetkost u grčko doba.1618 The Greeks adopted the skill of making jewellery from
egypt and mesopotamia, and also learned from the experi-
ence and skills of other peoples with whom they came into
Nakit contact. They began to use precious metals and semi-precious
(kataloški broj 498-506, Tab. 94 i Tab. 95)
and precious stones around 1600 bce, and by the 3rd cen-
od najstarijih vremena ljudi su pokušavali iznaći načine vla- tury bce they had become skilled at making various kinds
stitog ukrašavanja. u samim počecima riječ je bila o vrlo skro- of jewellery, which became more and more complex, using a
mnim primjercima ogrlica, načinjenih od nanizanih školjki, greater number of different materials. Jewellery of different
dekorativnog kamenja, dijelova životinjskih kostiju, kljova i kinds were made: necklaces, earrings, bracelets, finger rings,
sličnih prirodnih materijala. vremenom je nošenje pojedinih decorative pins, clasps, coronets, diadems, brooches, chains,
komada nakita postalo pravilo društveno definiranih katego- and gemstone-studded clasps other forms, as attested by a
rija. Tako je već kod starih Grka nakit bio kako modni detalj great many archaeological finds.1622 All these different kinds
kod žena, tako i statusni simbol kod muškaraca. Nošen je i kao of jewellery, in various forms, are still present today. Greek
hamajlija, u slavu božanstava, ali i kao pokazatelj bogatstva jewellery was worn by both sexes. men wore a single ring,
pojedinaca. though some, such as Aristotle, wore several.1623
Grci umijeće izrade nakita preuzimaju iz egipta i mezo- All this jewellery-making activity led to the creation of
potamije. Različita iskustva pri ovoj vještini preuzimaju i od items of jewellery of perfect, detailed workmanship. examples
drugih naroda sa kojima dolaze u dodir. of the skill of Greek jewellers are to be seen in many archae-
Antički Grci počinju koristiti plemenite metale i poludra- ological finds, which often display almost three-dimensional
go i drago kamenje od oko 1600. godine stare ere. od III sto- scenes from Greek myths, as well as a range of motifs such as
ljeća stare ere Grci postaju vješti majstori u izrađivanju ra- acorn motifs, acanthus-inspired details and the Hercules knot.
zličitog nakita. vremenom oblici nakita postaju sve složeniji. Greek jewellery and other items of precious metal were
počinje se koristiti sve veći broj različitih materijala. Nakit se u often placed in shrines as an offering to the gods,1624 and it was
odnosu na funkciju počinje dijeliti na ogrlice, naušnice, naru- not uncommon for them to be placed as grave goods along-
kvice, prstenje, ukrasne igle, privjeske, vijence, dijademe, bro- side the deceased.
ševe, lance, draguljima optočene spone i kopče i druge oblike, These customs and types of jewellery persisted into the
što potvrđuju i mnogobrojni arheološki nalazi.1619 Sve ove vr- Hellenistic period, manifested in various forms.
ste nakita u različitim inačicama su ostale prisutne do danas.
Grčki nakit je bio vezan za oba spola. muškarci su nosili po

1615
Grupa autora 1997, 33, sl. 2 i 3.
1616
m. Strmčnik 1997, 278, 13.
1617
A. busuladžić 2016, 141. 1622
A. m. Snodgrass 1971, 262. fig. 1, 266, fig. 11.
1618
c. m. Stibbe 2003, 1-23. 1623
v. djurant 1996, 315.
1619
A. m. Snodgrass 1971, 262. fig. 1, 266, fig. 11. 1624
p. brize 2017, 1-15.

163
ADNAN BUSULADŽIĆ

Bracelets
jedan prsten, mada je bilo slučajeva poput Aristotela koji je (catalogue no. 498, Plate 94, fig. 1)
nosio i nekoliko.1620
Kao rezultat svih ovih aktivnosti nastaju primjerci nakita The Greco-Hellenistic jewellery in the collection of the Nati-
kod kojih je izrada detalja dovedena do savršenstva. primjeri onal museum of bosnia and Herzegovina includes a bracelet
grčke juvelirske vještine dokazani su mnogobrojnim arheološ- consisting of a band with the ends in the form of serpents’
kim nalazima, koji često potvrđuju gotovo i trodimenzional- heads (plate 94, fig. 1). The prototype for these forms is in the
ne scene iz grčke mitologije, motive žira, detalja inspiriranih jewellery of the Aegean cultural sphere; under direct Greek
akantusom, Herkuloviom čvorom i mnoge druge prikaze. influence they appear in macedonia as early as the 6th centu-
Grčki nakit, ali i drugi predmeti od plemenitih metala, če- ry bce and by the 5th century bce further north. later, in
sto su ostavljani kao dar i u svetilištima kao poklon bogovi- the Roman period, these kinds of bracelet remained popular.
ma,1621 a nije bio rijedak slučaj da je polagan i kao dio grobnog earlier examples have one end in the shape of a serpent’s head
priloga uz pokojnika. and the other in the shape of its tail; on later examples, both
ovi običaji i oblici nakita zadržali su se sve do perioda ends are in the shape of a serpent’s head.1625 Greco-Hellenistic
helenizma, manifestirajući se kroz različite oblike. bracelets also formed the model for these later bracelets.1626
comparable bracelets with the ends in the form of serpents’
or other animals’ heads, such as a ram, lion or protoma, have
Narukvice been found in macedonia, and date from the 4th to the 2nd
(kataloški broj 498, Tab. 94, sl. 1)
century.1627
u grupu grčkohelenskog nakita iz zbirke zemaljskog muze-
ja bosne i Hercegovine pripada i primjerak koji je u obliku
trakastog tijela sa krajevima koji završavaju dvjema zmijskim
Finger rings, images of Selene and Helios
(catalogue nos. 499 and 500, Plate 94, figs. 2 and 3)
glavama (Tab. 94, sl. 1). ovi oblici svoje prauzore imaju u na-
kitu iz egejskog kulturnog kruga, a pod neposrednim grčkim The items in the collection of the National museum of bos-
utjecajem javljaju se na prostoru makedonije već od vI sto- nia and Herzegovina associated with Greek mythology which
ljeća stare ere, a sjevernije i u v stoljeću stare ere. I kasnije, u refer to the emotional relationships of the gods themselves
rimskom periodu, ovi oblici narukvica ostaju omiljeni. Stariji include a finger ring showing two persons face to face, to
primjerci imaju jedan kraj u obliku glave, a drugi u obliku repa all appearances Selene and Helios (plate 94, fig. 3). Selene,
zmije, dok se kod mlađih primjeraka oba završetka izrađuju daughter of the Titans Hyperion and Thea, was the goddess
u formi glava zmije.1622 I ove mlađe narukvice svoje direktne of the moon.1628 Another tradition holds that her mother was
uzore imaju u grčkohelenskim primjercima.1623 Komparativ- euryphaessa or basilia, and her father another Titan, either
ni primjerci narukvica sa krajevima oblika zmija, ali i drugih pallas or Helios. when Selene wished to bathe her beautiful
formi životinjskih glava poput ovnova, lavova, protoma, kon- body in the ocean, she would don a gleaming robe and drive
statirane su na području makedonije i datiraju se u period od her chariot across the vault of the heavens. She loved pan, and
Iv do II stoljeća.1624 also had a love affair with the handsome endymion; some
traditions say that she was the lover of the god Helios. In folk
belief she is associated with human and animal fertility, and
Prstenje, prikaz Selene i Heliosa also with magic and with disease, especially epilepsy.1629 She
(kataloški broj 499 i 500, Tab. 94, sl. 2 i 3)
could meet her beloved Helios only at the new moon, which
među predmetima vezanim za grčku mitologiju u kojoj se the Greeks regarded as a good time to marry.1630
spominju emotivni odnosi samih božanstava, u zbirci zemalj-
skog muzeja bosne i Hercegovine nalazi se jedan prsten koji
1625
I. popović 2002, 38.
1620
v. djurant 1996, 315. 1626
S. petković – m. Ružić 2005, 73.
1621
p. brize 2017, 1-15. 1627
v. bitrakova Grozdanova 2005, 108, T. III, figs. a-f.
1622
I. popović 2002, 38. 1628
S. osvald 1980, 304.
1623
S. petković – m. Ružić 2005, 73. 1629
d. Srejović – A. cermanović 2000, 378.
1624
v. bitrakova Grozdanova 2005, 108, T. III, sl. a-f. 1630
S. osvald 1980, 305.

164
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

prikazuje dvije osobe jednu nasuprot druge, a po svemu sudeći Another ring is of very interesting shape, twisted into a
riječ je o Seleni i Heliosu (Tab. 94, sl. 3). Selena je boginja spiral of circular section, with protuberances at the end sug-
mjeseca, kćer titana Hiperiona i titanke Teje.1625 prema dru- gesting a phallic form, while the lower part of each end has a
gim predajama njena majka je bila eurifaesa ili basileja, a otac single protuberance (plate 94, fig. 2).
je bio titan palant ili Helije. Kada bi okupala svoje prelijepo
tijelo u okeanu, ona bi se obučena u sjajne haljine vozila u ko-
čijama nebeskim svodom. Selenu je volio pan. bila je u ljubav-
Necklace
(catalogue no. 501, Plate 94, fig. 4)
nim odnosima i sa lijepim endimonom, a neke predaje govore
i da je bila ljubavnica boga Helija. u narodnom vjerovanju ona The antiquities collection of the National museum of bosnia
je povezivana sa plodnošću ljudi i životinja, ali i sa magijom i and Herzegovina includes a bronze necklace that may be at-
bolestima, na prvom mjestu epilepsijom.1626 Sa svojim draga- tributed to the Greco-Hellenistic cultural sphere. It is circular
nom Heliosom mogla se sastajati samo kada je mladi mjesec, in section, with a fluted body. one end is intact, the other is
zbog čega su Grci smatrali da je to dobro vrijeme za sklapanje missing; the intact end is in the form of a stylised animal head,
brakova.1627 and probably had not only a decorative but also an apotropaic
drugi prsten je vrlo zanimljivog oblika. predmet je spiral- function (plate 94, fig. 4).
no uvijen, kružnog presjeka tijela. Na krajevima prstena na-
laze se zadebljanja koja podsjećaju na falusne forme, dok je u
donjem dijelu na svakom kraku vidljivo po jedno zadebljanje
Earrings
(catalogue nos. 502, 503, 504, 505 and 506,
(Tab. 94, sl. 2).
Plate 95, figs. 1, 2, 3, 3a, 4 and 5)

of particular note among the Hellenistic jewellery in the an-


Ogrlica tiquities collection of the National museum of bosnia and
(kataloški broj 501, Tab. 94, sl. 4)
Herzegovina is a pair of gold earrings with images of erotes
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se (plate 95, figs. 1 and 2). earrings of this type were popular
nalazi i jedan bronzani primjerak ogrlice koji se može pripi- throughout the mediterranean in the Hellenistic period, pro-
sati grčkohelenističkom kulturnom krugu. ogrlica ima kružni bably made in Greek colonies but also by itinerant goldsmi-
presjek i kanelirano tijelo. završetak jednog kraka je sačuvan, ths.1631 earrings with images of the goddess Nike are of the
dok drugi nedostaje. očuvani kraj ukazuje na stilizirani oblik same shape and very similar appearance, so much so that it is
glave životinje, te je najvjerovatnije, pored dekorativne, imao i sometimes very difficult to determine the exact nature of the
neku apotropejsku funkciju (Tab. 94, sl. 4). image.1632 These earrings were made and used from the 4th to
the 1st century bce. our examples display the typical ele-
ments of the work, the filigree decoration and figures of ero-
Naušnice tes. direct parallels may be found in croatia,1633 the necropo-
(kataloški broj 502, 503, 504, 505 i 506,
lis near budva in montenegro,1634 and the meligunìs-lipàra
Tab. 95, sl. 1, 2, 3, 3a, 4 i 5)
necropolis in Italy.1635 Similar examples of gold earrings with
od helenističkog nakita u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja erotes belonging to the same culture and time frame have
bosne i Hercegovine posebno se ističe par zlatnih naušnica sa been found in areas gravitating towards the black Sea, at the
prikazom erota (Tab. 95, sl. 1 i 2). ovakav tip naušnica bio sites of kurgans.1636 other very similar forms of gold earrings
je omiljen u helenističkom periodu na prostoru cijelog medi-
terana. Najvjerovatnije je riječ o izrađevinama u grčkim kolo-
nijama, ali i od strane putujućih zlatara.1628 Istog oblika i vrlo 1631
N. cambi 2002, 41.
1632
b. Kirigin 2008, 111.
1633
N. cambi 2002, 41, fig. 40, b. Kirigin 1986, 39, fig. 293, b. Kirigin
1625
S. osvald 1980, 304. 2008, 111-118.
1626
d. Srejović – A. cermanović 2000, 378. 1634
A. Faber 2005, 256, T. Iv, fig. 14.
1627
S. osvald 1980, 305. 1635
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 361.
1628
N. cambi 2002, 41. 1636
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 147-149.

165
ADNAN BUSULADŽIĆ

sličnog prikaza su rađene i naušnice sa prikazima božice Nike, have been found in this wider region, evidently under the
te je katkad vrlo teško determinirati tačnu prirodu samog prika- same cultural influences.1637
za.1629 datacijski okvir izrade i korištenja se precizira u period od our museum collection also has a gold earring with a
Iv do I stoljeća stare ere. Naši primjerci pokazuju karakteristične lion protoma (plate 95, fig. 5), another popular design in the
elemente izrade, filigranski ukras i prikaz erota. direktne pa- Hellenistic period,1638 as attested by many finds at the ne-
ralele mogu se pronaći na prostoru Hrvatske,1630 nekropoli kod cropolis near budva in montenegro,1639 and also in North
budve u crnoj Gori,1631 te nekropoli meligunìs – lipàra u Ita- macedonia.1640
liji.1632 Slične paralele zlatnih naušnica sa erotima, koje se stav- Two fragments of filigree earrings with the heads of a cat,
ljaju u isti kulturno-civilizacijski i vremenski okvir pronađene su a lion or other feline also belong to the same cultural context
na prostorima koji su gravitirali crnom moru, na lokalitetima and time frame, along with parts which would have held in-
kurgana.1633 Na ovome širem području očito pod istim kultur- sets, probably of glass paste or semi-precious stones (plate 95,
nim utjecajima pronađene su i druge vrlo slične forme zlatnih figs. 3 and 3a).
naušnica.1634 The popularity of animal forms is also attested by gold ear-
pored naušnica sa ovim prikazom, u našoj muzejskoj zbirci rings with the figure of a seahorse, found in ohrid and also
postoji i primjerak zlatne naušnice sa prikazom lavlje protome dating to the Hellenistic period.1641
(Tab. 95, sl. 5), koji je također bio popularan u helenističkom one small gold piece consists of a damaged gold wire ear-
periodu,1635 a što dokazuju mnogobrojni nalazi na lokalitetu ring with the lower part extended by being wound around the
nekropole kod budve u crnoj Gori,1636 te na prostoru Sjeverne base (plate 95, fig. 4).
makedonije.1637 earrings of various kinds including those decorated with
Istoj kulturnoj i hronološkoj kategoriji pripadaju i dva fra- granulation, which undoubtedly belong to the Greek cultural
gmenta naušnica filigranske izrade sa prikazima glave mačke, sphere, were distributed over a wide area from chalcidice and
lava ili slične životinje, te dijelovi u kojim su bili umetnuti drugi Thessalonica to Thrace, the central balkans and Greek sites in
dijelovi, vjerovatno staklene paste ili poludragog kamenja (Tab. Italy.1642
95, sl. 3 i 3a).
da su ovi životinjski oblici bili omiljeni potvrđuju i primjeri
zlatnih naušnica sa prikazom hipokampa koji se također datiraju
u okvir helenističkog razdoblja, a koji su pronađeni u ohridu.1638
Skromniji zlatni primjerak predstavlja i oštećena naušnica
od zlatne žice i donjeg dijela koji je nastao namotavanjem oko
osnove (Tab. 95, sl. 4).
Različite forme naušnica na kojima su između ostalog kon-
statirani i ukrasi rađeni granulacijom, a koji nedvojbeno pripa-
daju grčkom kulturnom krugu bile su široko rasprostranjene na
širem arealu od Halkidike i Tesalonike, do Trakije, središnjeg
balkana i grčkih lokaliteta u Italiji.1639

1629
b. Kirigin 2008, 111.
1630
N. cambi 2002, 41, sl. 40, b. Kirigin 1986, 39, sl. 293, b. Kirigin 2008,
111-118.
1631
A. Faber 2005, 256, T. Iv, sl. 14.
1632
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 361.
1633
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 147-149. 1637
b. И. Бидзиля – С. В. Полин 2012, 156, fig. 41, plate 60, fig. 753.
1634
b. И. Бидзиля – С. В. Полин 2012, 156, fig. 41, Tab. 60, fig. 753. 1638
b. Kirigin 2008, 111.
1635
b. Kirigin 2008, 111. 1639
d. Rendić-miočević 1989, 207, A. Faber 2005, 256, T. Iv, figs. 15 and
1636
d. Rendić-miočević 1989, 207, A. Faber 2005, 256, T. Iv, sl. 15 i 16. 16.
1637
v. bitrakova Grozdanova 2005, 107, sl. a, b, f, d i e. 1640
v. bitrakova Grozdanova 2005, 107, figs. a, b, f, d and e.
1638
v. bitrakova Grozdanova 2003, 277-282, v. bitrakova Grozdanova 1641
v. bitrakova Grozdanova 2003, 277-282, v. bitrakova Grozdanova
2005, 106, T. I, sl. d i f. 2005, 106, T. I, figs. d and f.
1639
p. popović 2017, 278. 1642
p. popović 2017, 278.

166
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Helenistički zlatnici Hellenistic gold coins


(kataloški broj 507-511, Tab. 96) (catalogue nos. 507-511, Plate 96)

prvi tragovi novca mogu se pratiti još iz perioda vII stoljeća The first indication of coinage dates from the 7th century bce,
stare ere. Najstariji pouzdani dokazi upućuju na zaključak da with the earliest reliable evidence suggesting that it consisted
su prvi oblici novčanih tokova podrazumijevali male šipke, ili of small bars or tokens with stamps or seals denoting their val-
pločice sa otiscima ili pečatima koji definiraju oznaku vrijed- ue. electrum coins were first issued by miletus, ephesus and
nosti. Novce od elektruma emitiraju prvo milet, efes i Fokida. phocis. over time coins of various shapes, kinds, weights and
vremenom se novci različitih oblika, vrste, težine i vrijednosti materials, and the images or legends they bore, were standard-
materijala, te prikaza na njima standardiziraju, stvarajući pri ised, creating series of coins.1643 This second stage of develop-
tom serije kovanica.1640 u ovom dugom razvojnom procesu ment also led to improved techniques for minting coins, with
dolazi i do usavršavanja tehnike izrade novca. u upotrebu do- the use of moulds to produce blank flans, making the mass
laze kalupi koji dovode do masovne i serijske izrade. Tehni- production of series possible. by the 5th century Athens was
ka kovanja se usavršavala, tako da je od v stoljeća stare ere u making dies in relief to stamp the flans. coins of this appear-
Ateni, pri obradi kalupa počeo da se izrađuje pečat u reljefu. ance with a variety of images of a symbolic nature or bearing
ovakav izgled sa različitim predstavama simbolične naravi the image of the ruler who minted them had been known
ili likovima vladara koji su ga kovali poznat je i od ranije.1641 before this1644 in miletus, ephesus and phocis. Archaeologists
među najstarije spadaju primjeri iz mileta, efesa i Fokide. have calculated that about 1400 Greek cities and colonies and
Koliko su se kovanice masovno koristile govori i podatak da about 500 rulers minted coins in series.1645
arheološka znanost do danas kalkulira sa serijama novaca oko At the Hellenistic world began to take shape, with Al-
1400 grčkih gradova i kolonija i oko 500 vladara koji su ko- exander the Great,1646 there were two two types of coin: the
vali novac.1642 Helenistička epoha je svoje postojanje obilježila gold stater with the images of Athena and Nike, and the
primarno pojavom Aleksandra velikog.1643 Iz tog vremena po- tetradrachma with the image of Heracles in his lion-skin
stoje dvije vrste novca. Jedna su zlatni starteri sa likom Atene cloak and zeus seated on the throne. philip II, Alexander’s
i pobjede. druga grupa je tetradrahma sa prikazom Herakla father, had begun to mint coins with his image as a horseman.
ogrnutog u lavlju kožu i zeusom koji sjedi na prijestolju. otac After the death of Alexander the Great, many of his diadochi
Aleksandra velikog, Filip II, je otpočeo sa prikazivanjem svo- or successors minted coins with his image as a means of as-
ga lika u vidu konjanika na novcu koje je kovao. Nakon smrti serting the legitimacy of their rule.1647
Aleksandra velikog, mnogobrojni nasljednici u vidu različi- The use of coinage was one of the more important Greek
tih diadoha, a u cilju da i na taj način obezbijede legitimnost cultural accomplishments as regards the regions colonised
svojoj vladavini, kuju novac sa likom Aleksandra velikog.1644 by Greeks. many examples attest to the minting of coins in
Kada je u pitanju prostor koji je bio na putu grčkih kolonista, Greek colonies such as epidamnus/dyrrachion,1648 corcyra
može se ustvrditi da je jedno od važnijih grčkih civilizacijskih melaina,1649 Issa, pharos and Heracleia.1650
dostignuća bila i upotreba kovanica. mnogobrojni primjeri The antiquities collection of the National museum of bos-
dokazuju pojavu kovnica novca u grčkim kolonijama, poput nia includes a very fine example of a gold coin with images of
epidamna/dirahiona,1645 Korkyre melaine,1646 Isse, pharosa i philip III (plate 96, figs. 1 and 2), and a number of gold coins
Herakleje.1647 with the image of Alexander the Great (plate 96, figs. 5, 6, 7,
Antička zbirka zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine 8 and 9).
posjeduje vrlo reprezentativne primjerke zlatnika sa prikazima

1640
J. babelon 1970, 7-28. 1643
J. babelon 1970, 7-28.
1641
J. babelon 1970, 29-39. 1644
J. babelon 1970, 29-39.
1642
J. babelon 1970, 40. 1645
J. babelon 1970, 40.
1643
o Aleksandru velikom vidi: b. bosworth – e. baynham 2000. 1646
For Alexander the Great see b. bosworth – e. baynham 2000.
1644
J. babelon 1970, 62-74. 1647
J. babelon 1970, 62-74.
1645
l. miraj 2002, 435-470. 1648
l. miraj 2002, 435-470.
1646
l. miraj 2002, 435-436. 1649
l. miraj 2002, 435-436.
1647
N. cambi 2002, 42-45 1650
N. cambi 2002, 42-45

167
ADNAN BUSULADŽIĆ

Filipa III (Tab. 96, sl. 1 i 2), te nekoliko zlatnika sa prikazom Another is a gold coin with the image of lysimachus, a
Aleksandra velikog (Tab. 96, sl. 5, 6, 7, 8 i 9). tetradrachma depicting him with ram’s horns on his head,
Jedan od prezentiranih primjeraka je i zlatnik sa prikazom curly hair, and a handsome, beardless face (plate 96, figs. 3
lizimaha. Riječ je o tetradrahmi sa prikazom lizimaha koji and 4).1651
ima ovnujske rogove na glavi, kovrdžavu kosu, te skladno, go- one coin has a circular perforation, indicating that it was
lobrado lice (Tab. 96, sl. 3 i 4).1648 later used as part of a jewellery set rather than as money (plate
Jedan primjerak posjeduje kružnu perforaciju, što ukazuje 96, fig. 5).
na kasniju promjenu namjene i nošenje ovog zlatnika kao dio
nakitnog kompleta, a ne novca (Tab. 96, sl. 5).
Metal vessels
(catalogue nos. 512-522, Plate 97 and Plate 98)
Metalno posuđe The antiquities collection of the National museum of bos-
(kataloški broj 512-522, Tab. 97 i Tab. 98)
nia and Herzegovina includes some metal vessels that may be
u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se identified as falling within the ambit of the Greek civilisation.
nalaze i primjerci metalnog posuđa koje se može definirati These fall into two basic groups. The first consists of objects
kao posuđe koje je pripadalo grčkom civilizacijskom horizon- with symbolic meaning or which served as toys, based on their
tu. Navedeni primjerci bi se mogli podijeliti u dvije osnov- size; they are so small that they could not have been of any
ne grupe. Jednu grupu predstavljaju primjerci koji su imali practical use. These are in the shape of an amphoriskos or jug
simboličnu ili ulogu igračke. osnovni determinant u ovom (plate 97, figs. 3 and 5) and could have been used as clasps or
određivanju predstavljaju dimenzije. Riječ je o iznimno malim as children’s toys.
primjercima koji nisu mogli imati funkcionalni značaj. ovi The second and more numerous group of metal vessels are
predmeti predstavljaju oblike amforiska ili vrčeva (Tab. 97, sl. those of practical, everyday use: a plate with a decoration of
3 i 5) i mogli su služiti kao privjesci ili dječije igračke. concentric circles on the inside (plate 97, fig. 4), a cylindrical
druga, mnogobrojnija skupina metalnog posuđa pripada cup widening from base to mouth (plate 97, fig. 6), a stemmed
grupi funkcionalnih primjeraka koji su služili u svakodnevnoj cup (plate 98, fig. 2), a jug with a single handle (plate 98, fig.
upotrebi. Riječ je o tanjuru sa ukrasima u obliku koncentrič- 1), an oinochoe (plate 98, fig. 4), and a small vessel perhaps
nih krugova u unutrašnjosti tanjura (Tab. 97, sl. 4), čaši cilin- used to hold spices or the like (plate 98, figs. 3 and 3a). Sur-
dričnog oblika, koja se od dna prema otvoru širi (Tab. 97, sl. viving parts of vessels include the very elaborate handle, prob-
6), kaležu (Tab. 98, sl. 2), vrču sa jednom drškom (Tab. 98, ably of a hydria, with highly decorative ends in the shape of
sl. 1), oinohoi (Tab. 98, sl. 4), te manjoj posudi koja je mo- a palmette (plate 98, fig. 2), and another handle with human
gla služiti isključivo za pohranu nekih materija poput začina portraits, also of very high quality (plate 97, fig. 1). The latter
i slično (Tab. 98, sl. 3 i 3a). od sačuvanih dijelova možemo metal handle displays the classic features of handles that were
vidjeti vrlo bogat primjerak drške vjerovatno hidrije, sa vrlo used over a long period and on many different types of vessel
ukrašenim krajevima u obliku palmete (Tab. 98, sl. 2), dok je (plate 98, fig. 5).
primjerak drške sa prikazima ljudskih portreta također vrlo of particular note among these objects is the dish or plate,
kvalitetno urađen (Tab. 97, sl. 1). posljednji primjerak metal- as according to the inventory record, where it is identified as
ne drške pokazuje klasične elemente drški koje su korištene a plate, it was found in the temple of zeus in dodona (plate
u širokom vremenskom intervalu i kod mnogobrojnih tipova 97, fig. 4). The use of plates was very common in connection
posuđa (Tab. 98, sl. 5). with the offering of items of value to Greek shrines and their
od navedenih predmeta posebno se ističe spomenuta zdje- treasuries.1652
la – tanjur, jer se radi o predmetu koji je u intventarnoj knjizi many finds attest to elaborately made Greek silver vessels,
naveden kao tanjur pronađen u zeusovom hramu u dodo- evidence of the relatively common use of metal vessels among
ni (Tab. 97, sl. 4). ovakvi slučajevi bili su masovna običajna

1651
For an almost identical specimen see J. babelon 1970, 64.
1648
Gotovo identičan primjerak vidi: J. babelon 1970, 64. 1652
b. Kavur 2017, 122.

168
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

praksa kada je u pitanju polaganje vrijednih predmeta u grčka the ancient Greeks and the peoples on whom they exercised
svetišta i njihove riznice.1649 direct cultural influence.1653
mnogobrojni nalazi dokazuju i vrlo bogato urađene sre-
brene grčke posude, što samo potvrđuje razmjerno često kori-
štenje metalnog posuđa kod antičkih Grka, ali i naroda na koji
Votive bronze plaques
(catalogue nos. 523-527, Plate 99)
su vršili direktni kulturni utjecaj.1650
Rectangular and elliptical bronze plaques from the Iron Age
cultural and civilisational sphere are among the artefacts in the
Zavjetne bronzane pločice collection of the National museum of bosnia and Herzego-
(kataloški broj 523-527, Tab.99)
vina. The plaques have small round holes which were used to
Skupini predmeta koji se čuvaju u zbirci zemaljskog muzeja affix them to the wooden surface behind. The inventory record
bosne i Hercegovine, a pripadaju željeznodobnom kultur- reveals that our examples were found at olympia. Since this is
no-civilizacijskom krugu, pripadaju i bronzane pločice če- most famous as a major Greek shrine, they were probably part
tvrtastog i eliptičnog oblika. Na pločicama su vidljive kružne of its religious possessions. very similar examples, especially
rupice koje su služile za apliciranje na drvenu površinu koja se those resembling our rectangular plaques, have been found at
nalazila u pozadini. podaci u inventarnoj knjizi ukazuju da su Tonovcov grad in Slovenia and many other places. They are
naši predmeti pronađeni na lokalitetu olimpije. Kako je ovaj typical of the Iron Age, and are almost invariably found in the
lokalitet primarno poznat kao veliko grčko svetište, za pretpo- context of a religious building or centre. Silver plaques have
staviti je da su i naše pločice bile dio sakralnog inventara. vrlo also been found, dated to the 2nd and 1st centuries bce.1654
slični primjeri, posebno našim čevrtastim pločama, pronađeni Together with comparable examples, this necessarily leads
su na lokalitetu Tonovcov grad u Sloveniji, ali i nizu drugih lo- to the conclusion that they were votive plaques, left by large
kaliteta. ove pločice karakteristične su za razdoblje željeznog numbers of pilgrims at Greek temples to honour the gods to
doba, te su gotovo po pravilu pronalažene u okviru kultnih which they were dedicated. This was a common practice, and
objekata i središta. pored bronzanih pronađeni su i srebreni many other objects, often of great artistic or practical value,
primjeri. precizniji datacijski okvir se stavlja u II i I stoljeće or used in war,1655 were also offered in temples at the most
stare ere.1651 ova činjenica uz komparativne primjere ukazuje important religious Greek sites. The fame of Greek temples
na nedvosmislen zaključak da je riječ o zavjetnim pločicama was known beyond the Greek ethnic region, and the temples
koje su mnogobrojni hodočasnici ostavljali u grčkim hramo- and gods were honoured by other peoples too. In this context,
vima, a u čast bogova koje su slavili. ovakva običajna praksa our plaques most likely represent part of the votive offerings
nije bila rijetkost, te su mnogi predmeti, često velike umjetnič- brought to olympia by believers from distant lands.
ke, ali i praktične, ili ratničke vrijednosti1652 ostavljani u hra-
movima, na najznačajnijim sakralnim svegrčkim lokalitetima.
Slava grčkih svetišta bila je poznata i izvan grčkog etničkog
prostora, a sami hramovi i bogovi štovani i od drugih naroda.
u tom kontekstu i naši primjerci najvjerovatnije predstavljaju
dio zavjetnih sadržaja koje su u olimpiju donosili vjernici iz
udaljenih područja.

1649
b. Kavur 2017, 122.
1650
m. vickers 2017, 113-134. 1653
m. vickers 2017, 113-134.
1651
d. božič 2011, 241, sl. 6.2, 14, 256-258. 1654
d. božič 2011, 241, figs. 6.2, 14, 256-258.
1652
b. Kavur 2017, 116-125. 1655
b. Kavur 2017, 116-125.

169
ADNAN BUSULADŽIĆ

Grčke svjetiljke Greek lamps

(broneer tip Vii) (broneer type Vii)


(kataloški broj 528-542, Tab. 100 i Tab. 101) (catalogue nos. 528-542, Plate 100 and Plate 101)

prve svjetiljke u antičkoj Grčkoj počele su se koristiti od vII lamps were first used in ancient Greece in the 7th century
stoljeća stare ere. Grčka kolonizacija, intenzivne komunikacije bce. Greek colonisation and extensive communication and
i trgovački kontakti sa Istoka pospješili su širenje i korištenje trade contacts with the east helped to spread the use of lamps.
ovog predmeta. prvi tipovi grčkih svjetiljki potječu iz vII sto- The first types of Greek lamp also date from the 7th century
ljeća stare ere, dok su nešto kasniji primjerci s kraja vI stoljeća bce; later, from the late 6th century bce, they were made
stare ere rađeni na kolu. To su bile otvorene svjetiljke. u toku on the wheel. At first they were open, floating-wick lamps, but
sve masovnije upotrebe i proizvodnje počeli su se javljati i ra- as they came to be produced and used in ever greater quanti-
zličiti oblici presvođenog nosa sa mostićem (starogrčki tip) i ties, different forms began to appear of the enclosed, spouted
oblik svjetiljke sa širom vodoravnom drškom. Karakteristika lamp of the old Greek type, and lamps with a wide horizon-
grčkih svjetiljki iz klasičnog perioda je da su rađene bez žigova tal handle. Greek lamps of the classical period were made
i ukrasa,1653 a imale su crni firnis kao i grčko posuđe.1654 without stamps or decorations,1656 and were black-glazed, like
velike promjene u proizvodnji svjetiljki nastupile su pri- Greek vases.1657
mjenom kalupa.1655 u vremenskom intervalu od Iv–II stolje- A major change in the production of lamps took place
ća stare ere ova promjena je uzrokovala da se na svjetiljkama with the introduction of moulds.1658 From the 4th to the 2nd
pojave i ukrasi, žigovi majstora ili radionica. Također je doš- century bce this change also led to the appearance on lamps
lo do znatnije diferencijacije između majstora i radionica. u of decorations and makers’ or workshop stamps. It also led to
odnosu na kvalitet izrade, materijala, boje, prisustva ukrasa i significant differences between the various makers and work-
specifičnosti pojedinih oblika mogu se razlikovati i različiti ti- shops. different types of Greek lamp may be distinguished
povi grčkih svjetiljki.1656 vremenom, centri grčke proizvodnje on the basis of the quality of workmanship, materials, colours,
postaju otoci, šireći i popularizirajući ovaj predmet, posebno presence of decorations and certain specific shapes.1659 over
na zapadu, gdje u rimsko doba dostižu svoj puni procvat.1657 time, islands became centres of Greek production, spreading
Na prostoru bosne i Hercegovine čuva se petnaest primje- and popularising lamps, particularly in the west, where they
raka grčkih svjetiljki. Njih trinaest su sa različitih lokaliteta u reached their heyday in the Roman period.1660
Albaniji, Turskoj i Grčkoj, ili sa nepoznatih lokaliteta.1658 Fifteen examples of Greek lamp are kept in bosnia and
prema konstrukcijskim razlikama uočene su dvije osnovne Herzegovina, thirteen of them from various sites in Albania,
varijante: Turkey and Greece, or from unknown sites.1661

1653
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 247. 1656
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 247.
1654
A. busuladžić 2007, 27. 1657
A. busuladžić 2007, 27.
1655
J. bouzek at oll 1974, 167. 1658
J. bouzek et al 1974, 167.
1656
b. vikić – belančić 1976, v, sa napomenom 4. 1659
b. vikić – belančić 1976, v, with note 4.
1657
A. busuladžić 2007, 27. 1660
A. busuladžić 2007, 27.
1658
A. busuladžić 2007, 102-104, A. busuladžić 2014, 128. 1661
A. busuladžić 2007, 102-104, A. busuladžić 2014, 128.

170
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

1. Svjetiljke izduženog nosa, Two basic variants can be identified on the basis of their
2. Svjetiljke sa nosom koji izrasta iz tijela bez vrata.1659 construction:
od navedenog broja u zemaljskom muzeju bosne i Her- 1. lamps with an elongated nozzle,
cegovine se čuva devet primjeraka (Tab. 100, sl. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 2. lamps with a nozzle that emerges from the body
Tab. 101, sl. 4 i 5).1660 without a neck.1662
u franjevačkom samostanu u visokom postoje četiri pri- Nine of the fifteen lamps are kept in the National muse-
mjerka ovog tipa. Riječ je o dvije svjetiljke (Tab. 100, sl. 8 i um of bosnia and Herzegovina (plate 100, figs. 1, 2, 3, 4, 5, 6,
Tab. 101, sl. 1) koje se prema obliku tijela i nosa mogu defini- plate 101, figs. 4 and 5).1663
rati kao svjetiljke prve varijante, dok se primjerci (Tab. 100, sl. The Franciscan monastery in visoko has four examples of
9, Tab. 101, sl. 3) mogu klasificirati u varijantu 2.1661 this type, two (plate 100, fig. 8 and plate 101, fig. 1) which are
Također, u franjevačkom samostanu u Kreševu se čuvaju of the first variant, based on the shape of the body and nozzle,
dva primjerka grčkih svjetiljki prve varijante (Tab. 101, sl. 2 and two that may be classified as variant 2 (plate 100, fig. 9,
i 5).1662 plate 101, fig. 3).1664
Gotovo identični primjerci grčkohelenističkih svjetiljki The Franciscan monastery in Kreševo has another two ex-
pronađeni su na prostoru benkovca, Hvara, Nina i zadra,1663 amples of Greek lamps of the first variant (plate 101, figs. 2
a istodobni primjeri zabilježeni su i na prostoru Ise.1664 Čitav and 5).1665
je niz lokaliteta duž istočne obale Jadrana gdje su pronađe- Almost identical Greco-Hellenistic lamps have been
ne helenističke svjetiljke, vrlo slične našim primjercima.1665 u found at benkovac, Hvar, Nin and zadar,1666 and contempo-
prilog ove činjenice idu i primjeri pronađeni na prostoru Ana- rary examples have been recorded at Issa.1667 There are a great
dolije, gdje istovjetne svjetiljke potvrđuju međusobne utjecaje many sites along the eastern Adriatic coast where Hellenistic
i kontakte, te grčko prisustvo.1666 lamps very similar to ours have been found.1668 Identical lamps
found in Anatolia attest to mutual contacts and influence and
to the Greek presence.1669

1659
A. busuladžić 2007, 28. 1662
A. busuladžić 2007, 28.
1660
A. busuladžić 2007, 102-104. 1663
A. busuladžić 2007, 102-104.
1661
A. busuladžić 2014, 128. 1664
A. busuladžić 2014, 128.
1662
A. busuladžić 2007, 103. 1665
A. busuladžić 2007, 103.
1663
J. vučić – K. A. Giunio 2009, 20-22. 1666
J. vučić – K. A. Giunio 2009, 20-22.
1664
b. Kirigin 1986, 28, sl. 121. 1667
b. Kirigin 1986, 28, fig. 121.
1665
m. ugarković 2017a, 7-21. 1668
m. ugarković 2017a, 7-21.
1666
J. bouzek at oll 1974, 165-166. 1669
J. bouzek et al 1974, 165-166.

171
ADNAN BUSULADŽIĆ

Unguentariji Unguentaria
– keramički balzamariji – pottery balsamaria
(kataloški broj 543-551, Tab. 102) (catalogue nos. 543-551, Plate 102)

u grupi posuda koje se nalaze u antičkoj zbirci zemaljskog Nine pottery balsamaria of typical form, with a more or less
muzeja bosne i Hercegovine nalazi se i devet keramičkih bal- pronounced central bulge, are kept in the antiquities collection
zamarija karakterističnog oblika, sa više ili manje naglašenim of the National museum of bosnia and Herzegovina. These
trbušastim središnjim dijelom. ovi oblici posuda služili su u were used to hold a variety of substances,1670 spices, medi-
svakodnevnoj upotrebi za pohranu različitih materija,1667 za- cines,1671 perfume, oils and the like (plate 102). Such forms
čina, medikamenata,1668 parfema, ulja i sličnih preparata (Tab. have been found in the necropolis in budva,1672 at Issa,1673 and
102). Takvi oblici pronađeni su na području nekropole u bud- throughout the ancient world.1674
vi,1669 prostoru Ise,1670 te diljem antičkog svijeta.1671

1667
o oblicima unguentarija vidi: e. pemberton 1989, 55-56. 1670
For the shapes of unguentaria see e. pemberton 1989, 55-56.
1668
J. bouzek at oll 1974, 83. 1671
J. bouzek et al 1974, 83.
1669
A. Faber 2005, 255, sl. 4. 1672
A. Faber 2005, 255, fig. 4.
1670
b. Kirigin 1986, 26, sl. 80-82. 1673
b. Kirigin 1986, 26, figs. 80-82.
1671
G. zampieri 1991, 189, sl. 172-189, J. bouzek at oll 1974, 83. 1674
G. zampieri 1991, 189, figs. 172-189, J. bouzek et al 1974, 83.

172
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Keramički utezi Pottery weights


(kataloški broj 552-563, Tab. 103) (catalogue nos. 552-563, Plate 103)

Sa grčkih lokaliteta izvan bosne i Hercegovine u zbirci ze- The collection of the National museum of bosnia and Herze-
maljskog muzeja bosne i Hercegovine su pohranjeni i kera- govina holds some pottery weights from Greek sites outside
mički utezi. ovakvi predmeti su mogli služiti za različite na- bosnia and Herzegovina. These were used for a variety of pur-
mjene. primarno prilikom procesa tkanja, ali i u slučajevima poses, mainly in weaving, but also to prevent milk from boi-
kada se htjelo izbjeći da kipi mlijeko.1672 Naši primjeri poka- ling over.1675 ours are all pyramidal in shape (plate 103, figs.
zuju ujednačenost, piramidalan oblik u svim slučajevima (Tab. 1-11), with one exception, which is conical (plate 103, fig. 12).
103, sl. 1-11), izuzev jednog koji ima oblik kupe (Tab. 103, There are a great many analogies at various sites including the
sl. 12). mnogobrojne su analogije ovim predmetima na ra- cultural sphere covered in this book.1676 being simple and che-
zličitim lokalitetima uključujući i kulturno-civilizacijski okvir ap to make, and used in great quantities, these weights are a
koji se tretira u ovom radu.1673 ovakvi utezi se javljaju i u dru- common find, including in bosnia and Herzegovina.1677 Such
gim kulturnim zajednicama u širokom vremenskom interva- weights are also found in other cultural communities over a
lu. Jednostavna i jeftina izrada, masovna i praktična upotreba long timespan, and need not always be considered to belong
uzrokom su čestih nalaza ovih predmeta, uključujući i prostor to the Greek cultural sphere.1678
današnje bosne i Hercegovine.1674 Takvi predmeti ne moraju
se uvijek tretirati u kontekstu grčkog kulturnog kruga.1675

1672
b. Raunig 2004, 34. 1675
b. Raunig 2004, 34.
1673
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 102. 1676
p. m. Fisher – T. bürge 2014, 102.
1674
v. Radimsky 1896, 91, fig. 119, 92, fig. 121, 122, 123. 1677
v. Radimsky 1896, 91, fig. 119, 92, figs. 121, 122, 123.
1675
b. Raunig 2004, 34. 1678
b. Raunig 2004, 34.

173
ADNAN BUSULADŽIĆ

Staklene posudice Small glass vessels


(kataloški broj 564-576, Tab. 104 i Tab. 105) (catalogue nos. 564-576, Plate 104 and Plate 105)

Grupa predmeta koja se također obrađuje u ovom radu su i Another group of artefacts discussed here consists of small
staklene posudice različitih oblika. Riječ je o amforicama i glass vessels of various shapes – amphoriskos and alabastron.
alabastronima. The examples in our collection were made of opaque glass,
primjerci iz ove kolekcije su izrađeni od neprozirnog sta- or glass paste, with a special procedure for shaping and ap-
kla, odnosno staklene paste, posebnim postupkom oblikovanja plying decorative elements of glass of similar composition
i apliciranjem ukrasnih elemenata od slične staklene smjese and different colours to the outer surface.1679 Though there is
drugih boja na vanjskoj površini.1676 Iako nema sasvim sigur- no certain evidence of each detail of the technology used to
nih pokazatelja o svim detaljima tehnološkog procesa izvedbe produce these small vessels, it appears that they were made
ove vrste posudica, izgleda da su one rađene na staklarskom by the method known as core-forming, in which the glass-
štapu uz pomoć posebne žičane ljušture tzv. „core forming“ maker shaped the body of the vessel around a wire core and
postupkom.1677 ovaj postupak je primarno služio za formira- wound trails of hot glass around it.1680 This initially created a
nje svojevrsnih kanelura na vanjskoj strani. Navedena žičana kind of fluted effect on the outer face. The shape of the core
konstrukcija je planski tipološki pravljena, a sam proces ski- was designed according to the type of vessel being made, and
danja uslijedio je u konačnom oblikovanju posudice. u tako its removal followed in the final shaping of the vessel itself.
oblikovano tijelo sa izbrazdanom vanjskom površinom su si- The glassmaker then wound trails of glass around the fluted
stemom namotavanja aplicirane vodoravne trake ili višestru- outer surface, incorporating into the body a variety of hori-
ke valovnice, cik-cak linije i slično. uglavnom su ove cik-cak zontal bands, multiple wavy lines, zigzag lines and such-like.
linije ili valovnice veoma kompaktno inkorporirane u osnovnu Instances are known in museum collections where such dec-
podlogu. u muzejskim kolekcijama su zabilježeni i slučajevi orative elements fell off under pressure. After the decorative
da su ukrasni elementi jednostavno ispali usljed različitih pri- lines or bands were applied, while the glass of which they con-
tisaka. Nakon apliciranja ukrasnih traka, cik-cak linija ili va- sisted was still workable, the outer surface of the vessel was
lovnica, dok je umetnuta staklena masa u kanelurama bila još smoothed using a tool of some kind, such as a file.1681 The
pogodna za obradu, nekim je instrumentom (poput turpije) glassmaker used a variety of tweezers, modelling tools and so
poravnana vanjska ploha posudica.1678 u toku izrade obliko- on in shaping the vessel and applying the decoration. These
vanja posudice i apliciranja ukrasnih elemenata, majstori su se tools were used in particular for shaping the rim and foot of
služili raznim štipalicama, modelatorima i drugim instrumen- the vessel and applying the handles. They could also be used
tima. dodatni zahvati takvim instrumentima bili su potrebni to create vertical ribbing on vessels of slightly larger circum-
naročito kod modeliranja oboda i stope posudica i apliciranja ference; this was added not only for aesthetic reasons but also
ručkica. Isti zahvati morali su se koristiti i kod rebrasto-verti- to strengthen the walls of the vessel.1682 These vessels were also
kalnih profiliranja posudice sa nešto većim obujmom. ovakve made using a sand and clay core, when they are known as sand
profilacije su uz estetsku namjenu imale za cilj i učvršćivanje core vessels.1683

1679
A. busuladžić 2015, 116.
1680
S. Goldstein 1979, 27-29.
1676
A. busuladžić 2015, 116. 1681
A. busuladžić 2015, 116-117.
1677
S. Goldstein 1979, 27-29. 1682
b. marijan 1989, 75.
1678
A. busuladžić 2015, 116-117. 1683
I. Fadić 2000, 545.

1 74
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

stijenki posudica.1679 Tehnika izrade ovih predmeta poznata je The glass vessels in our collection come in two basic
i pod terminom “pješčana jezgra”.1680 shapes, amphoriskos and alabastron. They vary from elongat-
Staklene posude iz ove zbirke imaju dva osnovna oblika, ed to rounded, spherical and pear-shaped (plate 105, figs. 1-3,
amforiskos i alabastron. oblici im variraju od nešto izduže- 5 and 6).
nijih do oblih, loptastih i kruškolikih (Tab. 105, sl. 1-3, 5 i 6). As the photographs show, all were made of polychrome
Kako se vidi iz fotografija, sve posudice su izrađene od glass in various combinations. decorative bands and multiple
višebojnog stakla u raznim kombinacijama. ukrasne trake i wavy or zigzag lines and concentric circles were applied on the
višestruke valovnice (cik-cak linije) i koncentrični krugovi neck, belly and lower part of the vessel.
aplicirani su na vratu, trbuhu i donjem dijelu posude. These little glass vessels were produced in huge quantities
proizvodnja ovakvih staklenih posudica je bila masovna in the eastern mediterranean, leading over time to certain
na istočnom mediteranu. ova činjenica je vremenom iskri- standards in volume, size and weight. They were used mainly
stalizirala neke zakonomjernosti u vezi veličine, dimenzija i to hold perfume, fragrant oils and other cosmetics, and would
težine. ovi predmeti su služili uglavnom za pohranu mirisa, be reused many times. The variations that may be observed
mirisnih ulja i sličnih kozmetičkih preparata, te su služili kao were the result of the artistic inspiration or improvisation of
višekratna ambalaža. primijećene varijacije rezultat su trenut- the glassmaker. minor differences in size had no impact on
ne umjetničke inspiracije i improvizacije samog majstora. ma- the purpose and use of these vessels.1684
nje razlike u dimenzijama svakako nisu utjecale na namjenu i Since they did not have a flat base, they must have been
korištenje predmeta.1681 held upright in much the same way as amphorae, on some
Način postavljanja ovih posudica, s obzirom na neravno kind of stand or rack; alternatively, the handles may have been
dno, je morao biti sličan načinu na koji su držane i amfore. used to hang them on a line.1685
Staklene posudice su morale imati neku vrstu stalka. S druge This type of vessel probably originated in parts of mainland
strane, postojanje drški ukazuje da je neposredno korištenje Greece: Thebes, boeotia, monorar-Karvounari and elsewhere.
predmeta podrazumijevalo i vješanje posudica za uzice.1682 They correspond in shape to known types of glass-paste ves-
ove vrste posudica najvjerovatnije potječu iz dijelova kon- sels such as the amphoriskos, aryballos and alabastron.1686
tinentalne Grčke i to iz regija Teba, beotia, monorar – Kar- The production of glass objects originated in the ancient
bunari i drugih dijelova. prema obliku odgovaraju poznatim cultures of Syria, mesopotamia and egypt,1687 the influence of
tipovima posuda od staklene paste kao što su amforiskosi, ari- which later resulted in their production in very large quanti-
balosi i alabastroni.1683 ties in areas of greater economic strength: not only the eastern
Inače, počeci proizvodnje staklenih predmeta vezani su mediterranean, but also cyprus1688 and Greece.1689 The tech-
uz stare kulture na području današnje Sirije, mezopotamije nological, cultural and civilisational influences of the orient
i egipta,1684 čiji je utjecaj kasnije uvjetovao pojavu masovne had a marked impact on the Greeks of the pre-classical pe-
proizvodnje ovih proizvoda u područjima u kojima je eko- riod, which was still further intensified by the great wave of
nomska moć bila veća. ovo se, pored ovog dijela istočnog Greek colonists dispersed around the mediterranean1690 and
Sredozemlja, posebno odnosi na prostor cipra1685 i Grčke.1686 the black Sea.1691 by this means, wares that were originally
ovi tehnološki, kulturni i uopće civilizacijski orijentalni utje- oriental or Greek were transferred to other regions, initially
caji imali su snažan odjek na Grčku pretklasičnog razdoblja, the Greek colonies, and from there to outlying areas, where
što se posebno intenziviralo velikim grčkim kolonizatorskim they adopted various influences from more advanced tech-
valom dispreziranim u sve dijelove Sredozemlja1687 i crnog niques and artistic innovations. As well as the Greeks, the

1679
b. marijan 1989, 75.
1680
I. Fadić 2000, 545. 1684
A. busuladžić 2015, 116.
1681
A. busuladžić 2015, 116. 1685
A. busuladžić 2015, 116-117.
1682
A. busuladžić 2015, 116-117. 1686
b. marijan 1989, 76.
1683
b. marijan 1989, 76. 1687
A. Kisa 1908, 33-106, I. Fadić 2000, 545.
1684
A. Kisa 1908, 33-106, I. Fadić 2000, 545. 1688
b. Kirigin 2008, 107-108.
1685
b. Kirigin 2008, 107-108. 1689
b. marijan 1989, 76-77.
1686
b. marijan 1989, 76-77. 1690
e. Heršak 2005, 329-333, 340-369.
1687
e. Heršak 2005, 329-333, 340-369. 1691
m. milićević-bradač 2004.

175
ADNAN BUSULADŽIĆ

mora.1688 Na ovaj način sva izvorno orijentalna ili grčka roba phoenicians played an important part in the production and
prenosi se na druge prostore, primarno grčke kolonije, a odatle distribution of glass objects.1692 Glass-making began to flour-
i dalje u periferna područja koja su primala raznolike utjecaje ish in Greece as early as the 8th century bce,1693 and the
naprednijih tehnoloških i umjetničkih inovacija. pored Grka small vessels in our museum collection are the result of these
značajnu ulogu u proizvodnji i distribuciji staklenih predmeta processes. Rhodes was another centre for the production of a
su imali Feničani.1689 u Grčkoj već u vIII stoljeću stare ere variety of glass objects.1694
dolazi do procvata staklarskog obrta,1690 a rezultat ovih proce- As a result, small glass vessels of various types, amphoriskoi,
sa su i posudice iz naše muzejske zbirke. Jedan od centara za aryballoi, alabastra and oinochoai, are present throughout
izradu različitih staklenih predmeta je bio i Rodos.1691 Greece,1695 most dating from the 7th, 6th and 5th centuries
Kao rezultat navedenih aktivnosti male staklene posude bce. Their widespread distribution and use is attested by
tipa amforiskosa, aribalosa, alabastrona i oinohoa zastupljene finds of glass-paste vessels not only in the Greek colonies,1696
su na prostoru čitave Grčke,1692 a većina nalaza se datira u vII, but also in non-Greek areas in Thrace,1697 macedonia,1698 It-
vI i v stoljeće stare ere. Koliko su ovi proizvodi bili rašireni i aly,1699 the eastern Adriatic coastal region1700 and Spain.1701
korišteni govori podatak da su posudice od staklene paste pro- All comparable vessels of this type are dated to the period
nalažene u grčkim kolonijama,1693 ali i negrčkim područjima from the first half of the 6th or end of the 5th century bce
u Trakiji,1694 današnjoj makedoniji,1695 Italiji,1696 istočnoj obali through to the 1st century bce.1702
Jadrana1697 i Španiji.1698 other glass in our collection includes very plain fragments
datacijski okvir svih komparativnih predmeta ukazuje na of beads of uncertain cultural and chronological attribution
vrijeme od prve polovine vI ili kraja v stoljeća stare ere, pa sve found in bosnia and Herzegovina, mainly at the site of the
do I stoljeća stare ere.1699 Hellenistic city of ošanići near Stolac,1703 a few glass sherds
pored vrlo skromnih staklenih ulomaka perli nesigurne (plate 104 and plate 105, fig. 4), and well-preserved glass ob-
kulturne i hronološke atribucije pronađenih u bosni i Her- jects acquired for museums in our country by gift or purchase.
cegovini, prvenstveno na lokaciji helenističkog grada ošanići These came from Thebes, boeotia and Thesprotia (plate 105,
kod Stoca,1700 manji broj ulomaka (Tab. 104 i Tab. 105, sl. 4), figs. 1-3, 5 and 6).
te dobro očuvanih staklenih predmeta je putem poklona i ot-
kupa dospio u muzejske zbirke u našoj zemlji. ovi predmeti
pripadaju prostoru Tebe, beotije i Tesprotije (Tab. 105, sl. 1-3,
5 i 6).

1688
m. milićević-bradač 2004.
1689
o odnosima između Grka i Feničana idi: A. J. Graham 2008, 186- 1692
For relations between the Greeks and the phoenicians see A. J. Gra-
189, T. F. R. G. braun 2008, 5-7, H. G. Niemeyer 2006, 143-168, J. p. ham 2008, 186-189, T. F. R. G. braun 2008, 5-7, H. G. Niemeyer
morel 2006, 359-428. 2006, 143-168, J. p. morel 2006, 359-428.
1690
b. marijan 1989, 77. 1693
b. marijan 1989, 77.
1691
e. Galli 1916, 268-269. 1694
e. Galli 1916, 268-269.
1692
d. m. Robinson 1950, 424; A. Kisa 1908, 163-169; S. Goldstein 1979, 1695
d. m. Robinson 1950, 424; A. Kisa 1908, 163-169; S. Goldstein 1979,
124-127. 124-127.
1693
G. džingov 1965, 12 i 17. 1696
G. džingov 1965, 12 and 17.
1694
b. Filow 1934, 56. 1697
b. Filow 1934, 56.
1695
I. mikulčić 1976, 191; v. Sokolovska 1986, 88; b. Б. Грозданова 1987, 1698
I. mikulčić 1976, 191; v. Sokolovska 1986, 88; b. Б. Грозданова 1987,
149, Tab. 1. 149, plate 1.
1696
p. Santaro 1977, 218-219; A. Kisa 1908, 170. 1699
p. Santaro 1977, 218-219; A. Kisa 1908, 170.
1697
b. Kirigin 2008, 107-109. 1700
b. Kirigin 2008, 107-109.
1698
m. Almagro-bosch 1953, 179-180. 1701
m. Almagro-bosch 1953, 179-180.
1699
I. Fadić 2000, 545. 1702
I. Fadić 2000, 545.
1700
z. marić 1973, Tab. XIX, sl. 16 i 17. 1703
z. marić 1973, plate XIX, figs. 16 and 17.

176
Kotile / Kotyle , Jezerine
utjecaj antičkih Grka na području
današnje bosne i Hercegovine
(na osnovu analize izbora domaćeg arheološkog materijala)

The Influence of Ancient Greece in the


Territory of Present-Day Bosnia and Herzegovina
(based on analysis of a selection of local archaeological material)

prvi kontakti prostora današnje bosne i Hercegovine sa grčkim The first recorded contacts between the territory of pres-
svijetom zabilježeni su razmjerno skromnim primjerima.1701 u ent-day bosnia and Herzegovina and the Greek world were
arheološkoj literaturi ulomak mikenske keramike nađen na of a relatively modest nature.1704 The earliest evidence so far
lokalitetu debelo brdo kod Sarajeva predstavlja najstariji do discovered of contacts between the indigenous population
danas otkriveni ostatak, koji potvrđuje kontakte između in- and the most ancient inhabitants of Greece, according to the
digenog stanovništva i najstarijih stanovnika stare Grčke.1702 archaeological literature, is a mycenaean potsherd found at
ostaje otvoreno pitanje kojim putem je ova keramička posu- debelo brdo near Sarajevo.1705 It is not known how this pot-
da mogla doći do prostora današnjeg Sarajeva. Najlogičnije tery vessel might have reached the Sarajevo area, but the most
promišljanje ide u prilog hipotezi da je riječ o importu koji je logical hypothesis is that it was an import which reached the
dolinom rijeke Neretve, sa juga dospio u unutrašnjost. vrlo je interior from the south via the Neretva river valley. It is very
moguće da je jedna od mikenskih uporišnih tačaka mogla biti possible that the mycenaeans had an outpost at the mouth of
na prostoru ušća rijeke Neretve, moguće upravo na potezu od the river Neretva, perhaps on the reach from vid to Čapljina.
vida do Čapljine. ova vrsta keramike pronađena je i na sje- This type of pottery has also been found in the northern Adri-
vernom Jadranu, tačnije na lokalitetu monkodonja u Istri i na atic, at monkodonja in Istria, and on the island of brač, evi-
otoku braču, što potvrđuje da su kontakti između indigenog dence of contacts between the indigenous population of the
stanovništva koje je živjelo na prostoru balkana, sve do sjever- balkans as far as the northern Adriatic, and also revealing the
nog Jadrana i mikenske civilizacije1703 bili prisutni.1704 Analiza presence1706 of the mycenaean civilization.1707 Analysis of more
više od trideset arheoloških nalazišta na prostoru današnje Al- than thirty archaeological sites in present-day Albania also at-
banije također govori o kontaktima ondašnjeg stanovništva sa test to contacts between the population of that region and the
mikenskom civilizacijom.1705 Arheološki nalazi potvrđuju da mycenaean civilisation.1708 Archaeological finds confirm that

1701
o dokazanim lokalitetima sa grčkohelenističkim materijalom, te 1704
For known sites with Greco-Hellenistic material and the directions by
pravcima dopiranja grčkih utjecaja vidi kartu br. 1 i kartu br. 2. which Greek influences reached them see map nos. 1 and 2.
1702
F. Fiala 1896, 106. 1705
F. Fiala 1896, 106.
1703
o mikenskom društvu vidi: J. c. wright 2006, 7-53, T. G. palaima 1706
m. zaninović 2004, 1.
2006, 53-73, c. w. Shelmerdine 2006, 73-87, J. T. Killen 2006, 87-101. 1707
For mycenaean society, see J. c. wright 2006, 7-53, T. G. palaima 2006,
1704
m. zaninović 2004, 1. 53-73, c. w. Shelmerdine 2006, 73-87, J. T. Killen 2006, 87-101.
1705
l. bejko 2002, 9-24. 1708
l. bejko 2002, 9-24.

179
ADNAN BUSULADŽIĆ

je kontakt mikenaca sa obje obale Jadrana i njenom unutraš- there were contacts between the mycenaeans and the coastal
njosti bio prisutan već od XIv stoljeća stare ere. Ti kontakti su regions and hinterland both east and west of the Adriatic, to a
bili u različitim omjerima prisutni na obje strane Jadrana.1706 different extent, by the 14th century bce.1709 Remains in the
ostaci na balkanu također idu u prilog postojanju kontakata i balkans also suggest contacts with the mycenaeans.1710 The
sa ovim područjem.1707 ulomak mikenske keramike sa lokali- mycenaean potsherd from debelo brdo near Sarajevo is itself
teta debelo brdo kod Sarajeva samo potvrđuje iznijetu činje- evidence of this (plate 106, fig. 1).
nicu (Tab. 106, sl. 1). That there were mutual cultural, political, trade and mil-
međusobni kulturni, ali i politički, trgovački i vojni utje- itary influences in the balkans from various ethnic groups is
caji različitih etničkih elemenata na balkanu dobro su doku- well documented thanks to a range of archaeological finds.
mentirani, zahvaljujući različitim arheološkim nalazima. To se This is particularly true of the Thracians, celts1711 and Greeks.
posebno odnosi na Tračane, Ilire, Kelte1708 i Grke. Tako se i Such influences on the daorsi seem entirely predictable.
navedeni utjecaj na daorse čini posve očekivanim. Trgovački Trade contacts between the daorsi and the Greeks must, at
kontakti između daorsa i Grka morali su se, barem na počet- least initially, have occurred through the Greek trading em-
ku, odvijati i kroz grčki trgovački emporij koji je formiran kod porion at Narona.1712 This picture is supplemented by many
Narone.1709 ovakvu sliku upotpunjuju i mnogobrojni nalazi, finds, very often of luxury items, that fall within the context
često vrlo luksuzne izrade, koji se stavljaju u kontekst grčkog of the Greek presence and trade on the eastern Adriatic coast.
prisustva i trgovine na istočnoj obali Jadrana. crnofiguralne evidence of imported wares in is provided by objects such
posude, bronzani predmeti, terakotne figurine, zlatni nakit, as black-figure vases, bronze objects, terracotta figurines, gold
narukvice, vitraji sa prikazima samo su neke od evidentiranih jewellery, bracelets and stained glass with various scenes ob-
uvoznih predmeta pronađenih na tlu istočnog Jadrana.1710 Na jects found in the eastern Adriatic.1713 A sunken boat with a
prostoru Hutova blata u blizini desila, konstatiran je nalaz cargo of Greek amphorae was found at Hutovo blato near
potonulog broda sa grčkim amforama. ovo je samo jedan od desilo, proving that Greek traders, directly or indirectly, pen-
neposrednijih dokaza da su grčki trgovci direktno i posred- etrated to the interior of Herzegovina.1714 This site dates from
no ulazili u unutrašnjost Hercegovine.1711 Navedeni lokalitet the 2nd and 1st centuries bce,1715 when the Greek presence
datira se u perod II i I stoljeća stare ere,1712 kada su grčko pri- and the links between that area and the trading emporion in
sustvo i povezanost tog prostora sa trgovačkim emporijem u Narona were evident.1716
Naroni bili očiti.1713 marked influence of a later period is attested by finds from
značajan utjecaj iz mlađeg perioda potvrđen je i na ot- Glasinac,1717 the necropolises in Ribić and Jezerine, Kačanj
krivenim predmetima sa lokaliteta Glasinca,1714 nekropola u near bileća, Gradac near Neum, Gradine in prenj near Stol-
Ribiću i Jezerinama, lokalitetu Kačanj kod bileće, Graca kod ac, doljani-dubine near Čapljina and elsewhere. It is note-
Neuma, Gradine u prenju kod Stoca, doljanima – dubine worthy that many kinds of the same or similar archaeological
kod Čapljine i drugim mjestima. Na ovom mjestu treba spo- material have been discovered throughout the balkans, from
menuti i važnu činjenicu da su mnoge vrste istog ili sličnog sites in Greece to the eastern coastal region and interior of
arheološkog materijala pronalažene na širokom prostoru bal- the Adriatic, the middle east, the Apennines and Sicily.1718
kana, od lokaliteta u Grčkoj do istočne obale Jadrana i njene There may be different interpretations and socio-historical
unutrašnjosti, bliskog Istoka, Apenina i Sicilije.1715 ovakva

1706
o kontaktima sa Apeninima vidi: d. Ridgway 2006, 299-315. 1709
For contacts with the Apennines see d. Ridgway 2006, 299-315.
1707
b. Kirigin 2004, 57. 1710
b. Kirigin 2004, 57.
1708
A. Rustoiu 2017, 33-53. 1711
A. Rustoiu 2017, 33-53.
1709
G. Novak 1961, 166. 1712
G. Novak 1961, 166.
1710
m. Nikolanci 1976, 273-286. 1713
m. Nikolanci 1976, 273-286.
1711
A. Škegro 1991, 61. 1714
A. Škegro 1991, 61.
1712
v. Atanacković-Salčić 1981, 18. 1715
v. Atanacković-Salčić 1981, 18.
1713
b. Kirigin 2010, 148-149. 1716
b. Kirigin 2010, 148-149.
1714
m. Katić 2002, 430. 1717
m. Katić 2002, 430.
1715
za period kasnog bronzanog doba vidi: m. blečić-Kavur 2014, 46, sl. 1718
For the late bronze Age see m. blečić-Kavur 2014, 46, fig. 18, 57, fig.
18, 57, sl. 25, 59, 71, sl. 35, 106, sl. 60, 118, sl. 66, 158, sl. 89. 25, 59, 71, fig. 35, 106, fig. 60, 118, fig. 66, 158, fig. 89.

180
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

situacija je ostavila prostor za različite interpretacije i druš- contextualisations of this archaeological treasure, and many
tveno-historijsku kontekstualizaciju pronađenog pokretnog questions remain unanswered.
arheološkog blaga, a mnoga pitanja ostaju i dalje. more recently an as yet unpublished potsherd was found
Na lokalitetu sela Halapić u općini Glamoč u novije vri- in the village of Halapić in Glamoč municipality (plate 106,
jeme nađen je ulomak keramike čiji nalaz do sada nije publi- fig. 2). It was discovered at the archaeological site of Gradina
ciran (Tab. 106, sl. 2). Naime, tokom sistematskih arheološ- along with objects that can be safely dated to the bronze Age
kih istraživanja višeslojnog arheološkog lokaliteta Gradina u and right through to the early mediaeval period. It was deter-
spomenutom selu, pored predmeta koji se mogu nedvojbeno mined by chemical analysis carried out at the Faculty of Nat-
datirati u period bronzanog doba, pa sve do ranog srednjeg vi- ural Sciences and mathematics of the university of Sarajevo
jeka, pronađen je i jedan ulomak keramike. vršenjem hemijske that the composition of the clay of which the pot was made
analize na prirodno-matematičkom fakultetu univerziteta u was identical to that of clay from southern Italy,1719 which
Sarajevu, ustanovljeno je da je sastav zemlje od koje je kera- could suggest that the whole of south-western bosnia was in
mički ulomak napravljen identičan glini iz južne Italije,1716 a contact with the Greek colonies of southern Italy, probably
što bi cijeli prostor jugozapadne bosne moglo staviti u kore- those in Apulia. These trade contacts between the two coast-
laciju sa grčkim južnoitalskim, najvjerovatnije apulskim kolo- al regions of the Adriatic may be traced using painted vas-
nijama. ovakvi trgovački kontakti dvije obale Jadrana mogu es.1720 According to the available expert literature,1721 based on
se pratiti na primjerima slikane keramike.1717 Naime, prema chemical analysis of the pottery, the chrome content, which
dostupnoj stručnoj literaturi,1718 koja se temelji na hemijskim is less than 250 ppm, and the nickel content of 150 ppm,
analizama keramičkog materijala, utvrđeno je da sadržaj hro- most likely places the vases in southern Italy and Sicily, es-
ma koji je manji od 250 ppm i nikla od 150 ppm, keramičke pecially eastern Sicily. State-of-the-art chemical analysis has
posude najvjerovatnije smješta u prostor južne Italije i Sicili- demonstrated that pottery from southern Italy has a low nick-
je, posebno njenog istočnog dijela. Najsavremenije hemijske el, chrome, mgo and cao content, and a higher content of
analize su pokazale da keramički materijal sa prostora južne Al2o3 and K2o. It is significant that the results of the chemi-
Italije ima nizak sadržaj nikla, hroma, mgo i cao, dok je cal analysis of our potsherd from Glamoč show that it is very
sadržaj Al2o3 i K2o veći. ono što je važno za analizu koja similar to those analysed which were found in Sibari. These
je provedena je da su dobijeni hemijski rezultati našeg kera- analyses and the structure, and the percentages of chemical
mičkog ulomka iz Glamoča pokazali veoma veliku sličnost sa compounds, correspond closely to the existing results and val-
onim koji su analizirani, a koji su otkriveni na području Siba- ues obtained, making it probably that the potsherd originated
rija. ove analize i struktura te procentualni omjer hemijskih from southern Italy.1722
jedinjenja dobro se uklapaju u postojeće rezultate i dobijene A similar cultural and chronological determination applies
vrijednosti, pa se porijeklo ulomka može tražiti najvjerovatnije to two potsherds from debelo brdo near Sarajevo (plate 106,
na tlu južne Italije.1719 figs. 3 and 4), which to all appearances belong to this category
Slična kulturološka i hronološka determinacija odnosi se i of Greco-Hellenistic Italic pottery,1723 which must have ar-
na dva keramička ulomka sa debelog brda kod Sarajeva (Tab. rived from the Apennines along the trade route.
106, sl. 3 i 4), koji po svemu sudeći pripadaju ovoj kategoriji The gradual penetration of organised Greek activities on
grčko-helenističke italske keramike,1720 koja je morala dospjeti the eastern coastal region of the Adriatic in the 7th and 6th
sa Apenina trgovačkim putem. centuries bce must have had an impact on the hinterland
postupno prodiranje grčkih organiziranih aktivnosti na as well. This manifests itself in ošanići,1724 where an Illyrian
istočnu obalu Jadrana u vII i vI stoljeću stare ere moralo
je imati posljedice i na unutrašnjost. Ta činjenica se upravo
1719
A. olovčić 2011, 28.
1716
A. olovčić 2011, 28. 1720
m. miše 2012, 231-240.
1717
m. miše 2012, 231-240. 1721
G. barone et al. 2005, 752 and 758, d. barilaro et al. 2006, 381-383
1718
G. barone at all. 2005, 752 i 758, d. barilaro at all. 2006, 381-383 i and 745.
745. 1722
A. olovčić 2011, 28-29.
1719
A. olovčić 2011, 28-29. 1723
F. Fiala 1896, 106.
1720
F. Fiala 1896, 106. 1724
A. pravidur 2011, 287-307, N. mujezinović 2011, 307-363.

181
ADNAN BUSULADŽIĆ

manifestira na primjeru naselja ošanića,1721 gdje jedno ilirsko tribe, the daorsi, adopted Greek customs and behaviour, ar-
pleme, daorsi, prihvata grčke uzuse ponašanja, arhitekture, chitecture, and economic and social relations.1725
privrede i društvenih odnosa.1722 other than a few known potsherds,1726 stone Iapodian urns
pored nekoliko dokazanih ulomaka keramike,1723 kamenih and other artefacts from various places,1727 the tribal centre
japodskih urni i drugog pokretnog materijala na drugim mje- of ošanići near Stolac remains the most important site.1728
stima,1724 najznačajniji lokalitet predstavlja plemensko središte under powerful Greco-Hellenistic influence, Gradina in
ošanići kod Stoca.1725 pod snažnim grčkohelenističkim utje- ošanići1729 was enlarged by a new settlement on the outskirts,
cajem Gradini na ošanićima1726 se pridodaje i novi predgra- by the megalithic ramparts.1730 This gave the place the form
dinski dio naselja, ispred megalitskih zidina.1727 Izgradnjom of a Greek urban settlement,1731 and made it the most im-
ovih sadržaja, prostor dobija oblik grčkog urbanog naselja.1728 portant Greco-Hellenistic site in bosnia and Herzegovina,1732
ošanići tako postaju najvažniji grčkohelenistički lokalitet na known for its proven Greek influence, manifested not only
tlu današnje bosne i Hercegovine,1729 poznat po dokazanom in its architecture but also in its artefacts and coinage.1733
grčkom utjecaju koji se pored arhitekture manifestira i kroz over time, Gradina in ošanići became as it were a hotbed
pokretne nalaze i kovanice.1730 Gradina ošanići postaje vre- of Greco-Hellenistic civilisation, thanks to its trade and in-
menom svojevrsni rasadnik grčkohelenske civilizacije, upravo termediary activities between the Illyrian hinterland and the
zahvaljujući posredničkim i trgovačkim aktivnostima između mediterranean.1734
ilirskog zaleđa i mediterana.1731 Hellenistic culture and its influence in bosnia and Her-
proučavanje helenističke kulture i njenih utjecaja na pro- zegovina perfectly coincides with the daorsi tribe1735 and its
storu bosne i Hercegovine se u potpunosti podudara sa ple- centre in ošanići near Stolac.1736 Apart from ošanići,1737 oth-
menom daorsa1732 i njihovim središtem u ošanićima kod er sites of a markedly Hellenistic character are martinovića
Stoca.1733 pored samog naselja ošanići,1734 pretpostavljeni lo- gomila in Hodovo, opličićka gradina near Stolac and zvoni-
kaliteti sa jakim helenističkim karakterom su i martinovića grad near mostar. The daorsi and their territorial organisation
gomila u Hodovu, te opličićka gradina kod Stoca i zvonigrad are referred to by a number of authors of Antiquity, such as
kod mostara. postojanje i teritorijalnu organizaciju daorsa Appian, livy, polybius, varro and Strabo.1738
potvrđuje i značajan broj antičkih pisaca, poput Apijana, livi- Gradina in ošanići was inhabited in various stages, but
ja, polibija, varona i Strabona.1735 experienced its greatest development during the Hellenisa-
Gradina u ošanićima bila je naseljena u različitim hro- tion of the eastern Adriatic, with its transition from a ru-
nološkim etapama. Najintenzivniji razvoj doživljava u peri- ral to an organised urban system and way of life. building
odu helenizacije istočne obale Jadrana. u tom vremenskom works in ošanići peaked in the 3rd century bce, but lat-
okviru dolazi do prelaska iz ruralnog u organizaciju urbanog er, with the construction of the ramparts and monumental
sistema življenja. vrhunac građevinskih intervencija na oša- gate, the settlement was further defined along Hellenistic ur-
nićima nastupa u III stoljeću stare ere. I u kasnijem periodu, ban principles, processes which continued until the Roman

1721
A. pravidur 2011, 287-307, N. mujezinović 2011, 307-363.
1722
o nalazima sa ošanića vidi: z. marić 1976, 35-40. 1725
For finds from ošanići see z. marić 1976, 35-40.
1723
S. vasilj 2012, 126, Tab. 2. 1726
S. vasilj 2012, 126, plate 2.
1724
b. Raunig 2004. 1727
b. Raunig 2004.
1725
b. marijanović 1988, 27. 1728
b. marijanović 1988, 27.
1726
z. marić 1976, 247-254. 1729
z. marić 1976, 247-254.
1727
ovakve megalitske zidine bile su poznate još u periodu mikenske 1730
megalithic ramparts of this kind were already known in the mycenae-
Grčke. H. Tomas 2008, 55-82. an period. H. Tomas 2008, 55-82.
1728
m. dimitrijević 2018, 18-21. 1731
m. dimitrijević 2018, 18-21.
1729
b. marijan 2011, 177-187. 1732
b. marijan 2011, 177-187.
1730
J. brunšmid 1998, 86-87. 1733
J. brunšmid 1998, 86-87.
1731
m. Katić 2002, 430. 1734
m. Katić 2002, 430.
1732
I. dragičević 2016, 107-128. 1735
I. dragičević 2016, 107-128.
1733
z. marić 1973c, 109-137. 1736
z. marić 1973c, 109-137.
1734
m. Katić 2002, 430-431. 1737
m. Katić 2002, 430-431.
1735
b. marijanović 1988, 27. 1738
b. marijanović 1988, 27.

182
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

izgradnjom bedema, monumentalnih vrata, naselje je dodatno conquest.1739 The acropolis at ošanići provides vivid evidence
definirano prema helenističkim urbanim načelima. ovi proce- of the Greco-Hellenistic urban concept, with its clear Greek
si ostaju aktuelni sve do kasnijeg rimskog osvajanja.1736 o grč- influence.1740 The construction of the megalithic ramparts1741
kohelenističkom urbanom konceptu slikovito govori i akro- and gate, the shaping of the stone blocks, the building tech-
pola na ošanićima, koja pokazuje grčki utjecaj.1737 Izgradnja niques, and the architectural design itself, all suggest that
megalitnih zidina1738 i kapije, oblikovanje kamenih blokova, Greek architects and craftsmen must have had the greatest
tehnologija izrade, te sama arhitektonska rješenja idu u prilog say in the design, and that the entire complex undoubtedly
tvrdnji da su glavnu riječ u izradi i građevinskom konceptu forms part of the Greco-Hellenistic built heritage.1742 Fur-
morali imati grčki arhitekti i majstori, te da cijeli kompleks ther support for this is to be seen in the finish of the stone
nedvosmisleno pripada grčkohelenističkom graditeljskom na- and the construction of similar fortified settlements in central
slijeđu.1739 u prilog ovog zaključka ide i konstatirana situacija dalmatia.1743 various Greek graffiti1744 constitute an distinct
sa obradom kamena i izgrađenim sličnim utvrđenim naseljima group of interesting archaeological finds from ošanići, along
na prostoru srednje dalmacije.1740 u posebnu grupu zanimlji- with many other archaeological artefacts also attesting to the
vih arheoloških nalaza sa lokaliteta ošanići spadaju različiti Greek influence.1745 Another factor that suggests Greek in-
grčki grafiti,1741 kao i mnogi drugi pokretni arheološki nala- fluence on the region inhabited by the Illyrians1746 lies in the
zi koji potvrđuju ovu činjenicu.1742 Jedna od mogućnosti koja technological advances in ship-building, with its close links
pretpostavlja grčke utjecaje koji dolaze na prostor naseljen Ili- with Greek colonisation.1747 Furthermore, there are many sites
rima1743 je i tehnološki razvoj brodogradnje, a što je u najužoj close to and in the wider area around ošanići that display
vezi sa grčkom kolonizacijom.1744pored navedenog, veliki broj undoubted Greco-Hellenistic influence, as attested by quan-
lokaliteta u užem i širem arealu oko ošanića potvrđuje sigu- tities of potsherds, Greek amphorae, Greek coins,1748 Gnathia
ran grčkohelenistički utjecaj. veliki broj keramičkih posuda, pottery, and architectural structures.1749
grčkih amfora, grčkih novčića,1745 gnathia keramike, te arhi- In fact, ošanići near Stolac is the site in bosnia and Herze-
tektonskih struktura potvrda su ovoj činjenici.1746 govina where Greco-Hellenistic material is most prominent.
lokalitet na području bosne i Hercegovine, koji se poseb- Among the artefacts found there are quantities of potsherds,
no ističe grčkohelenističkim materijalom predstavljaju upra- broken or reconstructed vessels that can be wholly attribut-
vo ošanići kod Stoca. Na navedenom lokalitetu pronađen je ed to the Greco-Hellenistic cultural sphere. Along with the
značajan broj keramičkih ulomaka, fragmentiranih primjeraka monumental architectural edifice built in line with Hellen-
ili rekonstruiranih posuda koji se mogu u potpunosti atribui- istic urban planning concepts,1750 a significant number of
rati u grčkohelenistički kulturni krug. pored monumentalnog
arhitektonskog zdanja koje je rađeno prema helenističkim
1739
b. marijan 1991-2005, 104.
1736
b. marijan 1991.-2005, 104. 1740
z. marić 1977, 5-99.
1737
z. marić 1977, 5-99. 1741
megalithic remains have been identified in numerous places in the
1738
megalitni tragovi su inače konstatirani na mnogim mjestima istočnog eastern Adriatic m. Gavazzi 1970, 453-459.
Jadrana. m. Gavazzi 1970, 453-459. 1742
b. marijan 2011, 180 abd 182.
1739
b. marijan 2011, 180 i 182. 1743
m. zaninović 1997, 37-45.
1740
m. zaninović 1997, 37-45. 1744
z. marić 2004, 185-217, idem 2006, 125-145, z. marić – m. Forić
1741
z. marić 2004, 185-217, isti 2006, 125-145, z. marić – m. Forić 2005, 181-199. Graffiti in the Greek alphabet are not uncommon. At
2005, 181-199. pojava grafita sa grčkim alfabetom nije bila rijetkost. ploče cape near Rogoznica in croatia, among 65,000 pottery sherds
Tako je na lokalitetu rta ploča kod Rogoznice u Hrvatskoj između 65. were 150 bearing graffiti in Greek lettering. See S. bilić dujmušić
000 ulomaka keramike pronađeno i 150 fragmenata na kojima su bili 2002, 488.
grčkim slovima ucrtani grafiti. o tome vidi: S. bilić dujmušić 2002, 1745
z. marić 1973, 173-235, idem 1973 a, 237-255, idem 1973b, 257-260,
488. idem 1976, 253-261.
1742
z. marić 1973, 173-235, isti 1973 a, 237-255, isti 1973b, 257-260, isti 1746
N. G. l. Hammond 2008, 261-266.
1976, 253-261, 1747
m. Kozličić 1981, 172-175.
1743
N. G. l. Hammond 2008, 261-266. 1748
For an interesting example of a coin from daorson with the name of
1744
m. Kozličić 1981, 172-175. the town in Greek see Đ. basler 1971, 333-336.
1745
zanimljiv primjerak novčića iz daorsona sa grčkim natpisom imena 1749
z. marić 2000, 38-46.
grada vidi: Đ. basler 1971, 333-336. 1750
z. marić 1973, 173-235, idem 1973c, 109-137, idem 1976, 247-254,
1746
z. marić 2000, 38-46. idem 1977, 5-99, idem 1997, 79-97, b. marijan 2011, 177-187.

183
ADNAN BUSULADŽIĆ

urbanističkim konceptima,1747 pronađen je i značajan broj po- archaeological artefacts have been found there.1751 The pottery
kretnog arheološkog materijala.1748 Riječ je o keramičkom ma- from ošanići includes oinochoai, amphorae, pithoi, skyphoi
terijalu sa prostora ošanića zastupljenom u formama oinohoa, and kotylai (plate 110, plate 111, plate 112, plate 113, figs.
amfora, pitosa, skifosa i kotila (Tab. 110, Tab. 111, Tab. 112, 4 and 4a, plate 118, fig. 3, plate 120, plate 121, plate 122,
Tab. 113, sl. 4 i 4a, Tab. 118, sl. 3, Tab. 120, Tab. 121, Tab. 122, figs. 1-8, plate 123, plate 124, plate 125, figs. 1-5, 7-14, plate
sl. 1-8, Tab. 123, Tab. 124, Tab. 125, sl. 1-5, 7-14, Tab. 127, 127, figs. 1-4, plate 128, plate 132, figs. 1-6).1752 The metal
sl. 1-4, Tab. 128, Tab. 132, sl. 1-6). 1749 metalni predmeti sa artefacts from ošanići are equally diverse. particularly fine
lokaliteta ošanići su također raznovrsni. vrlo reprezentativne examples include a box or larnax (plate 151, figs. 1, 2 and 3),
primjerke predstavljaju kutija - larnax (Tab. 151, sl. 1, 2 i 3), te and a mould for making metal parts, the appearance of which
kalup za izradu metalnih dijelova, koji se po likovnim sadrža- strongly suggests that it is Greek (plate 152, plate 153, plate
jima sa velikim stepenom vjerovatnoće može okarakterizirati 154), a cyprus-type pin (plate 155, fig. 3), an m-shaped pin
kao grčki (Tab. 152, Tab. 153, Tab. 154), zatim igle ciparskog (plate 158, figs. 8 and 9, plate 160, fig. 1), a double omega pin
tipa (Tab. 155, sl. 3), dvokrake ,,m,, ukosnice igle (Tab. 158, (plate 161, figs. 11 and 12), an Illyrio-Greek helmet (plate
sl. 8 i 9, Tab. 160, sl. 1), dvokrake omega igle (Tab. 161, sl. 11 i 143, figs. 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13 14 and 15), and a fine gold
12), ilirsko-grčke kacige (Tab. 143, sl. 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13 14 i finger ring (plate 147, fig. 1) and earrings (plate 149, figs. 1,
15), vrlo reprezentativan zlatni prsten (Tab. 147, sl. 1) i naušice 2 and 3).
(Tab. 149, sl. 1, 2 i 3). A site excavated at prenj near Stolac, in southern bosnia
Na južnom području bosne i Hercegovine, na lokalitetu and Herzegovina, yielded material part of which may safely
prenj kod Stoca, istražen je lokalitet, za čiji se dio pronađenog be identified as of Greek provenance. The pottery found there
materijala sa sigurnošću može ustvrditi grčka provenijencija. consists of potsherds from a monochrome krater (plate 115,
Kada je keramički materijal u pitanju riječ je o fragmentima figs. 1 and 2) typical of Apulian1753 Geometric or daunian
monohromnih kratera (Tab. 115, sl. 1 i 2), karakterističnih pottery, dating from the 7th and 6th centuries bce, and a
za apulsku1750 geometrijsku ili daunijsku keramiku, koja se skyphos probably of corintho-Italic production (plate 132,
datira u vII i vI stoljeća stare ere, te skifosu koji se može fig. 7). Another skyphos, (plate 109, fig. 6), with geometric
pripisati korintsko-italskoj proizvodnji (Tab. 132, sl. 7). Ko- decorations in the late corinthian style of the second half
rintsko-italskoj proizvodnji možemo pripisati i skifos (Tab. of the 6th century bce, was probably also a corintho-Ital-
109, sl. 6) sa geometrijskim ukrasima kasnokorintskog stila ic product.1754 A potsherd from a Hellenistic amphora (plate
druge polovice vI stoljeća stare ere, vjerovatno također grč- 122, fig. 9) was also found at prenj.1755 Apulian Geometric
ko-italske proizvodnje.1751 Na lokalitetu prenj je pronađen i pottery is widespread from central dalmatia to western Her-
fragment helenističke amfore (Tab. 122, sl. 9).1752 Kada govo- zegovina, and other sherds of such pottery have been found at
rimo o apulskoj geometrijskoj keramici, treba napomenuti da batingrad near posušje.1756 other finds dating to the 3rd and
je ova vrsta keramike zastupljena na širem arealu, od srednje 2nd bce, a period that was also under Hellenistic influence,
dalmacije pa sve do zapadne Hercegovine. Tako su na pro- include potsherds from an olpe (plate 117, fig. 1), a drinking
storu bosne i Hercegovine ulomci ove keramike pronađeni na cup (plate 129, fig. 4) and an unguentarium (plate 127, fig.
5), similar forms of which may be found in southern Italy in

1747
z. marić 1973, 173-235, isti 1973c, 109-137, isti 1976, 247-254, isti
1977, 5-99, isti 1997, 79-97, b. marijan 2011, 177-187.
1748
z. marić 1973a, 237-255, isti 1973b, 257-260, issti 1976, 35-40, isti 1751
z. marić 1973a, 237-255, idem 1973b, 257-260, idem 1976, 35-40,
1976a, 253-261, isti 1979, 23-113, isti 2004, 185-217, isti 2006, 125- idem 1976a, 253-261, idem 1979, 23-113, idem 2004, 185-217, idem
145, z. marić – b. Kirigin 1991, 177-183, z. marić – m. Forić 2005, 2006, 125-145, z. marić – b. Kirigin 1991, 177-183, z. marić – m.
181-199. Forić 2005, 181-199.
1749
Slična situacija je potvrđena i na drugim lokacijama izvan prostora 1752
much the same has been identified at other sites outside bosnia and
današnje bosne i Hercegovine poput otoka lastova. b. migotti 1987, Herzegovina, such as the island of lastova. b. migotti 1987, 133-155.
133-155. 1753
Apulian pottery has been recorded at many places, even such distant
1750
Apulska keramika je zasvjedočena na mnogim, čak i udaljenim lokali- sites as Novo mesto. T. Knez 1993, 26.
tetima poput Novog mesta. T. Knez 1993, 26. 1754
b. marijan 1989, 64-65.
1751
b. marijan 1989, 64-65. 1755
b. marijan 1989, 65-66.
1752
b. marijan 1989, 65-66. 1756
N. petrić 1999, 46.

184
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

lokalitetu batingrada kod posušja.1753 datacijskom okviru III i the context of Greek colonies.1757 coins of the pharos variant
II stoljeća stare ere, koji je također bio pod helenističkim utje- with the image of Artemis on the reverse (plate 136, fig. 5)1758
cajem, pripadaju keramički ulomci olpe (Tab. 117, sl. 1), kupe also belong to the Greco-Hellenistic cultural sphere.
(Tab. 129, sl. 4) i unguentarija (Tab. 127, sl. 5), čiji se srodni Another site in Stolac municipality is donje Hrasno,
oblici mogu konstatirati na prostoru južne Italije, a u kon- where a significant number of artefacts have also been found
tekstu grčkih kolonija.1754 Grčkohelenističkom civilizacijskom that may be attributed to this cultural context. Several pot-
krugu pripada i pronađeni novčić farske varijante, sa prikazom sherds from the vases known as olpai (catalogue no. 656) have
Artemide na reversu (Tab. 136, sl. 5).1755 been found there, along with several Štrpci type fibulae (cata-
općini Stolac pripada i lokacija donje Hrasno gdje je logue nos. 997-1006).
također zabilježen znatan broj predmeta koji se mogu defi- The effects of early Greek colonisation are plain to see not
nirati u ovom kulturnom kontekstu. Tako je na navedenom only at these sites, but also in the hinterland of the eastern
lokalitetu pronađeno više ulomaka keramike, posude tipa olpe Adriatic. A number of artefacts, mainly pottery, found during
(kataloški broj 656), te više fibula tipa „Štrpci“ (kataloški broj archaeological excavations of the Iron Age site of vlasinac,
997 – 1006). could be identified only as imported wares of Greek origin.1759
pored navedenih lokaliteta, rezultati početaka grčke kolo- Another prominent site where interesting artefacts of the
nizacije na ilirskim područjima su očigledni i u unutrašnjosti Hellenistic period have been found is Gorica near ljubuški1760
prostora istočne obale Jadrana. Tako je tokom arheoloških istra- where, in what was probably a Greek temple of some kind
živanja željeznodobnog lokaliteta vlasinac pronađen i izvjestan (plate 169),1761 a wealth of Hellenistic jewellery was among
broj arheoloških predmeta, prvenstveno keramike, koji se mogu the artefacts discovered (plate 148, fig. 5, plate 149, figs. 5,
determinirati isključivo kao roba grčkog porijekla i importa.1756 6, 8, 9, 10, 11 and 12).1762 Here too cremated1763 and skeletal
Istaknuti lokalitet na kome su pronađeni i zanimljivi pred- burials were found, all indicating the Greek influence that be-
meti koji pripadaju helenističkom periodu je objekat Gori- gan to spread from the 6th century bce. The Greeks proba-
ca kod ljubuškog.1757 Na ovom lokalitetu je najvjerovatnije bly travelled increasingly along the Neretva and Trebižat river
pronađena neka vrsta grčkog hrama (Tab. 169),1758 u kome je valleys into Herzegovina, and the temple no doubt reflects
između ostalog pronađen i bogat helenistički nakit (Tab. 148, these cultural influences.1764 In recent years very impressive
sl. 5, Tab. 149, sl. 5, 6, 8, 9, 10, 11 i 12).1759 Na ovom lokalite- Hellenistic masonry tombs, significantly different from the
tu su, između ostalog, pronađeni i spaljeni1760 i skeletni uko- typical Illyrian tumuli, have been found in the ljubuški area.
pi, što sve ukazuje na grčki utjecaj, koji se počeo širiti od vI These newly-discovered tombs were made of monumental
stoljeća stare ere. Grci su dolinama rijeka Neretve i Trebižata exterior blocks and hewn stone interior foundations. A sig-
vrlo vjerovatno počeli intenzivnije da se kreću prema prostoru nificant quantity of Greek material was also found: drachmas,
Hercegovine, te je rezultat postojanja kulturnih prožimanja i potter, glass, jewellery, gold earrings and other objects provid-
ovaj objekat.1761 Na prostoru ljubuškog zadnjih godina otkri- ing evidence that they belonged to the Greek civilisational
veni su vrlo potentni objekti helenističkih zidanih grobnica, sphere.1765
koji znatno odstupaju od tipičnih ilirskih tumula. osim vanj- Another important site was recorded at plana near bileća
skih monumentalnih blokova, novootkrivene grobnice imaju i in eastern Herzegovina, where a wealth of artefacts was found:

1753
N. petrić 1999, 46. 1757
b. marijan 1989, 66.
1754
b. marijan 1989, 66. 1758
b. marijan 1989, 66-67.
1755
b. marijan 1989, 66-67. 1759
d. Rendić–miočević 1989, 135.
1756
d. Rendić–miočević 1989, 135. 1760
The importance of this site as well as of doubts concerning the nature
1757
o značaju ovog lokaliteta ali i dovjbama u odnosu na karakter of the buildings is further indicated by the fact that an entire cultural
pronađenog objekata, govori i podatak da je precizirana čitava kul- group of the early Iron Age has been named after the site. R. vasić
turna grupa iz starijeg željeznog doba, koja je dobila naziv po ovom 1973, 72-77.
lokalitetu. R. vasić 1973, 72-77. 1761
Ć. Truhelka 1899, 339-395.
1758
Ć. Truhelka 1899, 339-395. 1762
d. Rendić-miočević 1989, 59-73.
1759
d. Rendić-miočević 1989, 59-73. 1763
For this reason another view is that the building was a kind of crema-
1760
zbog ove činjenice postoji i tumačenje da je objekat bio svojevrsni torium. R. vasić 1973, 72.
krematorij. R. vasić 1973, 72. 1764
Š. batović 1987, 101.
1761
Š. batović 1987, 101. 1765
This archaeological material has not yet been published.

185
ADNAN BUSULADŽIĆ

unutarnje podzide od klesanog kamena. uz ovo, pronađen je i Illyrio-Greek helmets were found (plate 143, figs. 16 and 17),
značajan broj grčkodobnog materijala, drahmi, keramike, sta- pottery vases in the shape of skyphoi (plate 109, figs. 1 and
kla, nakita, zlatna naušnica i drugi nalazi koji samo potvrđuju 1a), and filigree, cast and repoussé silver jewellery (plate 147,
pripadnost grčkom civilizacijskom krugu.1762 fig. 4, plate 148, figs. 1, 2, 3 and 4).
Slična situacija zabilježena je i na lokalitetu plana kod bile- Quantities of material that may be ascribed to the Gre-
će u istočnoj Hercegovini, gdje je pronađen značajan lokalitet co-Hellenistic cultural sphere have been found at Kačanj, also
na kome su pronađeni vrlo bogati nalazi ilirsko-grčkih šljemo- near bileća in eastern Herzegovina: Illyrio-Greek helmets
va (Tab. 143, sl. 16 i 17), keramičkih posuda oblika skifosa (Tab. (plate 142, figs. 6, 7, 8, 9, plate 143, fig. 6, plate 144, fig. 8) de-
109, sl. 1 i 1a), srebrenog nakita (Tab. 147, sl. 4, Tab. 148, sl. 1, rived directly from an earlier Greek type.1766 The pottery from
2, 3 i 4) rađenog tehnikama filigrana, lijevanja i iskucavanja. Kačanj is also Greek, consisting of oinochoai, skyphoi, hydriai,
Na lokalitetu Kačanj, također kod bileće, u istočnoj Herce- jugs, vases, pitchers, bowls and potsherds from a vessel with
govini pronađen je mnogobrojni materijal koji se može defini- black decoration (plate 109, figs. 2 and 2a, 3, plate 114, figs. 1
rati u grčkohelenistički kulturni krug. Tako su na navedenom and 1a, 3, 4, 7 and 8, catalogue nos. 639, 720, plate 126, figs.
lokalitetu konstatirane ilirsko-grčke kacige, (Tab. 142, sl. 6, 7, 1, 2, 3 and 4, plate 129, figs. 1, 2 and 3),1767 as well as jewellery
8, 9, Tab. 143, sl. 6, Tab. 144, sl. 8) koje svoju genezu direktno (plate 149, figs. 14 and 15).1768 The Greek colony of epidau-
vode iz starijeg grčkog tipa.1763 u grupu predmeta koji su kul- rum near dubrovnik was close to the settlements of Kačanj
turološki sigurno determinirani kao grčki spadaju i keramičke and plana near bileća, and was one of the coastal Greek colo-
posude sa lokaliteta Kačanj: oinohoe, skifosi, hidrije, bokali, nies that formed a link between the indigenous Illyrian pop-
vaze, vrčevi, zdjele i fragmenti posude sa crnim ornamentom ulation in the interior and the Greek culture and advanced
(Tab. 109, sl. 2 i 2a, 3, Tab. 114, sl. 1 i 1a, 3, 4, 7 i 8, kataloški eastern coastal regions of the Adriatic. These processes and
broj 639, 720, Tab. 126, sl. 1, 2, 3 i 4, Tab. 129, sl. 1, 2 i 3),1764 ali influences are further attested by similar finds of Greco-Hel-
i primjerci nakita (Tab. 149, sl. 14 i 15).1765 Naseljima Kačanj i lenistic provenance at Radimlja, Grude, Gorica, drinovci and
plana kod bileće bliska grčka kolonija bila je na prostoru epi- elsewhere.1769
daura kod dubrovnika. ove primorske grčke kolonije su bile Iapodian stone urns (plate 167 and plate 168) are inter-
poveznica između domaćeg ilirskog stanovništva u unutraš- esting cultural and historical objects the origins of which re-
njosti i grčke kulture i razvijene istočne obale Jadrana. ovakvi main uncertain, especially given that the artefacts found in
procesi i nedvojbeni utjecaji potvrđeni su sličnim nalazima i them belong chronologically to the Roman period,1770 but the
grčkohelenističke provenijencije i na lokalitetima Radimlja, scenes they bear display very clear Archaic Greek elements.
Grude, Gorica, drinovci i drugi.1766 Some logical interpretations are that they date from an earlier
zanimljiva kulturno-historijska pojava su i japodske ka- period but were in secondary use in the Roman period, per-
mene urne (Tab. 167 i Tab. 168). do danas je ostalo otvoreno haps several times.1771 This hypothesis finds support in the fact
pitanje o porijeklu ovih spomenika. dvojbe su posebno pri- that chronologically later inscriptions in latin and drawings
sutne, ako se ima u vidu činjenica da je pokretni materijal koji in the Archaic Greek style of earlier periods are found on the
je u njima nađen pripadao u hronološkom kontekstu rimskom same urns.1772
periodu,1767 a prikazi na ovim spomenicima pokazuju vrlo ja- Another type of archaeological artefact from the Iapodian
sne grčke arhajske elemente. prema nekim vrlo logičnim tu- area and its immediate environs provides evidence for cer-
mačenjima ovaj fenomen se objašnjava kao rezultat sekundar- tain influences of Greek culture and the Greek civilisational
ne upotrebe starije izrađene urne ponovo u rimskom periodu, sphere as a whole on the indigenous population.1773 part of
čak i po nekoliko puta.1768 u prilog ovome ide i činjenica da
1766
z. marić 1959, 90.
1767
z. marić 1959, 95-96.
1762
Riječ je o arheološkom materijalu koji još nije publiciran. 1768
A. Jašarević 2014a, 41-71.
1763
z. marić 1959, 90. 1769
Ć. Truhelka 1901, 1-13.
1764
z. marić 1959, 95-96. 1770
d. Sergejevski 1950, 53-55.
1765
A. Jašarević 2014a, 41-71. 1771
d. Sergejevski 1950, 65.
1766
Ć. Truhelka 1901, 1-13. 1772
d. Sergejevski 1950, 58.
1767
d. Sergejevski 1950, 53-55. 1773
Analysis of the number of figural artefacts found reveals noticeably
1768
d. Sergejevski 1950, 65. few direct imports, while typical indigenous scenes are in the majority.

186
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

su na istom spomeniku pronađeni latinski, hronološki mlađi the head of an ox found in Jezerine, probably from a late Hel-
natpisi i crteži arhajskog grčkog stila iz starijih epoha.1769 lenistic rhyton (plate 135, fig. 1), was no doubt imported.1774
I druga vrsta pokretnog arheološkog materijala sa japod- Greek influences in Jezerine are also attested by the discovery
skog i područja u njegovoj neposrednoj blizini, potvrđuje iz- of various pottery vessels: a skyphos (plate 108, figs. 5 and 5a),
vjesne utjecaje koje je na domaće stanovništvo imala grčka a kotyle (plate 113, figs. 1 and 1a, 3 and 3a), sundry vases, jugs
kultura i uopćeno grčki civilizacijski krug.1770 Tako je do danas and pitchers (plate 114, fig. 2) and a krater (plate 115, figs. 3
ostao sačuvan ulomak glave goveda, najvjerovatnije od posude and 3a).1775 Artefacts of Greek provenance were also found
tipa riton (Tab. 135, sl. 1), sa lokaliteta Jezerine, moguće dio at nearby Ribić, where kantharoi (plate 116, figs. 1 and 1a)
kasnohelenističkog ritona za piće, te predstavlja direktni im- and an olpe (plate 117, fig. 3), were found, as well as metal
port.1771 Grčki utjecaji na prostoru Jezerina upotpunjuju se na- weapons such as a xiphos (plate 137, fig. 1), makhairai (plate
lazima keramičkih posuda skifosa (Tab. 108, sl. 5 i 5a), kotila 137, figs. 3, 4, 5, 6, 7 and 8, plate 138, figs. 8 and 9), and kne-
(Tab. 113, sl. 1 i 1a, 3 i 3a), različitih vaza, bokala i vrčeva (Tab. midos (139, figs. 4 and 5). An Illyrio-Greek helmet (plate
114, sl. 2) i kratera (Tab. 115, sl. 3 i 3a).1772 u sličnom kontek- 142, figs. 10 and 11) and makhaira (plate 138, fig. 4) were
stu treba promatrati i nalaze grčke provenijencije pronađene found at Čarakovo near prijedor in western bosnia. At donja
na obližnjem lokalitetu Ribić, na kome su pronađeni kantarosi dolina,1776 also in western bosnia, a great diversity of artefacts
(Tab. 116, sl. 1 i 1a) i olpe (Tab. 117, sl. 3), ali i metalni nalazi have been found including those that can be seen in the con-
oružja poput ksifosa (Tab. 137, sl. 1), mahajri (Tab. 137, sl. 3, text the Greco-Hellenistic world: makhairai (plate 137, figs.
4, 5, 6, 7 i 8, Tab. 138, sl. 8 i 9), te vojne zaštitne opreme, kne- 11, 12 and 13), umbones (plate 140, figs. 1, 2 and 3, plate 141,
mide (139, sl. 4 i 5). prostoru zapadne bosne pripadaju i nalazi figs. 1, 2 and 3), Illyrio-Greek helmets (plate 142, figs. 2, 3),
ilirsko-grčkih kaciga (Tab. 142, sl. 10 i 11) i mahajri (Tab. 138, bronze vessels (plate 145, fig. 1, plate 146, fig. 7), omega pins
sl. 4) pronađeni na lokalitetu Čarakovo kod prijedora. Istom (plate 161, figs. 4) and Štrpci type fibulae (plate 163, fig. 8).
širem području pripada i lokalitet donja dolina,1773 gdje je To these may be added the Greek knemidos found in Sanski
među vrlo raznovrsnim materijalom potvrđen i onaj koji se most (plate 139, figs. 4 and 5).
može promatrati kroz prizmu grčkohelenističkog svijeta. Ri- This is the place to recall the syncretism and intermingling
ječ je o mahajrama (Tab. 137, sl. 11, 12 i 13), umbima (Tab. of similar cult communities, which however remain difficult
140, sl. 1, 2 i 3, Tab. 141, sl. 1, 2 i 3), ilirsko-grčkim kacigama to prove.1777 For example, the danubian-central european so-
(Tab. 142, sl. 2, 3), bronzanom posuđu (Tab. 145, sl. 1, Tab. lar cult largely corresponds to that of Greek Apollo,1778 and
146, sl. 7), omega ukosnicama–iglama (Tab. 161, sl. 4) i fibu- the local deity bind in the bosnian Krajina is the equivalent
lama tipa „Štrpci“ (Tab. 163, sl. 8). Sličnim nalazima metalnog of poseidon.1779 There are many Iapodian images of a horse
karaktera možemo pridodati i grčke knemide pronađene na on pectorals, clasps and belt plaques which may also equate
prostoru Sanskog mosta (Tab. 139, sl 4 i 5). to Greek mythology, since it was poseidon who created the
Na ovom mjestu treba podsjetiti i na još uvijek teško do- horse.1780 The figure of an ithyphallic warrior with horse pro-
kazive procese sinkretizma i međusobnog prožimanja slič- toma on a metal fitting from Jezerine may also be seen in
nih kultnih zajednica.1774 Tako naprimjer, podunavsko-sred- another analogously similar context. Though schematised,
njoevropski solarni kult u velikoj mjeri odgovara grčkom the image shows a warrior wearing a Greek helmet with a
long, narrow plume. This links the warrior to bronze figurines
found at picentum as well as with numerous scenes on Greek
1769
d. Sergejevski 1950, 58.
1770
Analizom broja pronađenih figuralnih objekata može se konstatirati b. Raunig 2004, 147.
primjetno mali broj direktno importovanih predmeta, dok su tipično 1774
b. Raunig 2004, 34.
autohtone predstave dominantne. b. Raunig 2004, 147. 1775
m. Katić 2002, 428-431.
1771
b. Raunig 2004, 34. 1776
For the Iron Age cultural group in donja dolina see R.vasić 1973,
1772
m. Katić 2002, 428-431. 86-90.
1773
o kulturnoj grupi željeznog doba u donjoj dolini vidi R.vasić 1973, 1777
much the same is true of the indigenous cults on the island of Korčula
86-90. being equated with Greek cults. b. Kuntić – makvić 2001, 169-181.
1774
Slična situacija je i sa autohtonim kultovima i njihovom izjednačavan- 1778
b. Raunig 2004, 89.
ju sa grčkim kultovima na otoku Korčuli. b. Kuntić – makvić 2001, 1779
b. Raunig 2004, 96 and 113.
169-181. 1780
b. Raunig 2004, 112-113.

187
ADNAN BUSULADŽIĆ

Apolonu,1775 a lokalno božanstvo bind, na području bosanske black-figure vases.1781 In the case of the Iapodian region,
Krajine je ekvivalent posjedonu.1776 brojne su i japodske pred- though it is extremely difficult to tell them apart, one should
stave konja na različitim pektoralima, privjescima, pojasnim not overlook the difference between direct Greek influenc-
pločicama, a što se također može staviti u korelaciju sa grč- es and “Greek impulses” on the indigenous Iapodian culture,
kom mitologijom, jer je upravo posejdon stvorio konja.1777 u present through a variety of archaeological finds.1782
analoški sličnom kontekstu može se promatrati i figura itifa- From the perspective of an analysis of Greek influences on
ličnog ratnika na okovu sa konjskim protomima sa lokalite- the territory of present-day bosnia and Herzegovina, particu-
ta Jezerine. Iako dosta shematiziran, vidi se prikaz ratnika sa lar attention is due to the grave finds at Gradac near Neum,
grčkim šljemom sa tankom i izduženom perjanicom. Scena barely in the hinterland of the sea coast, where two wheel-
ovog ratnika povezuje ga sa brončanim figurinama nađenim made potsherds were found, of the standard pottery typical of
na prostoru picentuma, ali i brojnim predstavama na grčkim Greco-Hellenistic influence in Herzegovina. These potsherds
crnofiguralnim vazama.1778 Kada je japodski prostor u pitanju, were from fine wheel-made pottery of Gnathia type, dating
iako je iznimno teško sa sigurnošću razlučiti, ipak treba imati from the 3rd and 2nd century bce, (plate 130, figs. 3 and 4).
na umu razliku između grčkih direktnih utjecaja i „grčkih im- A kotyle (plate 113, fig. 2) of the same type of pottery, also
pulsa“ na japodsku autohtonu kulturu, koja je prisutna kroz came from this site. close analogies may be found in southern
različite arheološke pronalaske.1779 Italy.1783 bronze cypriot type pins (plate 155, figs. 1 and 2)
Iz ugla analize grčkih utjecaja na prostor današnje bosne i and double m-type pins (plate 156, figs. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8,
Hercegovine posebno mjesto treba posvetiti grobnim nalazi- 9 and plate 159, figs. 3-13) belonging to the Greek cultur-
ma lokaliteta Gradac kod Neuma. Na ovom mjestu koje pred- al sphere were also find at this site. The popularity of double
stavlja samo zaleđe morske obale pronađena su dva ulomka pins of various shapes is also attested in the Greek-influenced
keramike rađene na lončarskom kolu. ova dva ulomka pred- “Trebenište” type.1784 These pins, originally of Greek prove-
stavljaju standardnu lončarsku proizvodnju karakterističnu za nance, became very popular and were used in quantities over a
grčkohelenistički utjecaj na prostor Hercegovine. Riječ je o wide region extending as far as this site of ours.1785
finijoj keramici „Gnathia“ tipa, izrađenoj na lončarskom kolu, Items of jewellery from this site are of particular impor-
koja se stavlja u vremenski okvir III i II stoljeća stare ere (Tab. tance, above all no fewer than 17 silver fibulae of Štrpci type
130, sl. 3 i 4). Na tom lokalitetu pronađena je i posuda tipa with several knobs on the bow (plate 164 and plate 165).
kotile od iste vrste keramike (Tab. 113, sl. 2). bliske analogije Štrpci type fibulae from this site display certain regional fea-
mogu se konstatirati i na području južne Italije.1780 Sa ovog lo- tures,1786 though this does not mean there were no evident
kaliteta grčkom kulturološkom krugu pripadaju i nalazi bron- direct or indirect Greek influence and trends. Here too a
zanih igala „ciparskog tipa“ (Tab. 155, sl. 1 i 2) i dvokrakih quantity of artefacts were found revealing other as well as in-
igala „m“ tipa (Tab. 156, sl. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i Tab. 159, digenous influences and origins, the urn-field culture and the
sl. 3-13). popularnost upotrebe dvokrakih igala različitih for- liburno-Iapodian culture.1787 Given its location and its prox-
mi potvrđuju grčki utjecaj i na tipu „Trebenište“.1781 ove igle, imity to the shore, this region was influenced by Greek culture
izvorno grčke proizvodnje, postaju vrlo omiljene i masovno over a long, interrupted period, with particular contacts in the
korištene na širokom teritoriju čiji areal dopire i do ovog na- Hellenistic period.1788
šeg lokaliteta.1782 Analysis of the archaeological artefacts found at the mul-
ti-stratum site of doljani-dubine in Čapljina municipality,
1775
b. Raunig 2004, 89.
1776
b. Raunig 2004, 96 i 113. 1781
b. Raunig 2004, 121.
1777
b. Raunig 2004, 112-113. 1782
b. Raunig 2004, 149-151.
1778
b. Raunig 2004, 121. 1783
b. marijan 1989, 42.
1779
b. Raunig 2004, 149-151. 1784
Quantities of artefacts were found at Trebenište that may safely deter-
1780
b. marijan 1989, 42. mined as Greek imports: masks, arm-guards, hydriai, kantharoi, oino-
1781
Na lokalitetu Trebenište pronađen je veliki broj predmeta koji se sig- choai, jugs and lekythoi. J. Korošec 1953, 95.
urno determiniraju kao grčki import. Riječ je o maskama, rukavicama, 1785
b. marijan 1989, 42.
hidrijama, kantarosima, oinohoama, krčazima, lekitosima. J. Korošec 1786
b. marijan 1989, 43-44.
1953, 95. 1787
b. marijan 1989, 36-40.
1782
b. marijan 1989, 42. 1788
b. marijan 1989, 36.

188
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

posebno značajnoj grupi pripadaju predmeti nakita sa ovog reveals that it was occupied from the bronze Age to mediaeval
lokaliteta. u prvom redu riječ je o srebrenim fibulama tipa times.1789 Among these artefacts, our attention was drawn to
Štrpci sa više proširenja na luku, njih čak 17 komada (Tab. 164 Hellenistic potsherds of Gnathia type (plate 130, figs. 1 and
i Tab. 165). Fibule tipa „Štrpci“ sa ovoga lokaliteta pokazuju 2) and pottery appliqué of a lion’s head (plate 135, fig. 2).1790
izvjesne uže regionalne karakteristike,1783 pri tome ne ospora- The Greek presence at this site is further attested by finds of
vajući grčke utjecaje i trendove koji su očito bili evidentni na pottery probably of Aegean origin (plate 135, figs. 3a and 3b).
direktan ili indirektan način. Na ovom lokalitetu pronađen je i These objects undoubtedly date from the Iron Age and the
značajan broj predmeta koji se mogu definirati i kao predmeti settlement of this fertile area, and reflect contacts with the
koji pripadaju drugim, ali i domaćim utjecajima i porijeklu, Greek world, in particular nearby Greek colonies and, specif-
kulturi žarnih polja i liburnsko-japodskoj kulturnoj sredini.1784 ically, with trading points in Narona from which Greek im-
I pored ovog, zbog svog položaja i blizine obale, ova regija je ports reached the interior.
bila pod dugovremenim i konstantnim utjecajima grčke kul- most of the pottery from Herzegovina is from the pre-Hel-
ture sa naglašenim kontaktima u helenističkom razdoblju.1785 lenistic and Hellenistic periods. earlier forms may be directly
višeslojni lokalitet doljani – dubine u općini Čapljina, associated with Greek southern Italic production. As a result
na temelju analize pronađenog pokretnog arheološkog mate- of corinthian power in the 7th and 6th centuries bce, co-
rijala bio je naseljen od bronzanog do srednjovjekovnog peri- rinthian pottery became dominant (plate 132, fig. 7), which
oda.1786 među pronađenim predmetima našu pažnju privukli led to numerous imitations appearing in southern Italy.
su ulomci helenističke keramike tipa „Gnathia“ (Tab. 130, sl. other pottery of Greek character, along with Gnathia pot-
1 i 2) i keramička aplika sa prikazom lavlje glave (Tab. 135, sl. tery, includes Ionian (plate 134, figs. 1 and 2), Attic (plate 132,
2).1787 Grčko prisustvo na ovom lokalitetu upotpunjuje i na- fig. 8), and, as already noted in a different context, black-figure
laz keramike za koju se može pretpostaviti egejsko porijeklo pottery (plate 126, figs. 1-4).
(Tab. 135, sl. 3a i 3b). ovi predmeti se svakako moraju staviti In these complex economic, production and trade relations,
u korelaciju sa periodom željeznog doba i naseljenosti ovog Greco-Hellenistic wares spread along a number of routes.
plodnog područja, te kontakata sa grčkim svijetom, primarno one ran north along the Albano-Adriatic coast and into the
sa obližnjim grčkim kolonijama, ali u konkretnom slučaju i Illyrian hinterland. other Greek cultural influences resulted
sa trgovačkim tačkama na području Narone, odakle je grčki from communications with southern and central Italy and the
import išao u dubinu teritorije. Greeks living there. even other influences that may be as-
većina keramičkog materijala sa prostora Hercegovine sumed to have come from the northern Apennines, or could
pripada predhelenističkom i helenističkom razdoblju. Stariji even have been etruscan, were often of the Greek style, taken
oblici se mogu staviti u najdirektniju korelaciju sa grčkom juž- from the indigenous population in the Apennines who had
noitalskom proizvodnjom. zahvaljujući moći Korinta u vII i come into contact with Greek colonies in the Apennine pen-
vI stoljeću stare ere, korintska keramika postaje dominantna insula, so that such wares may be identified as indirectly Gre-
(Tab. 132, sl. 7), iz čega su proisticale mnogobrojne imitacije co-Hellenistic.1791 by way of example, metal situlae and their
na prostoru južne Italije. scenes in relief reached the etruscans by way of the Greek
Kada govorimo o vrstama keramike koja se može pripisa- orientalising style and was spread by them to the northern
ti grčkom karakteru, pored gnathie, treba spomenuti i nalaze Adriatic and all the way to the southern Alps.1792
jonske (Tab. 134, sl. 1 i 2), atičke (Tab. 132, sl. 8), ali i u dru- Narona and the Neretva valley became the first point of
gom kontekstu već spominjane, crnofiguralne keramike (Tab. origin for the spread of Greek, Greco-Italic and Hellenistic
126, sl. 1-4). wares into the hinterland. After the foundation of Greek col-
u ovim ekonomskim, proizvodnim i trgovačkim složenim onies on islands such as vis, Hvar and Korčula, links with
procesima pravci prodiranja grčkohelenističke robe išli su iz southern Italy deepened, and trade contacts and the exchange

1783
b. marijan 1989, 43-44. 1789
S. vasilj 2012,113.
1784
b. marijan 1989, 36-40. 1790
S. vasilj 2012, 123, 126 and 127.
1785
b. marijan 1989, 36. 1791
See the map of Greek influences that reached the territory of pres-
1786
S. vasilj 2012,113. ent-day bosnia and Herzegovina.
1787
S. vasilj 2012, 123, 126 i 127. 1792
b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 130-131.

189
ADNAN BUSULADŽIĆ

nekoliko pravca. Jedan pravac je išao putem albansko-jadran- of goods intensified. From then on ošanići near Stolac and
ske obale, prema sjeverozapadu i unutrašnjosti ilirskih zema- many other settlements, such as prenj near Stolac and Gradac
lja. drugi pravac širenja grčkog kulturnog utjecaja odvijao se near Neum, became open to Greek influences while retaining
uspostavljanjem komunikacije sa južnom i središnjom Itali- their rich indigenous culture. The area gravitating towards the
jom i tamošnjim Grcima. I u slučajevima kada se može pret- Neretva river valley became the periphery of the cosmopolitan
postaviti da su utjecaji dolazili sa sjevera Apenina, ili čak da Hellenistic culture.1793
su etrurski, vrlo često je riječ o grčkom stilu, koji je preuzet od Glasinac near Rogatice is an important area where Greek
domaće populacije na Apeninima, koja je dolazila u kontakt influence has been identified.1794 Several sites have been exca-
sa grčkim kolonijama na Apeninskom poluostrvu, pa se i ti vated in the Glasinac plain, among them Ilijak, osovo, Rusa-
predmeti ponovo mogu okarakterizirati indirektno kao grčko- novići, Sjeversko, vrlazje, Rudine, okruglo and Han Glasinac,
helenistički.1788 Takav primjer ilustriraju metalne posude situle where a significant number of artefacts have been found that
i njihovi reljefni prikazi, koji su preko grčkog orijentaliziraju- attest to direct contacts between the indigenous Illyrian pop-
ćeg stila doprli do etruščana, a koji su ih proširili na sjeverni ulation and the ancient Greeks.1795 Among them are pottery
Jadran, sve do južnih Alpa.1789 vessels (plate 108, figs. 1, 2, 2a, 3, plate 118, fig. 2, catalogue
dolina Neretve i već spomenuti prostor Narone postaju no. 732, plate 132, fig. 8, plate 133, figs. 2-6, catalogue nos.
polazna osnova za širenje grčke, grčko-italske i helenističke 760-772, plate 134, 1, 2 and 3); metal artefacts of various
robe u unutrašnjost. Nakon osnivanja grčkih kolonija na oto- types such as defensive military equipment (plate 139, 1, 2,
cima poput visa, Hvara i Korčule, veze sa prostorom južne 3, plate 141, fig. 4, plate 143, figs. 22, 23, plate 144, fig. 7),
Italije dodatno se produbljuju, te se i trgovački kontakti i raz- vessels (plate 145, figs. 2, 3, 5 and 7, plate 146, figs. 1, 1b and
mjena dobara intenziviraju. od toga doba ošanići kod Stoca 1c, 2, 3, 4, 5, 6 and 8), jewellery – rings and pins (plate 147,
i mnogobrojna naselja poput prenja kod Stoca i Graca kod figs. 2, 3, plate 149, fig. 7, plate 155, fig. 4, plate 157, figs. 17
Neuma postaju prostor otvoren za širenje grčkih utjecaja, pri and 18, plate 158, figs. 2, 12, 13 and 14, plate 159, figs. 2 and
tome zadržavajući i bogatu autohtonu kulturu. prostor koji je 14, plate 160, figs. 11 and 12, plate 161, figs. 3, 9 and 10), and
gravitirao dolini rijeke Neretve postaje periferija kosmopolit- Štrpci type fibulae (plate 162, figs. 1-6, 9, plate 163, fig. 1),
ske helenističke kulture.1790 pointing to direct Greek production or Greek influence on
značajan prostor na kome su konstatirani grčki utjecaji je locally-made wares. Among the most recent archaeological
područje Glasinca kod Rogatice.1791 Na Glasinačkom polju discoveries leading to this conclusion is a substantial armband
istražen je veći broj lokaliteta, poput Ilijaka, osova, Rusanovi- from the Glasinac region (plate 148, figs. 7a, b and c).1796
ća, Sjeverskog, vrlazja, Rudina, okruglo, Han Glasinca i dru- Štrpci near višegrad is an important site in eastern bos-
gih, gdje je pronađen značajan broj predmeta koji potvrđuju nia attesting to contact between the ancient Greeks and the
neposredne kontakte domaćeg ilirskog stanovništva i antičkih indigenous Illyrian population. Štrpci fibulae (plate 162, figs.
Grka.1792 Na području Glasinca su zastupljene keramičke po- 7, 7a, 8 and 8a, plate 163, figs. 3, 4) are among the more sig-
sude (Tab. 108, sl. 1, 2, 2a, 3, Tab. 118, sl. 2, kataloški broj 732, nificant artefacts confirming these contacts.1797
Tab. 132, sl. 8, Tab. 133, sl. 2-6, kataloški broj 760-772, Tab. vranjevo selo near Neum is a very important recent site for
134, 1, 2 i 3). Također su pronađeni i metalni predmeti različi- pottery. various vessels were found here, mainly deep plates
te tipologije poput vojne defanzivne opreme (Tab. 139, 1, 2, 3, with a foot and handles, oinochoai and kylices (plate 114, figs.
Tab. 141, sl. 4, Tab. 143, sl. 22, 23, Tab. 144, sl. 7), posuđa (Tab. 5, 10, plate 119, figs. 1-8, plate 125, fig. 6), the typical forms
145, sl. 2, 3, 5 i 7, Tab. 146, sl. 1, 1b i 1c, 2, 3, 4, 5, 6 i 8), nakita i of which may also be placed in the Greco-Hellenistic cultural
nakitne opreme – prstenova, ukosnica-igala (Tab. 147, sl. 2, 3, sphere. Finds of Illyrio-Greek helmets (plate 144, figs. 5 and
Tab. 149, sl. 7, Tab. 155, sl. 4, Tab. 157, sl. 17 i 18, Tab. 158, sl. 6) and jewellery such as m-type pins (plate 157, figs. 1-16,

1788
vidi kartu grčkih utjecaja koji su dopirali do prostora današnje bosne
i Hercegovine. 1793
b. marijan 1989, 67.
1789
b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 130-131. 1794
For the Glasinac culture see R. vasić 1973, 77-86.
1790
b. marijan 1989, 67. 1795
m. Katić 2002, 430.
1791
o glasinačkoj kulturi R. vasić 1973, 77-86. 1796
z. Kujundžić 2007, 79.
1792
m. Katić 2002, 430. 1797
R. vasić 1985, 121-157.

190
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

2, 12, 13 i 14, Tab. 159, sl. 2 i 14, Tab. 160, sl. 11 i 12, Tab. 161, plate 158, fig. 10)1798 at this site also belong to the same cul-
sl. 3, 9 i 10), fibula tipa „Štrpci“ (Tab. 162, sl. 1-6, 9, Tab. 163, tural context.
sl. 1), koji ukazuju na grčku neposrednu proizvodnju ili grčki The site of Kamenjače near breza, which has yet to be
utjecaj u njihovoj lokalnoj izradi. među najnovije arheološke adequately presented, further corroborates the presence of
predmete koji usmjeravaju na izrečeni zaključak svakako spa- Greco-Hellenistic material in central bosnia and Herzegovi-
da i pronalazak masivne grivne sa glasinačkog područja (Tab. na. Gnathia potsherds have been found there (plate 130, figs.
148, sl. 7a, b i c).1793 5 and 6, plate 131, figs. 1-5), along with metal artefacts of
za prostor istočne bosne važna lokacija koja ukazuje na makhaira type (plate 138, figs. 1, 2 and 3).
kontakte antičkih Grka i domicilnog ilirskog stanovništva debelo brdo near Sarajevo is known not only for its fa-
su Štrpci kod višegrada. Neki od važnijih predmeta koji ne- mous mycenaean potsherd (plate 106, fig. 1), but also for
sumnjivo potvrđuju ove kontakte su svakako „štrbačke fibule“ Greco-Italic potsherds (plate 106, figs. 3 and 4).
(Tab. 162, sl. 7, 7a, 8 i 8a, Tab. 163, sl. 3, 4).1794 A certain number of sites with finds of Greco-Hellenis-
Kada govorimo o keramičkom materijalu, vrlo značajan tic origin have been recorded in scholarly works with a small
noviji lokalitet predstavlja vranjevo selo kod Neuma u kome number of artefacts. Individual finds have been recorded at
su pronađene različite posude, najviše dublji tanjuri sa nogom Halapići near Glamoč (plate 106, fig. 2), and from an un-
i drškama, oinohoa, kiliksi i drugi predmeti (Tab. 114, sl. 5, 10, known nearby site also in Glamoč (plate 137, fig. 2), mahre-
Tab. 119, sl. 1-8, Tab. 125, sl. 6), a čiji tipični oblici se mogu vići near Čajniče (plate 138, fig. 5, plate 161, fig. 5), podastinje
determinirati također u grčkohelenistički kulturni krug. Istom near Kiseljak (plate 143, fig. 18), drinovci (plate 143, fig. 19),
kulturološkom kontekstu ovog lokaliteta možemo pridodati putičevo near Travnik (plate 143, fig. 20), the wider orašje
i nalaze ilirsko-grčkih kaciga (Tab. 144, sl. 5 i 6), te nakitne area (plate 144, fig. 1), Ritešići near doboj (plate 144, fig. 2),
opreme poput ukrasnih igala „m“ tipa (Tab. 157, sl. 1-16, Tab. crvenice near duvno (plate 144, fig. 3) and elsewhere.
158, sl. 10). 1795 In terms of shape, skyphoi are the most numerous in bosnia
do danas nedovoljno prezentiran lokalitet Kamenjača kod and Herzegovina, followed by kotylai, oinochoai, amphorae,
breze dodatno potvrđuje prisustvo grčkohelenističkog mate- unguentaria, hydriai, kylikes, olpai, lagynoi, pythoi, kantharoi,
rijala na prostoru središnjeg dijela bosne i Hercegovine. Na krateres, vases, jugs and pitchers, with pelikai accounting for
ovoj lokaciji pronađeni su ulomci gnathia keramike (Tab. 130, the smallest number, found at vranjevo selo near Neum (plate
sl. 5 i 6, Tab. 131, sl. 1-5), te metalni predmeti tipa mahajri 114, fig. 10).
(Tab. 138, sl. 1, 2 i 3). As regards proven direct or indirect contacts between the
debelo brdo kod Sarajeva, pored glasovitog ulomka mi- indigenous population and the Greeks,1799 it should be noted
kenske keramike (Tab. 106, sl. 1), poznato je i po grčkoital- that certain communities were more closed and less willing to
skim fragmentima keramičkih posuda (Tab. 106, sl. 3 i 4). adopt the Greco-Hellenistic material culture. Among these
Izvjestan broj lokaliteta zabilježen je u stručnoj literaturi were the delmatae, who to a great extent resisted these influ-
sa nalazima grčkohelenističkog porijekla sa manjim brojem ences, as attested by the very few finds that may be ascribed
pronađenih artefakata. Tako su pojedinačni nalazi zabilježeni to the Greco-Hellenistic culture.1800 on the other hand, the
na lokalitetu Halapića kod Glamoča (Tab. 106, sl. 2), kao i sa proven material culture of Iron Age communities in bosnia
nepoznatog pobližeg lokaliteta također u Glamoču (Tab. 137, and Herzegovina and neighbouring regions is evidence of
sl. 2), mahrevićima kod Čajniča (Tab. 138, sl. 5, Tab. 161, sl. both significant indigenous influence and presence1801 as well
5), podastinju kod Kiseljaka (Tab. 143, sl. 18), drinovcima as simultaneous links with the Greek world.1802
(Tab. 143, sl. 19), putičevu kod Travnika (Tab. 143, sl. 20),
širem prostoru orašja (Tab. 144, sl. 1), Ritešićima kod doboja •
(Tab. 144, sl. 2), crvenicama kod duvna (Tab. 144, sl. 3) i
drugim mjestima.
1798
m. blečić Kavur – I. miličević – capek 2011, 31-94.
1799
S. babić 1998.
1793
z. Kujundžić 2007, 79. 1800
A. milošević 2017, 51-52.
1794
R. vasić 1985, 121-157. 1801
R. vasić 1973, 62-92.
1795
m. blečić Kavur – I. miličević – capek 2011, 31-94. 1802
b. Govedarica 2002, 317-328, S. babić 1990, 165-183.

191
ADNAN BUSULADŽIĆ

u odnosu na oblik, na području bosne i Hercegovine ski- There is ample evidence of cultural intermingling and
fosi su najmnogobrojniji. pored njih javljaju se i kotile, oino- probable contacts between the indigenous Illyrians and the
hoe, amfore, unguentariji, hidrije, kiliksi, olpe, leginosi, pitosi, ancient Greeks throughout the balkans,1803 contacts which
kantarosi, krateri, vaze, bokali i vrčevi, dok je broj pelika naj- continued into the Hellenistic period.1804 The complexity of
manji i odnosi se na lokalitet vranjevog sela kod Neuma (Tab. these contacts and the presence of archaeological material of
114, sl. 10). various provenances at the same site are also attested through-
Kada govorimo o dokazanim direktnim ili indirektnim out the balkans. At the Trebenište necropolis near ohrid, for
kontaktima indigenog stanovništva sa Grcima,1796 treba napo- instance, material remains reveal the presence of burials with
menuti i da su neke zajednice bile više zatvorene, te samim tim grave goods of local workmanship and strictly indigenous fea-
manje spremne na preuzimanje grčkohelenističke materijalne tures, accompanied by, and contemporary with, quantities of
kulture. među takve treba ubrojiti delmate koji su se u velikoj imported Greek artefacts. one logical interpretation is that
mjeri suprotstavljali ovim utjecajima, a što se potvrđuje vrlo these reflect the process of differentiation into different social
limitiranim nalazima koji se mogu pripisati grčkohelenističkoj categories, among which the aristocratic class acquired this
kulturi.1797 S druge strane, dokazana materijalna kultura zajed- material from Greece by political and trade means.1805
nica željeznog doba na prostoru današnje bosne i Hercegovine The influence on and intermingling of Greco-Hellenistic
i susjednih prostora, potvrđuje znatan autohtoni utjecaj i prisu- culture with the local population may be observed elsewhere
stvo,1798 ali i istovremene veze sa tadašnjim grčkim svijetom.1799 in the central balkans.1806 one very important site with a
wealth of finds is in Novi pazar, in the Republic of Serbia.1807
• Since this site is relatively close to the Glasinac area in eastern
bosnia, it is likely that Greek influence could have reached the
mnogobrojni su i dokazi koji potvrđuju kulturološku ispre- interior not only from the eastern Adriatic but also via land
pletenost i pretpostavljene kontakte između indigenih Ilira i routes. The archaeological finds from Novi pazar attest to the
antičkih Grka na širem prostoru balkana.1800 ovakvi kontakti penetration of Archaic Greek culture at the turn of the 6th
imali su kontinuitet sve do perioda helenizma.1801 Kompleksna to the 5th century bce.1808 Here some magnificent archae-
isprepletenost odnosa i prisustva arheološkog materijala razli- ological material was found, probably from a ravaged grave
čitih provenijencija na istom lokalitetu potvrđena je i na širim or hoard, consisting of painted Greek vases, imported bronze
prostorima balkana. Tako je na lokalitetu nekropole Trebeni- vessels, and quantities of gold, silver and bronze jewellery,1809
šte u blizini ohrida materijalnim ostacima dokazano prisustvo indubitably belonging to this cultural sphere. during the 530s
ukopa sa prilozima domaće radinosti i strogo autohtonih ele- bce, Greek goods gradually overtook etruscan wares. cru-
menata, zajedno i istovremeno sa mnogobrojnim grčkim im- cial too was the fact that Greek colonies were no longer mere-
portiranim materijalom. Jedno od logičnih tumačenja govori ly trade emporia,1810 but also production centres.1811 Similar
da se radilo o društvenim procesima diferencijacije različitih processes doubtless occurred in the territories of present-day
socijalnih kategorija, u kojima je aristokratski sloj političkim i bosnia and Herzegovina, albeit of lesser intensity.
trgovačkim putem dobijao ovaj materijal sa prostora Grčke.1802 These sites and the artefacts found there belonging to the
I na drugim područjima centralnog balkana mogu se uočiti etruscan, indigenous or other communities, along with si-
utjecaji i prožimanja grčkohelenske kulture sa domaćim stanov- multaneous and parallel influences, indicate that this was a
ništvom.1803 Jedan od vrlo značajnih lokaliteta sa vrlo bogatim very sensitive period. The evolution of analyses of the results
nalazima pripada području Novog pazara u Republici Srbiji.1804
1803
m. Garašanin 1962, 126-130.
1796
S. babić 1998. 1804
m. zotović 1987, 53-54, N. proeva 1991, 185-199.
1797
A. milošević 2017, 51-52. 1805
J. Korošec 1953, 98.
1798
R. vasić 1973, 62-92. 1806
v. Krstić 2005, 191-209.
1799
b. Govedarica 2002, 317-328, S. babić 1990, 165-183. 1807
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969.
1800
m. Garašanin 1962, 126-130. 1808
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, 62.
1801
m. zotović 1987, 53-54, N. proeva 1991, 185-199. 1809
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, 13-37.
1802
J. Korošec 1953, 98. 1810
For Greek emporia see A. möller 2000, 60-71, m. H. Hansen 2006,
1803
v. Krstić 2005, 191-209. 1-41.
1804
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969. 1811
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, 63-64.

192
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kako se radi o nalazištu koje se nalazi razmjerno blizu glasinač- of excavations also reflect changing views. It was found that
kog područja u istočnoj bosni, može se pretpostaviti da su grčki the origins of some artefacts that were believed to originate
utjecaji, osim sa prostora istočne obale Jadrana, prema unutraš- from the Greek ethnic space should in fact be sought in etru-
njosti mogli dolaziti i kopnenim putem. Arheološki nalazi iz ria. Such is the case with finds of metal vessels such as paterae,
Novog pazara potvrđuju penetraciju grčke arhajske kulture na basins and strainers. According to thorough analyses, most of
prelazu iz vI u v stoljeće.1805 u Novom pazaru pronađen je the metal vessel shapes in bosnia and Herzegovina were the
vrlo impozantan arheološki materijal, vjerovatno rastureni grob result of etruscan workshops.1812 Rather fewer, such as phialai
ili ostava, sastavljen od grčke slikane vaze, importovanog bron- and cups, may be defined as Greek imports at our sites.1813
zanog posuđa, mnogobrojnih zlatnih, srebrenih i bronzanih The same is true of the Novi pazar type of fibula, which was
nalaza nakita,1806 koji van svake sumnje pripadaju ovom kultur- thought at first to be of Greek origin, but analysis of the ex-
no-civilizacijskom krugu. u toku tridesetih godina vI stoljeća amples found suggest rather that they were local fibulae.1814
stare ere dolazi do postupnog preuzimanja primata grčke robe The map showing the distribution of this type of fibula, show-
u odnosu na etrursku. bitan momenat pripada i činjenici da ing that it occurs mainly in the central balkans, also supports
grčke kolonije više ne predstavljaju samo trgovačke emporije1807 this conclusion.1815
nego i centre proizvodnje.1808 Slični procesi se van svake sumnje
mogu povezati i s prostorima današnje bosne i Hercegovine, ali
manjeg intenziteta.
Koliko je riječ o vrlo osjetljivom periodu, te paralelnim i
istovremenim utjecajima govori i podatak da su na istim, gore
navedenim lokalitetima, pronađeni i predmeti koji pripadaju
etrurskim, domaćim ili drugim zajednicama. evolucija analiza
rezultata istraživanja govori i o promjeni nekadašnjih stavo-
va. Tako se za neke predmete za koje se mislilo da potječu
sa grčkog etničkog prostora ustanovilo da njihovo porijeklo
ipak treba tražiti na području etrurije. Takve situacije imamo
sa nalazima metalnih posuda poput patera, basena i cjediljki.
prema vrlo utemeljenim analizama veći dio metalnih formi
posuda na prostor bosne i Hercegovine je došao kao rezul-
tat aktivnosti etrurskih radionica.1809 Nešto manji broj takvih
predmeta, poput fiala i pehara, mogu se definirati kao grčki
import na našim lokalitetima.1810 Ista stvar je i sa fibulama tipa
„Novi pazar“, za koji se isprva smatralo da su grčkog porijekla,
da bi se analizama pronađenih primjeraka ipak prije moglo
prikloniti zaključku da je riječ o domaćim fibulama.1811 u pri-
log navedenom zaključku ide i karta rasprostranjenosti ovog
tipa fibula, koja pokazuje primarnu rasprostranjenost u cen-
tralnom dijelu balkana.1812

1805
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, 62.
1806
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, 13-37.
1807
o grčkim emporijama vidi: A. möller 2000, 60-71, m. H. Hansen
2006, 1-41.
1808
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, 63-64.
1809
A. Jašarević 2014, 53-58, 66-67, 73. 1812
A. Jašarević 2014, 53-58, 66-67, 73.
1810
A. Jašarević 2014, 75. 1813
A. Jašarević 2014, 75.
1811
b. Čović 1987, 624-625. 1814
b. Čović 1987, 624-625.
1812
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 41. 1815
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 41.

193
ADNAN BUSULADŽIĆ

Mikenska keramika Mycenaean pottery


(kataloški broj 577, Tab. 106, sl. 1) (catalogue no. 577, Plate 106, fig. 1)

Na području današnje bosne i Hercegovine, na lokalitetu de- The famous potsherd identified as mycenaean was found at
belo brdo kod Sarajeva, pronađen je poznati ulomak keramike debelo brdo near Sarajevo, bosnia and Herzegovina.1816 The
koji se definira kao mikenska keramika.1813 ovaj ulomak pred- potsherd is from the body of a rounded vessel painted with red
stavlja fragmentiranu stijenku oble posude sa crveno oboje- concentric circles on the lower and upper parts.
nim koncentričnim krugovima u donjem i gornjem dijelu. communication and contacts between the mycenaeans
Komunikacije i kontakti mikene sa drugim područjima and other regions are attested by the presence of many ar-
dokazani su prisustvom mnogobrojnih nalaza, diljem medite- tefacts throughout the mediterranean, and especially in the
rana i posebno balkana.1814 ovo se posebno odnosi na prostor balkans,1817 above all the islands of central dalmatia.1818 pres-
otoka srednje dalmacije.1815 Na području istočne obale Jadra- ent-day Albania on the eastern Adriatic coast also stands out,
na, ističe se i prostor današnje Albanije, gdje je na tridesetak with some thirty sites at which quantities of pottery vessels,
lokaliteta pronađeno mnoštvo keramičkih posuda, oružja i weapons and tools have been found. The mycenaean consoli-
oruđa. od druge polovine Xv do ranog XIv stoljeća stare dation and expansion which took place from the latter half of
ere dešavao se proces konsolidacije i mikenske ekspanzije, što the 15th to the early 14th century bce clearly had an impact
je očito imalo utjecaja čak i na prostor današnje Albanije.1816 on Albania.1819 In that context, our mycenaean potsherd found
u tom kontekstu se i naš ulomak mikenske keramike nađen in Sarajevo may be seen as the furthest known point to which
na prostoru Sarajeva može tumačiti kao do sada najudalje- mycenaean influence penetrated. mycenaean potsherds very
nija tačka dopiranja mikenskih utjecaja. vrlo slični ulomci similar to our has been found at Škrip in croatia.1820
našoj mikenskoj keramici pronađeni su na lokalitetu Škrip u
Hrvatskoj.1817

1813
J. A. Sakellarakis – z. marić 1975, 153-165. 1816
J. A. Sakellarakis – z. marić 1975, 153-165.
1814
K. Kaza-papageorgiou – e. Kardamaki 2018, 1-59. 1817
K. Kaza-papageorgiou – e. Kardamaki 2018, 1-59.
1815
v. Gaffney – S. Čače – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović – K. and 1818
v. Gaffney – S. Čače – b. Kirigin – p. leach – N. vujinović – K. and
d. wardle 2001, 137-156. d. wardle 2001, 137-156.
1816
l. bejko 2002, 9-24. 1819
l. bejko 2002, 9-24.
1817
b. Kirigin 2006, 18-19. 1820
b. Kirigin 2006, 18-19.

194
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Grčke svjetiljke Greek lamps


(kataloški broj 540 i 542, (catalogue nos. 540 and 542,
Tab. 101, sl. 4 i 6) Plate 101, figs. 4 and 6)

I pored činjenice da se na prostoru naše zemlje u pojedinim Though a number of collections in our country possess lamps
zbirkama čuva izvjestan broj svjetiljki koje ulaze u ovu tipološ- of this type, most of them were acquired by gift or purchase,
ku odrednicu, najveći broj je dospio putem poklona i otkupa, a having been found outside bosnia and Herzegovina. only two
pronađeni su van bosne i Hercegovine. Samo se u dva slučaja may safely be said to have been found at ošanići near Stol-
može sa sigurnošću konstatirati da su pronađeni na lokalitetu ac.1821 These display all the characteristic features that identify
ošanića kod Stoca.1818 ovi primjerci pokazuju sve karakteri- them as this type. Given the large numbers of other artefacts,
stične elemente koji ih determiniraju u ovaj tip. Komparirajući amphorae, jewellery, equipment, moulds and coins that have
sa velikim brojem drugih pokretnih predmeta, amfora, nakita, been found at ošanići, together with the monumental archi-
opreme, kalupa, kovanica koji su pronađeni na lokalitetu oša- tecture that indisputably reveals Greek influence, these two
nići, te monumentalne arhitekture koja nedvojbeno ukazuje lamps clearly belong to the same cultural context (plate 101,
na grčki utjecaj i spomenuta dva primjerka svjetiljki ulaze u fig. 4 and 6).1822
isti kulturološki kontekst (Tab. 101, sl. 4 i 6).1819

1818
za pretpostaviti je da i neki primjerci koji se čuvaju u franjevačkim 1821
It is possible that some of the examples in the Franciscan monasteries
samostanima u visokom i Kreševu mogu biti domaćeg porijekla. in visoko and Kreševo could be of local origin, but unfortunately there
Nažalost, nepostojanje pouzdanih informacija ne ostavljan prostor za is no reliable information to corroborate this. A. busuladžić 2007, 27-
sigurnu tvrdnju. A. busuladžić 2007, 27-31, A. busuladžić 2014, 128. 31, A. busuladžić 2014, 128.
1819
A. busuladžić 2007, 104. 1822
A. busuladžić 2007, 104.

195
ADNAN BUSULADŽIĆ

Helenistička reljefna ili Hellenistic reliefs or


„megarska” keramika “Megarian” pottery
(kataloški broj 581 – 585, Tab. 107) (catalogue no. 581 – 585, Plate 107)

u antičkoj zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine se The antiquities collection of the National museum of bosnia
nalazi i nekoliko ulomaka helenističke reljefne keramike (Tab. and Herzegovina includes a number of potsherds of Hellen-
107), koja je pronađena na lokalitetu Narone (Tab. 107, sl. 1 istic reliefs (plate 107), found at Narona (plate 107, figs. 1
i 2),1820 ali i drugim lokalitetima, poput Rodosa (Tab. 107, sl. and 2)1823 and elsewhere, such as Rhodes (plate 107, figs. 3
3 i 4) i doljana kod Čapljine (Tab. 107, sl. 5) u bosni i Her- and 4) and doljani near Čapljina (plate 107, fig. 5) in bosnia
cegovini. ova vrsta keramike poznata je u stručnoj literatu- and Herzegovina. This type of pottery is known in scholarly
ri po dva termina, od kojih jedan ne odražava stvarno stanje literature by two terms, one of which, megarian pottery,1824
– megarska keramika,1821 te drugi opisni naziv – helenistička does not reflect its true nature, while the other, Hellenistic
reljefna keramika,1822 koji uz različite dvojbe ipak bliže opisuje relief pottery,1825 more closely describes its basic character-
osnovne karakteristike ove vrste posuđa. osnovna karakteri- istics, albeit with certain reservations. made in moulds with
stika ove keramike je izrada u kalupima sa reljefnim dekora- decorative details in relief,1826 it was invented by Athenian
tivnim detaljima.1823 predstavlja izum atenskih lončara,1824 a potters,1827 who designed it to imitate elaborately decorated
datira se u period III stoljeća stare ere.1825 ova reljefna kera- metal vessels,1828 and dates from the 3rd century bce.1829 It
mika predstavljala je imitaciju bogato dekoriranih metalnih was made not only in Athens,1830 but also in corinth1831 and
primjeraka,1826 a središta proizvodnje su bila u Ateni,1827 Ko- other centres in ancient Greece.1832 After the decline of pro-
rintu1828 i drugim centrima antičke Grčke.1829 Nakon propasti duction in mainland Greece, it spread to the Greek islands, as
proizvodnje u kontinentalnoj Grčkoj, njena proizvodnja se well as to Albania,1833 Italy,1834 the island of Issa1835 and Asia
širi ka grčkim otocima, ali i prostoru Albanije,1830 Italije,1831 minor.1836 Arretine ware, better known as terra sigillata,1837 was
otoka Ise1832 i male Azije.1833 Sredinom I stoljeća stare ere na first made in Italy in the 1st century bce, as the equivalent

1823
Though this archaeological material was not found in bosnia and
1820
Iako nije riječ o arheološkom materijalu pronađenom na tlu bosne i Herzegovina, Narona cannot be considered separately from the local
Hercegovine, lokalitet Narone se ne može promatrati izdvojeno od context, and it is therefore treated as “local.”
domaćeg konteksta, te je ovaj materijal tretiran kao „domaći“. 1824
S. I. Rotroff 1982, 2-3, R. m. cook 2005, 204-205.
1821
S. I. Rotroff 1982, 2-3, R. m. cook 2005, 204-205. 1825
z. brusić 1999, 4.
1822
z. brusić 1999, 4. 1826
b. Kirigin 1986, 29, fig. 136.
1823
b. Kirigin 1986, 29, sl. 136. 1827
J. bouzek et all 1974, 14.
1824
J. bouzek et all 1974, 14. 1828
N. Čondić – m. vuković 2017, 62.
1825
S. I. Rotroff 1982, 6-13. 1829
S. I. Rotroff 1982, 6-13.
1826
N. Čondić – m. vuković 2017, 62. 1830
I. Kamenjarin 2014, 132.
1827
I. Kamenjarin 2014, 132. 1831
G. R. edwards 1975, 151-185.
1828
G. R. edwards 1975, 151-185. 1832
J. bouzek et all 1974, 14.
1829
J. bouzek et all 1974, 14. 1833
H. Hidri 1988, 75-87.
1830
H. Hidri 1988, 75-87. 1834
p. puppo 1995, 147-167.
1831
p. puppo 1995, 147-167. 1835
b. Kirigin 1986, 29, fig. 136, b. Čargo 2018, 80.
1832
b. Kirigin 1986, 29, sl. 136, b. Čargo 2018, 80. 1836
J. bouzek 2005, 55-60, I. Kamenjarin 2014, 132.
1833
J. bouzek 2005, 55-60, I. Kamenjarin 2014, 132. 1837
R. m. cook 2005, 205.

196
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

tlu Italije nastaje aretinska keramika, poznatija kao terra sigi- of Hellenistic relief pottery.1838 Arretine ware was made in the
llata,1834 upravo kao ekvivalent helenističkoj reljefnoj kerami- form of krateres and drinking vessels.1839 This relief pottery
ci.1835 ova vrsta keramike se javlja u oblicima kratera i posuda too was made in moulds,1840 which implies that it was pro-
za konzumaciju pića.1836 Reljefna keramika je rađena u kalu- duced in very large quantities.1841 This is supported by the fact
pima,1837 što je direktno podrazumijevalo masovnu proizvod- that it was a relatively common archaeological find through-
nju.1838 u prilog ovome ide i činjenica da je ova vrsta keramike out the ancient world. many have been found on delos,1842 in
bila razmjerno čest arheološki nalaz diljem antičkog svijeta. the Agora,1843 and at a number of sites in the eastern Adriatic:
Tako su posude koje se mogu klasificirati u ovu kategoriju Hvar, Resnik, Salona, Trogir, ploča, Istria, liburnia, Nesac-
ponađene diljem antičkog svijeta. veći broj je pronađen na tium, pelješac,1844 zadar, vis1845 and elsewhere.
delosu,1839 Agori,1840 nizu lokaliteta na istočnoj obali Jadrana, Arretine ware displays a wide range of decoration. decora-
poput Hvara, Resnika, Salone, Trogira, ploče, Istre, liburnije, tive motifs such as theatre masks, shells, acanthus leaves, ferns,
Nezakcija, pelješca,1841 zadra, visa1842 i drugih lokaliteta. stylised flowers, arrows, grape vines, garlands, lotus petals, ivy,
dekoracije ove vrste keramike su dosta intenzivno rađene. rosettes, palmettes, ovule and other floral designs. others have
Tako je do danas pronađen veći broj dekorativnih prikaza u been found with a recumbent S motif, animals such as dol-
formi teatarskih maski, školjki, akantovog lišća, paprati, sti- phins, bull’s heads and serpents, as well as human figures,1846
liziranih cvjetova, motiva strijele i vinove loze, girlandi, latica as on our two examples (plate 107, figs. 3 and 4).
lotosa, bršljana, rozeta, palmeta, uvulus i drugih floralnih pri- The production and use of this type of pottery dates from
kaza. pored ovih, zabilježeni su i slučajevi prikaza položenog the 3rd to the 1st century bce.1847
S motiva, motiva životinja, poput delfina, bikove glave, zmija, our examples display some of the characteristic features
ali i ljudskih predstava,1843 kakva su i naša dva primjerka (Tab. that define them as Hellenistic relief pottery made in a mould.
107, sl. 3 i 4). Some potsherds bear relief floral decoration, and surviving
datacijski okvir proizvodnje i korištenja se precizira u pe- pieces indicate that they were probably from a drinking cups.
riod od III do I stoljeća stare ere.1844 pottery of this type at Narona (plate 107, figs. 1 and 2)
Naši primjerci upravo pokazuju neke karakteristične ele- points to the known fact that even before it was fully part of
mente koji ih definiraju kao tip helenističke reljefne keramike Roman society, Narona was an important trading centre for
rađene u kalupu. Naime, primjerci fragmenata pokazuju re- Greek colonists.
ljefnu floralnu dekoraciju, a sačuvani fragmenti ukazuju da je
najvjerovatnije riječ o posudi – čaši za piće.
Keramika ovog tipa na lokalitetu Narone (Tab. 107, sl. 1 i
2) ukazuje na poznatu činjenicu da je Narona prije potpunog
etabliranja u rimsko društvo bila važno središte – trgovište
grčkih kolonista.

1834
R. m. cook 2005, 205.
1835
I. Kamenjarin 2014, 132, J. bouzek 2005, 56. 1838
I. Kamenjarin 2014, 132, J. bouzek 2005, 56.
1836
z. brusić 1988, 30. 1839
z. brusić 1988, 30.
1837
N. Čondić – m. vuković 2017, 62. 1840
N. Čondić – m. vuković 2017, 62.
1838
S. I. Rotroff 1982, 4-5. 1841
S. I. Rotroff 1982, 4-5.
1839
A. laumonier 1978, 5147. 1842
A. laumonier 1978, 5147.
1840
S. I. Rotroff 1982, T. 14-43. 1843
S. I. Rotroff 1982, T. 14-43.
1841
I. Kamenjarin 2014, 136. 1844
I. Kamenjarin 2014, 136.
1842
N. Čondić – m. vuković 2017, 62, b. Kirigin 1986, 38, sl. 274. 1845
N. Čondić – m. vuković 2017, 62, b. Kirigin 1986, 38, fig. 274.
1843
J. bouzek et all 1974, 17-49, I. Kamenjarin 2014, 134-135. 1846
J. bouzek et al 1974, 17-49, I. Kamenjarin 2014, 134-135.
1844
I. Kamenjarin 2014, 133. 1847
I. Kamenjarin 2014, 133.

197
ADNAN BUSULADŽIĆ

Grčka keramika Greek pottery


sa prostora Apenina from the Apennines
(kataloški broj 578, 579 i 580, (catalogue nos. 578, 579 and 580,
Tab. 106, sl. 2, 3 i 4) Plate 106, figs. 2, 3 and 4)

Na prostoru današnje bosne i Hercegovine, pronađeno je i A number of potsherds found in bosnia and Herzegovina
nekoliko ulomaka keramike koji se sa velikom vjerovatnoćom very likely fall within this category. Following the Greek col-
mogu definirati u ovu kategoriju. Naime, nakon grčke kolo- onisation of the wider mediterranean and Adriatic regions,
nizacije širokih područja Sredozemlja i Jadrana, značajan broj a significant number of Greek colonies were formed in the
grčkih kolonija je formiran i na prostoru Apenina. Na navede- Apennine region, where Greek customs continued to be ob-
nim lokacijama nastavljen je intenzivan život po grčkim uzu- served. This included the production of and trade in pottery,
sima. ova tvrdnja je podrazumijevala i keramičku proizvodnju of which our finds are the result (plate 106, figs. 2, 3 and 4).
i trgovinu, čiji rezultat predstavljaju i naši nalazi (Tab. 106, sl.
2, 3 i 4).

198
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Gnathia Gnathia
(kataloški broj 598-633, 634-637, 651, 652, (catalogue nos. 598-633, 634-637, 651, 652, 707,
707, 708, 712, 714 – 717, 735 – 745, Tab. 110, 708, 712, 714-717, 735-745, Plate 110, Plate 111,
Tab. 111, Tab. 112, Tab. 113, Tab. 115, sl. 3 i 3a, Plate 112, Plate 113, Plate 115, figs. 3 and 3a, Plate
Tab. 116, sl. 1 i 1a, Tab. 125, sl. 2, 3, 7, 9, 10, 11 i 116, figs. 1 and 1a, Plate 125, figs. 2, 3, 7, 9, 10, 11
12, Tab. 130 i Tab. 131, sl. 1-4) and 12, Plate 130 and Plate 131, figs. 1-4)

Jedna od značajnijih vrsta nalaza pronađenih na nekim od Gnathia pottery is among the most important types of arte-
lokaliteta u bosni i Hercegovini, a koji potvrđuju kontakte fact found at sites in bosnia and Herzegovina which attest
grčkohelenističkih, primarno južnoitalskih kolonija sa prosto- to contacts with the Greco-Hellenistic, mainly southern Ital-
rom istočne obale Jadrana1845 ali i unutrašnjosti, je keramika ic colonies of the eastern Adriatic1848 as well as the hinter-
Gnathia.1846 To je vrsta helenističke keramike koja oblicima land.1849 Gnathia is a type of Hellenistic pottery the shapes
podražava metalne posude.1847 Jedna od karakteristika jesu i of which reflect metal vessels.1850 Another feature of these
kanelure.1848 Gnathia vaze su dobile naziv po nalazištu egna- vases is fluting.1851 Gnathia vases, which are named after eg-
zia1849 (antička Gnathia) u južnoj Italiji.1850 Riječ je o crno nazia1852 (ancient Gnathia) in southern Italy,1853 are made of
premazanoj keramici1851 sa polikromnim slikanim ukrasom u black-glazed pottery1854 with polychrome painted decoration
bijeloj, žutoj i crvenoj boji,1852 te u rjeđim situacijama u na- in white, yellow and red,1855 as well as rarely in orange, pink
randžastoj, ružičastoj i zelenoj boji.1853 Svi ovi ukrasi su rađeni and green.1856 All these decorations are painted over the black
preko crnog premaza.1854 u nekim slučajevima postoje i ure- glaze.1857 In some cases they also display incised decorations,
zani ukrasi koji se izrađuju prije procesa pečenja. ovaj crni made before firing. The black glaze served a functional pur-
premaz je imao funkcionalnu namjenu.1855 Naime, keramika pose.1858 unglazed pottery, regardless of the fabric and how
bez premaza, bez obzira na fakturu i proces termičke obrade, it is fired, remains porous; the application of glaze renders it
i dalje ostaje porozna. zbog toga je bilo neophodno pristu- nonporous. The glaze, which may be black or red, also has a
piti procesu premaza kako bi se izbjegla poroznost, te kako decorative purpose.1859
bi posuda ostala funkcionalna. pored ovog, premaz je imao i The techniques used to make Gnathia pottery were similar
dekorativnu funkciju. u odnosu na boju premazi se dijele na to those of red-figure and black-figure vases. The vases were
crne i crvene.1856

1845
b. migotti 1987, 136-137. 1848
b. migotti 1987, 136-137.
1846
m. Katić 2002, 431. 1849
m. Katić 2002, 431.
1847
d. Srejović 1997, 320. 1850
d. Srejović 1997, 320.
1848
b. migotti 1987, 137. 1851
b. migotti 1987, 137.
1849
N. Čondić – m. vuković 2017, 60. 1852
N. Čondić – m. vuković 2017, 60.
1850
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 22. 1853
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 22.
1851
m. ugarković 2017, 145-146. 1854
m. ugarković 2017, 145-146.
1852
m. miše 2010, 17. 1855
m. miše 2010, 17.
1853
N. Čondić – m. vuković 2017, 60. 1856
N. Čondić – m. vuković 2017, 60.
1854
A. d’Amicis 1996, 433. 1857
A. d’Amicis 1996, 433.
1855
R. m. cook 2005, 191-192. 1858
R. m. cook 2005, 191-192.
1856
N. cuomo di caprio 2007. 1859
N. cuomo di caprio 2007.

199
ADNAN BUSULADŽIĆ

Tehnika izrade Gnathia keramike je bila slična načinu fired1860 at a temperature of 900 to 950 degrees centigrade,1861
izrade slikanih posuda crveno i crnofiguralnog stila. proces and the decoration was applied before firing.1862
pečenja1857 je podrazumijevao da su posude bile izložene tem- There are different views in the archaeological literature1863
peraturi od 900 do 950 stepeni celzijusa.1858 ukras se nanosio concerning the name of this type of pottery,1864 its origins, and
prije pečenja.1859 the differences that arose between the various Greek colonies
oko samog naziva ovog tipa keramike,1860 geneze njene in southern Italy and Sicily,1865 as well as the related types aris-
proizvodnje i razlika koje su se stvarale između pojedinih grč- ing under the influence of Gnathia pottery.1866 This remains a
kih kolonija na jugu Italije i Sicilije,1861 te srodnih tipova, koji topical issue in the light of the discovery during archaeolog-
su nastajali pod utjecajem Gnathia keramike,1862 u arheološkoj ical excavations of many pottery vessels which correspond to
litaraturi postoje dvojbe.1863 ova činjenica je tim aktualnija the Gnathia type in the kind of pottery but not in the shapes
ako se ima u vidu da su arheološka istraživanja otkrila mnogo- of the vessels.1867
brojne keramičke posude koje su po vrsti keramike odgovarale The decoration of this type of pottery is also interpreted in
Gnathia tipu, ali ne i po oblicima posuđa.1864 various ways, some associating it with Greek influences,1868 or
Sam način ukrašavanja ovog tipa keramike ima više različi- with the degeneration of the Attic style,1869 others with Ital-
tih tumačenja, koja se povezuju s grčkim utjecajima,1865 dege- ic influences,1870 or influences that could have reached Apulia
neracijom atičkog stila ukrašavanja,1866 italskim utjecajima,1867 from Alexandria.1871 It should not be forgotten, of course, that
do utjecaja koji su mogli doći iz Aleksandrije na prostor Apu- throughout the production of all these types and shapes of
lije.1868 Naravno, ne treba iz vida izgubiti ni činjenicu da je kroz pottery vessel influences inevitably passed to and fro between
cijelo vrijeme proizvodnje svih ovih tipova i oblika keramič- production centres in southern Italy and in Greece.1872 The
kih posuda neminovno dolazilo i do obostranog međusobnog generally accepted view is that Gnathia pottery evolved from
utjecaja proizvodnih centara i u južnoj Italiji i u Grčkoj.1869 Apulian red-figure pottery in southern Italy, at Taras. This hy-
općeprihvaćeno mišljenje je da je Gnathia keramika nastala pothesis is also explained in a variety of ways, depending on
iz apulske crvenofiguralne keramike na prostoru južne Italije, the facts and circumstances as well as the interpretation of
u mjestu Taras. I ova teza ima različita objašnjenja, ovisno o individual objects.1873
iznesenim činjenicama i okolnostima te načinu interpretacije As regards their chronology, there is a general consensus in
pojedinih predmeta.1870 the scholarly literature as to the period when this type of pot-
u hronološkom kontekstu u stručnoj literaturi postoji tery and its derivatives were produced and in use, extending
opći konsenzus o okvirnom datacijskom periodu proizvodnje from the 4th to the 2nd century bce. many of the Gnathia
i korištenja ovog tipa keramike i njegovih izvedenica, a koji vases at sites in the eastern Adriatic coastal region date from
se kreće od Iv do II stoljeća stare ere. veliki broj posuda ove its later phase. The end of production in its places of origin,
keramike na lokalitetima istočne obale Jadrana pripada njenoj such as southern Italy, entailed its continuation in our part of
kasnijoj fazi. prestanak njene proizvodnje u matičnim prosto- the world.1874 depending on the context of the find, analysis of
rima, poput južne Italije, podrazumijevao je nastavak izrade na
1860
For chemical analyses of this type of pottery see m. miše 2010, 64-65.
1857
o hemijskim analizama keramike ovog tipa m. miše 2010, 64-65. 1861
m. miše 2010, 62.
1858
m. miše 2010, 62. 1862
m. miše 2005, 30, N. cuomo di caprio 2007, 318-325.
1859
m. miše 2005, 30, N. cuomo di caprio 2007, 318-325. 1863
S. I. Rotroff 2002, e. lanza 2005, 24, K. G. Hempel 2001, e. m. de
1860
l. Forti 1965, 10. Julius 2002 and many others.
1861
J. p. morel 1966, 232-287. 1864
l. Forti 1965, 10.
1862
J. R. Green 2001, 57-104. 1865
J. p. morel 1966, 232-287.
1863
S. I. Rotroff 2002, e. lanza 2005, 24, K. G. Hempel 2001, e. m. de 1866
J. R. Green 2001, 57-104.
Julius 2002 i mnogi drugi. 1867
K. G. Hempel 2001, 112, e. lanza 2005, 23.
1864
K. G. Hempel 2001, 112, e. lanza 2005, 23. 1868
p. ducati 1922, 476-481.
1865
p. ducati 1922, 476-481. 1869
c. picard 1911, 178.
1866
c. picard 1911, 178. 1870
c. drago 1960, 970.
1867
c. drago 1960, 970. 1871
m. borda 1966, 56.
1868
m. borda 1966, 56. 1872
J. R. Green 1979, 81-85, l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 232.
1869
J. R. Green 1979, 81-85, l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 232. 1873
m. miše 2010, 22-27.
1870
m. miše 2010, 22-27. 1874
b. migotti 1987, 137.

200
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

našem podneblju.1871 pojedini autori, ovisno o kontekstu na- the iconography and production techniques, and attribution
laza, analizi ikonografije i tehnike izrade, te atribucije drugih of other artefacts, some authorities give a more exact date,1875
predmeta, preciziraju vremenski period,1872 a koji u konačnici which however remains within the same range,1876 though
ostaje u ovom okviru.1873 Neki autori spuštaju vremenski okvir some extend the end date to as late as the 1st century ce.1877
i do I stoljeća nove ere.1874 prema načinu ukrašavanja i obliku Gnathia vases are classified into three phases of development
Ghathia vaze se izdvajaju u tri razvojne faze: rani, srednji i based on their shape and the way they are decorated: the early,
kasni Gnathia stil,1875 unutar kojih su poznati mnogi majstori i middle and late Gnathia styles,1878 within which many pot-
radionice. Rani stil započinje oko 370. godine stare ere, srednji ters and workshops are known. The early style began circa 370
traje od 340. do 320. godine stare ere, dok kasni stil traje od bce, the middle style lasted from 340 to 320 bce, and the
320.1876 do 270. godine stare ere.1877 late style from 3201879 to 270 bce.1880
Tip Gnathia keramike podrazumijevao je izradu različitih The Gnathia type embraced the production of different
oblika posuda koje su korištene u širokom rasponu, za pohra- shapes of vase used for a wide range of purposes: storing
nu tekućina, hrane, izlijevanje tekućina, za čuvanje predmeta, liquids or food, for libations, for preserving various objects,
kao ritualne posude, posude za parfeme, posude za piće i po- as ritual vessels, as perfume bottles, wine containers and in-
sude za tamjan.1878 ovisno o ovim namjenama posude Gnat- cense holders.1881 Gnathia pottery was made in many different
hia keramike su izrađivane u mnogo osnovnih oblika, poput shapes: various types of oinochoe, of skyphos and cup-sky-
različitih tipova oinohoe, različitih tipova skifosa i skifi ku- phos,1882 and different types of pelike.1883 The third most com-
pa,1879 te različitih tipova pelika.1880 Treći, najčešći oblik posu- mon shape of Gnathia pottery is the pelike.1884
de Gnathia keramike pripada obliku pelika.1881 Gnathia pottery has also been found at countless sites
pored ovih, Gnathia keramika se na bezbrojnim lokalite- around the ancient world in the shape of krateres, table am-
tima diljem antičkog svijeta javlja i u oblicima kratera, stolnih phorae, plates, phialai, patere, cups, rhyta, kantharoi, kyathoi,
amfora, tanjura, fiala, patera, pehara, ritona, kantarosa, kijata, olpai, hydriai, situlae, pyxides, lekanides, loutrophoroi, stam-
olpi, hidrija, situla, piksida, lekana, lutrofora, stamni, lekita, noi, lekythoi, epichys, alabastra, bottles, unguentaria, gutti,
spiksa, alabasti, boca, unguentarija, guta, aski, thymiateriona i askoi, thymiateria and many more.1885
mnogih drugih oblika.1882 These forms also occur most commonly in bosnia and
ove forme se najčešće javljaju i na području bosne i Herzegovina.
Hercegovine.

1871
b. migotti 1987, 137. 1875
m. miše 2010, 75-86.
1872
m. miše 2010, 75-86. 1876
For the production phases and chronological development of Gnathia
1873
o fazama proizvodnje i hronološkom razvoju gnathia keramike u iz- pottery see the excellent stud by m. miše 2010, 28-32 with other lit-
vrsnoj studiji m. miše 2010, 28-32 sa ostalom literaturom. erature.
1874
m. miše 2010, 78-79 sa ostalom literaturom. 1877
m. miše 2010, 78-79 with other literature.
1875
o kasnom tipu ove keramike vidi: b. Kirigin 1990, 58-65. 1878
For the late type of this pottery see b. Kirigin 1990, 58-65.
1876
Sličan datacijski okvir od 310. do 280. god. stare ere zabilježen je i na 1879
A similar date range of 310 to 280 bce has been recorded at other
drugim lokalitetima. l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 237. sites too. l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 237.
1877
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 22 i 25-26. 1880
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 22 i 25-26.
1878
m. miše 2010, 39-41. 1881
m. miše 2010, 39-41.
1879
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 232-238. 1882
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 232-238.
1880
b. Kirigin 2004, 158, m. miše 2010, 32-39. 1883
b. Kirigin 2004, 158, m. miše 2010, 32-39.
1881
Takve posude se javljaju na mnogim lokalitetima istočne obale Jadra- 1884
Such vessels appear at numerous sites in the eastern Adriatic. m.
na. m. ugarković 2017, 142. ugarković 2017, 142.
1882
G. zampieri II, 1991, 367-377, m. miše 2010, 39-41. 1885
G. zampieri II, 1991, 367-377, m. miše 2010, 39-41.

201
ADNAN BUSULADŽIĆ

Oblici Gnathia posuda pronađenih Shapes of Gnathia vases found


na tlu Bosne i Hercegovine in Bosnia and Herzegovina

Skifos Skyphoi
(kataloški broj 598-633, Tab. 110, Tab. 111, Tab. 112) (catalogue nos. 598-633, Plate 110, Plate 111, Plate 112)
poseban oblik predstavljaju skifi1883 i skifi kupe, koji se jav- Skyphoi1886 and cup-skyphoi, also used as wine containers, are
ljaju i na području bosne i Hercegovine. To su posude koje a distinct shape that also occurs in bosnia and Herzegovina.
su također imale funkciju posude za piće. I ovi oblici bilježe These shapes too evolved over the period from the 4th to the
razvojni proces koji se kreće u vremenskom intervalu od Iv 3rd century bce. The earliest shapes follow those of Attica
do III stoljeća stare ere. Najstariji oblici prate tradicije atičkih and corinth,1887 while fluted shapes came to dominate by 225
i korintskih formi,1884 a kanelirani oblici postaju preovlađujući bce.1888 based on their fluting, most of those in bosnia and
do 225. godine stare ere.1885 Na području bosne i Hercegovi- Herzegovina may be said to be of the later period (plate 110,
ne za veći broj se, a na temelju kaneliranih recipijenata, može plate 111, plate 112, figs. 1-11). Though this is not so with
konstatirati da pripadaju mlađem datacijskom okviru (Tab. our potsherds, others have been recorded without fluting, and
110, Tab. 111, Tab. 112, sl. 1-11). Iako to nije slučaj sa našim probably therefore belong to the earlier period of the 4th cen-
fragmentima, zabilježeni su i slučajevi bez kanelura, zbog čega tury bce.
se takvi primjeri mogu datirati u stariji vremenski interval Iv much the same situation has been recorded elsewhere, for
stoljeća stare ere. example at palagruža, where Gnathia pottery in the shape of
Slična situacija je zabilježena i na drugim prostorima po- skyphoi, kantharoi, jugs, plates and small bowls has been re-
put palagruže gdje su zabilježeni slučajevi Gnathia keramike corded,1889 corresponding to some extent with the shapes of
u formi skifosa, kantara, vrčeva, tanjura, manjih zdjela,1886 što this pottery found in bosnia and Herzegovina.
se u izvjesnoj mjeri podudara sa stanjem oblika posuda ove
keramike pronađene na tlu današnje bosne i Hercegovine.

1883
F. Schmidt 1961, vIII. 1886
F. Schmidt 1961, vIII.
1884
o skifosima vidi: e. pemberton 1989, 28-30. 1887
For skyphoi see e. pemberton 1989, 28-30.
1885
e. lippolis 1994, 246-250. 1888
e. lippolis 1994, 246-250.
1886
m. miše 2017, 240. 1889
m. miše 2017, 240.

202
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kotile - skifos Kotylai – skyphoi


(kataloški broj 634 – 637, Tab. 113) (catalogue nos. 634-637, Plate 113)

Keramička posuda vrlo slična skifosu se nazivala kotile.1887 os- A kotyle is very similar to a skyphos,1890 essentially differ-
novna razlika u odnosu na skifos se odnosila na namjenu.1888 ing from a skyphos in its use.1891 A kotyle was used both as
Kotile je pored funkcije posude za piće služila i kao kutljača, a drinking cup and as a dipper, as well as a measure with a
ali i kao mjera za zapreminu od gotovo 250 mililitara.1889 volume of almost 250 millilitres.1892
Na prostoru današnje bosne i Hercegovine kotile su pro- Kotylai have been found in bosnia and Herzegovina at
nađene na lokalitetima Jezerina, Neuma i ošanića kod Stoca Jezerine, Neum and ošanići near Stolac (plate 113).
(Tab. 113).

Krater
Krater (catalogue no. 651, Plate 115, figs. 3 and 3a)
(kataloški broj 651, Tab. 115, sl. 3 i 3a)
Gnathia pottery is also represented in bosnia and Herzego-
Gnathia keramika na prostoru bosne i Hercegovine zastuplje- vina by a krater, which displays all the characteristic elements
na je i jednim kraterom. posuda pokazuje sve karakteristične of this type: the narrow foot and neck supporting a wider
elemente ove forme posude: usku nogu i vrat na kome stoji globular body. one of the two vertical handles has survived.
šira loptastija posuda. Sa strane su se nalazile uspravno po- The body bears the longitudinal fluting typical of this kind of
stavljene drške, od kojih je sačuvana jedna. po tijelu su vidljive pottery.
uzdužne kanelure, karakteristične za ovu vrstu keramike.

Kantharos
Kantaros (catalogue no. 652, Plate 116, figs. 1 and 1a)
(kataloški broj 652, Tab. 116, sl. 1 i 1a)
Kantharoi were drinking vessels1893 on a tall stem,1894 with two
Kantarosi su bile posude za piće na visokoj nozi. Sa stra-
1890 1891
vertical handles to the side.1895 They could be made of clay
na su imale dvije vertikalne drške.1892 pravljene su od zemlje i or of metal. on account of their use, they were a symbol of
metala. zbog namjene, kantaros je bio i simbol boga dionisa. the god dionysos. This shape was very widespread in pottery
vrlo je raširen oblik u keramičkoj proizvodnji, a korišten je production, and was in use in particular from the 6th to the
naročito od vI do Iv stoljeća stare ere.1893 Kada je u pitanju 4th century bce.1896 pottery kantharoi were often made of
keramika, kantarosi su često izrađivani od Gnathie ili crno- Gnathia or black-glazed pottery.1897 These forms occurred
firnisane keramike.1894 ovakvi oblici javljali su se i u vremen- from the 3rd to the 1st century bce.1898
skom intervalu od III do I stoljeća stare ere.1895 one vase that may safely be identified as in the shape of a
Na prostoru bosne i Hercegovine pronađena je jedna po- kantharos and also of Gnathia type has been found in bosnia
suda koja se može sa sigurnošću opredijeliti u oblik kantarosa and Herzegovina (plate 116, figs. 1 and 1a). unfortunately,
i ujedno tip Gnathia keramike (Tab. 116, sl. 1 i 1a). Nažalost, the fragmentary nature of individual potsherds at various sites
velika fragmentiranost pojedinih keramičkih ulomaka na ra- makes it impossible to identify any other vases of this type, so
zličitim lokalitetima ne ostavlja mogućnost sigurne atribucije
1890
For kotyle shapes see e. pemberton 1989, 25-28.
1887
o formi kotila vidi: e. pemberton 1989, 25-28. 1891
R. m. cook 2005, 225-226.
1888
R. m. cook 2005, 225-226. 1892
d. Srejović 1997, 945.
1889
d. Srejović 1997, 945. 1893
b. Kirigin 2004a, 142.
1890
b. Kirigin 2004a, 142. 1894
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10.
1891
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10. 1895
R. m. cook 2005, 226-227, F. Schmidt 1961, vIII, b. Kirigin 1986, 17.
1892
R. m. cook 2005, 226-227, F. Schmidt 1961, vIII, b. Kirigin 1986, 17. 1896
d. Srejović 1997, 435.
1893
d. Srejović 1997, 435. 1897
This is also the case with examples of kantharoi which cannot be at-
1894
ovo je slučaj i sa primjerima kantarosa koji se ne mogu atribuirati tributed primarily to the Greco-Hellenistic cultural sphere, but are
primarno u grčkohelenistički kulturni krug, nego se detarminiraju kao identified as celtic. b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 156
keltski. b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 156 i 157. i 157.
1895
b. migotti 1987, 144. 1898
b. migotti 1987, 144.

203
ADNAN BUSULADŽIĆ

prisustva i drugih posuda ovog oblika, te se može samo pret- that one may only assume that they were present. A particular
postaviti njihova veća prisutnost. posebna koncentracija kan- concentration of kantharoi has been found at ošanići near
tarosa konstatirana je na lokalitetu ošanići kod Stoca, gdje Stolac, including barbotine kantharoi characterised by a shiny
je imeđu ostalog zabilježeno i postojanje bradavičastih kan- outer surface, brittle body and thin walls, fine purified clay, the
tarosa, koji su poznati po sjajnoj vanjskoj površini, krhkosti moulded hollow base of the foot, three rows of excrescences
materijala i tankim stijenkama, fino prečišćenoj zemlji, pro- on the shoulder, dark, shiny glaze, circular fluting in the zone
filiranom šupljem dnu stopala, tri niza bradavica na ramenu, of the excrescences, a flared rim, and pointed projections on
tamnijem sjajnom firnisu, kružnim kanelurama kod zone the handles. There are numerous parallels to this example from
bradavica, izvijenom obodu otvora prema vanjskoj strani, te ošanići, with similar examples found in olbia, Aegean mace-
šiljatoj izbočini na drški. paralele ovim ošanićkim primjerima donia, southern Albania, Athens, corinth, southern Italy and
su mnogobrojne. Tako su slični primjeri pronađeni u olbiji, elsewhere. This Hellenistic decoration with excrescences is
egejskoj makedoniji, južnoj Albaniji, u Ateni, Korintu, južnoj also seen on vases of other shapes. These types of kantharos
Italiji, i drugim lokalitetima. ovakva bradavičasta dekorativna date from the mid 3rd to the mid 2nd century bce.1899
helenistička rješenja aplicirana su i kod drugih oblika kera- The popularity of pottery kantharoi is also attested by the
mičkih posuda. datacijski okvir ovih tipova kantarosa precizi- fact that they were used over a wide area and by different eth-
ra se u razdoblje sredine III do sredine II stoljeća stare ere.1896 nic communities.1900
o omiljenosti keramičkih posuda ovog oblika govori i či-
njenica da su kantarose koristile različite etničke zajednice na
širokom prostoru.1897
Oinochoai
(catalogue nos. 707, 708, 712, 711, 715, 716,
717, Plate 125, figs. 2, 3, 7, 10, 11 and 12)
Oinohoe oinochoai are vases that often have two tucks in the lip, by
(kataloški broj 707, 708, 712, 711, 715, 716,
which they are known as trefoil-lipped.1901 The body is rou-
717, Tab. 125, sl. 2, 3, 7, 10, 11 i 12)
nd, with a short, wide neck, and the centre of gravity is near
oinohoe su posude sa najčešće trolisnim otvorom.1898 Tijelo the base.1902 The foot is short.1903 This basic shape underwent
posude je okruglo, sa kratkim širokim vratom, a težište posude various changes in size, the narrowing of the neck, the intro-
je pri dnu.1899 Stope ovih posuda su niske.1900 ovaj osnovni duction of fluted walls, and changing from spherical to pe-
oblik doživljava različite promjene u smislu mijenjanja di- ar-shaped.1904 Fluted forms of the kind that occur in bosnia
menzija, sužavanja vrata, pojava kaneliranih stijenki i dobija- and Herzegovina (plate 125, figs. 2, 3, 7, 10, 11 and 12) date
nja kruškolikih oblika.1901 Kanelirani oblici kakvi se javljaju na from the 2nd century bce, at the very end of their producti-
području bosne i Hercegovine (Tab. 125, sl. 2, 3, 7, 10, 11 i 12) on cycle.1905 These shapes of Gnathia pottery are also known
stavljaju se u datacijski okvir II stoljeća stare ere i odnose se na from other sites in the eastern Adriatic.1906
sami kraj proizvodnog ciklusa.1902 ovakvi oblici posuda Gnat-
hia keramike poznati su i na drugim lokalitetima na istočnoj
obali Jadrana.1903

1896
z. marić - b. Kirigin 1991, 177-182. 1899
z. marić - b. Kirigin 1991, 177-182.
1897
J. Todorović 1974, 66, sl. 38, T. XIv, T. XXI 1900
J. Todorović 1974, 66, fig. 38, T. XIv, T. XXI
1898
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10. 1901
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10.
1899
b. Kirigin 1986, 17. 1902
b. Kirigin 1986, 17.
1900
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10. 1903
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10.
1901
o oblicima oinohoa vidi: e. pemberton 1989, 15-18. 1904
For oinochoe shapes see e. pemberton 1989, 15-18.
1902
e. lippolis 1994, 244-245. 1905
e. lippolis 1994, 244-245.
1903
b. Čargo 2018, 77-78. 1906
b. Čargo 2018, 77-78.

204
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Ukrašavanje Gnathia keramičkih posuda The decoration of Gnathia pottery vases

ono po čemu se ovaj tip keramike karakterizira je i pojava A distinguishing feature of this type of pottery is its variety of
različite dekoracije. Riječ je o različitim prikazima strelica, decoration, consisting of arrows, “eggs,”1907 vegetable motifs,
,,jaja“,1904 vegetabilnih motiva, bršljana, vinove loze, lovorove ivy, grape vines, bay laurel sprays, grapes, palmettes, but also
grane, grožđa, palmete, ali i komične maske, dionisa i njego- comic masks, dionysos and his attributes, Aphrodite, eros,
vih atributa, Afrodite, erosa, prikaza muzičkih instrumenata, images of musical instruments, tendrils, garlands, hetairai,
vitice, girlande, hetere, te motiva golubova i drugih ptica.1905 birds and doves.1908 The attribution of the iconographic mo-
Sama atribucija ikonografskih motiva nije jednostavna i često tifs is not a simple matter, and often remains hypothetical. In
ostaje na razini hipotetičkog. za pojedine predmete može se some cases it may be determined or assumed that they were
utvrditi ili pretpostaviti da su rad poznatih slikara koji su u the work of one or other of the known artists referred to in
literaturi navedeni kao Nalpes-Harp,1906 slikar Konahide,1907 the literature as Nalpes-Harp,1909 the Konnakis painter,1910 the
Slikar Ruže,1908 Slikar vaze iz compiègnea,1909 Slikar vaze iz Rose painter,1911 the compiègne vase painter,1912 the painter
leccea,1910 slikar Ambrozije iz dunedin grupe,1911 Slikar boce of lecce,1913 the Ambrosia painter of the dunedin Group,1914
iz louvrea,1912 Slikar vulkana,1913 Slikar vaze iz züricha,1914 the painter of the louvre bottle,1915 the volcano painter,1916
Knudsen grupa,1915 Aleksandrijska grupa,1916 Grupa lovorove the zürich vase painter,1917 the Knudsen Group,1918 the Alex-
grane,1917 Slikar vaze iz Toleda,1918 Kasna kanuzijska grupa,1919 andria Group,1919 the laurel Spray Group,1920 the Toledo vase
Slikar vaze iz beaullieua1920 i drugi.1921 painter,1921 the late canusian Group,1922 and the beaulieu
Na prostoru bosne i Hercegovine kod određenog broja vase painter1923 to name just some of the best known.1924
pronađenih posuda Gnathia keramike vidljivi su ukrasi u vidu A number of Gnathia vases found in bosnia and Herze-
bršljana, borovih iglica, palmeta, vitica i ptica, (Tab. 110, sl. govina are decorated with ivy, pine needles, palmettes, tendrils
5, 6, 8 i 12, Tab. 111, sl. 3, Tab. 112, sl. 2, 4, 5, 7 i 8), a što se and birds (plate 110, figs. 5, 6, 8 and 12, plate 111, fig. 3, plate
može staviti u korelaciju sa Gnathia keramikom pronađenom 112, figs. 2, 4, 5, 7 and 8), corresponding with Gnathia pottery
na drugim prostorima.1922 found elsewhere.1925

• •

1904
N. Čondić – m. vuković 2017, 60. 1907
N. Čondić – m. vuković 2017, 60.
1905
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 234-236. 1908
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 234-236.
1906
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 25. 1909
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 25.
1907
l. Forti 1965, 112-113. 1910
l. Forti 1965, 112-113.
1908
J. R. Green 1986, 116-117. 1911
J. R. Green 1986, 116-117.
1909
J. R. Green 2001, 58. 1912
J. R. Green 2001, 58.
1910
J. R. Green 1976, 6. 1913
J. R. Green 1976, 6.
1911
J. R. Green 2001, 59. 1914
J. R. Green 2001, 59.
1912
J. R. Green 2001, 60. 1915
J. R. Green 2001, 60.
1913
J. R. Green 2001, 61. 1916
J. R. Green 2001, 61.
1914
J. R. Green 2001, 61. 1917
J. R. Green 2001, 61.
1915
J. R. Green 1982, 257. 1918
J. R. Green 1982, 257.
1916
m. miše 2010, 46. 1919
m. miše 2010, 46.
1917
J. R. Green 2001, 61. 1920
J. R. Green 2001, 61.
1918
m. miše 2010, 46. 1921
m. miše 2010, 46.
1919
J. R. Green 2001, 63. 1922
J. R. Green 2001, 63.
1920
m. miše 2010, 48. 1923
m. miše 2010, 48.
1921
o detaljima svakog od navedenih slikara i motiva vidi: m. miše 2010, 1924
For details of each of these painters and motifs see m. miše 2010, 42-
42-50. 50.
1922
m. miše 2010, 47. 1925
m. miše 2010, 47.

205
ADNAN BUSULADŽIĆ

ulomci Gnathia keramike pronađeni su i na lokalitetu ne- Gnathia potsherds have also been found at the Kamenjača
kropole Kamenjača kod breze, sjeverno od Sarajeva (Tab. 130, necropolis near breza, north of Sarajevo (plate 130, figs. 5 and
sl. 5 i 6, Tab. 131, sl. 1, 2, 3 i 4).1923 ovi nalazi, iako toliko fra- 6, plate 131, figs. 1, 2, 3 and 4).1926 Though too fragmentary
gmentirani da ne ostavljaju mogućnost rekonstrukcije posude, to allow for the vessel to be reconstructed, they provide suffi-
daju dovoljno argumenata da je riječ o grčkohelenističkom cient evidence of a Greco-Hellenistic stratum in this Illyrian
sloju u ovoj ilirskoj nekropoli. Fragmenti se u odnosu na anali- necropolis. Having regard to the analysis of the site as a whole
zu cjelokupnog lokaliteta i materijala koji je pronađen datiraju and the material found there, these potsherds date from the
u III stoljeće stare ere.1924 Srodni ulomci ove vrste keramike 3rd century bce.1927 Similar potsherds from this type of pot-
pronađeni na različitim lokalitetima poput Farosa, Isse, ali i tery found at various sites such as pharos, Issa, and in more
na udaljenijim prostorima poput libije, također se definiraju distant regions such as libya, have also been dated to the late
u vremenski okvir od kasnog Iv pa do II stoljeća stare ere, sa 4th to the 2nd century bce, with their production and use
kulminacijom izrade i korištenja u III stoljeću stare ere.1925 peaking in the 3rd century bce.1928
centri proizvodnje Gnathia keramike su do sada konstati- production centres of Gnathia pottery have so far been
rani na području Apulije i to u mnogobrojnim lokalitetima u identified in Apulia at several sites in Taras,1929 Tarento, ca-
Tarasu,1926 Tarentu, Kanosi,1927 mesapiji,1928 peucetiji,1929 dau- nosa.1930 messapia,1931 peuceta,1932 daunia,1933 lucania,1934
niji,1930 lukaniji,1931 Kalabriji,1932 Kampaniji,1933 paestumu,1934 calabria,1935 campania,1936 paestum,1937 Sicily1938 and else-
Siciliji1935 i drugim mjestima,1936 prvenstveno južne Italije, uk- where,1939 mainly in southern Italy, including Rome.1940
ljučujući i Rim.1937 The social context of the discovery of this pottery should
Iz vida se ne smije izgubiti ni društveni kontekst pronala- not be overlooked either. Given the huge scale of its produc-
ženja ove keramike. S obzirom na masovnu proizvodnju i upo- tion and use, Gnathia pottery has been found in a variety of
trebu Gnathia keramika je nalažena u različitim kontekstima, contexts, from the religious to the secular. many potsherds and
od sakralnog do profanog. mnogobrojni ulomci i djelimično partly or wholly intact vases have been found in shrines, in ne-
ili u cijelosti sačuvane posude pronađene su u svetilištima, ne- cropolises, where their numbers were largest in the context of
kropolama, gdje je njihov broj bio najveći u kontekstu pogreb- funerary rituals, and in settlements.1941 The best information
nih rituala, te u naseljima.1938 do najvećeg broja činjenica se can be arrived at by analysis of vases from necropolises, where
može doći analizom posuđa iz nekropola, gdje su masovno they were used in great quantities, as part of the burial rites,
korištene. u ovom kontekstu Gnathia keramičke posude su for libations, and as grave goods or a funerary monument. All
korištene kao dio rituala sahrane, libacije, ali i kao dio grob- these traditions derive originally from the Greek ethnic and
nog priloga i kao nadgrobni spomenik. Sve ove tradicije svoje civilisational sphere.1942

1926
v. paškvalin 2002, 528-529.
1923
v. paškvalin 2002, 528-529. 1927
v. paškvalin 2002, 529.
1924
v. paškvalin 2002, 529. 1928
b. Kirigin 2004, 161-162.
1925
b. Kirigin 2004, 161-162. 1929
A. dell’Aglio 1996, 51-79, e. lippolis 1994, 240.
1926
A. dell’Aglio 1996, 51-79, e. lippolis 1994, 240. 1930
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 22.
1927
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 22. 1931
m. T. Giannotta 1996, 453-467.
1928
m. T. Giannotta 1996, 453-467. 1932
e. lanza 2006, 104-105 and 117.
1929
e. lanza 2006, 104-105 i 117. 1933
e. lanza 2006, 136-138.
1930
e. lanza 2006, 136-138. 1934
J. R. Green 2001, 63-64, e. lanza 2006, 115, b. vikić – v. damevski
1931
J. R. Green 2001, 63-64, e. lanza 2006, 115, b. vikić – v. damevski 1982, plate 1/no. 4.
1982, Tab. 1/br. 4. 1935
m. c. preacco Ancona 1996, 346-350.
1932
m. c. preacco Ancona 1996, 346-350. 1936
J. R. Green 2001, 66-67.
1933
J. R. Green 2001, 66-67. 1937
J. R. Green 2001, 66.
1934
J. R. Green 2001, 66. 1938
e. lanza 2005, 91-118.
1935
e. lanza 2005, 91-118. 1939
For details of each area where production has been identified see m.
1936
o detaljima o svakom području gdje je konstatirana proizvodnja vidi: miše 2010, 51-60.
m. miše 2010, 51-60. 1940
b. Kirigin 2004, 161.
1937
b. Kirigin 2004, 161. 1941
m. miše 2010, 68-73.
1938
m. miše 2010, 68-73. 1942
m. miše 2010, 67-73.

206
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

korijene vuku primarno iz grčkog etničkog i civilizacijskog Gnathia pottery in bosnia and Herzegovina has been
kruga.1939 found as grave goods and also as household wares, where they
Na području bosne i Hercegovine Gnathia keramičke po- were used from day to day.
sude su pronađene kao dio pogrebnog priloga, te kao dio po- Given the above, and the long-since proven fact that
kućstva, gdje su korištene kao kućni inventar i u svakodnevnoj Gnathia pottery vases were made and used in vast quantities,
upotrebi. this is the place to underline their presence not only in south-
obzirom na već izrečenu i davno dokazanu činjenicu da ern Italy, but also in northern Africa, libya, egypt, cyprus,
su Gnathia keramičke posude masovno proizvođene i korište- Rhodes, the Aegean islands, mainland Greece, and all the way
ne, na ovom mjestu mora se naglasiti njihova zastupljenost ne to southern Russia. of major importance for us is the pres-
samo na području južne Italije, nego i sjeverne Afrike, libije, ence of this pottery in the eastern Adriatic coastal region. The
egipta, cipra, Rodosa, egejskih otoka, kontinentalne Grčke, Alexandrian group of Gnathia pottery, for example, has been
pa sve do prostora južne Rusije. za nas je od iznimne važnosti found along the Adriatic from Albania to Istria.1943 Greek col-
i zastupljenost ove keramike na području istočne obale Jadra- onies such as vis,1944 Stari Grad, and the ploča promontory,1945
na. Tako je naprimjer tzv. Aleksandrijska grupa Gnathia kera- where the presence of this pottery was an important feature.
mike pronađena na prostoru od Albanije do Istre.1940 važni su most of the pottery found in the eastern Adriatic coastal re-
bili i centri u grčkim kolonijama poput visa,1941 Starog Grada, gion was produced in Apulia and the Salento peninsula.1946
rta ploča,1942 gdje je vrlo bitan segment upravo bilo prisustvo
ove keramike. Na području istočne obale Jadrana najviše je
pronađena keramika koja je proizvođena na području Apulije
Other types of Greek pottery
i poluotoka Salenta.1943 other types of similar pottery also feature, such as south Italic
red-figure vases,1947 upper Adriatic painted ware of the Alto
Adriatico type,1948 represented by imitation red-figure vases
Drugi tipovi grčke keramike in the potteries in picentum,1949 Spina and Adria,1950 black-
Na kraju se mora potcrtati i pojava drugih tipova slične ke- glazed ware,1951 west Slope ware, named after the place where
ramike, poput južnoitalske crvenofiguralne keramike,1944 gor- it was found on the west slope of the Athens acropolis,1952
njojadranske slikane keramike tipa Alto Adriatico,1945 a koja Apulian proto-Geometric1953 and Geometric pottery,1954 and
predstavlja imitaciju crvenofiguralne keramike u radionicama grey-glazed ware.1955
na području picenuma,1946 Spine i Adrije,1947 crno premazane
keramike,1948 keramike zapadnog obronka, koja je ime dobila
prema mjestu nalaza na zapadnom obronku atenske akropo-
le,1949 apulske protogeometrijske1950 i geometrijske kerami-
ke,1951 te sivo premazane keramike.1952

1939
m. miše 2010, 67-73.
1940
m. miše 2010, 74. 1943
m. miše 2010, 74.
1941
N. cambi – b. Kirigin – e. marin 1981, 63-81, b. Kirigin 2004, 161, 1944
N. cambi – b. Kirigin – e. marin 1981, 63-81, b. Kirigin 2004, 161,
m. miše 2013, 99-130, N. Čondić – m. vuković 2017, 60. m. miše 2013, 99-130, N. Čondić – m. vuković 2017, 60.
1942
m. miše 2010, 87-89. 1945
m. miše 2010, 87-89.
1943
m. miše 2010, 95-97. 1946
m. miše 2010, 95-97.
1944
A. d. Trendall 1987. 1947
A. d. Trendall 1987.
1945
b. Kirigin 2010a, 23-55. 1948
b. Kirigin 2010a, 23-55.
1946
d. G. lollini 1976, Tav. XvIII, 4, 5, 7. 1949
d. G. lollini 1976, Tav. XvIII, 4, 5, 7.
1947
b. Kirigin 1992a, 79-81. 1950
b. Kirigin 1992a, 79-81.
1948
m. miše 2005, 30. 1951
m. miše 2005, 30.
1949
S. I. Rotroff 1991, 60-61. 1952
S. I. Rotroff 1991, 60-61.
1950
Š. batović 1976, 74. 1953
Š. batović 1976, 74.
1951
N. petrić 1980, 197-204. 1954
N. petrić 1980, 197-204.
1952
J. p. morel 1981, 47, d. yntema 2001, 214. 1955
J. p. morel 1981, 47, d. yntema 2001, 214.

207
ADNAN BUSULADŽIĆ

Oblici posuda grčke keramike Shapes of Greek pottery vases


pronađenih na tlu Bosne i Hercegovine found in Bosnia and Herzegovina

Kao što je vidljivo, veliki je broj tipova grčkohelenističke ke- As is already clear, there are a great many types of Greco-Hel-
ramike koja se javlja na etničkom grčkom prostoru, ali i mno- lenistic pottery in the Greek ethnic region as well as in its
gobrojnim kolonijama, te područjima intenzivne grčke trgo- many colonies and in areas of significant Greek trade with
vine sa domaćom, negrčkom populacijom. Gnathia keramika, the indigenous population. Gnathia pottery, Attic pottery,
atička keramika, crvenofiguralna, keramika tipa Alto Adriati- red-figure vases, Alto Adriatico ware, black-glazed ware, Hel-
co, crnopremazana keramika, reljefna helenistička keramika i lenistic relief pottery and many other types were the basis for
mnogi drugi tipovi keramike bili su osnov iz kojeg su izrađi- the production of a great variety of shapes. The metal vessels
vani mnogobrojni oblici. Na ovom mjestu treba napomenuti also used in our country were of the same or similar shapes
i metalne posude koje su također korištene na našem prosto- as those found in pottery: skyphoi, olpai, phialai, kantharoi,
ru, a imale su slične ili iste oblike, poput keramičkih. u svim krateres, oinochoai, plates, amphorae, laginoi, hydriai, kylikes,
slučajevima riječ je o skifosima, olpama, fialama, kantarosima, pyxides, pelikai, unguentaria and more.
kraterima, oinohoiama, tanjurima, amforama, leginosima, hi- These trends have been recorded elsewhere in the balkans,
drijama, kiliksima, piksidama, pitosima, pelikama, unguenta- where the same vase shapes have been found.1956
rijima i drugim formama.
ovakve tendencije zabilježene su i na drugim lokalitetima
na balkanu gdje su pronađene ovakve forme posuđa.1953
Skyphoi
(catalogue nos. 586-597 and 745, Plate
108, Plate 109 and Plate 131, fig. 5)
Skifosi In the culture of ancient Greece a skyphos was a drinking
(kataloški broj 586-597 i 745, Tab. 108, Tab. 109 i Tab. 131, sl. 5)
cup1957 with two handles1958 just below the rim.1959 Skyphoi
posuda oblika skifosa u grčkoj kulturi predstavljala je pehar could be made of glass1960 or metal, but most were made of
za piće1954 sa dvije drške1955 i to neposredno ispod oboda po- pottery.1961 This is one of the most common shapes of vase,
sude.1956 materijali od kojih su skifosi pravljeni su mogli biti dating at the latest to the 3rd century bce.1962 certain shapes
staklo1957 i metal ali najčešća vrsta je bila keramika.1958 ubraja of skyphos were especially popular,1963 as attested by finds at
se među najčešće oblike posuđa, sa najkasnijim datacijskim numerous sites in the eastern Adriatic coastal region.1964
okvirom u III stoljeće stare ere.1959 Različite forme sikfosa su A relatively large number of skyphoi made of various types
bile dosta omiljene,1960 što potvrđuju nalazi na mnogim loka- of pottery and painting techniques have been found in bosnia
litetima na istočnoj obali Jadrana.1961 and Herzegovina (plate 108-plate 109). much the same is
Na području bosne i Hercegovine pronađeno je razmjer- true of other areas reached by these vases as a result of various
no mnogo posuda oblika skifosa, izrađenih od različite vrste influences, but in every case of Greco-Hellenistic origin.1965 of
keramike i tehnike slikanja (Tab. 108 – Tab. 109). Slična je particular note are a skyphos from Sanski most, with geomet-
situacija i sa drugim područjima gdje je ova vrsta keramičkog ric ornamentation (plate 108, fig. 4), and an interesting ex-
posuđa također dolazila putem različitih utjecaja, ali u sva- ample from Čajniče (plate 109, fig. 4), with unusually-shaped
kom slučaju u grčko-helenističkom ishodištu.1962 među ovim

1953
m. Stojić 2007, 175-189. 1956
m. Stojić 2007, 175-189.
1954
b. Kirigin 2004, 142. 1957
b. Kirigin 2004, 142.
1955
F. Schmidt 1961, vIII, b. Kirigin 1986, 17. 1958
F. Schmidt 1961, vIII, b. Kirigin 1986, 17.
1956
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10. 1959
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10.
1957
J. bouzek at oll 1974, 169-171. 1960
J. bouzek et al 1974, 169-171.
1958
d. Srejović 1997, 945. 1961
d. Srejović 1997, 945.
1959
b. migotti 1987, 138. 1962
b. migotti 1987, 138.
1960
e. pemberton 1989, 28-30. 1963
e. pemberton 1989, 28-30.
1961
m. ugarković 2017, 146-148. 1964
m. ugarković 2017, 146-148.
1962
K. mihovilić 1986, 68, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2008, 1965
K. mihovilić 1986, 68, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2008,
32, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 138. 32, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 138.

208
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

primjerima ističe se skifos iz Sanskog mosta sa geometrijskim handles. A potsherd found at prenj near Stolac (plate 109, fig.
ornamentima (Tab. 108, sl. 4), te zanimljiv primjerak iz Čaj- 6) may be safely identified as from a corinthian vase.
niča (Tab. 109, sl. 4), sa zanimljivim formama drški. za pri- unfortunately, some potsherds from various sites are too
mjerak fragmenta pronađenog na lokalitetu prenj kod Stoca fragmentary to be identified with certainty as parts of skyphoi.
(Tab. 109, sl. 6) možemo sa sigurnošću ustvrditi da je riječ o
korintskoj posudi.
Nažalost, velika fragmentiranost pojedinih keramičkih
Vases, jugs, pitchers and bowls
(catalogue nos. 638-647, Plate 114, figs. 1-9)
ulomaka na različitim lokalitetima ne ostavlja mogućnost
sigurne atribucije i drugih moguće pretpostavljenih posuda A significant number of potsherds or intact pottery vessels
ovog oblika. have been found that belong to the wide group that may be
defined as vases, jugs, pitchers and bowls (plate 114, fig. 1-9).
of various shapes and decoration as well as of type of pot-
Vaze, bokali, vrčevi i zdjele tery, these were everyday objects used in the preparation and
(kataloški broj 638-647, Tab. 114, sl. 1-9)
serving of food and drink. Analysis of the sites where our ex-
značajan broj pronađenih ulomaka ili cijelih keramičkih po- amples were found, such as Kačanj near bileća, Jezerine near
suda pripada širokoj grupi posuđa koje se može definirati kao bihać, vranjevo Selo near Neum, and Grudine near ljubomir,
vaze, bokali, vrčevi i zdjele (Tab. 114, sl. 1-9). ovi predmeti, where other objects have been found in a Greco-Hellenistic
različitih formi i ukrasnih rješenja, te vrsta keramike, služili su context, indicates that these too belong to the same cultural
najčešće u svakodnevnom korištenju u toku različitih proce- group.
sa povezanih sa ishranom i pićem. Analiza lokaliteta odakle
potječu naši primjeri, poput Kačnja kod bileće, Jezerina kod
bihaća, vranjeva Sela kod Neuma, te Grudina kod ljubomi-
Pelike
(catalogue no. 648, Plate 114, fig. 10)
ra, na kojima su pronađeni i drugi predmeti koji se stavljaju u
grčko-helenistički kontekst, i ove predmete može pridodati pelikai are a type of Greek amphora1966 of which the body
ovoj kulturnoj grupi. widens towards the base.1967 They were mainly used to store
small quantities of grain for immediate use,1968 though in some
interpretations they were used for various liquids.1969 pottery
Pelika black-figure and red-figure pelikai were a common product of
(kataloški broj 648, Tab. 114, sl. 10)
southern Italic potteries. The neck is thinner, the body more
pelike predstavljaju vrstu grčkih amfora,1963 čiji se trbuh širi rounded. In our case, they date from the mid 3rd to the end
prema dnu.1964 Korištene su najviše za čuvanje manjih količina of the 2nd century bce.1970 pelikai were an integral part of
žita koje se neposredno pripremalo za upotrebu,1965 mada neka the accoutrements of a symposium, occurring from 325 to
tumačenja idu u prilog tvrdnji da je riječ o posudama za ra- 225 bce. They display certain trends in their development,
zne tekućine.1966 Keramički primjerci su često produkt nastao changing sizes, a high moulded foot, and fluting.1971 They are
na prostoru južnoitalskih radionica u crno i crveno figuralnoj characterised by their vertical handles, bellied receptacle, low
tehnici. vrat im je vitkiji, a tijelo zaobljenije. u našim okol- foot1972 and wide neck.1973 In bosnia and Herzegovina, a pe-
nostima, datiraju se u period od sredine III do kraja II stoljeća like was found at vranjevo Selo near Neum (plate 125, fig.
stare ere.1967 pelike su bile sastavni dio pribora na simpoziju. 10). It is very likely that there were many more pelikai in our
Javljaju se u periodu od 325. do 225. godine stare ere. I kod
ovih posuda se primjećuju različite razvojne tendencije, pro-
1966
R. m. cook 2005, 213.
mjene dimenzija, visoko modeliranih stopa, te također pojava 1967
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10, b. Kirigin 1986, 17.
1968
d. Srejović 1997, 795-796.
1963
R. m. cook 2005, 213. 1969
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10.
1964
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10, b. Kirigin 1986, 17. 1970
b. migotti 1987, 138.
1965
d. Srejović 1997, 795-796. 1971
m. miše 2010, 37-38.
1966
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10. 1972
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10.
1967
b. migotti 1987, 138. 1973
b. Kirigin 1986, 17.

209
ADNAN BUSULADŽIĆ

kanelura.1968 Karakteristične su po vertikalno postavljenim country, but the extent of damage makes it impossible to at-
drškama, trbušastom recipijentu, niskoj stopi1969 i širokom tribute any potsherds to this type of Greek vase.
vratu.1970 Na području bosne i Hercegovine pelika je pronađe-
na na lokalitetu vranjevog sela kod Neuma (Tab. 125, sl. 10).
vrlo vjerovatno da je ovih posuda moralo biti i znatno više u
Krater
(catalogue nos. 649 and 650, Plate 115, figs. 1 and 2)
bosni i Hercegovini, ali je stepen devastacije onemogućio de-
terminaciju pojedinih fragmenata u ovu formu grčkog posuđa. Krateres, which were made of bronze or clay,1974 were used pri-
marily for mixing wine and water.1975 They were made as early
as the minoan, mycenaean and Geometric periods,1976 and
Krater continued into the red-figure period.1977 There were different
(kataloški broj 649 i 650, Tab. 115, sl. 1 i 2)
shapes of krater: the column crater or kelebe, the volute crater
ovaj oblik grčkog posuđa pravljen je od bronze ili zemlje.1971 in which the handles ended in volutes, the bell crater, and the
primarna namjena se odnosila na miješanje vina i vode.1972 calyx crater with low-set handles.1978 Krateres also varied in
Izrađivan je već u minojskoj, mikenskoj i geometrijskoj epo- size.1979
hi,1973 a nastavljen i kasnije u periodu crvenofiguralnog sti- In bosnia and Herzegovina, two potsherds from a krater of
la.1974 prema obliku mogu se razlučiti krateri sa drškama u southern Italo-Greek import have been found (plate 115, fig.
vidu stubića – kelebe, krateri sa drškama koje se završavaju 1), along with a krater of Apulian Geometric pottery dating
volutama, krateri u obliku zvona, te oni oblika pehara sa nisko from the 7th and 6th century bce (plate 115, fig. 2). The
postavljenim drškama.1975 u odnosu na navedene oblike osci- third and best-preserved krater from Jezerine is of Gnathia-
lirale su i dimenzije kratera.1976 type pottery (plate 115, figs. 3 and 3a), described in previous
Na području bosne i Hercegovine pronađena su dva ulom- chapters.
ka kratera južnoitalskog grčkog importa (Tab. 115, sl. 1) i ulo-
mak kratera apulske geometrijske keramike koji se datira u vII
i vI stoljeće stare ere (Tab. 115, sl. 2). Treći najbolje očuvani
Kantheroi
(catalogue no. 653, Plate 116, figs. 2, 3, 4, 5, 6)
krater sa lokaliteta Jezerina pripada tipu Gnathia keramike
(Tab. 115, sl. 3 i 3a), koji je obrađen u prethodnim poglavljima. A rather large number of potsherds from barbotine kantheroi
found at ošanići near Stolac, which could have been made
in potteries in Apulia or even in Athens, date from the mid
Kantarosi 3rd to the mid 2nd century bce. These potsherds are of fine
(kataloški broj 653, Tab. 116, sl. 2, 3, 4, 5, 6)
fabric, with knee-shaped handles, painted decoration with ivy,
u posebnu kategoriju možemo uvrstiti veći broj ulomaka and excrescences in the middle section with a shiny glaze on
bradavičastih kantarosa iz ošanića kod Stoca, koji su mogli the parts with excrescences. This type of pottery is relatively
biti produkt radionica iz Apulije ili čak Atene, sa datacijskim uncommon at Hellenistic sites,1980 which gives greater impor-
okvirom od sredine III do sredine II stoljeća stare ere. Karak- tance to our examples.1981
teristika ovih fragmenata je fina struktura, koljenasti prijelaz
drški, slikani ornamenti sa prikazima bršljana, te bradavice na
središnjem dijelu i sjajni firnis u dijelu gdje su bradavice. ova

1968
m. miše 2010, 37-38.
1969
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10. 1974
For the shapes of krateres see e. pemberton 1989, 12-15.
1970
b. Kirigin 1986, 17. 1975
R. m. cook 2005, 217-218.
1971
o oblicima kratera vidi: e. pemberton 1989, 12-15. 1976
F. Schmidt 1961, vII.
1972
R. m. cook 2005, 217-218. 1977
G. zampieri 1991, 110-114.
1973
F. Schmidt 1961, vII. 1978
b. Kirigin 1986, 17.
1974
G. zampieri 1991, 110-114. 1979
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10
1975
b. Kirigin 1986, 17. 1980
z. marić – b. Kirigin 1991, 177-183.
1976
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10 1981
For the shapes of kantharoi see e. pemberton 1989, 34-36.

210
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Olpai
vrsta keramike je razmjerno rijetka na helenističkim lokalite- (catalogue nos. 654-657, Plate 117)
tima,1977 zbog čega i naši ulomci dobijaju na značaju.1978
The pottery vases known as oinochoai or olpai,1982 which had
a vertical handle,1983 were among the most popular throughout
Olpa the ancient world. The Greeks, who made them of metal or
(kataloški broj 654 – 657, Tab. 117)
fired clay, used them for pouring wine. whereas the classic
Jedan od najomiljenijih oblika keramičkih posuda diljem an- oinochoe had two tucks in the lip, giving the trefoil-lipped
tičkog svijeta je forma posude oinohoa - olpa.1979 Kod Grka je shape,1984 olpai typically lacked this feature and more closely
predstavljala posudu za izlijevanje vina, od metala ili pečene resemble an ordinary jug. The body was bellied or slender;1985
zemlje. posuda je imala vertikalno postavljenu dršku.1980 za those of slender outline lacking the trefoil lip are known as
razliku od klasične oinohoe, kod koje je otvor u najvećem bro- olpai.1986 They have been found at numerous sites in Italy.1987
ju slučajeva bio u obliku trolista,1981 kod olpe je karakterističan A number of oinochoai found in bosnia and Herzegovina
izostanak takvog otvora pa je zbog toga najbliža obliku obič- may be identified as belonging to the Greco-Hellenistic cul-
nog vrča. Recipijent je bio trbušast ili vitak.1982 primjerci vitkih tural sphere. Such vases have been found at prenj and donje
linija, bez trolisnog otvora nose naziv olpe.1983 olpe su potvr- Hrasno near Stolac, and Ribić near bihać (plate 117).
đene i na mnogobrojnim lokalitetima na prostoru Italije.1984 oinochoai of various types of pottery have also been found
Na području bosne i Hercegovine pronađen je izvjestan elsewhere in the balkans. A distinct type is known as Alto
broj oinohoa koje se mogu definirati u grčkohelenistički kul- Adriatico,1988 which must have been modelled after Gre-
turni krug. Tako su posude ovog oblika pronađene na lokalite- co-Hellenistic examples. It should be noted here that the type
tima prenja i donjeg Hrasna kod Stoca, te Ribića kod bihaća of Apulian Geometric pottery is represented in quantity in
(Tab. 117). the eastern Adriatic coastal region as well as in the hinterland,
oblici oinohoa različite vrste keramike pronađeni su tako- as far as mutual contacts extended.1989 clasps in the shape of
đer na balkanu. Tako je poseban konstatiran tip poznat kao oinochoai have been found in the Iapodian region, to which
Alto Adriatico,1985 koji je uzore morao imati u grčkohelenistič- Greek influence is known to have reached.1990
kim primjerima. Na ovom mjestu treba napomenuti da je tip
apulske geometrijske keramike u značajnom broju zastupljen
na istočnoj obali Jadrana, ali i u unutrašnjosti dokle su dopi-
rali međusobni kontakti.1986 oblici oinohoa u formi privjesaka
pronađeni su na japodskom prostoru, dokumentiranom kao
mjesto potvrđenog grčkog utjecaja.1987

1977
z. marić – b. Kirigin 1991, 177-183.
1978
o oblicima kantarosa vidi: e. pemberton 1989, 34-36.
1979
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 234. 1982
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 234.
1980
R. m. cook 2005, 214-217. 1983
R. m. cook 2005, 214-217.
1981
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10, b. Kirigin 1986, 17. 1984
d. Kušan-Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10, b. Kirigin 1986, 17.
1982
F. Schmidt 1961, vII. 1985
F. Schmidt 1961, vII.
1983
d. Srejović 1997, 740. 1986
d. Srejović 1997, 740.
1984
G. zampieri 1991, 67-69, 78-80,. 1987
G. zampieri 1991, 67-69, 78-80,.
1985
K. mihovilić 2017, 52. 1988
K. mihovilić 2017, 52.
1986
Š. batović 1976, 45, 74-75. 1989
Š. batović 1976, 45, 74-75.
1987
b. Raunig 2004, 75. 1990
b. Raunig 2004, 75.

211
ADNAN BUSULADŽIĆ

Leginos Lagynos
(kataloški broj 658, Tab. 118, sl. 1) (catalogue no. 658, Plate 118, fig. 1)

leginos je predstavljao oblik krčaga za vino.1988 posuda je bila A lagynos is a type of wine jug1991 with a long, narrow neck
sa dugim i uskim vratom, ispod kojeg je bio široki recipijent.1989 and wide receptacle.1992 lagynoi were used in particular in the
ovaj krčag je bio naročito u upotrebi u helenističko doba i to Hellenistic period, for cultic purposes, and were made of var-
u kultne svrhe, a pravljen je od različitih materijala.1990 ious materials.1993
Na prostoru bosne i Hercegovine leginos je pronađen na In bosnia and Herzegovina, a lagynos was found at Gorica
lokalitetu Gorice kod ljubuškog, gdje je konstatiran znača- near ljubuški, where a significant number of artefacts were
jan broj predmeta koji se nedvojbeno determiniraju kao grčki found that are undoubtedly Greek (plate 118, fig. 1).
(Tab. 118, sl. 1). unfortunately, a number of potsherds found at various
Nažalost, velika fragmentiranost pojedinih keramičkih ulo- sites are so fragmentary that they cannot be attributed with
maka, na različitim lokalitetima, ne ostavlja mogućnost sigurne certainty to vases assumed to be of this shape.
atribucije i prisustva drugih pretpostavljenih posuda ovog oblika.

Pithos – dolia
Pithos – dolija (catalogue nos. 660 and 661, Plate 118, figs. 3 and 4)
(kataloški broj 660 i 661, Tab. 118, sl. 3 i 4)
A pithos was a large jar used by the Greeks mainly to store
pithos predstavlja veliku bačvastu posudu koju su Grci koristili grain.1994 It was usually barrel-shaped or cylindrical,1995 and
prvenstveno za pohranu žita.1991 To je posuda velike zapremine, was of large capacity. It was also used to store liquids or solid
najčešće bačvastog ili cilindričnog oblika.1992 Služila je za po- foodstuffs, especially substances not intended for immediate
hranu tečne ili čvrste hrane. primarni zadatak korištenja pitosa use, which needed to be protected from pests and unfavour-
je bio da se hrana koja nije odmah korištena, pravilno i sigurno able conditions. As well as grain, pithoi were often used to
pohrani i zaštiti od štetočina i nepovoljnih uvjeta držanja. Naj- store dried fruit, pulses, wine, oil,1996 honey, water and other
više su u pithose pohranjivane žitarice, sušeno voće, mahunar- foodstuffs.1997 They were usually made of fired clay, though ex-
ke, ali i vino, ulje,1993 med, voda, i druge prehrambene namir- amples have also been found made of wood or metal. In some
nice.1994 uglavnom je izrađivan od pečene zemlje. pored ovog cases they had a pointed base and two or more rows of lugs.
materijala, zabilježeni su i primjeri izrađeni od drveta ili meta- Given their size, they were also sometimes used as coffins.
la. u nekim slučajevima pitosi su imali zašiljena dna, te dva ili They first appeared in the minoan and mycenaean cultures.
više redova ušica. zbog svoje veličine pithosi su ponekad kori- painted pithoi were being made on the island of crete by the
šteni i kao sanduk - spremište za sahranu umrlih osoba. Javljaju 8th century bce. In boeotia and Rhodes, decorative details
se već u minojskoj i mikenskoj kulturi. od vIII stoljeća stare were worked in relief.1998 larger pithoi could range in capacity
ere na otoku Kritu su izrađivani i oslikani pithosi. Na područ- from 1,000 litres to those of as much as 4,186 litres, but the
jima beotije i Rodosa dekorativni detalji su rađeni uz pomoć majority were much smaller, from 110, 150 or 190 to 500 litres.
reljefnih scena.1995 Kada govorimo o veličini poznato je da su They therefore also varied greatly in size, from about 90 to 170
zabilježeni primjeri od 1000 litara zapremine, do onih koji su cm in height. Sources reveal that pithoi were among the most
imali zapreminu od čak 4.186 litara. Naravno, najveći broj pro- expensive pottery vessels in the whole of Hellas. prices, too,
nađenih pithosa imao je manje zapremine od 110, 150, 190, do varied according to size, with the largest the most expensive
500 litara. dimenzije su ovisno o ovim parametrima bile vrlo and the smallest the cheapest. An interesting fact known from

1988
R. m. cook 2005, 217. 1991
R. m. cook 2005, 217.
1989
b. Kirigin 1986, 17. 1992
b. Kirigin 1986, 17.
1990
d. Srejović 1997, 561. 1993
d. Srejović 1997, 561.
1991
b. Kirigin 2017, 53-68. 1994
b. Kirigin 2017, 53-68.
1992
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 201. 1995
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 201.
1993
b. Kirigin 1986, 17. 1996
b. Kirigin 1986, 17.
1994
b. Đorđević 2009, 485-486, b. Kirigin 2017, 59. 1997
b. Đorđević 2009, 485-486, b. Kirigin 2017, 59.
1995
d. Srejović 1997, 811-812, b. Đorđević 2009, 487. 1998
d. Srejović 1997, 811-812, b. Đorđević 2009, 487.

212
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

oscilirajuće te su se kretale oko 90 do 170 centimetara visine. extant sources is that the famous Greek philosopher diogenes
Također, izvori nam svjedoče da su pithosi bili među skupljim slept in a pithos, as a way of protesting against unnecessary
keramičkim posudama u cijeloj Heladi. cijena je ovisila o ve- luxury. pithoi were also an essential part of immovable prop-
ličini, pa su proporcionalno tome veći primjerci bili skuplji, a erty and were treated as such on estates. The reason was their
manji jeftiniji. zanimljiv detalj, poznat iz sačuvanih izvora, je great size, which made it impractical to move them because of
da je čuveni grčki filozof diogen spavao u pithosu, kritizira- the risk of cracking. A secondary use for pithoi was as a cage
jući na taj način nepotrebnu raskošnost. pithosi su često bili where bats, snakes and live fish were reared. Their size made
i neizostavan dio nepokretne imovine, te su se tako i tretirali pithoi very challenging for potters, as was safely conveying
na imanjima. Razloge ovome treba tražiti u njihovim velikim them to the destination where it was intended they should
dimenzijama, zbog čega su bili nepraktični za pomjeranje, te je remain.1999 like amphorae, some Greek pithoi bore stamps2000
postojala i bojazan od pucanja prilikom dislokacije tako velikih or graffiti2001 giving details of their price, volume, the type of
posuda. Također su služili i kao kavezi za uzgoj šišmiša, zmija i articles stored in them, and so on.
žive ribe. S obzirom na njihove gabarite, grnčarima je bio veliki A specific feature of these jars is their unchanging shape,
izazov izraditi ovu posudu, a isto tako i bezbjedno je dopremiti which without an archaeological context makes it very dif-
do konačnog odredišta gdje je predviđeno da stalno ostane.1996 ficult to date them or to ascribe them to a cultural sphere.
pojedini grčki pitosi su poput amfora posjedovali i žigove,1997 te They differ from the Roman dolia, the equivalent of the Gre-
grafite1998 iz kojih se mogu saznati korisne informacije o cijeni co-Hellenistic pithos, in their thick flat rim and pronounced
posude, zapremini, vrsti artikla koji se u njemu čuva i slično. shoulders.2002
Specifičnost ove vrste posuda je postojan oblik, zbog čega In bosnia and Herzegovina, part of a pithos of the Hel-
je van arheološkog konteksta često teško precizirati datacijski lenistic period was found at doljani-dubine near Čapljina
i kulturološki okvir. u odnosu na rimske dolije, koje predstav- (plate 118, fig. 4), where Gnathia potsherds and a pottery lion
ljaju ekvivalent grčko-helenističkim pithosima, može se kon- mask were also found,2003 suggesting the presence or influence
statirati razlika u postojanju debelog zaravnjenog ruba otvora of Hellenistic elements at this site. Since it is very close to the
i istaknuta ramena.1999 left bank of the river Neretva and to the Adriatic coast and
Na području bosne i Hercegovine, ulomak pitosa iz hele- metković, this Hellenistic material was probably the result of
nističke epohe je pronađen na lokalitetu doljani dubine kod the Greek settlements which archaeology has identified near
Čapljine (Tab. 118, sl. 4). Na istom mjestu su pronađeni i fra- Narona. Another potsherd from a pithos was found at ošanići
gmenti Gnathia keramike, te keramička lavlja maska,2000 pa se near Stolac, known to have been under Greco-Hellenistic in-
može pretpostaviti prisustvo ili utjecaj helenističkih elemena- fluence (plate 118, fig. 3).2004 The extensive use of pithoi in
ta na ovom lokalitetu. Kako se radi o lokaciji koja se nalazi u everyday life has also been recorded elsewhere in the eastern
neposrednoj blizini lijeve obale Neretve i vrlo blizu jadranske Adriatic coastal region.2005
obale i metkovića, za pretpostaviti je da je ovaj helenistički
materijal rezultat utjecaja grčkih naseobina, koje su arheološki
potvrđene u blizini Narone. drugi ulomak pitosa pronađen je
na lokalitetu sa potvrđenim grčko-helenističkim utjecajima.
Riječ je o lokalitetu ošanići kod Stoca (Tab. 118, sl. 3).2001
Intenzivno korištenje pithosa u svakodnevnom životu za-
bilježeno je i na drugim lokalitetima istočne obale Jadrana.2002

1996
b. Kirigin 2007, 125-156. 1999
b. Kirigin 2007, 125-156.
1997
b. Kirigin 2012, 290. 2000
b. Kirigin 2012, 290.
1998
b. Kirigin 2008a, 177-189, b. Kirigin 2012, 291. 2001
b. Kirigin 2008a, 177-189, b. Kirigin 2012, 291.
1999
b. Kirigin 2004, 171. 2002
b. Kirigin 2004, 171.
2000
S. vasilj 2012, 123, sl. 21, 126, Tab. 2. 2003
S. vasilj 2012, 123, fig. 21, 126, plate 2.
2001
z. marić 1977, Tab. XXXIv, sl. 17. 2004
z. marić 1977, plate XXXIv, fig. 17.
2002
b. Kirigin 2016, 187-192, b. Kirigin 2007, 141 i 142. 2005
b. Kirigin 2016, 187-192, b. Kirigin 2007, 141 i 142.

213
ADNAN BUSULADŽIĆ

Hidrija Hydria
(kataloški broj 733, Tab. 129, sl. 1, 2 i 3) (catalogue no. 733, Plate 129, figs. 1, 2 and 3)

Jedan od omiljenih grčkih oblika su hidrija vaze.2003 primjerci Hydriai were among the most popular vases.2006 In bosnia and
ovih posuda na prostoru današnje bosne i Hercegovine pro- Herzegovina, examples of these have been found at Kačanj
nađeni su na lokalitetu Kačanj (Tab. 129, sl. 1, 2 i 3). Hidrije (plate 129, figs. 1, 2 and 3). Hydriai are vases with a low, hol-
su posude sa šupljom niskom nožicom, tanjurasto proširenom. low foot extending plate-like, and two small, round, upcurved
posude ovog tipa imaju dvije oble male drške koso položene i handles2007 set at an angle opposite each other on the body of
prema gore savinute,2004 te smještene jedna naspram druge na the vase.2008 A third handle midway between them extend-
trbuhu posude.2005 Treća drška se nalazila u sredini i okomito ed from below the rim to the shoulder.2009 These vessels were
se spuštala ispod ruba na rame.2006 ovo posuđe je primarno made of fired clay or bronze,2010 and were mainly used for car-
predstavljalo posude za nošenje i izlijevanje vode.2007 mate- rying and pouring water.2011 both large and small hydriai are
rijali od kojih su pravljene ove posude su bili zemlja i bron- known.2012
za.2008 pored većih dimenzija, konstatirani su i manji primjerci Few objects of this shape have been found in bosnia and
hidrija.2009 Herzegovina. A pottery hydria was found at Kačanj in bileća,
Na području bosne i Hercegovine nije pronađeno mno- where other artefacts belonging to the Greek cultural sphere
go predmeta koji pripadaju ovom obliku. Keramička posuda have also been found (plate 129, figs. 1, 2 and 3).
oblika hidrije pronađena je na lokalitetu Kačanj u bileći, gdje
je konstatirano još različitih predmeta koji se smještaju u grčki
kulturni krug (Tab. 129, sl. 1, 2 i 3).
Drinking cups
(catalogue no. 734, Plate 129, fig. 4)

examples of pottery drinking cups have been found in bosnia


Kupa and Herzegovina. These are of the typical shape,2013 and some-
(kataloški broj 734, Tab. 129, sl. 4)
times had decorative details or were inscribed with a toast.2014
Na području bosne i Hercegovine pronađeni su i primjerci
keramičkih posuda oblika kupe. Riječ je o posudama karakte-
rističnog oblika,2010 koje su ponekad mogle imati i neke ukra-
Kylikes
(catalogue nos. 659 and 662 – 669, 774, Plate
sne detalje ili ispisane tekstove zdravica.2011
118, fig. 2, Plate 119, Plate 134, fig. 2)

A number of vases found in bosnia and Herzegovina may be


Kiliksi said to be kylikes. A kylix is a shallow drinking vessel2015 with
(kataloški broj 659 i 662 – 669, 774, Tab.
a stem and foot,2016 and two horizontal handles.2017 It could
118, sl. 2, Tab. 119, Tab. 134, sl. 2)
be decorated on the inside2018 and the outside with various
za jedan broj pronađenih posuda na prostoru bosne i Herce- scenes. The kylix was a widespread shape in the 6th and 5th
govine može se reći da pripadaju obliku kiliksa. Riječ je o plit-
koj posudi2012 za piće na visokoj nozi,2013 sa dvije horizontalne
2006
For hydriai see e. pemberton 1989, 9-12.
2007
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10, F. Schmidt 1961, vI,
2003
o hidrijama vidi: e. pemberton 1989, 9-12. b. Kirigin 1986, 17.
2004
d. Kušan Špalj – A. Rendić-miočević 2009, 10, F. Schmidt 1961, vI, 2008
F. Schmidt 1961, vI.
b. Kirigin 1986, 17. 2009
v. damevski 1972/73, 240.
2005
F. Schmidt 1961, vI. 2010
d. Srejović 1997, 374.
2006
v. damevski 1972/73, 240. 2011
R. m. cook 2005, 213-214.
2007
R. m. cook 2005, 213-214. 2012
J. bouzek et al 1974, 80.
2008
d. Srejović 1997, 374. 2013
For drinking cups see e. pemberton 1989, 30-31.
2009
J. bouzek at oll 1974, 80. 2014
d. Srejović 1997, 556.
2010
o kupama vidi: e. pemberton 1989, 30-31. 2015
Н. А. Сидорова 1966, 228-236.
2011
d. Srejović 1997, 556. 2016
Н. М. Лосева 1966, 135-136.
2012
Н. А. Сидорова 1966, 228-236. 2017
F. Schmidt 1961, vII.
2013
Н. М. Лосева 1966, 135-136. 2018
G. zampieri 1991, 101.

214
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

drške.2014 Sa unutarnje2015 i spoljne strane mogao je imati i centuries bce,2019 and was also adopted by the etruscans, un-
ukrasne detalje sa različitim predstavama. Raširen je oblik u der the influence of the Greeks.2020
vI i v stoljeću stare ere.2016 ove vrste posuđa, pod grčkim In bosnia and Herzegovina, kylikes have been found at
utjecajima bile su prihvaćene i kod etruščana.2017 Glasinac, and at vranjevo Selo near Neum (plate 118, fig. 2,
Na prostoru bosne i Hercegovine kiliksi su pronađeni na plate 134, fig. 2 and plate 119), the latter site being in the
lokalitetima Glasinca, te vranjevog Sela kod Neuma (Tab. 118, very south of our country,2021 where it was exposed to intense
sl. 2, Tab. 134, sl. 2 i Tab. 119). Navedeni lokalitet kod Neuma Greco-Hellenistic influences.
nalazi se na samom jugu naše zemlje.2018 Riječ o prostoru koji The other is associated with the famous site of Glasinac,
je bio najintenzivnije izložen grčko-helenističkim utjecajima. where a significant number of artefacts of Greek production
druga lokacija veže se za glasoviti lokalitet Glasinac have been found, in this case Archaic Ionian pottery.2022
gdje je također konstatiran značajan broj predmeta koji pri-
padaju grčkoj proizvodnji, u ovom slučaju arhajskoj jonskoj
keramici.2019
Amphorae
(catalogue nos. 670 – 705, Plate 120, Plate
121, Plate 122, Plate 123, Plate 124)
Amfore Amforae are large pottery jars2023 with two handles,2024 de-
(kataloški broj 670 – 705, Tab. 120, Tab.
signed to transport2025 and store various foodstuffs.2026 They are
121, Tab. 122, Tab. 123, Tab. 124)
of mediterranean origin, with a long tradition of production
Amfore su velike keramičke posude2020 sa dvije drške,2021 na- in the potteries of the Greek islands, and later in Italy, Spain,
mijenjene transportu2022 i pohrani različitih prehrambenih sa- the pontus and Gaul, whence they were conveyed throughout
držaja.2023 mediteranskog su porijekla, sa dugom tradicijom the mediterranean.2027
izrade u radionicama grčkih otoka, te kasnije Italije, Španije, The design of amphorae made them ideal for transporting
ponta i Galije. Sa ovih destinacija dopremane su na prostor goods.2028 They were made of good quality, well prepared clay.
cijelog mediterana.2024 For this reason, potteries specialising in the large-scale pro-
zbog svoga specifičnog oblika amfore su bile vrlo pogodan duction of amphorae were set up near clayfields. The origin of
predmet za transport robe.2025 za izradu amfora je korištena amphorae also indicated the origin of the products transport-
kvalitetna i dobro pripremljena glina. zbog ovoga detalja, važ- ed in them.2029
nog u proizvodnji ovih keramičkih proizvoda, grnčarske radi- wine was a popular drink among ancient peoples, mixed
onice specijalizirane za ovu vrstu masovne proizvodnje, građe- with water and with various flavourings. wine mixed with
ne su u blizini gliništa. porijeklo amfora ujedno je označavalo snow was especially valued. beer, made from fermented barley
i porijeklo proizvoda transportiranih u njima.2026 and millet, was seen as the beverage of the poor.2030
vino je bilo omiljeno piće kod antičkih naroda. miješalo se After the vintage – the picking and pressing of the grapes
sa vodom, te raznim začinima. posebno je na cijeni bilo vino and the complex process of fermentation – the resulting wine
pomiješano sa snijegom. pored vina i pivo je imalo stanovitog was poured into amphorae for transport and distribution.
značaja. Radilo se fermentacijom ječma i prosa, a smatralo se

2014
F. Schmidt 1961, vII.
2015
G. zampieri 1991, 101. 2019
d. Srejović 1997, 465.
2016
d. Srejović 1997, 465. 2020
K. mihovilić 1986, 73 and 74.
2017
K. mihovilić 1986, 73 i 74. 2021
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 31-94.
2018
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 31-94. 2022
m. parović-pešikan 1961, 34.
2019
m. parović-pešikan 1961, 34. 2023
For clay and its properties see A. Hamzabegović 2015.
2020
o glini i njenim svojstvima vidi: A. Hamzabegović 2015. 2024
b. Kirigin 1986, 17.
2021
b. Kirigin 1986, 17. 2025
For transport activities see T. van damme 2019, 93-119.
2022
o transportnim aktivnostima vidi: T. van damme 2019, 93-119. 2026
Grupa autora 2002, 12.
2023
Grupa autora 2002, 12. 2027
o. R. Ilić 2012, 165.
2024
o. R. Ilić 2012, 165. 2028
A. busuladžić 2019, 18-19.
2025
A. busuladžić 2019, 18-19. 2029
lj. bjelajac 1996, 9.
2026
lj. bjelajac 1996, 9. 2030
I. ožanić 2004, 36.

215
ADNAN BUSULADŽIĆ

pićem siromaha.2027 Nakon branja i obrade grožđa, te složenih The production of olive oil also involved picking the olives
procesa fermentacije, vino je ulijevano u amfore, radi tran- and grinding them to a paste, followed by pressing the paste
sporta i distribucije. to extract the oil.2031 The watery sediment that settles out of
proizvodnja ulja je podrazumijevala izvjesne radnje neop- unfiltered olive oil is known as amurca.2032
hodne u procesu branja, odvajanja, mljevenja i tiještenja.2028 Herbs and spices were an important part of the diet of
Navedeni proces je poznat pod nazivom amurca.2029 uloga ancient populations. many of them are those still used today,
amfora u ovom procesu je također bila neodvojivi dio proi- such as parsley, coriander and saffron.
zvodnje ovog artikla. Amphorae were as essential in the production and distri-
u prehrani antičkih stanovnika značajan dio se odnosio na bution of olive oil as they were in that of wine2033 and of var-
različite začine. mnogi od tih začina i danas se koriste u svakod- ious foodstuffs. These various contents dictated the different
nevnoj upotrebi, poput peršuna, korijandera, šafrana i drugih. shapes of amphora,2034 with certain types2035 designed for spe-
za sve takve aktivnosti neophodan segment su bile amfore.2030 cial purposes and contents2036 or distribution points, identified
ovakvi raznoliki sadržaji uvjetovali su i različite forme at numerous sites throughout the mediterranean.2037 Am-
proizvodnje amfora.2031 pojedini tipovi amfora2032 specijalizi- phorae used to transport oil were called amphorae oleariae.2038
rani za posebne namjene i sadržaje2033 ili mjesta distribucije These were usually spherical. The next most common use of
su konstatirani diljem mediterana, na mnogobrojnim lokali- amphorae was to transport wine, for which amphorae vinariae
tetima.2034 Amfore u kojima je transportovano ulje nazivale su of elongated shape were used.2039 Salted fish and other fish
se amphorae oleariae.2035 ovi tipovi su uglavnom bili loptaste products were packed in amphorae with a long body, thick
forme. druga najčešća namjena, transport vina, odvijao se u walls and a substantial base.2040
amphorae vinariae, koje su bile izduženog oblika.2036 usoljena Amphorae of different types dating from the Greco-Hel-
riba i druge riblje prerađevine su pakirane u amfore dugog lenistic period have survived, among them panathenaic am-
tijela, debelih zidova i masivnog dna.2037 phorae and Nikosthenic amphorae.2041 The large number of
poznati su mnogobrojni sačuvani primjerci iz grčkohele- types of Greek amphora so far identified attests to their ex-
nističke epohe, poput panatejske amfore, Nikostenove i dru- tensive use in the Greek and Greco-Hellenistic periods.2042
gih primjera amfora.2038 o masovnom korištenju amfora u These include corinthian amphorae,2043 amphorae of transi-
periodu grčke i grčko-helenističke kulture govori i podatak tional shape from magna Graecia, various undefined ampho-
da je do danas zabilježen veliki broj tipova grčkih amfora.2039 rae,2044 corcyrian amphorae and, in particular the so-called
Tako znamo za korintske,2040 amfore prijelaznih oblika sa pro- Greco-Italic amphora,2045 Klasomenian, lesbian, Samian,
stora velike Grčke, različite nedefinirane primjerke grčkih

2031
A. busuladžić 2019, 24-27.
2027
I. ožanić 2004, 36. 2032
d. p. S. peacock – d. F. williams 1986, 33-34.
2028
A. busuladžić 2019, 24-27. 2033
d. p. S. peacock – d. F. williams 1986, 37.
2029
d. p. S. peacock – d. F. williams 1986, 33-34. 2034
d. p. S. peacock – d. F. williams 1986, 44-48.
2030
d. p. S. peacock – d. F. williams 1986, 37. 2035
various typologies are proposed on the basis of many parameters. See
2031
d. p. S. peacock – d. F. williams 1986, 44-48. v. dautova–Ruševljan 1970, 161-170.
2032
Na temelju mnogih parametara predložene su i različite tipologije. 2036
S. m. Kilcher – m. maggetti – G. Galetti 1987, 113-132.
vidi. v. dautova–Ruševljan 1970, 161-170. 2037
d. p. S. peacock - d. F. williams 1986, 63 and 65.
2033
S. m. Kilcher – m. maggetti – G. Galetti 1987, 113-132. 2038
This group includes a large number of types of amphora such as ovoid
2034
d. p. S. peacock - d. F. williams 1986, 63 i 65. Adriatic amphorae, dressel 6 b, amphorae with a funnel-like mouth,
2035
u ovu grupu spada veliki broj tipova amfora poput ovoidnih jadranskih and others. A. Starac 1995, 142-145.
amfora, dressel 6 b, amfore sa ljevkastim otvorom i drugih. A. Starac 2039
Amphorae used to transport wine include the Greco-Italic and dressel
1995, 142-145. 2 – 4 types, which were the most widespread, as well as dressel 6A,
2036
u grupu amfora za transport vina spadaju tipovi: grčko–italske, lamboglia 2 and others. A. Starac 1995, 135-141.
dressel 2 – 4, koje su bile najrasprostranjenije, dressel 6A, lamboglia 2040
lj. bjelajac 1996, 9.
2 i druge. A. Starac 1995, 135-141. 2041
R. m. cook 2005, 209-212.
2037
lj. bjelajac 1996, 9. 2042
A. busuladžić 2019, 30.
2038
R. m. cook 2005, 209-212. 2043
e. pemberton 1989, 9.
2039
A. busuladžić 2019, 30. 2044
m. petrić 1989, 472-481.
2040
e. pemberton 1989, 9. 2045
b. Kirigin 2004, 169-170.

216
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

amfora,2041 kerkirske, te posebno tzv. grčko-italske amfore,2042 melian amphorae and many other types.2046 Greek and Gre-
klazomenske, lezboske, samianske, melske i mnoge druge ti- co-Hellenistic amphorae of various shapes have also been
pove amfora.2043 u prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da su ra- found at remote places around the black Sea, further evidence
zličiti oblici grčih i grčko-helenističkih amfora pronađeni i u of their extensive use at that time.2047
udaljenim prostorima oko crnog mora, što potvrđuje njihovu Amphorae also had a secondary use in funerary cus-
intenzivnu upotrebu u ovoj epohi.2044 toms,2048 and instances have been recorded where amphorae
pored primarne funkcije, amfore su imale i sekundarnu na- were used as coffins,2049 especially for children. In such cases,
mjenu u sepulkralnim običajima,2045 te su u izvjesnom broju the chosen amphora would be large enough to enclose the
korištene i tokom ukopa. Naime, zabilježeni su slučajevi kada child’s skeleton completely, and would then be covered with
su amfore korištene i u funkciji pogrebnih sanduka.2046 ovo je earth.2050 burials of this kind have been identified near Naro-
posebno bio slučaj prilikom ukopa djece. u takvim slučajevima, na, which is close to ošanići, the place where the Hellenistic
veličina amfore je bila dostatna da se u cijelosti prekrije skelet examples presented in this book originated. Amphorae were
djeteta, kako bi se preko amfore prekrila zemlja.2047 Takvi sluča- also used for the remains after cremation,2051 thus serving as
jevi su konstatirani upravo u okolici Narone, koja se pak nalazi an urn,2052and for the burial of adults.2053 Amphorae form a
u blizini lokaliteta ošanići, odakle potječu helenistički primjerci significant proportion of grave goods, and have been found
koji se prezentiraju u ovom radu. pored skeletnog, u amforama su at numerous excavated burial grounds of the Greek and late
ukopavani i ostaci tijela koji su bili predmetom spaljivanja,2048od- Hellenistic periods. This custom was also widespread in Spain,
nosno služile su za urne,2049 kao i ukop odraslih osoba.2050Amfore Albania, Italy, Greece and croatia.2054
su korištene u značajnom procentu i kao grobni prilog, a nađene The amphorae from ošanići mainly fall within the known
su na većem broju istraženih grobnica iz grčkog i mlađeg heleni- type of Greco-Italic amphora. The sherds found may be dat-
stičkog perioda. ovaj ritus je bio raširen i na području današnje ed to the 3rd and 2nd centuries bce. They display the rim
Španije, Albanije, Italije, Grčke i Hrvatske.2051 of semi-circular cross-section typical of Greek potteries of
Amfore sa ošanića uklapaju se u najvećem broju slučajeva the eastern mediterranean from the 6th to the 2nd century
u poznati tip grčko-italskih amfora. pronađeni fragmenti se bce.2055 one sherd probably belonged to the lesbian type,
mogu staviti u period III i II stoljeća stare ere. ulomci amfo- and is dated to the 6th century bce (plate 123, fig. 7).2056 This
ra imaju polukružne presjeke oboda karakteristične za grčke is also the earliest example of an amphora from ošanići. It is
radionice istočnog mediterana i to od vI do II stoljeća sta- too badly damaged, unfortunately, to be identified with cer-
re ere.2052 Jedan ulomak vrlo moguće pripada tipu lezboskih tainty.2057 Some of the amphorae from ošanići belong to the
amfora i datira se u vI stoljeće stare ere (Tab. 123, sl. 7).2053 group of pharos amphorae, which further places the entire site
ovo je ujedno i najstariji primjerak amfora sa ošanića. veli- within the Greco-Hellenistic civilisational sphere.2058 The vast
ka fragmentiranost, nažalost, ne ostavlja prostor za precizniju majority of amphora potsherds from ošanići belong to the
determinaciju.2054 za dio amfora sa lokaliteta ošanići može Greco-Italic group (plate 120, plate 121, plate 122, plate 123,
se konstatirati da pripadaju grupi farskih amfora, što dodatno plate 124).2059 one sherd of this type of amphora has been
found at prenj, also near Stolac (plate 122, fig. 9). Fragments

2041
m. petrić 1989, 472-481. 2046
R. m. cook – p. dupont 1998, 142-191.
2042
b. Kirigin 2004, 169-170. 2047
c. b. Полин 2014.
2043
R. m. cook – p. dupont 1998, 142-191. 2048
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 200 and 208.
2044
c. b. Полин 2014. 2049
A. busuladžić 2019, 27-29.
2045
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 200 i 208. 2050
c. patsch 1996, 28-29.
2046
A. busuladžić 2019, 27-29. 2051
I. Fadić 1989, 234-235.
2047
c. patsch 1996, 28-29. 2052
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 208-209.
2048
I. Fadić 1989, 234-235. 2053
m. Novak 2013, 349, fig. 2.
2049
l. bernabò-brea – m. cavalier 1965, 208-209. 2054
b. Kirigin 1992/1997, 69-78.
2050
m. Novak 2013, 349, sl. 2. 2055
b. Kirigin 2004, 169-170.
2051
b. Kirigin 1992/1997, 69-78. 2056
A. busuladžić 2019, 72.
2052
b. Kirigin 2004, 169-170. 2057
z. marić 1977, 39-42.
2053
A. busuladžić 2019, 72. 2058
m. Katić 2002, 430-431.
2054
z. marić 1977, 39-42. 2059
A. busuladžić 2019, 30-32.

217
ADNAN BUSULADŽIĆ

cijeli lokalitet stavlja u grčkohelenistički civilizacijski krug.2055 of corcyrean amphorae found at Rapti near Trebinje2060 are
ogromna većina ulomaka afmora sa prostora ošanića pripada among the oldest pieces of Greek amphorae found in bosnia
grupi grčko-italskih amfora (Tab. 120, Tab. 121, Tab. 122, Tab. and Herzegovina. This corresponds with the finds of amphora
123, Tab. 124).2056 Jedan ulomak ovog tipa amfore pronađen je potsherds from desilo in Hutovo blato, where a large number
i na lokalitetu prenj također u blizini Stoca (Tab. 122, sl. 9). dating from the 2nd and 1st centuries bce have been found.
među najstarije ulomke grčkih amfora nađenih na tlu bosne i These examples point to the late Hellenistic period, as a time
Hercegovine spadaju i fragmenti korkirskih amfora, pronađe- of very active trade links.2061
nih na lokalitetu Rapti kod Trebinja.2057 u ovu opću situaciju A similar situation as regards Greco-Hellenistic or Gre-
uklapaju se i nalazi fragmenata amfora sa lokaliteta desilo u co-Italic amphorae has been recorded at many sites in the east-
Hutovu baltu, gdje je zabilježen veći broj ulomaka amfora iz II ern Adriatic coastal region.2062 Analysis of amphorae found at
i I stoljeća stare ere. ovi primjerci ukazuju na kasni helenizam dozens of submerged sites along the coast has revealed the
kao vrijeme intenzivnog života i trgovačkih komunikacija.2058 presence of corinthian amphorae, transitional forms from
Slična situacija, kada govorimo o grčkohelenističkim, od- magna Graecia, Greco-Italic amphorae, and Greek amphorae
nosno grčko-italskim amforama, zabilježena je na mnogim of indeterminate type.2063 The eastern Adriatic coastal region
lokalitetima na istočnoj obali Jadrana.2059 Tako se na temelju has also yielded decorated amphorae with relief images, dating
analize amfora pronađenih na desetinama podvodnih loka- from as early as the 6th century bce.2064 The great diversity of
liteta na istočnoj obali Jadrana može konstatirati postojanje shapes among Greek amphorae and their extensive use, main-
korintskih, prijelaznih oblika sa prostora velike Grčke, grč- ly for wine, have been confirmed by numerous finds on the is-
ko-italskih, te grčkih amfora neodređenog tipa.2060 Na istočnoj land of Hvar.2065 Amphora-like shapes were present through-
obali Jadrana zabilježeni su i dekorirani primjerci amfora sa out the territory of present-day bosnia and Herzegovina, in
reljefnim prikazima, a koji se datiraju čak u vI stoljeće stare the south where amphorae of Greco-Hellenistic provenance
ere.2061 masovnost grčkih formi amfora, kao i masovna upo- have been recorded at several sites, to the north-western re-
treba prvenstveno vina potvrđena je i mnogobrjnim nalazima gion of bosnia and Herzegovina where clasps in the shape
istih na prostoru otoka Hvara.2062 Amforasti oblici bili su pri- of Greek amphorae have been found in the Iapodian area.2066
sutni na širem prosotru današnje bosne i Hercegovine. pored Some handles of Greek amphorae with a stamp, originat-
južnih prostora, gdje su amfore grčkohelenističke provenijen- ing from Greece (plate 52, figs. 4, 4a, 5 and 5a), form a sepa-
cije konstatirane na više lokaliteta, privjesci oblika grčkih am- rate group. These display the typical ways of stamping wares
fora pronađeni su i na japodskom području u sjeverozapad- in relief into a slightly concave surface. direct analogies with
nom dijelu bosne i Hercegovine.2063 our examples may be found in many places.2067
u posebnu grupaciju možemo uvrstiti i nekoliko primjera
drški grčkih amfora sa žigom, koji potječu sa prostora Grčke
(Tab. 52, sl. 4, 4a, 5 i 5a). Riječ je o karakterističnim načinima
izrade žiga na nešto udubljenijoj površini u reljefnoj tehnici.
direktne analogije našim primjerima u smislu izrade možemo
konstatirati na više mjesta.2064

2055
m. Katić 2002, 430-431.
2056
A. busuladžić 2019, 30-32.
2057
A. busuladžić 2019, 71. 2060
A. busuladžić 2019, 71.
2058
S. vasilj – m. Forić 2008, 73. 2061
S. vasilj – m. Forić 2008, 73.
2059
b. Kirigin 1994, 15-24. 2062
b. Kirigin 1994, 15-24.
2060
m. petrić 2002, 471-485. 2063
m. petrić 2002, 471-485.
2061
N. cambi 2005, 155-162. 2064
N. cambi 2005, 155-162.
2062
b. Kirigin 2018, 397-419. 2065
b. Kirigin 2018, 397-419.
2063
b. Raunig 2004, 75. 2066
b. Raunig 2004, 75.
2064
J. bouzek at oll 1974, 89-98, plates 21 i 22. 2067
J. bouzek et al 1974, 89-98, plates 21 and 22.

218
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Oinohoa Oinochoai
(kataloški broj 711, 721 i 722, Tab. 125, (catalogue nos. 711, 721 and 722, Plate 125,
sl. 6 i Tab. 126, Tab. 134, sl. 3) fig. 6 and Plate 126, Plate 134, fig. 3)

manji broj ovih posuda ne pripada Gnathia keramici. Riječ je A few oinochoai are not of Gnathia pottery: one from vra-
o jednoj posudi sa lokaliteta vranjevo Selo kod Neuma (Tab. njevo Selo near Neum (plate 125, fig. 6), and sherds from a
125, sl. 6), te fragmentima crnofiguralne oinohoe na kojima black-figural oinochoe with ivy decoration from Kačanj near
su prikazani ukrasni detalji bršljana, sa lokaliteta Kačanj kod bileća (plate 126). An example of Archaic Ionian pottery
bileće (Tab. 126). Istoj formi posude vjerovatno pripada i pri- (plate 134, fig. 3) is also probably from an oinochoe.
mjerak arhajske jonske keramike (Tab. 134, sl. 3).

Pottery balsamaria – unguentaria


Keramički balzamariji – unguentariji (catalogue nos. 723-727, Plate 127)
(kataloški broj 723 – 727, Tab. 127)
unguentaria have also been found in bosnia and Herzegovi-
Na području bosne i Hercegovine pronađeni su i primjerci na.2068 These are small pottery vessels (balsamaria) that occur
unguentarija.2065 Riječ je o keramičkim posudama (balsama- fairly frequently as grave goods in the Hellenistic and early
riumima) koji su razmjerno česti nalazi u kontekstu grobnih Roman periods.2069 They were used to contain high viscosi-
priloga iz helenističkog i ranorimskog perioda.2066 Služili su za ty liquids such as honey and oil, and in some cases extracts
čuvanje tečnosti jačeg viskoziteta, poput meda i ulja, a u nekim intended for food,2070 as well as perfume, lotions or medic-
slučajevim i ekstrakta za hranu.2067 u njima se također čuvao i inal preparations.2071 They originated from egypt, Syria and
parfem, losioni ili medicinski preparati.2068 Njihovo porijeklo cyprus.2072
se determinira na prostorima egipta, Sirije i Kipra.2069 unguentaria have been found at the Hellenistic settlement
unguentariji su pronađeni na lokalitetu helenističkog na- of ošanići near Stolac (plate 127, figs. 1, 2, 3 and 4). others
selja ošanići kod Stoca (Tab. 127, sl. 1, 2, 3 i 4). vrlo slični very similar to ours have been found at oricum.2073 part of an
predmeti našim pronađeni su i na lokalitetu oricum.2070 Jedan unguentarium has been found at prenj, also near Stolac (plate
ulomak unguentarija pronađen je i na lokaciji prenja, također 127, fig. 5).
kod Stoca (Tab. 127, sl. 5).

Plates
Tanjuri (catalogue nos. 728-732, Plate 128)
(kataloški broj 728 – 732, Tab. 128)
plates are among the most common forms of Greek pottery,2074
Tanjur je jedna od češćih formi zastupljenih u grupi kera- used then as now in daily life to serve solid food. Typically
mičkog posuđa.2071 ovo posuđe je služilo u svakodnevnom they are shallow, though slightly deeper forms also occur, and
životu za čvrstu hranu i njeno manipuliranje. Karakteristika usually have a thin raised rim. Those from archaeological sites
tanjura je da su plitke, a u nekim slučajevima i nešto dublje in the eastern Adriatic region are very often from the western
posude, najčešće uvučenog i stanjenog oboda. Na nalazištima mediterranean cultural circle of campanian pottery.2075
iz istočnojadranskih arheoloških lokaliteta vrlo često pripa- Several finds of this kind of vessel have been found in bos-
daju zapadnomediteranskom kulturnom krugu kampanske nia and Herzegovina, some of them ordinary shallow plates
keramike.2072 like those used today (plate 128, figs. 3 and 4, catalogue no.

2065
o oblicima unguentarija vidi: e. pemberton 1989, 55-56. 2068
For the shapes of unguentaria see e. pemberton 1989, 55-56.
2066
b. Kirigin 1986, 17. 2069
b. Kirigin 1986, 17.
2067
J. bouzek at oll 1974, 83. 2070
J. bouzek et al 1974, 83.
2068
I. Kuzmanoski 2017, 81-86. pored keramičkih, u mlađoj rimskoj epohi 2071
I. Kuzmanoski 2017, 81-86. In the late Roman period, in addition to
posebno su bili rašireni stakleni primjerci. pottery, glass unguentaria were particularly widespread.
2069
J. bouzek at oll 1974, 83. 2072
J. bouzek et al 1974, 83.
2070
d. budina 1976, pl. II, , sl. 7 i 8. 2073
d. budina 1976, pl. II, figs. 7 and 8.
2071
R. m. cook 2005, 227-228. 2074
R. m. cook 2005, 227-228.
2072
b. migotti 1987, 142. 2075
b. migotti 1987, 142.

219
ADNAN BUSULADŽIĆ

prostor današnje bosne i Hercegovine bilježi više nalaza 732) while others, also shallow, had a high foot (plate 128,
ovog oblika posuda koje su mogle biti obične plitke posude figs. 1 and 2). They have been found at ošanići and Glasinac,
poput savremenih (Tab. 128, sl. 3 i 4, kataloški broj 732) ili sites known for their material of Greek provenance.
plitkih posuda koje su bile postavljene na visoku nogu (Tab.
128, sl. 1 i 2). mjesta nalaza predstavljaju područja ošani-
ća i Glasinca, osvjedočenih lokaliteta sa materijalom grčke
Rhyton
(catalogue no. 776, Plate 135, fig. 1)
provenijencije.
one very interesting object is part of a pottery rhyton found
in an area that was inhabited by the Iapodes (plate 135, fig.
Riton 1).2076 A rhyton was of distinctive appearance, its primary form
(kataloški broj 776, Tab. 135, sl. 1)
resembling the horn of a bovine. They were used as drinking
vrlo zanimljiv primjerak predstavlja ostatak keramičkog rito- vessels and when sacrificing. They had two openings, a larger
na koji je pronađen na području koje je bilo naseljeno Japodi- one at the top where liquid would be poured in and a smaller
ma (Tab. 135, sl. 1).2073 Riton je predstavljao posudu specifič- one at the base where it flowed out. They are known in the
nog izgleda, čiji je primarni oblik podsjećao na rog životinja balkans, and particularly in the minoan and mycenaean cul-
koje spadaju u grupu bovida. Kao takvi, ritoni su korišteni tures, and were particularly popular in Attica, Ionia, etruria
prilikom pića i žrtvovanja. posjedovali su dva otvora. Jedan and southern Italy from the 5th century bce.2077 different
veći, u gornjem dijelu za punjenje tečnošću, i drugi manji na forms of rhyta have been recorded at many sites.2078
dnu odakle je vršeno izlijevanje tekućina. poznati su na po- evidence of the presence of rhyta, clearly under Greek in-
dručju balkana, a naročito su poznati u minojskoj i mikenskoj fluence, is provided by images on Iapodian urns. one such
kulturi. od v stoljeća stare ere posebno su bili popularni na example decorated with a scene featuring a number of Greek
području Atike, Jonije, etrurije i južne Italije.2074 Na mnogim elements includes a rhyton being used by two warriors (plate
lokalitetima zabilježene su različite forme ove posude.2075 167, fig. 5).2079
da je upotreba ove posude bila prisutna, očito pod grčkim Rhyta were in widespread use and were made not only
utjecajem, svjedoče i likovni prikazi na japodskim urnama. Na of pottery or stone but also of precious metals, silver, with
jednom takvom primjerku pored niza grčkih elemenata na sceni, a wealth of decorative details in the form of relief scenes of
vidi se i upotreba ritona od strane dvojice ratnika (Tab. 167, sl. celebrations and wedding feasts, and the obligatory forms of
5).2076 human2080 and animal heads or parts of the body, particularly
Kao takvi, ritoni su bili široko u upotrebi te su pored kera- of horses and bulls,2081 or of a ram’s head.2082
mičkih i kamenih, često izrađivani i primjerci od plemenitih
metala, srebra, sa bogato dekoriranim detaljima, u formi re-
ljefa na kojima su vidljive scene proslava i pirova, te obavezno
oblici ljudskih2077 i životinjskih glava ili dijelova tijela, posebno
konja i goveda,2078 ali i oblika glave ovna.2079

2073
b. Raunig 2004, 54. 2076
b. Raunig 2004, 54.
2074
d. Srejović 1997, 889-890. 2077
d. Srejović 1997, 889-890.
2075
J. binnberg 2019, 51, 62, 69 i 70. 2078
J. binnberg 2019, 51, 62, 69 and 70.
2076
b. Raunig 2004, 245. 2079
b. Raunig 2004, 245.
2077
d. Srejović 1997, 889. 2080
d. Srejović 1997, 889.
2078
С. И. Ходжаш – Н. С. Трухтанова – К. Л. Оганесян 1979, 148-151. 2081
С. И. Ходжаш – Н. С. Трухтанова – К. Л. Оганесян 1979, 148-151.
2079
b. И. Бидзиля – С. В. Полин 2012, 109, fig. 140. 2082
b. И. Бидзиля – С. В. Полин 2012, 109, fig. 140.

220
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Nedefinirana grčka keramika Unclassified Greek pottery


(kataloški broj 754 – 772, Tab. 133) (catalogue nos. 754-772, Plate 133)

u velikom broju slučajeva na različitim arheološkim lokalite- Archaeological sites very often yield a quantity of potsherds
tima pronađen je znatan broj ulomaka keramike koji se prema that may be identified as Greco-Hellenistic, but are too badly
karakteru mogu definirati kao grčkohelenistička keramika, ali damaged for the shape of the vase from which they came to
se zbog fragmentiranosti ne može pobliže odrediti oblik po- be identified (plate 133).
sude kome je ulomak pripadao (Tab. 133).

221
ADNAN BUSULADŽIĆ

Metalni predmeti Metal artefacts

numizmatika, oružje i ratnička oprema, coins, arms and armour, jewellery,


nakit, fibule i posuđe fibulae and vessels

Numizmatika Numismatics
(kataloški broj 779-781, Tab. 136) (catalogue nos. 779-781, Plate 136)
Još u bronzanom dobu bila su u ljudskim zajednicama u various methods of payment were already in use in the bron-
upotrebi različita platežna sredstva. Tako su u službi novca ze Age. bronze necklaces, gold spirals, bracelets and other
korištene bronzane ogrlice, zlatne spirale, narukvice i drugi objects were used before the introduction of coins.2083 Greek
predmeti, koji su prethodili korištenju kovanica.2080 Jedna od coinage is one kind of archaeological material in bosnia and
vrsta arheološkog materijala koji također upotpunjuje sliku Herzegovina that adds to the picture of Greco-Illyrian rela-
grčko-ilirskih odnosa je i pojava grčkog kovanog novca na tions, as do numismatic finds in the eastern Adriatic coastal
teritoriju bosne i Hercegovine. u prilog ovom također idu i region..2084 The earliest Greek silver and copper coins found in
numizmatički nalazi pronađeni na istočnoj obali Jadrana.2081 bosnia and Herzegovina were struck in the 4th and 3rd cen-
Najstariji grčki srebreni i bakarni novci koji su pronađeni na turies bce in mints in Greece itself and its colonies around
tlu bosne i Hercegovine, kovani su tokom Iv i III stoljeća the mediterranean. These coins reached our country via the
stare ere, u kovnicama matične Grčke, kao i njenim kolonija- trade emporia of Salona and Narona as well as via overland
ma širom mediterana. ovaj novac je na naše tlo dospio putem contacts through Serbia and macedonia. Finds of coins are
trgovačkih emporija Salone i Narone, ali i preko kopnenih quite rare. In the case of Greek coins found in bosnia and
kontakata koji su se odvijali preko područja današnje Srbije Herzegovina, two large hoards are of particular note. one was
i makedonije. prilično su rijetki pojedinačni nalazi ove vrste found at prača near Sarajevo, with more than 2,000 Greek
materijala. Kada govorimo o grčkom novcu pronađenom na silver coins struck in the 2nd century bce in the mints of
tlu bosne i Hercegovine ističu se dvije velike ostave. Jedna Neapolis, croton, Agrigentum, Thassos, Abdera and Istros.2085
je otkrivena na lokalitetu prače kod Sarajeva sa preko 2000 It was probably a hoard deposited by a 2nd century Greek
primjeraka srebrenih grčkih novčića koji su u drugom stoljeću trader, who hid it and died unexpectedly or for some other
stare ere kovani u radionicama Neapolisa, crotona, Agrigen- reason was unable to recover it, so that it remained hidden
tuma, Thasosa, Abdere, Istrosa.2082 vjerovatno se radi o ostavi until recently.2086 Further north, at vrankamen near bosanska
nekog grčkog trgovca iz II stoljeća stere ere, koji je novac po- Krupa, another hoard was found with 170 large copper coins,
hranio, a zbog neplanske smrti ili nekog drugog nepredviđe- some weighing as much as 100 grams. These were struck in
nog razloga isti je ostao sakriven sve do recentnog perioda.2083 the mints of north Africa, in carthage and Numidia, in the

2080
b. Hänsel 2009, 23-37. 2083
b. Hänsel 2009, 23-37.
2081
d. Rendić-miočević 1976, 185-197. 2084
d. Rendić-miočević 1976, 185-197.
2082
A. Škegro 1999, 317, A. makanec 1906, 109. 2085
A. Škegro 1999, 317, A. makanec 1906, 109.
2083
A. makanec 1906, 109. 2086
A. makanec 1906, 109.

222
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Sjevernije, na području vrankamena kod bosanske Krupe, 2nd century bce. most of the Greek coins found in bosnia
pronađena je još jedna ostava sa 170 komada kovanica većih and Herzegovina were struck in the Greek colonies of the
bakrenih novčića, od kojih su neki teški i do 100 grama. Ti eastern Adriatic coastal regions such as Issa, pharos,2087 and
novci su kovani u kovnicama sjeverne Afrike i to u Kartagi i corcyra melaina, and date from the 3rd and 2nd centuries
Numidiji, tokom II stoljeća stare ere. u strukturi grčkih no- bce,2088 but a few coins of Alexander the Great have also
vaca pronađenih, na tlu bosne i Hercegovine, najviše je novca been recorded.2089
koji je kovan na tlu grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana, Greek coins of Apollonia and dyrrhachium,2090 Syracuse
poput Isse, pharosa,2084 Korkire melaine, a koji se datiraju u and epidamnos, and of philip II, Alexander of macedonia
period III i II stoljeća stare ere,2085ali su u manjem broju kon- and philip III, have been found in the Rama valley,2091 in
statirani i novci Aleksandra velikog.2086 bugojno,2092 Tešanj, posavina, Tramošnica and putičevo,2093
Grčki novci Apollonie i dirahia,2087 Sirakuze, epidamno- and also in Herzegovina, in Nevesinje,2094 Stolac,2095 ljubin-
sa, kao i samog Filipa II, Aleksandra makedonskog, Filipa je,2096 Gacko and bileća2097 Rakitno, Gradac, posušje, Krehin
III, pronađeni su u dolini Rame,2088 na području bugojna,2089 Gradac, međugorje, Hardomilje, Humac, brotnjo, vitina2098
Tešnja, posavine, Tramošnice, putičeva,2090 ali i u Hercegovi- and ljubuški.2099 more than a hundred such coins are also ev-
ni, u Nevesinju,2091 Stocu,2092 ljubinju,2093 Gacku i bileći,2094 idence of very specific and extensive contacts between Greece
Rakitnom, Gracu, posušju, Krehinom Gradcu, međugorju, and the north-western balkans and the people living there.
Hardomilju, Humcu, brotnju, vitini2095 i ljubuškom.2096 pre- Greek coins have also been found near Fojnica,2100 in umoljani
ko stotinu primjeraka ovog novca također su dokaz vrlo kon- near Konjic,2101 Travnik,2102 pale2103 and debelo brdo near Sa-
kretnih i intenzivnih kontakata prostora Grčke sa sjeveroza- rajevo, prozor, zenica,2104 Janja2105 and bijeljina,2106 Tasovčići
padnim dijelovima balkana i populacijom koja je tu obitavala. near Čapljina, at several sites around mostar,2107 drachmas at
Grčki novci su pronađeni i u okolici Fojnice,2097 umoljanima a site near duvno2108 and in vir near duvno, where about
kod Konjica,2098 Travniku,2099 palama2100 i debelom brdu kod
Sarajeva, prozoru, zenici,2101 Janji2102 i bijeljini,2103 Tasovčići-
ma kod Čapljine, te na više lokaliteta u okolini mostara.2104
drahme su nađene na lokalitetu kod duvna2105 i viru kod

2084
Novac ovih naselja pronađen je i na drugim lokalitetima izvan prosto- 2087
coins from these settlements have also been found at other sites out-
ra bosne i Hercegovine. m. bonačić-mandinić 2000, 255-264. side bosnia and Herzegovina. m. bonačić-mandinić 2000, 255-264.
2085
G. Kraljević 1988, 126. 2088
G. Kraljević 1988, 126.
2086
e. pašalić 1960, 19. 2089
e. pašalić 1960, 19.
2087
p. Kos 1998, 99. 2090
p. Kos 1998, 99.
2088
e. pašalić 1960, 39. 2091
e. pašalić 1960, 39.
2089
e. pašalić 1960, 40. 2092
e. pašalić 1960, 40.
2090
e. pašalić 1960, 43. 2093
e. pašalić 1960, 43.
2091
e. pašalić 1960, 61 2094
e. pašalić 1960, 61
2092
e. pašalić 1960, 65. 2095
e. pašalić 1960, 65.
2093
e. pašalić 1960, 66. 2096
e. pašalić 1960, 66.
2094
e. pašalić 1960, 66. 2097
e. pašalić 1960, 66.
2095
e. pašalić 1960, 57. 2098
e. pašalić 1960, 57.
2096
K. patsch 1894, 1-21. 2099
K. patsch 1894, 1-21.
2097
Neki od primjeraka su publicirani i u radu: K. patsch 1895, 237, e. 2100
Some of these were published in papers by K. patsch 1895, 237, e.
pašalić 1960, 46. pašalić 1960, 46.
2098
e. pašalić 1960, 67. 2101
e. pašalić 1960, 67.
2099
e. pašalić 1960, 71. 2102
e. pašalić 1960, 71.
2100
A. makanac 1906, 109. 2103
A. makanac 1906, 109.
2101
e. pašalić 1960, 45. 2104
e. pašalić 1960, 45.
2102
e. pašalić 1960, 74. 2105
e. pašalić 1960, 74.
2103
e. pašalić 1960, 75. 2106
e. pašalić 1960, 75.
2104
e. pašalić 1960, 67. 2107
e. pašalić 1960, 67.
2105
c. patsch 1904a, 361. 2108
c. patsch 1904a, 361.

223
ADNAN BUSULADŽIĆ

duvna, gdje je pronađeno oko 40 primjeraka grčkih kovani- 40 Greek coins were found,2109 in Hadžići2110 and Sarajevo,2111
ca,2106 Hadžićima2107 i Sarajevu,2108 livnu,2109 Gradačcu, Sre- livno,2112 Gradačac, Srebrenik, brčko and Tolisa.2113
breniku, brčkom i Tolisi.2110 despite these finds, it may be said as a general conclusion
ono što se ipak može konstatirati kao opći zaključak, that Greek coins circulated relatively little in the territory of
kada su grčke kovanice u pitanju, je da je novac grčkog tipa present-day bosnia and Herzegovina. There are rather more
relativno slabije cirkulirao područjem današnje bosne i Her- of them in Herzegovina, which is to be expected given its
cegovine. područje Hercegovine je nešto bolje zastupljeno proximity to the coast and its Greek colonies. The two larger
ovim primjercima, što je i logično s obzirom na blizinu obale hoards with coins of Apollonia and dyrrhachium, with an
i grčkih kolonija. veće dvije ostave sa kovanicama Apoloni- overall weight of about 15 kilograms in one and 200 coins
je i dirahija, čija je ukupna težina bila oko 15 kilograma u in the other, were found close to derventa. unfortunately,
jednoj i 200 kovanica u drugoj ostavi, pronađene su u blizini these large finds were quickly snapped up, so the Archaeology
dervente. ovi veliki nalazi su nažalost brzo razgrabljeni pa je museum in zagreb managed to save about 25 coins and the
u Arheološkom muzeju u zagrebu uspjelo da se sačuva oko National museum of bosnia and Herzegovina only one.2114
25 komada, a u zemaljskom muzeju bosne i Hercegovine Greco-Illyrian coins of Apollonia and dyrrhachium are also
samo jedan.2111 Grčko-ilirske kovanice Apolonije i dirahija se kept in the Franciscan museum of Humac near ljubuški.2115
čuvaju i u Franjevačkom muzeju Humac kod ljubuškog.2112 The distribution of Greek coins did extend into the interi-
Rasprostranjenost grčkih novaca konstatirana je i u unutraš- or, such as sites in osijek, evidence of extensive contacts and
njosti, poput lokacija u osijeku, što potvrđuje intenzivne kon- the circulation of Greek coins over a wider area.2116 Further
takte i opticaj grčkog novca na širem prostoru.2113 u prilog evidence of this is provided by our examples which, though
iznesenim činjenicama idu i naši prezentirani primjerci koji, found at ošanići and Tomislavgrad, were from issues of coins
iako pronađeni na lokalitetu ošanića i Tomislavgrada, pripa- from corinth (plate 136, figs. 1 and 2) and corfu (plate 136,
daju emisijama kovanica porijeklom iz Korinta (Tab. 136, sl. figs. 3 and 4). They also come from a wide range of dates from
1 i 2), te Krfa (Tab. 136, sl. 3 i 4). ujedno, navedeni primjerci the 4th century bce (plate 136, figs. 1 and 2) to 48 bce
kovanica pripadaju širokom vremenskom intervalu od Iv sto- (plate 136, figs. 3 and 4), indicating that trade and general
ljeća stare ere (Tab. 136, sl. 1 i 2), do perioda 48. godine stare economic contacts continued over a long period.
ere (Tab. 136, sl. 3 i 4), što ukazuje na kontinuitet trgovačkih i
generalno privrednih kontakata u dužem vremenskom okviru.
Swords – xiphoi and makhairai
(catalogue nos. 782-803, Plate 137 and Plate 138)
Mačevi ksifos i mahajra Swords have been used for the same purpose throughout their
(kataloški broj 782-803, Tab. 137 i Tab. 138)
various stages of development: as a stabbing or striking weap-
mač je kroz različite razvojne epohe imao uvijek istu namje- on for use in close combat. They also had a symbolic purpose,
nu. Riječ je o ubodnom i udarnom oružju, namijenjenom za and were often worn by members of the aristocracy or people
neposrednu borbu. osim funkcionalne namjene imao je i sim- in power or of repute. certain parts and features such as the
boličku. mačeve su vrlo često nosili predstavnici aristokracije, grip, the blade or the size of the sword changed over their long
te ljudi od moći i ugleda. Kroz dugotrajnu upotrebu od bron- use, beginning in the bronze Age,2117 but their basic shape,
zanog doba2114 mijenjali su se pojedini elementi, drške, sječiva, structure and use remained unaltered.2118 The experience of
dimenzije, ali osnovni oblik, konstruktivni elementi i namjena
2109
K. patsch 1896, 415-422.
2106
K. patsch 1896, 415-422. 2110
e. pašalić 1960, 68.
2107
e. pašalić 1960, 68. 2111
e. pašalić 1960, 69.
2108
e. pašalić 1960, 69. 2112
e. pašalić 1960, 19.
2109
e. pašalić 1960, 19. 2113
e. pašalić 1960, 75.
2110
e. pašalić 1960, 75. 2114
I. mirnik 1981, 42, no. 55.
2111
I. mirnik 1981, 42, br. 55. 2115
I. dragičević 2014, 95-111.
2112
I. dragičević 2014, 95-111. 2116
v. celestin 1903/04, 15-29.
2113
v. celestin 1903./04, 15-29. 2117
m. Gavranović – A. Sejfuli 2017, 86-116.
2114
m. Gavranović – A. Sejfuli 2017, 86-116. 2118
d. Srejović 1997, 614, A. m. Snodgrass 1971, 305-307.

224
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

ostali su nepromijenjeni.2115 Iskustvo izrade sličnih predmeta making similar artefacts may be traced from as far back as the
može se pratiti još od XvI stoljeća stare ere,2116 a primjer- 16th century bce,2119 as attested by examples found in the
ci pronađeni na prostoru egeje, peloponeza, Krita, mikene, Aegean, the peloponnese, crete, mycenae and boeotia.2120
beotije, potvrđuju ovu činjenicu.2117 The Greek shortsword with a curved blade widening to-
Krivi grčki mač sa izvijenom oštricom koja se širi ka vrhu i wards the top and a grip bent at the top in the shape of a bird’s
drškom koja se na gornjem dijelu savija u obliku koji podsjeća head is known as a makhaira.2121 This shape made it more ef-
na ptičiju glavu, poznat je kao mahajra.2118 ovakav konstruk- fective, with greater striking power.2122 The makhaira2123 was
cijski oblik pruža veću efikasnost i udarnu moć.2119 already known in the time of Homer, and its use may be
mahajra je grčki kratki krivi mač2120 poznat još iz home- traced on many painted Greek vases, in written sources, and in
rovskog doba. potvrda njegove upotrebe može se pratiti i iz archaeological finds, particularly those discovered in a chron-
mnogobrojnih izvora grčkih slikanih vaza, pisanih vrela, ali ological context. extant Greek sources distinguish between
i arheoloških nalaza, posebno onih u hronološkom kontek- the makhaira and the sword known as a xiphos. A significant
stu. dostupni grčki izvori prave distinkciju između mahajre number of objects of similar or identical use have been found
i mača (ksifosa). Tokom mnogobrojnih arheoloških istraživa- during archaeological excavations.2124 Scholarly literature fur-
nja pronađen je značajan broj različitih vrsta predmeta slične ther distinguishes between the mycenaean sword with a tang,
ili iste namjene.2121 Stručna literatura poznaje razlike između the classic Greek xiphos, a double-edged straight shortsword,
mikenskog mača sa trnom, klasičnog grčkog krstastog dvosje- and the recurved single-edged shortsword or kopis, similar to
klog mača – ksifosa, te kratkog krivog jednosjeklog mača – ko- the sabre used by horsemen. The latter was probably the re-
pisa, koji je bio sličan sablji, a koga su koristili konjanici. ovaj sult of technical improvements to the old Greek makhaira,
posljednji je najvjerovatnije bio rezultat tehničkog usavršava- and this shape of the kopis later led to terminological confu-
nja stare grčke varijante - mahajre i ovog oblika kopisa, što je sion but also to changes to the shape of this weapon. by the
dovelo do kasnije terminološke konfuzije, ali i promjene obli- late 6th century bce the use of the curved shortsword or
ka ovog oružja. od kraja vI stoljeća stare ere u upotrebu na- makhaira suddenly soared.2125 It was a very effective weapon,
glo i masovno ulazi kratki krivi mač – mahajra.2122 mahajra je used for cutting or striking,2126 and greatly valued for its func-
bilo vrlo efikasno oružje, cijenjeno zbog svojih funkcionalnih tional properties. Its great popularity and extensive use gave
karakteristika. Koristio se za sječenje ili u situacijama sekun- rise to several types and typical examples associated with spe-
darnog udaranja.2123 velika popularnost i masovno korištenje cific places.2127 despite this, direct or indirect Greek influence
uzrokovalo je pojavu većeg broja tipova i karakterističnih pri- on remote regions must not be disregarded when considering
mjeraka koji se vežu za pojedine oblasti.2124 I pored ove činje- this type of weapon.2128
nice, direktni ili indirektni grčki utjecaj se i u najudaljenijim one example found in Sanski most in bosnia and Herze-
prostorima ne može zanemariti, kada govorimo o ovoj vrsti govina (plate 137, fig. 1)2129 may be classified as a xiphos.
naoružanja.2125 A certain number of Greek makharai or curved shortswords
Na području bosne i Hercegovine u kategoriju ksifosa have also been found among the Greek military equipment
može se uvrstiti jedan primjerak koji je nađen na lokalitetu and weaponry discovered in bosnia and Herzegovina. These
Sanskog mosta (Tab. 137, sl. 1).2126 were indubitably imports from Greece (plate 137, figs. 2, 3, 4,

2115
d. Srejović 1997, 614, A. m. Snodgrass 1971, 305-307.
2116
l. Shofield 2007, 123. 2119
l. Shofield 2007, 123.
2117
R. Jung - m. mehoref 2013, 176. 2120
R. Jung - m. mehoref 2013, 176.
2118
R. vasić 1982, 17. 2121
R. vasić 1982, 17.
2119
Ć. Truhelka 1899, 347. 2122
Ć. Truhelka 1899, 347.
2120
o mahajri vidi: m. Guštin 1974, 77-95. 2123
For makhairai see m. Guštin 1974, 77-95.
2121
T. Knez 1993, 20, 23-24, 102 i 103, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj 2124
T. Knez 1993, 20, 23-24, 102 and 103, b. Križ – p. Stipančić – A.
petrič 2009, 116-117, 294 Škedelj petrič 2009, 116-117, 294
2122
m. parović–pešikan 1982, 47-49. 2125
m. parović–pešikan 1982, 47-49.
2123
A. Jašarević 2017, 17-18. 2126
A. Jašarević 2017, 17-18.
2124
A. Jašarević 2017, 18 i 20. 2127
A. Jašarević 2017, 18 and 20.
2125
A. Jašarević 2017, 20. 2128
A. Jašarević 2017, 20.
2126
R. vasić 1982, 15. 2129
R. vasić 1982, 15.

225
ADNAN BUSULADŽIĆ

Iz grupe grčke vojne opreme i naoružanja na prostoru bo- 9, 10, 11, 12) well before organised Greek colonisation of the
sne i Hercegovine je pronađen izvjestan broj grčkih mahajri, eastern Adriatic coastal region;2130 imports of Greek makhairai
krivih mačeva koji nedvojbeno pripadaju grčkom importu na began around the 6th or early 5th century bce.2131 examples
naše prostore (Tab. 137, sl. 2, 3, 4, 9, 10, 11, 12), znatno prije of these have been found in the necropolis in Sanski most.2132
organizirane grčke kolonizacije istočne obale Jadrana.2127 uvoz The Greek makharai from donja dolina have been more ac-
grčkih mahajri započeo je oko vI i početkom v stoljeća stare curately dated to between 425 and 350 bce.2133
ere.2128 Takvi primjerci otkriveni su u nekropoli u Sanskom A number of weapons of similar shape, and clearly un-
mostu.2129 Grčke mahajre sa lokaliteta donja dolina su preci- der powerful Greek influence, have also been found in bosnia
znije datirane u period između 425. i 350. godine stare ere.2130 and Herzegovina. These, however, have the appearance of be-
pored ovoga, jedan broj predmeta sličnog oblika i pod oči- ing locally made, with certain structural elements that define
to jakim grčkim utjecajima je također pronađen na tlu bosne them as local, or perhaps imported from etruria, but under
i Hercegovine. ova druga grupa ipak ima odlike domaće pro- Greek influence (plate 137, figs. 5, 6, 13, plate 138, figs. 5 and
izvodnje, sa nekim konstruktivnim elementima koji ih defini- 5a, 6, 8, 9).2134 A number of variants of curved sword appeared
raju kao lokalni proizvod ili pak kao import iz etrurije, ali pod in the 4th and 3rd centuries bce, which are interpreted as
grčkim utjecajima (Tab. 137, sl. 5, 6, 13, Tab. 138, sl. 5 i 5a, 6, local imitations of Greek forms. They retained the same or
8, 9).2131 Tokom Iv i III stoljeća stare ere pojavljuju se različi- similar blade shapes, but differ in the shape of the grip.2135
te varijante krivih mačeva, koje se tumače kao pojava lokalne
imitacije grčkih oblika. ovi primjerci zadržavaju isti ili sličan
oblik sječiva, ali se javljaju i razlike u obliku drške.2132
Knemidos
(catalogue nos. 804-808, Plate 139)

Knemidos are greaves, part of the armour that protects the


Knemide lower legs. In earliest times the lower limbs were protected
(kataloški broj 804-808, Tab. 139)
by animal hides. under Aegean influence greaves began to be
Knemide su predstavljale nazuvke ili dokoljenice, dijelove made of sheet bronze as long ago as the 15th century bce.
oklopa za zaštitu donjeg dijela nogu. u najstarija vremena do- by the 8th century bce knemidos were being made in Gree-
nji dio ljudskih ekstremiteta je bio zaštićen uz pomoć kože. ce that were shaped to fit the leg2136 and were not fastened
pod utjecajima egeje prvobitno se izrađuju od bronaznog at the back.2137 examples of knemidos have been found, and
lima. ovi prvobitni primjerci otkriveni su još u Xv stoljeću their use is also confirmed by images showing Greek hoplites
stare ere. od vIII stoljeća stare ere u Grčkoj su se izrađivale in greaves. They began to go out of use in Greece in the late
knemide koje su pratile oblik noge2133 i nisu se vezale sa za- 5th century bce, but were still worn in Italy and in macedo-
dnje strane.2134 pored otkrivenih primjeraka postoje i likovni nia and elsewhere in the balkans in the 4th and 3rd centuries
prikazi koji potvrđuju njihovu upotrebu kod grčkih vojnika bce.2138 Knemidos shaped to fit the leg, which were impor-
hoplita. Koncem v stoljeća stare ere knemide se postepeno ted from the south, have also been found at sites in bosnia and
prestaju koristiti u Grčkoj, ali se zadržavaju u upotrebi na pro- Herzegovina.2139
storu Italije i makedonije i drugih dijelova balkana, a datira- The collection of the National museum of bosnia and
ju se u okvirni period Iv i III stoljeća stare ere.2135 Knemide Herzegovina has a few knemidos that may be attributed
to the Greco-Hellenistic cultural sphere, as they meet the

2130
m. parović–pešikan 1982, 25-35.
2127
m. parović–pešikan 1982, 25-35. 2131
m. Katić 2002, 429.
2128
m. Katić 2002, 429. 2132
m. parović–pešikan 1982, 43.
2129
m. parović–pešikan 1982, 43. 2133
z. marić 1964, 41.
2130
z. marić 1964, 41. 2134
m. parović–pešikan 1982, 35-43.
2131
m. parović–pešikan 1982, 35-43. 2135
m. parović–pešikan 1982, 46.
2132
m. parović–pešikan 1982, 46. 2136
m. blečić Kavur 2014a, 20.
2133
m. blečić Kavur 2014a, 20. 2137
A. Snodgrass 1964, 86-90.
2134
A. Snodgrass 1964, 86-90. 2138
A. Rustoiu 2017, 43.
2135
A. Rustoiu 2017, 43. 2139
d. Srejović 1997, 476-477.

226
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

prilagođene obliku noge pronađene su i na lokalitetima u bo- criterion of being shaped to the leg. Such knemidos have also
sni i Hercegovini i predstavljaju import sa juga.2136 been found in dalmatia.2140
u zbirci zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine pohra-
njeno je nekoliko knemida koje se mogu staviti u grčkohele-
nistički kulturni krug, te koji prema osnovnoj karakteristici
Shields (umbones)
(catalogue nos. 809-815, Plate 140 and Plate 141)
– knemide oblika noge - zadovoljavaju navedeni kriterij. ovi
oblici knemida zabilježeni su i na prostoru dalmacije.2137 A shield was a defensive weapon, used for protection during
hand-to-hand combat. It was held in the left hand, while
the right held a spear, dagger or sword. The very first shields
Štit (umbo) probably long predate the Greek period, and were used for
(kataloški broj 809 - 815, Tab. 140 i Tab. 141)
the same purpose. They were made of animal hide and wood,
Štit je predstavljao odbrambeno oružje korišteno za zaštitu and have not survived. The first shields of crete and mycenae
prilikom vojničke borbe izbliza. držan je u lijevoj ruci, dok se were made of tanned oxhide; they were large, and were eit-
u desnoj nalazilo koplje, bodež ili mač. prvobitni štitovi na- her rectangular or figure-of-eight shaped, as seen in surviving
stali su najvjerovatnije znatno ranije, sa istom namjenom. ovi images. The heavy infantry Greek soldiers known as hoplites
štitovi su izrađivani od prirodnih materijala, kože i drveta, pa also used a round shield known as an aspis. The aspis had a
se nisu mogli sačuvati do danas. prvi štitovi na Kritu i mike- strap handle on the inside, the porpax, through which the left
ni su bili većih dimenzija, pravljeni od štavljene goveđe kože, arm was passed and a second hand grip, the antilabe, closer to
pravougaonog oblika ili u obliku broja „8“. o ovome nam svje- the edge of the shield. The porpax was often made of metal
doče i sačuvani likovni izvori. u grčkoj vojsci su korišteni i and elaborately decorated with figural motifs. There were also
kružni štitovi, poznati pod nazivom aspis. ovu vrstu štitova lightweight half-moon shaped shields for the light infantry,
nosili su vojnici teške pješadije – hopliti. Aspisi su imali sa known as pelta. yet another shield was the boeothian shield,
unutarnje strane po sredini remen – porpaks, namijenjen za which was oval in shape with scooped cut-outs on the long si-
podlakticu, a bliže ivici je bila drška – antilabe, namijenjena za des. parade shields, which were not used in battle, were made
šaku. Remen – porpaks je bio često od metala, bogato ukrašen of expensive materials and elaborately decorated in a variety
različitim figuralnim motivima. za razliku od štita za tešku of techniques.2141
pješadiju, postojali su i lakši štitovi za lahku pješadiju. Riječ Seven shield parts found to date in bosnia and Herzego-
je o manjem i lakšem štitu polumjesečastog oblika, poznatom vina may be identified as umbones (plate 140 and plate 141).
pod terminom pelta. pored ovih teških i lahkih štitova posto- An umbo or shield boss is the round piece of metal at the
jao je i beotski štit, ovalan i usječen na dužim stranama. po- centre of a shield, affixed to a wooden or leather base and
stojali su i paradni štitovi koji nisu služili za borbu. ovi štitovi designed to reduce the weight of the shield so it would be
su bili izrađivani od skupocjenih materijala i bogato ukrašeni easier to handle. Similar bosses have been recorded in the lat-
u različitim tehnikama.2138 er Roman period.2142 In bosnia and Herzegovina, they have
Na prostoru bosne i Hercegovine do danas je pronađeno been found in particular at the archaeological sites of don-
sedam dijelova štitova, koji se mogu definirati kao umbo (Tab. ja dolina2143 and Glasinac.2144 our shield bosses differ in the
140 i Tab. 141). ovaj konstruktivni dio štita predstavlja metal- material of which they were made: bronze2145 (plate 141) and
ni centralni dio koji se pričvršćivao na najvjerovatnije drvenu iron (plate 140). Some are made not only of alloy but also in-
ili kožnu podlogu, sa ciljem da sam štit bude što laganiji i lakši clude other metals or combinations of two materials.2146 Some
za rukovanje. Sličan koncept bilježi se i u kasnijem rimskom authorities are of the view that they were of local manufacture
periodu.2139 Na prostoru današnje bosne i Hercegovine po-
sebno su zastupljeni na arheološkim lokalitetima donje do- 2140
m. Nikolanci 1963, 81-91.
2141
d. Srejović 1997, 1009-1010.
2142
I. Radman-livaja 2004, 84.
2136
d. Srejović 1997, 476-477. 2143
A. Jašarević 2017, 13,
2137
m. Nikolanci 1963, 81-91. 2144
A. Jašarević 2017, 17.
2138
d. Srejović 1997, 1009-1010. 2145
bronze shield bosses have been found in Romania. d. berciu 1958, 443.
2139
I. Radman-livaja 2004, 84. 2146
A. Jašarević 2017, 13, 17, 20, 23 and 24.

227
ADNAN BUSULADŽIĆ

line2140 i Glasinca.2141 Naši primjeri umba pokazuju i razlike but based on imported bosses.2147 As with other artefacts, links
u odnosu na materijal izrade. Tako su pronađeni bronzani2142 with the Greeks and the intermingling of indigenous and
(Tab. 141) i željezni (Tab. 140) primjerci. Neki od primjeraka Greek influences should not be dismissed in the case of these
pored dominirajuće legure imaju i elemente druge vrste me- bosses.2148 bosses have been found among the Scordisci, who
tala, odnosno kombinaciju dva materijala.2143 za željezne pri- reached the balkans,2149 probably under influences also from
mjerke neki autori pretpostavljaju lokalnu produkciju prema the Greco-Hellenistic region. A similar situation has been re-
uvezenim uzorima.2144 Grčku vezu i međusobno preplitanje corded in Romania.2150
domaćih i grčkih utjecaja, ni u ovoj vrsti predmeta se ne smije The use of the shield and umbo is also attested by images
smetnuti s uma.2145 Tako su umba pronađena i kod Skordiska on Iapodian urns, pointing to their extensive use as part of
koji su dopirali do prostora balkana,2146 a najvjerovatnije pod military equipment (plate 167, fig. 5, plate 168, figs. 1 and 2).
utjecajima koji su upravo dopirali i sa grčkohelenističkog pro- Shields as part of defensive weaponry were also used by other
stora. Slična situacija je zabilježena i na prostorima današnje peoples, both in the Greek and late Hellenistic periods2151 and
Rumunije.2147 later.
poznavanje i korištenje umba i štita upotpunjuju i prika-
zi na japodskim urnama, što ukazuje na masovnu upotrebu u
sklopu vojne opreme (Tab. 167, sl. 5, Tab. 168, sl. 1 i 2). Štitove
Helmets
(catalogue nos. 816-852, Plate 142, Plate 143, Plate 144)
kao dio defanzivnog oružja koristili su i drugi narodi, kako u
istom grčkom i mlađem helenističkom periodu,2148 tako i u The helmet is a defensive item of armour designed to protect
kasnijim vremenskim okvirima. the head, made of solid material, usually metal, and often with
various applied decorations of the same or different materials.
The plume at the top of the helmet is its most prominent fe-
Kacige ature. Throughout bronze Age europe, helmets were usually
(kataloški broj 816 – 852, Tab. 142, Tab. 143, Tab. 144)
worn by tribal leaders; later, in the Iron Age, they became part
Kacige predstavljaju defanzivno oružje za zaštitu glave. Sa- of the equipment of prominent warriors. In the Greek army,
stoje se od čvrstog materijala, najčešće od metala. vrlo često helmets were part of the equipment of every hoplite.
su ukrašene različitim dodacima, od istih ili drugih materijala. The helmet first appeared in europe in the Aegean, under
perjanica na vrhu predstavlja najistaknutiji dio predmeta. u influences from the east. These early helmets were conical,
bronzano doba na širokom prostoru evrope kacige su najče- and consisted of a leather base to which plaques made from
šće koristili pripadnici plemenskih prvaka. Kasnije, u željezno boars’ teeth were attached. They were topped by a plume, and
doba, kacige su korištene kao dio opreme istaknutih ratnika. had side pieces (paragnatids). These helmets date from the
u grčkoj vojsci kacige su bile sastavni dio naoružanja svakog 16th to the 12th bce.2152
hoplita. Najstarije kacige u evropi javljaju se u egeji pod utje- The first metal helmets in europe, influenced by the Ae-
cajima koji dolaze sa Istoka. prvobitne kacige su bile konične, gean, date from the 13th to the 12th century. A variety of
od kožne podloge na koju su pričvršćivani veprovi zubi. Na types and shapes evolved over time.2153 The three basic types
vrhu su imale perjanice, a sa strana paragnatide. datiraju se u of bronze Age helmet were the cap or rounded helmet, the
XvI do XII stoljeća stare ere.2149 conical helmet, and the crested helmet. Types based on the
ethnic group to which the maker and wearer belonged include
2140
A. Jašarević 2017, 13,
the conical helmet with crest, the Italic crested hemispherical
2141
A. Jašarević 2017, 17.
2142
bronzani primjerci su pronađeni i na prostoru današnje Rumunije. d.
berciu 1958, 443. 2147
A. Jašarević 2017, 17.
2143
A. Jašarević 2017, 13, 17, 20, 23 i 24. 2148
H. potrebica 2008, 195.
2144
A. Jašarević 2017, 17. 2149
J. Todorović 1974, 91, T. XXII.
2145
H. potrebica 2008, 195. 2150
d. berciu 1958, 443.
2146
J. Todorović 1974, 91, T. XXII. 2151
В. И. Пругло 1966, 209.
2147
d. berciu 1958, 443. 2152
d. Srejović 1997, 1003.
2148
В. И. Пругло 1966, 209. 2153
b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 119, 290, 298, A. m.
2149
d. Srejović 1997, 1003. Snodgrass 1971, 272, 318.

228
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

prve metalne kacige u evropi nastaju pod utjecajima iz helmet, the Negovian helmet,2154 the plumed helmet, Illyri-
egeje u periodu od XIII do XII stoljeća stare ere. vremenom an helmet,2155 the corinthian helmet, philip II’s helmet, the
nastaju mnogobrojni tipovi i oblici.2150 Tri osnovna tipa kaciga celtic helmet,2156 and the Roman helmet,2157 to name only the
iz bronzanog doba su loptasti, konični i krestasti. u odnosu na most prominent.
izradu, etničku pripadnost proizvođača i korisnika zabilježe- In the Iron Age, helmets were usually strongly influenced
ni su ovi tipovi: konična kaciga sa krijestom, italska krestasta by Greek helmets, which were either imported or served as
poluloptasta, negovska,2151 kaciga sa krijestom, ilirska,2152 ko- a model for local armourers. The earliest Greek metal hel-
rintska, kaciga Filipa II, keltska,2153 rimska2154 i mnogi drugi. mets were of the conical type, and were widespread in south-
u željezno doba kacige su najčešće pod vrlo jakim utjeca- ern Greece from the 8th to the 7th century bce. They were
jima grčkih kaciga, koje se uvoze, ili služe kao uzor lokalnim made of sheet bronze, with the pieces riveted together, and
majstorima. Najstarije grčke kacige pripadaju tipu tzv. „kegla- had paragnatids and a plume. later helmets were mainly of
stih“ kaciga i bile su raširene u južnoj Grčkoj u vremenskom the Illyrian, corinthian and chalcidian types.2158 So far, 36
intervalu između vIII i vII stoljeća stare ere. bile su načinje- Illyrian-type helmets2159 and one corinthian helmet2160 have
ne od bronzanog lima, koji je bio sastavljen zakivcima, a imale been found in bosnia and Herzegovina,2161 but as yet not one
su i paragnatide sa strana i perjanicu. u kasnijem periodu u of chalcidian type.
Grčkoj su dominirali ilirski, korintski i halkidski tip kaciga.2155 The corinthian helmet was the most popular Greek hel-
Na prostoru bosne i Hercegovine2156 do danas je pronađeno met, of which to date about five hundred have been found,
trideset i šest kaciga ilirskog tipa2157 i jedna korintskog,2158 dok most of them in Greece, but also in Italy, macedonia, the
do danas nije konstatiran niti jedan primjerak halkidskog tipa. northern balkans and even in France and Spain. Indirect
Najpopularnija grčka kaciga bila je korintskog tipa. do da- confirmation of their use in great quantity is provided by the
nas ih je nađeno oko pet stotina komada. u najvećem broju many images in which they feature. This type of helmet cov-
slučajeva u Grčkoj, ali i Italiji, makedoniji, sjevernim dijelo- ered the entire head and neck, with openings only for the eyes
vima balkana pa sve do današnje Francuske i Španije. potvr- and mouth. They were in widespread use over a long period,
da masovne upotrebe može se posredno zaključiti i iz velikog and as a result their design evolved over time. The sides of
broja likovnih predstava. ova vrsta kacige potpuno okružuje early corinthian helmets, from the 8th and early 7th centuries
glavu i ima otvore samo za oči i usta. S obzirom na širok are- bce, were straight, and the lower edge was level. The next or
al upotrebe, ali i dug vremenski interval, korintske kacige su middle phase began in the latter half of the 7th and ended
pravljene u više razvojnih faza. u ranoj fazi iz vIII i početka in the first half of the 6th century bce; the top part of the
vII stoljeća stare ere strane kacige su se spuštale pravo na- helmets of this period was wider than the lower, and the lower
dolje i donja ivica je bila ravna. u srednjoj fazi, koja počinje corners had a hint of paragnatids. In the final phase, dating
u drugoj polovini vII stoljeća i završava u prvoj polovini vI from the 6th and 5th centuries bce,2162 the calotte was mod-
stoljeća stare ere, gornji dio kacige postaje širi od donjeg. do- elled sculpturally and the paragnatids were accentuated.2163 As
nja uglasta ivica je imala nagoviještene paragnatide. u zadnjoj noted above, one corinthian-type helmet has been found in
fazi koja se definira u vI i v stoljeće stare ere,2159 kalota je bila bosnia and Herzegovina (plate 142, fig. 1).
plastično modelirana, a paragnatide naglašene.2160 The greater number of helmets found in bosnia and Her-
zegovina are of the Illyrian type, so named after the large
2150
b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 119, 290, 298, A. m.
Snodgrass 1971, 272, 318.
2151
m. blečić Kavur 2014a, 20. 2154
m. blečić Kavur 2014a, 20.
2152
m. blečić Kavur 2014a, 22. 2155
m. blečić Kavur 2014a, 22.
2153
d. Srejović 1997, 1004-1008. 2156
d. Srejović 1997, 1004-1008.
2154
I. Radman-livaja 2004, 63-76. 2157
I. Radman-livaja 2004, 63-76.
2155
d. Srejović 1997, 1004-1005. 2158
d. Srejović 1997, 1004-1005.
2156
m. Katić 2002, 429. 2159
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 35-137, e. pašalić 1960, 14.
2157
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 35-137, e. pašalić 1960, 14. 2160
e. pašalić 1960, 43.
2158
e. pašalić 1960, 43. 2161
m. Katić 2002, 429.
2159
Sličan datacijski okvir predložen je i kod primjeraka pronađenih u 2162
Similar dates are proposed for those found in montenegro. m.
crnoj Gori. m. blečić-Kavur 2017, 50. blečić-Kavur 2017, 50.
2160
d. Srejović 1997, 1005-1006. 2163
d. Srejović 1997, 1005-1006.

229
ADNAN BUSULADŽIĆ

Na prostoru bosne i Hercegovine pronađen je jedan pri- number found in the Illyrian ethnic region. The typical fea-
mjerak kacige korintskog tipa (Tab. 142, sl. 1). tures of the Illyrian-type helmet are the rectangular cut-out
Tip kacige koji je zastupljen značajnijim brojem primjera- for the face and the ridges on either side of the wide furrow
ka na području bosne i Hercegovine je ilirski tip. ova kaciga where the plume was set, which extended over the full length
je tako nazvana po velikom broju primjeraka koji su prona- of the calotte. The large numbers found in the western bal-
đeni upravo na ilirskom etničkom prostoru. Karakteristična kans suggests that in the later period they were made not only
je po pravougaonom izrezu za lice i širokoj pruzi oivičenoj sa in peloponnesian and macedonian armouries,2164 but also in
dva grebena za perjanicu, koja je postavljena duž cijele kalo- the southern Adriatic.2165 Their widespread use is attested by
te. zbog velikog broja primjeraka pronađenih na zapadnom finds in the northern Adriatic2166 and throughout the balkan
balkanu može se pretpostaviti da su u kasnijem periodu, osim peninsula2167 as far as Romania.2168 Significant numbers have
peloponeskih i makedonskih radionica,2161 vjerovatno bile been found in Greek temples and, in the light of the prob-
izrađivane i na južnom Jadranu.2162 Široku rasprostranjenost able armouries referred to, are attributed to ancient mace-
potvrđuje i nalaz na sjevernom Jadranu,2163 ali i širom balkan- donia.2169 In any event, the Illyrian helmet, with its various
skog poluotoka,2164 te sve do prostora današnje Rumunije.2165 typical features, probably looked to the Greco-mediterranean
pronalažene su u znatnijem broju u grčkim hramovima, a u culture. Given the reasonable assumption that some types of
odnosu na pretpostavljene spomenute radionice smještaju se these helmets were Illyrian-made, the Greek influence is very
u prostor antičke makedonije.2166 u svakom slučaju, ilirski tip likely to have derived from other types such as the popular
kaciga se može, pored niza karakterističnih elemenata, tuma- corinthian helmet. As in other situations, the Illyrian pop-
čiti kao materijal orijentiran ka grčko-mediteranskom kultur- ulation had direct knowledge of this defensive item of mil-
nom prostoru. I u opravdanoj pretpostavci ilirske produkcije itary equipment, which their own craftsmen then attempted
nekih od tipova ovih kaciga, može se sa znatnom vjerovatno- to make in much the same way. The map of their distribution,
ćom konstatirati grčki utjecaj, koji je prije svega dolazio preko on the other hand, reveals variations in the presence of the
pojave drugih tipova, poput popularne korintske kacige i dru- different types of Illyrian helmet. Some predominate in Greek
gih formi. Ilirsko stanovništvo je, kao i u drugim situacijama, macedonia,2170 while others are more common throughout
dolazilo do neposrednih spoznaja i u pojavi ove defanzivne the western and central balkans.2171 All this indicates that the
vojne opreme, koju su onda vještinama svojih majstora poku- emergence of Illyrian helmets should be seen as a complex
šali izraditi na sličan način. Karte rasprostranjenosti, s druge and lengthy process, involving the adoption of Greek helmet
strane, ukazuju i na oscilacije u zastupljenosti pojedinih vari- shapes by their immediate neighbours to the north and north-
janti ilirskih kaciga. Tako se neke u dominantno većem broju west, with their manufacture being spread by the non-Greek
javljaju na prostoru grčke makedonije,2167 dok se druge forme population based on the Greek model. Further support for
češće nalaze na širem prostoru zapadnog i centralnog balka- the claim that the classic forms of Greek helmet must have
na.2168 Sve navedeno ukazuje da se pojava ilirskih kaciga mora influenced the Illyrian population is to be found in the scenes
promatrati kao složeni i dugotrajni proces preuzimanja grčkih of helmeted warriors on Iapodian urns. Though these urns
formi kaciga od strane neposrednih susjeda na sjeveru i sjeve- are not themselves Illyrian, they depict Greek helmets with
rozapadu, te širenje proizvodnje od negrčke populacije, ali po plumes, adding to our knowledge of the use of helmets in the
osnovnom grčkom uzoru. u prilog tvrdnji o grčkom utjecaju territory of present-day bosnia and Herzegovina (plate 167,
koju su klasične grčke forme kaciga morale imati na ilirsko figs. 1, 3, 4, 5, plate 168, figs. 1 and 2).

2161
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 42 52. 2164
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 42, 52.
2162
d. Srejović 1997, 1005. 2165
d. Srejović 1997, 1005.
2163
m. blečić Kavur 2007, 73-116, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj 2166
m. blečić Kavur 2007, 73-116, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj
petrič 2008, 46, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 124- petrič 2008, 46, b. Križ – p. Stipančić – A. Škedelj petrič 2009, 124-
125, 301. 125, 301.
2164
I. marović 1976, 287-300. 2167
I. marović 1976, 287-300.
2165
d. berciu 1958, 437-450. 2168
d. berciu 1958, 437-450.
2166
A. Jašarević 2017, 15. 2169
A. Jašarević 2017, 15.
2167
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 43. 2170
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 43.
2168
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 53 i 74. 2171
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 53 and 74.

230
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

stanovništvo, idu i prikazi ratnika sa kacigama na japodskim The length of time over which these helmets were made
urnama. Iako ne pripadaju ilirskim, na japodskim urnama ta- and used gave rise to various different features on the basis of
kođer su vidljivi i grčki prikazi kaciga sa perjanicom što upot- which three variants are identified in the discipline of archae-
punjuje saznanja o korištenju ove vojne opreme na prostorima ology. In the first, the helmet had a hemispherical calotte and
današnje bosne i Hercegovine (Tab. 167, sl. 1, 3, 4, 5, Tab. 168, paragnatids.2172 In the second, the calotte was set back and had
sl. 1 i 2). a neck guard at the back, while the third had a calotte like that
dugotrajna proizvodnja i korištenje uzrokovali su i izvje- of the first variant, and long, clearly separate paragnatids. The
sne oscilacije u nekim karakteristikama, zbog čega je zvanična second and third variants display certain specific features on
arheološka znanost ovaj tip kaciga podijelila u tri varijante. the basis of which sub-variants have been identified.2173 The
u prvoj, kaciga je imala poluloptastu kalotu i paragnatide.2169 helmets found in our country have been dated to the lengthy
druga varijanta podrazumijeva pojavu ilirske kacige sa zaba- period from the mid 7th to the 3rd century bce, depending
čenom kalotom koja ima vjetrobran sa zadnje strane, te treća on the context of the site.2174 Greek helmets have been record-
varijanta koja ima kalotu poput prve varijante i paragnatide ed in dalmatia.2175
izdužene i jasno izdvojene. druga i treća varijanta imaju neke In bosnia and Herzegovina, 36 intact or fragmentary
specifičnosti zbog kojih postoje i podvarijante.2170 primjerci Illyrian helmets have been found to date, all of the second
kaciga se na našem prostoru datiraju u nešto širi vremenski and third variants (plate 142, figs. 2-11, plate 143 and plate
okvir od sredine vII stoljeća stare ere, pa do III stoljeća stare 144).2176
ere, ovisno o kontekstu lokaliteta.2171 Grčke forme kaciga za-
bilježene su na prostoru dalmacije.2172
Na području bosne i Hercegovine do danas je otkriveno
Figure of a wild boar
(catalogue no. 851, Plate 144, fig. 7)
postojanje trideset i šest cijelih i fragmentiranih primjeraka
ilirskih kaciga. Svi primjerci pripadaju drugoj i trećoj varijanti wild boar are among the many animals that may be attribut-
(Tab. 142, sl. 2-11, Tab. 143 i Tab. 144).2173 ed in a symbolic context to the Greco-Hellenistic civilisation-
al sphere. one such has been found in bosnia and Herzegovi-
na, as part of a helmet. Images of this animal were intended to
Prikaz divljeg vepra suggest hunting or battle scenes or other dangerous situations.
(kataloški broj 851, Tab. 144, sl. 7)
Scenes of this kind appear on the architecture of the tomb of
među mnogobrojnim životinjskim prikazima koji se mogu u philip II in vergina. The wild boar was a chthonic deity of the
simboličnom kontekstu smjestiti u grčkohelenistički civiliza- polytheistic communities of that time, and was fairly widely
cijski krug je i divlji vepar. Jedan takav primjerak je pronađen represented in the Iron Age throughout the balkans. These
u bosni i Hercegovini kao dio jedne kacige. prikazivanje ove decorative details of boar motifs were often applied to hunt-
životinje je imalo za cilj da približi scenu lova ili borbe ili neke ing or military equipment such as helmets, swords, belt fit-
druge opasne situacije. Scene sa takvim sadržajima su prika- tings, daggers and shield, and also to coins, jewellery and other
zivane i na arhitekturi grobnice Filipa II u vergini. vepar je objects of practical use. The boar also became a symbol of the
bio ktoničko božanstvo ondašnjih politeističkih zajednica te dignity of the ruling class and prominent individuals.2177 It
je bio razmjerno dobro zastupljen u željeznodobnom periodu is in this light that the boar on our helmet (plate 144, fig. 7)
na širem prostoru balkana. ovakav ukrasni detalj sa motivom should be seen, which has analogies on another helmet found
vepra na sebi bio je često apliciran, primarno na lovačkoj i rat-
ničkoj opremi poput kaciga, mačeva, pojasnih garnitura, bode-
ža, novca, nakita, štitova i drugih upotrebnih predmeta. vepar
tako postaje simbol dostojanstva vladajućeg sloja i istaknutih
2172
d. Srejović 1997, 1005.
2169
d. Srejović 1997, 1005. 2173
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 35-137.
2170
m. blečić Kavur – A. pravidur 2012, 35-137. 2174
v. paškvalin 2002, 527-528, m. blečić Kavur 2017, 39 and 50.
2171
v. paškvalin 2002, 527-528, m. blečić Kavur 2017, 39 i 50. 2175
m. Nikolanci 1963, 81-91.
2172
m. Nikolanci 1963, 81-91. 2176
v. paškvalin 2002, 526.
2173
v. paškvalin 2002, 526. 2177
m. blečić Kavur 2007, 102.

231
ADNAN BUSULADŽIĆ

pojedinaca.2174 u tom smislu treba promatrati i prikaz vepra na in the northern Adriatic2178 as well as in images of wild boar
našoj kacigi (Tab. 144, sl. 7), čije analogije imamo upravo na on Iapodian urns (plate 168, fig. 3b).2179
kacigi pronađenoj na sjevernom Jadranu,2175 ali i na prikazima
vepra na japodskim urnama (Tab. 168, sl. 3b).2176

Bronzano posuđe
(kataloški broj 853 – 867, Tab. 145 i Tab. 146)
Bronze vessels
(catalogue nos. 853-867, Plate 145 and Plate 146)
Grčkom kulturnom horizontu najvjerovatnije pripadaju i neki
metalni sudovi različitih oblika i vrsta. mnogi autori koji su se certain metal vessels of various shapes and type probably
bavili ovom tematikom ukazali su da je riječ o grčkom impor- belong to the Greek cultural sphere. Several authorities dea-
tu na širem području Glasinca u istočnoj bosni.2177 Najnovija ling with this subject have demonstrated that these are Greek
istraživanja koja se primarno mogu ravnati statističkom me- imports to the wider Glasinac region of eastern bosnia.2180
todom, sužavaju raspon oblika metalnih posuda koje se mogu more recent research, mainly using statistical methods, have
determinirati kao grčki import. značajan broj predmeta koji narrowed the range of shapes of those that can be identified
su se do sada svrstavali u grčki kulturni krug,2178 izgleda da ipak as Greek imports. As a result, a significant number of artefa-
pripadaju etrurskom ili feničkom civilizacijskom okviru.2179 cts that have until recently been placed in the Greek cultural
Radi se o većim zdjelama – basenima, cjediljkama i paterama. sphere2181 are now believed to belong to the etruscan or pho-
Njihova etnička i teritorijalna odrednica po svemu sudeći tre- enician civilisational spheres.2182 The objects in question are
ba se promatrati izvan grčkog kruga, gdje su dospijevale kao fairly large vessels – basins, strainers and paterae. Their ethnic
zavjetni darovi u hramovima, kao rezultat trgovačkih aktivno- and territorial frame of reference should to all appearances be
sti i slično. Statistička obrada nalaza i karte rasprostranjenosti viewed beyond the Greek sphere, which they reached as votive
idu u prilog ovim novim zaključcima.2180 Iako u velikoj mjeri offerings in temples, trade or other such means. both statisti-
enigmatična, sačuvani tragovi etrurske kulture i njen stepen cal analysis of the finds and distribution maps point to these
razvoja ostavljaju realnu mogućnost da je riječ o zajednici koja new conclusions.2183 Though the etruscan culture remains lar-
je imala znatan kulturni utjecaj izvan Apenina.2181 Na teme- gely enigmatic, it seems very possible from its surviving traces
lju iznijetog, neke od metalnih posuda pronađenih u bosni i and development that it had considerable cultural influence
Hercegovini, koje su često bile atribuirane kao grčke, u ovom beyond the Apennines.2184 In this light, some of the metal
radu su izostavljene. vessels found in bosnia and Herzegovina, often identified as
pojedini autori opravdano stoje na stanovištu da je ipak Greek, are omitted from this work. Some authorities hold to
riječ o importu koji je dolazio sa zapada, prostora Italije, od- the view that they were imports from the west, from Italy or
nosno etničkog prostora naseljenog etrurcima.2182 the ethnic region inhabited by the etruscans.2185
za izvjestan broj metalnih posuda se ipak može pretposta- A number of metal vessels may however be of direct Greek
viti direktno grčko porijeklo ili barem grčki utjecaj na njihovu origin or at least display Greek influence. Foremost among
these are metal oinochoai and phialai, jugs and bowls.2186

2178
m. blečić Kavur 2007, 83.
2174
m. blečić Kavur 2007, 102. 2179
b. Raunig 2004, 236, plate XXXvI.
2175
m. blečić Kavur 2007, 83. 2180
m. parović – pešikan 1961, 21-45, A. benac – b. Čović 1957, plate
2176
b. Raunig 2004, 236, Tab. XXXvI. XvIII, figs. 3 and 4, plate XXvIII, figs. 1, 8 and 9, plate XXvIII, fig.
2177
m. parović – pešikan 1961, 21-45, A. benac – b. Čović 1957, Tab. 2.
XvIII, sl. 3 i 4, Tab. XXvIII, sl. 1, 8 i 9Tab. XXvIII, sl. 2. 2181
m. parović pešikan 1961, 21-45.
2178
m. parović pešikan 1961, 21-45. 2182
For the phoenicians and their activities and contacts with the Greeks
2179
o Feničanima i njihovim aktivnostima i kontaktima sa Grcima vidi: see H. G. Niemeyer 2006, 143-168, J. p. morel 2006, 359-428.
H. G. Niemeyer 2006, 143-168, J. p. morel 2006, 359-428. 2183
A. Jašarević 2014, 51-101, see map 55, fig. 1, 57, fig. 2.
2180
A. Jašarević 2014, 51-101, vidi karte 55, sl. 1, 57, sl. 2. 2184
For the etruscans and their culture see v. Izzet 2011.
2181
o etrurcima i njihovoj kulturi vidi: v. Izzet 2011. 2185
A. Jašarević 2014, 51-101.
2182
A. Jašarević 2014, 51-101. 2186
A. Jašaravić 2014, 75.

232
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

izradu. u prvom redu riječ je metalnim oinohoama i phialama, Among the artefacts of this kind found in bosnia and
peharima i zdjelama.2183 Herzegovina, the most numerous are metal phialai (plate 146,
među ovim materijalom pronađenim u bosni i Hercego- figs. 1, 1b, 1c, 2, 3, 4, 5, 7). phialai, which were used for pour-
vini najbrojnije su metalne phiale (Tab. 146, sl. 1, 1b, 1c, 2, 3, ing libations in religious ceremonies, were usually of fired clay,
4, 5, 7). Fiale predstavljaju kultne posude načinjene najčešće but could also be made of bronze or precious metals.2187 Their
od zemlje, ali su mogući i primjerci od bronze i plemenitih principal feature is their wide, shallow receptacle2188 and raised
metala.2184 Služile su za izlijevanje žrtvi. Njihova glavna karak- central omphalos.2189 earlier forms also had a small handle.
teristika se odnosila na plitki i široki recipijent2185 i ispupčeno From the Hellenistic period, the omphalos2190 was sometimes
dno (omfalos).2186 u starijim oblicima je imala i malu dršku. replaced by a human bust or an emblem of some kind. many
od helenističke epohe umjesto omfalosa ponekad se javlja i Greek deities are depicted holding a phiale.2191
ljudsko poprsje ili neki amblem. mnoga grčka božanstva su phialai come in two basic shapes one consists of the lotus
prikazivana sa fijalom u ruci.2187 phialai, characterised by a central omphalos on the inside and
u odnosu na način izrade razaznajemo dvije osnovne for- relief decorations on the outside;2192 these are quite a common
me. Riječ je o lotos phialama karakterističnim po jabučastom find in Greek shrines but have also been found in a funerary
ispupčenju unutar posude, te reljefnim ukrasima na spoljašnjoj context (plate 146, figs. 1, 1b, 1c, 2, 7 and 8). They first ap-
strani,2188 koje su dosta čest nalaz u grčkim svetištima, ali su peared in the 6th century bce, and were quite popular in
pronalažene i u grobnom kontekstu (Tab. 146, sl. 1, 1b, 1c, southern Greek, ancient macedonia and Thrace.2193 versions
2, 7 i 8). pojavljuju se od vI stoljeća stare ere i bile su do- of this type of vessel with fluted decorations on the outside
sta popularne na prostoru južne Grčke, antičke makedonije i have been found among the celts, who also came into contact
Trakije.2189 Inačice ove vrste posuda sa kaneliranim ukrasnim with Greek culture.2194
elementima sa vanjske strane pronalažene su i kod Kelta, koji examples have also been found in bosnia and Herzegovi-
su također dolazili u dodir sa grčkom kulturom.2190 na without the relief decorations on the outside, but with the
pored ovakvih, na području današnje bosne i Hercegovine omphalos on the inside; these are known as omphalos phialai
se javljaju i primjeri bez reljefnih ispupčenja sa vanjske stra- (plate 146, figs. 3, 4 and 5).2195 lacking decoration, they are
ne, ali sa jabučastim ispupčenjem omfalosom2191unutar posude, very plain in appearance.
poznate upravo kao omfalos phiale (Tab. 146, sl. 3, 4 i 5).2192 Also found in bosnia and Herzegovina are fragments of
ove posude nemaju ukrasne elemente po tijelu i vrlo su jed- a very interesting phiale, with the decorative detail of stylised
nostavnog izgleda. leaves, and a figural frieze (plate 146, fig. 6).
Na prostoru današnje bosne i Hercegovine, pronađeni su i deep bowls (plate 145, figs. 1, 4 and 5), oinochoai (plate
fragmenti vrlo zanimljive fiale. od pronađenih ulomaka isti- 145, figs. 6 and 7) and jugs also occur (plate 145, figs. 2 and 3).
ču se ukrasni detalji stiliziranog lišća, te figuralnog friza (Tab. Their true origin remains in question, but their shapes display
146, sl. 6). undoubted Greek influence, even if they were made by non-
Greeks in non-Greek regions.

2183
A. Jašaravić 2014, 75.
2184
m. mcArthur 2019, 266. 2187
m. mcArthur 2019, 266.
2185
o fialama vidi: e. pemberton 1989, 31-34. 2188
For phialai see e. pemberton 1989, 31-34.
2186
R. m. cook 2005, 227. 2189
R. m. cook 2005, 227.
2187
d. Srejović 1997, 290. 2190
The omphalos was a cult object of ovoid shape. one such is said to
2188
A. Jašarević 2014, 58-66. mark the grave of dionysos, or of the python, but most famously the
2189
A. Jašarević 2017, 16. centre of the world, thought to be in delphi, where it stood in the
2190
J. Todorović 1974, 71, sl. 44. temple of Apollo whose high priestess was the pythia. As a stone fe-
2191
omfalos je predstavljao kultni predmet jajolikog oblika. za jedan tish it served to mark the place of sacrifice, its shape a combination of
takav se držalo da obilježava grob dionisa ili pitona, ali i središte svi- altar and vaulted tomb. For more see d. Srejović 1997, 751.
jeta. Najpoznatiji je omfalos iz Apolonovog svetišta u delfima. Jajoliki 2191
d. Srejović 1997, 290.
predmet je predstavljao kameni fetiš, koji je služio za obilježavanje 2192
A. Jašarević 2014, 58-66.
mjesta žrvovanja. Svojim oblikom je objedinjavao žrtvenik i zasvođeni 2193
A. Jašarević 2017, 16.
grob. o tome vidi: d. Srejović 1997, 751. 2194
J. Todorović 1974, 71, fig. 44.
2192
A. Jašarević 2014, 58-66. 2195
A. Jašarević 2014, 58-66.

233
ADNAN BUSULADŽIĆ

Jewellery
Također se javljaju i dublje zdjele (Tab. 145, sl. 1, 4 i 5),
oinohoe (Tab. 145, sl. 6 i 7) i oblici vrčeva - pehara (Tab. 145, Some of the artefacts found in bosnia and Herzegovina that
sl. 2 i 3). Kod navedenih primjera upitno je stvarno porijeklo, may be identified as falling within the Greco-Hellenistic cul-
ali oblici ukazuju na nesumnjiv grčki utjecaj, čak i ako su ih tural and chronological sphere consist of jewellery: earrings,
izradili na negrčkim teritorijama. finger rings, brooches and various types of pin and fibula.
much the same is true of the archaeological finds in oth-
er sites in the eastern Adriatic coastal region. many of the
Nakit of items of jewellery – earrings, bracelets, interlace necklaces,
Na prostoru današnje bosne i Hercegovine, između različitog clasps and so on – found in Istria and Kvarner and dating
materijala koji se može determinirati u grčkohelenistički kul- from the 4th to the 1st century bce have been identified
turološki i hronološki okvir je i izvjestan broj predmeta koji as made in Hellenistic jewellers’ workshops from Greece and
pripadaju grupi nakita. Riječ je o naušnicama, prstenju, broše- dacia to southern Italy.2196
vima, različitim tipovima igala i fibula.
Slična situacija, kada se analiziraju arheološki nalazi, je
konstatirana i na drugim lokalitetima na istočnoj obali Ja-
Finger rings
(catalogue nos. 868-875, Plate 147)
drana. Tako je na prostoru Istre i Kvarnera otkriven znatan
broj predmeta koji se pripisuje nakitu, a riječ je o naušnicama, A finger ring is a circular metal object worn as decoration or as
narukvicama, pletenim ogrlicama, privjescima i drugim nakit- a social symbol of some kind.2197 Finger rings have been worn
nim formama, a koje se stavljaju u okvir Iv do I stoljeća stare as decoration from the very beginnings of organised human
ere. ovaj materijal je vrlo često determiniran kao proizvod society. In the bronze Age, they were made of wire spirals. As
helenističkih radionica od Grčke, dacije do južne Italije.2193 human communities evolved, signet rings or amulets began to
be worn as markers of social status.
Sets of jewellery including rings were known in the an-
Prstenovi cient civilisations of the eastern mediterranean. later, in the
(kataloški broj 868 – 875, Tab. 147)
Greek and Hellenistic cultural sphere, when they were in-
prsten je predmet od metala, koji je kružnog oblika. Takav creasingly worn, finger rings were made in various forms and
predmet se nosio na prstu, kao ukras ili kao društveni sim- decorated using a variety of techniques and materials.2198 They
bol.2194 prsten se nosio kao ukrasni predmet od samih poče- were one of the most common forms of jewellery, and were
taka organiziranog ljudskog društva. u bronzanom dobu se distinguished by the fact that finger rings of various shapes
izrađivao kao ukras od spiralne žice. Razvojem ljudske zajed- were worn by by men and women, while other kinds of jewel-
nice pojavljuje se i prsten pečatnjak ili amulet, koji je predstav- lery were for women only.
ljao oznaku društvenog statusa. Typically, it is often very difficult to date the use and pro-
prsten kao dio nakitnog kompleta je bio poznat još u drev- duction of rings even if found in an archaeological context,
nim civilizacijama koje su postojale na području istočnog me- because they are chronologically insensitive and remained
diterana. Kasnije, u grčkom i helenističkom kulturnom krugu, long in use in largely unchanged basic form. Since they were
kako je sve masovnije korišten, izrađivan je u raznovrsnim usually made of precious metals and semi-precious or precious
formama, te ukrašavan različitim tehnikama i materijalima.2195 stones, they would be passed on from generation to genera-
ovi predmeti su jedna od vrlo čestih formi koje se defini- tion, on average for two generations, or 50 to 70 years, further
raju kao nakit. Jedna od njegovih društvenih karakteristika, complicating the dating of individual examples.2199
koji ga izdvajaju, u odnosu na ostale je i činjenica da su pr- Among the finger rings in our museum collection that may
stenove različitih oblika nosili i muškarci i žene, za razliku od be dated to the Greco-Hellenistic civilisational sphere are a
drugih oblika nakita koji je bio rezerviran samo za žene.
2196
K. mihovilić 2002, 510.
2193
K. mihovilić 2002, 510. 2197
d. vasilić – v. Đukanović 2007, 61.
2194
d. vasilić – v. Đukanović 2007, 61. 2198
I. popović 2002, 44.
2195
I. popović 2002, 44. 2199
I. popović 1992, 9-10.

234
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Karakteristika prstenja je da je u arheološkom kontekstu gold ring with a dark red stone in the form of a scarab (plate
vrlo teško izvršiti detaljnu analizu datacijskog okvira korište- 147, fig. 1) from ošanići, and two bronze rings from Glasinac
nja i proizvodnje ovog nakita. Riječ je o hronološki neosjetlji- (plate 147, figs. 2 and 3). Silver rings include five from pla-
vom materijalu koji je u prilično neizmijenjenom osnovnom na near bileća (plate 147, fig. 4), all simple rings without
obliku ostao dugo u upotrebi. Kako se često radi o plemenitim decoration.2200 Given the other finds from this site, consist-
metalima i poludragom i dragom kamenju, upotreba prstenja ing of fibulae, pottery skyphoi, m-type pins, Illyrio-Greek
se prenosila sa koljena na koljeno u prosjeku do dvije gene- helmets and so on,2201 it is safe to assume that they too are
racije, oko 50 do 70 godina, što dodatno usložnjava olahku Greco-Hellenistic.
dataciju pojedinih primjeraka.2196
među nalazima ove kategorije koji se mogu datirati u grč-
kohelenistički civilizacijski krug iz naše muzejske zbirke ističe
Other finds of Greek jewellery and
jewellery accoutrements
se zlatni prsten sa tamnocrvenim kamenom u obliku skarabeja
(catalogue nos. 876-882, Plate 148, figs.
(Tab. 147, sl. 1), sa lokaliteta ošanići, te dva bronzana prstena
1, 2, 3, 4, 5, 6 and 7a, 7 b and 7c)
sa lokaliteta Glasinca (Tab. 147, sl. 2 i 3).
od srebrenih primjeraka ističe se i pet prstenova sa lokali- The remainder of the jewellery includes some very intere-
teta plane kod bileće (Tab. 147, sl. 4). Riječ je o jednostavnim sting fragments of clasps, beads and buttons found at plana
primjercima bez ukrasa.2197 S obzirom na ostale nalaze sa ovog near bileća (plate 148, figs. 1-4) and Gorica near ljubuški
lokaliteta, odnosno fibule, keramičke posude skifose, igle ,,m,, (plate 148, fig. 5). These silver items display a high degree
tipa, ilirsko-grčke šljemove i druge nalaze,2198 može se sa ve- of technical ability, with the use of repoussé, filigree and ca-
likom sigurnošću pretpostaviti da je i u ovom slučaju riječ o sting. The other objects with which they were found reveal
grčkohelenističkim nalazima. the undoubted Greco-Hellenistic nature of the sites and the
material evidence found there.2202
other items of this kind or similar, but made of gold, have
Ostali nalazi grčkog nakita i nakitne opreme also been found in distant regions of known Greek colonisa-
(kataloški broj 876 – 882, Tab 148, sl. 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7a, 7 b i 7c)
tion or to which Greek influence is known to have extended.2203
u ovu skupinu mogu se uvrstit vrlo zanimljivi fragmenti naki- A silver bracelet with the ends in the shape of serpents,
ta, privjesaka, bobaka, dugmadi i privjesaka koji su pronađeni from Kačanj in Herzegovina, is another interesting find (plate
na lokalitetima plana kod bileće (Tab. 148, sl. 1-4) i Gorica 148, fig. 6).2204 Similar items have been found in several places
kod ljubuškog (Tab. 148, sl. 5). ovi nalazi, pored toga što su in the balkans.2205 Another is the substantial silver armband
od srebra, pokazuju visok stepen tehničke izrade, korištenje found at Glasinac (plate 148, figs. 7a, 7b and 7c), which was
tehnike iskucavanja, filigrana i lijevanja. Nalazi sa ostalim pro- made using the lost-wax technique.2206 In size, technique and
nađenim predmetima pokazuju nedvojbeni grčkohelenistički elaborate decoration it resemble gold armbands found at ar-
karakter lokaliteta i materijalnih tragova koji su na njemu chaeological sites in Russia, and is one of the most beautiful
nađena.2199 examples of the goldsmith’s art among the ancient Greeks.
ovakve i slične izrađevine, ali od zlata, pronađene su i na The Glasinac armband also suggests that it was of Ionian
udaljenim područjima gdje je potvrđena grčka kolonizacija i workmanship, the influence of which reached the Illyrian
potvrđen grčki utjecaj.2200 population in the 6th and 5th centuries bce. Finds from
zanimljiv nalaz predstavlja i srebrena narukvica sa krajevi-
ma u obliku zmija iz Kačnja u Hercegovini (Tab. 148, sl. 6).2201
Slični reprezentativni primjeri zabilježeni su na više mjesta
2200
Ć. Truhelka 1901, 9.
2196
I. popović 1992, 9-10. 2201
Ć. Truhelka 1901, 1-8.
2197
Ć. Truhelka 1901, 9. 2202
Ć. Truhelka 1901, 9.
2198
Ć. Truhelka 1901, 1-8. 2203
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014.
2199
Ć. Truhelka 1901, 9. 2204
A. Jašarević 2014a, 46.
2200
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014. 2205
A. benac 2012, 21.
2201
A. Jašarević 2014a, 46. 2206
z. Kujundžić-vejzagić 2007, 69-73.

235
ADNAN BUSULADŽIĆ

na balkanu.2202 Na ovom mjestu treba spomenuti i masivnu Atenica, Novi pazar, Trebenište and Čungar also attest to
srebrenu grivnu rađenu u tehnici izgubljenog voska sa Gla- these contacts.2207
sinca (Tab. 148, sl. 7a, 7b i 7c).2203 posljednji navedeni primje-
rak po monumentalnosti, tehnici i bogatstvu ukrasnih detalja
pokazuje sličnosti sa zlatnim arheološkim nalazima u Rusiji.
Earrings
(catalogue nos. 883-896, Plate 149)
Riječ je o jednom o najljepših primjera zlatarstva stare Grč-
ke. I masivna grivna sa Glasinca usmjerava na zaključak da je earrings form a separate category. Analysis reveals that most
riječ o predmetu koji je produkt jonske izrade, čiji su utjecaji were made of silver, with a few in bronze, as in the case of
zahvatili ilirsko stanovništvo u razdoblju vI i v stoljeća stare the bronze earrings from Glasinac (plate 149, figs. 1 and 2, 7
ere. Takve kontakte dokazuju i nalazi na lokalitetima Atenice, and 13). A silver earring from ošanići (plate 149, fig. 3) has a
Novog pazara, Trebeništa i Čungara.2204 cavity where there must have been a decorative detail, perhaps
a lion protome or a negroid or generic anthropomorphic form.
Some of the earrings from Glasinac (plate 149, figs. 7 and
Naušnice 13) are of simple workmanship, with wire wound around the
(kataloški broj 883 – 896, Tab. 149)
body. others of similar form but much more luxurious, being
posebnoj kategoriji pripadaju naušnice. Analizirani primjeri made of gold, dating from the Hellenistic period, have been
pokazuju preovlađujuću upotrebu srebra, dok je manji broj ra- found in macedonia.2208
đen u bronzi. Tako su bronzani primjeri također sa Glasinca Almost identical earrings have been found at Gorica in
(Tab. 149, sl. 1 i 2, 7 i 13). Srebreni primjerak iz ošanića (Tab. Herzegovina,2209 where a rich hoard was found with earrings
149, sl. 3) ima šupljinu na mjestu gdje je očito stajao ukrasni of theriomorphic type in the shape of stylised and schematised
detalj, lavlje protome ili neki negroidni ili generalno antropo- animal heads (plate 149, figs. 8-12), or of anthropomorphic or
morfni oblik. negroid type, with the head of a black man or woman in glass
primjerci iz Glasinca (Tab. 149, sl. 7 i 13) su jednostavnije paste (plate 149, figs. 5, 6), and decorative brooches or agrafes
izrade sa žicom koja je obmotana oko tijela. Slična po obliku, in the shape of a Hercules knot (plate 150).2210 Another ex-
ali mnogo luksuznija naušnica od zlata, iz helenističkog peri- ample of the negroid type of earring came from an unknown
oda, pronađena je na prostoru makedonije.2205 site in bosnia and Herzegovina (plate 149, fig. 15). very sim-
Gotovo identični primjerci nakita pronađeni su na lo- ilar Hellenistic products have been recorded in macedonia.2211
kalitetu Gorice u Hercegovini,2206 gdje je pronađena bogata To these may be added identical earrings found at the
ostava sa naušnicama teriomorfnog tipa u obliku stilizirane daesitiates necropolis of Kamenjača in breza, north of Sara-
i shematizirane životinjske glave (Tab. 149, sl. 8 - 12), an- jevo (plate 149, fig. 4),2212 and at a recently discovered archae-
tropomorfnog ili negroidnog tipa, koje su imale glavu obli- ological site in western Herzegovina.2213 These are theriomor-
ka crnca ili crnkinje od staklene paste (Tab. 149, sl. 5, 6), te phic types with schematic animal heads, with figure-of-eight
ukrasnim broševima – agrafama u obliku „Heraklova čvora“ shaped wires, probably representing horns. The decoration
(Tab. 150).2207 Sa nepoznatog lokaliteta u bosni i Hercegovini was worked using filigree and granulation techniques.2214 The
dolazi još jedan primjerak negroidnog tipa naušnica (Tab. 149, Hellenistic influence at these sites is beyond doubt, and there
sl. 15). vrlo slične helenističke izrađevine konstatirane su na
prostoru makedonije.2208
ovim primjercima možemo pridodati identične naušnice 2207
z. Kujundžić – vejzagić 2007, 76-78.
pronađene na lokalitetu desitijatske nekropole Kamenjača u 2208
v. bitrakova Grozdanova 2005, 106, fig. a.
2209
Ć. Truhelka 1899, 390-391.
2210
d. Rendić-miočević 1989, 63, Ć. Truhelka 1899, 391.
2202
A. benac 2012, 21. 2211
v. bitrakova Grozdanova 2005, 107, fig. f.
2203
z. Kujundžić-vejzagić 2007, 69-73. 2212
v. paškvalin 2002, 529-530.
2204
z. Kujundžić – vejzagić 2007, 76-78. 2213
This site in western Herzegovina is a recent discovery, where the ma-
2205
v. bitrakova Grozdanova 2005, 106, sl. a. terial that has been found displays a strong Greco-Hellenistic ele-
2206
Ć. Truhelka 1899, 390-391. ment. The site and the artefacts will be the subject of expert analysis
2207
d. Rendić-miočević 1989, 63, Ć. Truhelka 1899, 391. and publication at a future date.
2208
v. bitrakova Grozdanova 2005, 107, sl. f. 2214
v. paškvalin 2002, 529.

236
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

brezi, sjeverno od Sarajeva (Tab. 149, sl. 4),2209 te na lokalitetu use is dated to the 3rd century bce.2215 A fragment of earring
nedavno otkrivenog arheološkog nalazišta na području zapad- from Kačanj near bileća, which is too badly damaged to be
ne Hercegovine.2210 Riječ je o teriomorfnim primjercima sa more closely identified, also belongs to the same cultural con-
shematski prikazanim glavama životinje, sa žicom u obliku text (plate 149, fig. 14).
osmice, koja je predstavljala vjerovatno rogove. ukrasni de- Given the context as a whole of Gorica, an earring or clasp
talji su rađeni tehnikom filigrana i granulacije.2211 Helenistič- probably from an earring made of shell may also be seen as
ki utjecaj i na ovim lokalitetima je nedvosmislen, a datacijski Greco-Hellenistic.2216
okvir njihove upotrebe se precizira u III stoljeće stare ere.2212
Istoj kulturnoj odrednici možemo pridodati i fragment nauš-
nice sa lokaliteta Kačanj kod bileće, čiji stepen oštećenja ne
Brooches and clasps – agrafes
(catalogue nos. 897 and 898, Plate 150)
ostavlja prostor za šire elaboracije (Tab. 149, sl. 14).
obzirom na čitav kontekst lokaliteta Gorice, i pronađena other objects of high quality, meticulous work may be defined
naušnica, odnosno privjesak vjerovatno naušnice od školjke se as clasps or brooches, known by the term agrafes. They consist
također može tumačiti kao grčkohelenistički predmet.2213 of a small flattened tube in the shape of the Greek letter Ω
fastened with a figure-of-eight shaped Hercules knot giving
the impression of a recumbent figure 8. The Hercules knot2217
Broševi, kopče ili privjesci – agrafe was a favourite motif in antiquity, and especially in the Helle-
(kataloški broj 897 i 898, Tab. 150)
nistic period. It was used in combination with various kinds
vrlo kvalitetnom i minucioznom radu pripadaju i predmeti of jewellery such as coronets, necklaces, bracelets, finger rin-
koji se mogu definirati kao kopče ili broševi, poznati pod ter- gs and brooches, and was both decorative and apotropaic in
minom agrafe. ove kopče sastoje se od spljoštenih cjevčica u nature.2218
obliku grčkog slova Ω zatvarajući pri tom unakrasnim spletom The site of Gorica yielded the certain remains of two
„Heraklov čvor“, koji je u obliku osmice. Naši primjerci odaju agrafes (plate 150).2219 part of the decoration on one can be
dojam „ležeće osmice“. motiv „Heraklova čvora“2214 bio je vrlo seen, revealing the design (plate 150, fig. 2), the purpose of
omiljen u antičkom, a posebno helenističkom razdoblju. ovaj which was to fill in and cover the inner plain framework of
motiv se dobro uklapao u kombinacije sa različitim oblicima the clasp. The focus of the ornament was a central rhomboidal
nakita poput dijadema, ogrlica, narukvica, prstenja, broševa i medallion containing a decoration of coral, amber or some
sličnih komada nakita. ovakvi oblici su imali dvostuko znače- other similar material. A stylised ornament of wire and sheet
nje: dekorativno i apotropejsko.2215 metal in the form of curved petals extended from the medal-
Na lokalitetu Gorice pronađeni su sigurni ostaci dvije lion, covering the entire surface of the figure-of-eight. These
agrafe (Tab. 150).2216 Na jednoj je vidljiv i dio ukrasa koji go- petals were placed symmetrically, giving the impression of
vori o shemi koja je korištena (Tab. 150, sl. 2). ova shema the legs of a moving spider (plate 150, fig. 1).2220 very sim-
ima osnovni cilj da ispuni i pokrije unutarnji neugledni kostur ilar Hellenistic analogies have been found at the necropolis
kopče. osnovu ornamenta činio je centralno smješten rom- near budva in montenegro,2221 and very decorative, evidently
boidni medaljon u kome je bio ukras od koralja ili jantara, Greek-influenced gold agrafes have been found at the far-
ili nekog drugog sličnog materijala. Iz središnjeg medaljona away sites of kurgans.2222

2209
v. paškvalin 2002, 529-530.
2210
Navedeni lokalitet na području zapadne Hercegovine je nedavno ot-
kriven, a pronađeni materijal ukazuje na jak intenzitet grčkohelenis-
tičkog elementa. pronađeni predmeti i lokalitet će tek u narednom 2215
v. paškvalin 2002, 530.
periodu biti predmet stručne analize i objave. 2216
Ć. Truhelka 1899, 391.
2211
v. paškvalin 2002, 529. 2217
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 157.
2212
v. paškvalin 2002, 530. 2218
d. Rendić-miočević 1989, 212-213.
2213
Ć. Truhelka 1899, 391. 2219
Ć. Truhelka 1899, 391.
2214
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 157. 2220
d. Rendić-miočević 1989, 67-68.
2215
d. Rendić-miočević 1989, 212-213. 2221
A. Faber 2005, 256, fig. 12.
2216
Ć. Truhelka 1899, 391. 2222
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 157.

237
ADNAN BUSULADŽIĆ

Small bronze box – larnax


razvijao se stilizirani ornament od žice i lima, koji je u obliku (catalogue no. 899, Plate 151, figs. 1, 2 and 3)
zavinutih latica ispunjavao čitavu površinu „osmice“. ove lati-
ce su postavljene simetrično, stvarajući dojam paukove noge u Notable among the artefacts from the daorsi settlement of
pokretu (Tab. 150, sl. 1). 2217 vrlo slične helenističke analogije ošanići near Stolac is a small bronze jewellery box dating from
pronađene su na prostoru nekropole kod budve u crnoj Go- the late 4th century bce, at the beginning of the Hellenistic
ri,2218 a zlatne agrafe pod očitim grčkim utjecajem, vrlo deko- period.2223 It is significant for its complex structure, consisting
rativne, pronađene su i na prostoru dalekih kurgana.2219 of an iron “hinge” overlaid with bronze, and a small lock. It is
analogous in date to those found in vergina near Solun, where
two gold larnakes of very similar appearance were found.2224
Bronzana kutijica – larnax This object provide yet further evidence of the Greco-Helle-
(kataloški broj 899, Tab. 151, sl. 1, 2 i 3)
nistic influence present at ošanići.
među pokretnim nalazima daorskog naselja ošanići kod Sto-
ca posebno se ističe bronzana kutijica za nakit koja je datirana
u kraj Iv stoljeća stare ere, kada počinje helenistička epoha.2220
Small silver box
(catalogue no. 900, Plate 151, fig. 4)
Njen značaj očituje se u kompliciranosti izrade, postojanju že-
ljezne osovine, preko koje je stavljana bronzana oplata, te male Another of the few items of this type is a silver box from
bravice. ovaj predmet svoje vrlo bliske analogije i datacijski plana near bileća, made in filigree with thin sheet silver. me-
okvir pronašao je u otkriću u selu vergina kod Soluna, gdje ticulous workmanship was needed to make this tiny box just
su pronađene dvije zlatne škrinje vrlo sličnog izgleda.2221 ovaj 2 cm in diameter and 1 cm in height.2225 It could only have
nalaz je još jedna potvrda grčkohelenističkog utjecaja koji je been used to hold valuable substances, perhaps medicines in
bio prisutan na lokalitetu ošanići. powder form.

Srebrena kutijica Bronze moulds


(kataloški broj 900, Tab. 151, sl. 4) (catalogue nos. 901, 902, Plate 152, Plate 153 and Plate 154)

među malobrojnim predmetima ove kategorije ističe se i sre- bronze moulds found at ošanići further attest to the Hel-
breni primjerak kutije iz plane kod bileće. Kutija je rađena u lenistic influence on and nature of the site. These consist of
filigranu sa tankim srebrenim limom. Jedna od karakteristika two small rectangular prisms, and were made for casting and
koja potvrđuje da se radi o minucioznom radu su i male di- stamping the individual parts from which three-dimensional
menzije od 2 cm i visine od 1 cm.2222 ovakva kutijica je mogla figurines intended for decoration or religious purposes were
služiti samo za pohranu vrijednih tvari, moguće i medikame- made. These too were the product of the lengthy and metic-
nata u prahu ili sličnih tvari. ulous work of highly skilled craftsmen. Such moulds were
used for the mass production of figurines and ornamental
plaques. Analysis of the iconography confirms that they were
Bronzani kalupi Greco-Hellenistic, revealing among others the deities Aphro-
(kataloški broj 901, 902, Tab. 152, Tab. 153 i Tab. 154)
dite, Nike, Helios and dionysos, the attributes of Heracles, a
u značajne pronalaske sa lokaliteta ošanići spadaju i bronza- gryphon and a Sphinx. This dates these two moulds to the 5th
ni kalupi, čiji sadržaji potvrđuju helenistički utjecaj i karakter. to the 2nd century bce.2226
Riječ je o dvije male pravougaone prizme. Služili su za izlije-
vanje i otiskivanje pojedinih elemenata od kojih su sastavljane

2217
d. Rendić-miočević 1989, 67-68.
2218
A. Faber 2005, 256, sl. 12.
2219
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 157. 2223
z. marić 1979, 54.
2220
z. marić 1979, 54. 2224
z. marić 1979, 51-54.
2221
z. marić 1979, 51-54. 2225
Ć. Truhelka 1901, 9.
2222
Ć. Truhelka 1901, 9. 2226
z. marić 1979, 38-51.

238
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Pins
trodimenzionalne figurice, namijenjene za dekoriranje ili u re-
ligiozne svrhe. ovi kalupi su nastali kao rezultat dugotrajnog pins were used for decorative purposes, needles for sewing.
i vrlo minucioznog rada vrhunskog majstora. Kalupi su služili The earliest known pins and needles were made of bone or
za masovnu proizvodnju figurica i ornamentiranih pločica. horn. A variety of shapes appeared in the bronze Age, with
ono što ove bronzane kalupe definira kao grčkohelenistič- the use of metal pins, made not only of bronze but also of gold
ke je sam sadržaj analizirane ikonografije, gdje pored ostalih and silver, and later of iron. bone needles echoing those made
možemo vidjeti i bogove Afroditu, Niku, Heliosa, dionisosa, of bronze continued in use at the same time.2227
atribute Herakla, grifona, Sfinge i slične prizore. Navedene či-
njenice ova dva kalupa stavljaju u širi pretpostavljeni vremen-
ski okvir od v do II stoljeća stare ere.2223
“Cypriot type” decorative pins
with a spiral-wound head
(catalogue nos. 903-906, Plate 155)
Igle one of the earliest pins of the early bronze Age is the type
Igle su predmeti koji su imali dvostruku namjenu, za šivenje with an eye at one end and a spiral wound head, known as the
i ukras. Najstarije u arheologiji poznate igle su primjerci od “cypriot type” or “pseudo-cypriot” type.2228 This geographical
kosti i roga. u metalnom periodu, već od bronzanog doba, jav- determinant should be avoided, since a type of pin known as
ljaju se mnogobrojni oblici. osim bronzanih izrađuju se i pri- cypriot has already been recorded in scholarly literature, and
mjerci od zlata, srebra, te kasnije i željeza. paralelno, u upotrebi in this case the term is confusing.2229 Their general features
ostaju i koštane igle koje podražavaju bronzane primjerke.2224 are also chronologically and socially insensitive, which makes
them very difficult to attribute without a specific archaeolo-
gical context. like the double omega-type and m-type pins,
Ukrasne igle sa uvijenom i raskovanom they are very widely distributed over the southern, central and
glavicom ,,ciparskog tipa“
northern balkans and the eastern Adriatic coastal region. In
(kataloški broj 903 – 906, Tab. 155)
bosnia and Herzegovina, they have been found at Glasinac,
među najstarije igle iz ranog bronzanog doba spadaju igle sa vranjevo Selo and Gradac near Neum, Radimlja, ošanići, Gu-
ušicom na gornjem dijelu i glavom od spiralno uvijene žice. bavica near mostar, dračevica near ljubuški and Kačanj and
ovaj tip igala se naziva „ciparski ili pseudociparski tip“.2225 Grudine near ljubomir. As these sites indicate, there is a mar-
ovaj termin koji odražava geografsku odrednicu bi trebalo ked concentration in Herzegovina,2230 where Greco-Helleni-
izbjegavati, jer je u stručnoj literaturi već zabilježen tip igala stic influences could have a very specific impact. They could
koji nosi odrednicu „ciparski“ te je u ovom slučaju taj termin have been made of gold or silver,2231 as is one example found
zbunjujući.2226 Kod ovih igala opća karakteristika također go- at a famous site in Novi pazar.2232 The vast majority, however,
vori o hronološkoj, ali i društvenoj neosjetljivosti, pa ako nema were made of bronze.
konkretnijeg arheološkog konteksta vrlo ih je teško atribuirati.
Kao i dvokrake ukosnice – igle omega i „m“ tipa i ove igle
su rasprostranjene u širokom arealu južnog, srednjeg i zapad-
nog balkana, te istočne obale Jadrana. Na prostoru bosne i
Hercegovine javljaju se na lokalitetima Glasinca, vranjevog
Sela i Gradca kod Neuma, Radimlje, ošanića, Gubavice kod
mostara, dračevice kod ljubuškog te Kačnja i Grudina kod
ljubomira. već iz pregleda ovih lokaliteta uočavamo znatnu
koncentraciju upravo na području Hercegovine,2227 gdje su
2227
d. Srejović 1997, 388-389.
2223
z. marić 1979, 38-51. 2228
d. Srejović 1997, 389.
2224
d. Srejović 1997, 388-389. 2229
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 40.
2225
d. Srejović 1997, 389. 2230
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 40.
2226
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 40. 2231
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 40.
2227
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 40. 2232
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, plate vI a.

239
ADNAN BUSULADŽIĆ

Double pins – M-type and Omega-type pins


grčkohelenistički utjecaji mogli imati vrlo konkretan učinak. (catalogue no. 907-965, Plate 156, Plate 157, Plate 158,
mogle su biti izrađene od zlata i srebra,2228 kakav je primjerak Plate 159, Plate 160, catalogue nos. 966-977, Plate 161)
otkriven na glasovitom lokalitetu u Novom pazaru.2229 ogro-
mna većina je ipak izrađena od bronze. The double omega-type and m-type pins are a common find
in bosnia and Herzegovina. Some examples and sites may
derive from Greco-Hellenistic regions, or Greco-Hellenistic
Dvokrake igle – ukosnice „M“ tipa i tipa „omega“ influences played a significant part in their appearance. Their
(kataloški broj 907 – 965, Tab. 156, Tab. 157, Tab. 158,
simple shape meant they could be produced, and thus used,
Tab. 159, Tab. 160, kataloški broj 966 – 977, Tab. 161)
in huge quantities, and it may be safely assumed that a signi-
dvokrake igle „omega“ i „m“ tipa su čest nalaz na prostoru ficant number of them were of local provenance, for which
bosne i Hercegovine. za neke od primjeraka i lokaliteta se reason some authorities define them as a typical form of the
može pretpostaviti da svoje porijeklo vuku iz grčkoheleni- Illyrian material culture, as a common find throughout so-
stičkih područja ili su u njihovom nastajanju ovi utjecaji bili uth-east europe.2233
značajni. Jednostavan oblik uzrokom je masovnog korištenja These pins are double, resembling modern hairpins. Their
i proizvodnje, a što je dovelo do toga da se za značajan broj main purpose, however, was to attach decorative clasps,2234
njih može sa sigurnošću pretpostaviti domaća provenijencija, and also to fasten clothing, as can be observed in scenes on
zbog čega ih neki autori definiraju kao tipičan oblik ilirske red-figure vases. They vary in length from 5 to 15 centimetres,
materijalne kulture, koja je čest nalaz na čitavom evropskom and were usually made of bronze, though silver, gold and iron
jugoistoku.2230 specimens have been recorded. They are found over a wide
ove igle su karakteristične po dva kraka, slične današnjim area from Italy,2235 Serbia,2236 France and Germany to southern
ukosnicama. Glavna im je funkcija bila kačenje privjesaka u Russia, Asia minor, northern Africa, the balkans, macedonia
funkciji ukrašavanja,2231 te pričvršćivanje odjeće, a što potvr- and Greece. over the long period and in the wide area in
đuju čak i scene sa slikanih crvenofiguralnih vaza. dugačke which they were used, various forms and types took shape.
su od 5 do 15 centimetara. Najčešće su izrađivane od bronze, pins with an m-shaped head are widespread in the western
ali se bilježe i primjerci od srebra, zlata i željeza. pronađene su balkans, macedonia and Greece from the second half of the
na širokom prostoru, od današnje Italije,2232 Srbije,2233 Francu- 6th to the 2nd century bce.2237
ske, Njemačke, do južne Rusije, male Azije, sjeverne Afrike, double pins fall into a number of basic groups: omega
balkana, makedonije i Grčke. u dugom vremenskom inter- (plate 161), m-type (plate 156-plate 160), double pins with
valu, ali i velikom prostoru, iskristalizirali su se različiti oblici a double-looped head, double pins with a triangular head,
i tipovi. Igle sa glavom u obliku slova „m“ raširene su na za- and double pins with pronounced shoulders. only the first
padnom balkanu, makedoniji i Grčkoj od druge polovine vI two are represented in our case. They were one of the most
do II stoljeća stare ere.2234 dvokrake igle – ukosnice se dijele popular forms of jewellery in the Iron-Age balkans, and are
u nekoliko osnovnih grupa: „omega“ (Tab. 161), „m“ tip (Tab. particularly typical of Herzegovina,2238 eastern and western
156 - Tab. 160), dvojne igle sa dvopetljastom glavom, dvojne bosnia, and Serbia,2239 which some authorities associated with
igle sa trougaonom glavom i dvojne igle sa naglašenim rame- the presence of the Autariatae.2240 In bosnia and Herzegovina,
nima. u našem slučaju je vidljivo da su zastupljene samo prve they occur in particularly large concentration in Gradac and
dvije varijante. predstavljale su jedno od najomiljenijih oblika vranjevo Selo near Neum, malokrn near Gradac, Grebnice
nakita na zapadnom balkanu u željezno doba, a posebno su near ukšići, Radimlja near Konšica, ošanići and pržine near

2233
z. buljević 1999, 216.
2228
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 40. 2234
This is confirmed by finds in that context. Ć. Truhelka 1899, 369-370.
2229
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, Tab. vI a. 2235
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 36.
2230
z. buljević 1999, 216. 2236
m. Stojić 2007, 181, fig. 25, 182, fig. 32, A. Kapuran 2018, 82, fig. 7/5.
2231
To potvrđuju nalazi u ovom kontekstu. Ć. Truhelka 1899, 369-370. 2237
d. Srejović 1989, 391.
2232
m. blečić-Kavur – I. miličević-capek 2011, 36. 2238
m. blečić Kavur - I. miličević-capek 2011, 34.
2233
m. Stojić 2007, 181, sl. 25, 182, sl. 32, A. Kapuran 2018, 82, fig. 7/5. 2239
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, plate XXvIII.
2234
d. Srejović 1989, 391. 2240
R. vasić 2008, 261-267.

240
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

karakteristične za područje Hercegovine,2235 istočne i zapadne Gacko,2241as well as in many other places. A few have also been
bosne, te Srbije,2236 što pojedini autori povezuju sa prisustvom found at vratnica near visoko.2242 They were not only widely
Autarijata.2237 Kada je u pitanju prostor današnje bosne i Her- distributed in heterogeneous regions, but also remained in use
cegovine njihova posebno velika koncentracija je zabilježena over a long period from the 8th to the 2nd century bce. This
na lokalitetima Gradac i vranjevo Selo kod Neuma, malo- is no doubt due to their popularity as both decorative and
krn kod Gradca, Grebnice kod ukšića, Radimlje kod Konšice, useful objects, and may be explained by the well-founded as-
ošanića i pržine kod Gacka,2238 ali i mnogih drugih lokali- sumption that by the late bronze Age the exchange of goods,
teta. u manjem broju ove igle su pronađene i na lokalitetu communications and trade contacts were already established
vratnica kod visokog.2239 Navedenu široku rasprostranjenost over a wide area from Anatolia to Italy,2243 including in the
i to na prostorima koji su kulturološki heterogeni, dodatno Adriatic region, the islands of central dalmatia2244 and the
usložnjava i okolnost da su korištene u širokom intervalu od hinterland,2245 where they have been found. It is interesting
vIII do II stoljeća stare ere. ove činjenice su im osigurale to note that the site where they were found suggest certain
poziciju omiljenog predmeta, kako u dekorativnom tako i u social principles: many of these pins have been found in the
funkcionalnom smislu. ovakvu situaciju treba tumačiti vrlo context of princely and warrior graves, and hence mainly in
argumentiranom pretpostavkom da su već od kasnog bron- men’s graves.2246
zanog doba bile evidentne razmjene dobara, komunikacije,
te trgovački kontakti na širokom prostoru od Anadolije do
područja Italije,2240 a što se reflektiralo i na prostor Jadrana,
Štrpci-type fibulae
(catalogue nos. 978-1028, Plate 162, Plate
otoka srednje dalmacije2241 i zaleđa,2242 gdje su ovi predmeti
163, Plate 164 and Plate 165)
pronalaženi. zanimljivo je napomenuti da se nalazima prona-
đenih primjeraka mogu pretpostaviti i neka društvena pravila. The earliest known fibulae2247 date from the bronze Age.2248
Name, veći broj ovih igala je pronađen u kontekstu knežev- There was a direct connection between their production and
skih i ratničkih grobova, te su temeljem ove činjenice najviše use and the clothes people wore in cold climates.2249 bronze
zastupljene u muškim grobovima.2243 Age fibulae were simple in shape, consisting of no more than a
single pin bent into an ellipsoid shape. later this shape chan-
ged,2250 and fibulae increasingly acquired decorative elements.
Fibule tipa „Štrpci“ The most widely accepted name for these artefacts, fibula,
(kataloški broj 978 – 1028, Tab. 162,
derives from the latin verb figere, meaning to fasten,2251 which
Tab. 163, Tab. 164 i Tab. 165)

Najstariji poznati primjerci2244 fibula potječu još iz bronza-


2241
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 39.
nog doba.2245 Njihova proizvodnja i upotreba bila je neodvo- 2242
p. popović 1996, 111, figs. 11, 12, 13 and 14.
jivo povezana sa načinom odijevanja u klimatski hladnijem 2243
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 36-37.
2244
b. Kirigin 1986, 39, fig. 290.
2245
m. blečić-Kavur 2012, 101-108.
2246
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 39.
2235
m. blečić Kavur - I. miličević-capek 2011, 34. 2247
Artefacts serving the same purposes as fibulae are known from earlier
2236
Đ. mano-zisi – lj. b. popović 1969, Tab. XXvIII. periods; these were made of bone and leather.. R. Koščević 1980, 7.
2237
R. vasić 2008, 261-267. 2248
These fibulae were in the shape of a violin bow, the so-called peschiera
2238
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 39. fibulae, a development of bronze Age pins. R. bižić 1951, 281 – 300;
2239
p. popović 1996, 111, sl. 11, 12, 13 i 14. R. bižić-drechsler 1976, 143-153 with plates. p. lisičar 1979, 7-23,
2240
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 36-37. has also written about the development and use of bronze Age and
2241
b. Kirigin 1986, 39, sl. 290. Iron Age examples.
2242
m. blečić-Kavur 2012, 101-108. 2249
H. vulić 2012, 98.
2243
m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 39. 2250
Finds from the Iron Age and the transitional period display a wealth
2244
Stariji predmeti koji su po svojoj funkciji ličili fibulama poznati su i iz of types and forms. J. žmavc 1896, 411-414; G. Neumann 1957, 28-
ranijeg perioda. pravljeni su od kosti i kože. R. Koščević 1980, 7. 32; p. lisičar 1963, 25-37; m. Guštin 1987, 33-47; d. Glogović 1988,
2245
Riječ je o fibulama u obliku violinskog gudala, tj. peschiera fibulama, 5-17; b. Teržan 1990, 49-89; m. buora 1991, 123-155; A. m. Adam
nastalim iz bronzanodobnih igala. R. bižić 1951, 281 – 300; R. bižić- 1996, 18-306; p. popović 1996, 105-125; S. demetz 1999; J. Schuster
drechsler 1976, 143 – 153 sa tablama. o razvoju i upotrebi bronzan- 2005, 89-163.
odobnih i željeznodobnih primjeraka pisao je i p. lisičar 1979, 7 – 23. 2251
A. busuladžić 2014, 10.

241
ADNAN BUSULADŽIĆ

podneblju.2246 bronzanodobne fibule su bile jednostavnog is also the simplest explanation of their purpose: they were
oblika i predstavljale su samo jednu elipsoidno savijenu iglu. used to fasten clothing at the shoulder or chest.2252
Kroz kasniji period ovaj oblik je mijenjan,2247 pri čemu je do- They were used in quantity in the Greek period, as revealed
bijao sve više ukrasnih elemenata. by numerous archaeological finds. The number of these finds
Najrasprostranjeniji prihvaćeni termin za ovaj predmet leads to the conclusion that there were many different shapes
- fibula - potiče od latinskog glagola figere što znači zakop- and types of fibula.2253 They are referred to in written sources
čati.2248 ovo je ujedno i najjednostavnije objašnjenje funkcije as far back as the Iliad and the odyssey, where the description
ovog predmeta. Fibula je služila kao pomoćno sredstvo za pri- of a pin worn by odysseus on his cloak reveals that it was
državanje odjeće na ramenu ili prsima.2249 zoomorphic.2254
mnogobrojni arheološki nalazi potvrđuju njihovo masov- These developments may be traced in archaeological finds
no korištenje u grčkom periodu. brojnost nalaza usmjerava na in bosnia and Herzegovina. Fibulae of this type constitute
zaključak da je riječ o većem broju oblika i tipova ovih pred- a distinct group of artefacts subject to the many influences
meta.2250 Njihov prvi spomen u pisanim izvorima možemo reaching the indigenous population. bearing in mind the im-
pratiti već iz tekstova Ilijade i odiseje, gdje je opisan predmet pact these influences also had on other artefacts, such as mil-
koji pridržava plašt, a koji ima oblik zoomorfne fibule.2251 itary equipment (see the section on helmets), double pins and
ovakva situacija može se pratiti i na arheološkim nalazima other objects, it is hardly surprising that Štrpci-type fibulae
koji su pronađeni na prostoru današnje bosne i Hercegovine. too display a striking combination of Greco-Hellenistic and
u sklopu mnogobrojnih utjecaja koji su strujali prema doma- indigenous elements.
ćem stanovništvu, posebnu skupinu predstavljaju fibule ovog Štrpci-type fibulae have been found at several sites in bos-
tipa. Ako imamo na umu gotovo identičan proces vezan i za nia and Herzegovina. Their origin and workmanship are un-
druge vidove materijalne kulture, gdje pojedine forme vojne doubtedly associated with Greek influence or direct produc-
opreme (vidi poglavlje kacige), dvokrakih igala, drugih pred- tion.2255 They are named after the site where the first examples
meta, te i fibule tipa „Štrpci“ (vidi poglavlje o ovim fibulama), of this type were found and published: Štrpci near višegrad
pokazuju veliki međusobni utjecaj između grčkohelenističkog in bosnia and Herzegovina.2256 They occur over a wide region
i domaćeg elementa, ovakva situacija ne iznenađuje. of the central balkans, from bosnia and Herzegovina, Ser-
Na području bosne i Hercegovine na više lokaliteta, prona- bia, Albania and macedonia to Greece.2257 many authorities
đene su fibule tipa Štrpci. Njihova se izrada i porijeklo također associate this type of fibula with the Greek ethnic region, a
nedvojbeno povezuju sa grčkim utjecajem ili neposrednom view that remains unchanged, but interpretations vary from
proizvodnjom.2252 Kako su prvi primjerci otkriveni i publici- authority to authority,2258 ranging from the opinion that they
rani sa lokaliteta Štrpci kod višegrada u bosni i Hercegovini, were originally Greek, or that the earlier examples were made
tako su i ove fibule nazvane „fibule tipa Štrpci“.2253 ove fibule in Greece but the later were “barbarian” imitations, to the idea
se javljaju u širokom arealu centralnog balkana, od prostora that they were Illyrian and pannonian artefacts that took on
današnje bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, makedonije certain Greek and Hellenising elements,2259 or Greek imports
do Grčke.2254 povezanost ovog tipa fibula sa grčkim etničkim designed specifically for non-Greek regions.2260 Not one au-
thority has disputed the connection between these fibulae and
2246
H. vulić 2012, 98. the Greeks in one form or another.
2247
u željeznom i prelaznom periodu nalazi pokazuju bogatstvo tipova i
oblika. J. žmavc 1896, 411-414; G. Neumann 1957, 28-32; p. lisičar
1963, 25-37; m. Guštin 1987, 33-47; d. Glogović 1988, 5-17; b.
Teržan 1990, 49-89; m. buora 1991, 123-155; A. m. Adam 1996, 2252
A. busuladžić 2010, 7.
18-306; p. popović 1996, 105-125; S. demetz 1999; J. Schuster 2005, 2253
A. m. Snodgrass 1971, 225.
89-163. 2254
H. vulić 2012, 98.
2248
A. busuladžić 2014, 10. 2255
z. Kujundžić – vejzagić 2007, 79.
2249
A. busuladžić 2010, 7. 2256
m. Hoernes 1901, 527-536.
2250
A. m. Snodgrass 1971, 225. 2257
v. Ćurčić 1908, 1-14.
2251
H. vulić 2012, 98. 2258
Numerous authorities have discussed these fibulae; for these authors
2252
z. Kujundžić – vejzagić 2007, 79. see A. Đorđević 2009, 127.
2253
m. Hoernes 1901, 527-536. 2259
J. N. Koledin 2011, 113-114.
2254
v. Ćurčić 1908, 1-14. 2260
R. vasić 1985, 123, A. Đorđević 2009, 127.

242
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

prostorom je kod mnogobrojnih autora ostala konstanta. ovi- The structural feature of these fibulae is their hinge mech-
sno o autorima2255 mijenjale su se interpretacije, u smislu da anism,2261 with the head in the shape of a palmette,2262 and
je riječ o izvorno grčkom materijalu, o fibulama čiji su stariji a row of star-shaped,2263 spherical or biconical bead decora-
primjerci bili grčki produkt, a mlađi „varvarska“ imitacija, do tions ranging in number from two to five or more.2264 A cer-
ideja da je riječ o ilirskim i panonskim proizvodima koji su tain number of these fibulae have no decorative detail on the
prihvatili neke grčke i helenizirane elemente,2256 ili grčkom bow.2265
importu rađenom namjenski za izvangrčke teritorije.2257 Niti with such a large number of different designs, some au-
jedan autor nije osporio povezanost ovih fibula sa Grcima u thorities have identified several variants,2266 based on the dec-
nekom od navedenih oblika. oration on the bow,2267 the design of the head and so on.2268
Konstruktivna karakteristika ovih fibula se odnosi na po- These fibulae also fall into three basic groups according to the
javu šarnir mehanizma,2258 sa glavom u obliku palmete,2259 te metal of which they were made: silver,2269 bronze and gold,2270
nizom ukrasa oblika zvijezda,2260 rozeta, kuglica ili bikonič- or a combination of two metals.2271 A significant number of
nih perli u oscilirajućem broju od dvije do pet i više.2261 Kod those found in bosnia and Herzegovina are of silver.
izvjesnog broja primjeraka na luku nije zabilježen niti jedan Analysis of all known examples and sites has led to the
ukrasni detalj.2262 general statement that Štrpci-type fibulae appeared in north-
obzirom na veliki broj različitih izvedbi, pojedini autori su ern Greece, and many of them have been recorded at olympia
izdiferencirali i mnogobrojne varijante,2263 koje se definiraju and dodona.2272 Their use spread, by various influences and
u odnosu na ukrase na luku,2264 način izrade glave i slično.2265 contacts, into macedonia. Nor should one overlook the large
Također, u odnosu na materijal od kojih su izrađene, ove fibule number of fibulae of similar shapes found in Asia minor.2273
pokazuju postojanje tri osnovne grupe: srebrene,2266 bronzane There were important centres of production of these fibulae
i zlatne,2267 ili kombinacije dva materijala.2268 Na području bo- in ancient macedonia and its periphery, central Greece and
sne i Hercegovine primjerci od srebra su zastupljeni značaj- pelagonia.2274 under the influence of these workshops, var-
nim brojem primjeraka. iants of these fibulae were also made in the interior of the
Iz analize svih poznatih primjeraka i lokaliteta autori su balkan peninsula.2275 Some variants, such as the Štrpci-type
dali opću konstataciju da su se fibule tipa „Štrpci“ pojavile na fibula itself and the Čurug type,2276 could well have been made
području sjeverne Grčke, a mnogobrojni primjeri zasvjedočeni in these regions,2277 but by itinerant Greek artisans.2278 Their
su na lokalitetu olimpije i dodone.2269 Različitim utjecajima i great popularity and wide distribution resulted in a growing
kontaktima njihova upotreba se širi prema području makedo- number of types and variants,2279 one of which is the very
nije. Iz vida se ne smije izgubiti ni područje male Azije gdje je
zabilježen veliki broj fibula sličnih oblika.2270 područje antičke
makedonije i njene periferije, centralnog dijela Grčke i pela- 2261
A. Đorđević 2009, 126.
2262
A. Đorđević 2009, 126.
2255
mnogobrojni autori su se bavili pojavom ovih fibula. o navedenim 2263
Ć. Truhelka 1899, 366.
autorima vidi: A. Đorđević 2009, 127. 2264
A. Đorđević 2009, 121-126.
2256
J. N. Koledin 2011, 113-114. 2265
R. vasić 1985, 124.
2257
R. vasić 1985, 123, A. Đorđević 2009, 127. 2266
v. lahtov 1965, 50-52.
2258
A. Đorđević 2009, 126. 2267
R. vasić 1985, 121-157.
2259
A. Đorđević 2009, 126. 2268
b. Kitanoski 1961/66, 1-17.
2260
Ć. Truhelka 1899, 366. 2269
A. Đorđević 2009, 119-139.
2261
A. Đorđević 2009, 121-126. 2270
R. vasić 1985, 134-141.
2262
R. vasić 1985, 124. 2271
R. vasić 2006, 67-73, Ć. Truhelka 1899, 366.
2263
v. lahtov 1965, 50-52. 2272
m. Hoernes 1901, 527-528.
2264
R. vasić 1985, 121-157. 2273
For this reason some authorities define them as fibulae of Asia minor.
2265
b. Kitanoski 1961/66, 1-17. R. vasić 2006, 68.
2266
A. Đorđević 2009, 119-139. 2274
A. Đorđević 2009, 132-133.
2267
R. vasić 1985, 134-141. 2275
z. Kujundžić – vejzagić 2007, 79.
2268
R. vasić 2006, 67-73, Ć. Truhelka 1899, 366. 2276
For the Čurug variant see R. vasić 2006, 67-73, J. Todorović 1974, T. v.
2269
m. Hoernes 1901, 527-528. 2277
J. N. Koledin 2011, 113.
2270
zbog toga ih neki autori definiraju i kao maloazijske fibule. R. vasić 2278
R. vasić 1985, 148-151, R. vasić 2006, 68.
2006, 68. 2279
A. Đorđević 2009, 128-132.

243
ADNAN BUSULADŽIĆ

gonije2271 je prostor značajnih centara proizvodnje ovih fibu- elaborate type Nikinci type.2280 evidence of the wide distri-
la. pod utjecajem ovih radionica, različite inačice ovih fibula bution of similar forms is provided by the discovery in Russia
su pravljene i u unutrašnjosti balkanskog poluotoka.2272 za of fibulae of similar design, with palmette-shaped heads and
neke varijante, poput upravo „Štrpci“ i „Čurug“,2273 može se stylised jointed bows, ranging in date from the 7th to the 4th
čak pretpostaviti da su izrađene na domaćem prostoru,2274 ali century bce.2281 The unusual serpentine shape of Štrpci-type
da su ih radili grčki putujući majstori.2275 velika popularnost fibulae also suggests a symbolic interpretation.2282
i široka rasprostranjenost rezultirali su i većim brojem tipova They were made and in use over a lengthy period from the
i varijanti.2276 među mnogobrojnim tipovima izdvaja se i vrlo 6th to the 3rd century bce, first appearing in the central bal-
raskošan tip Nikinci.2277 u prilog svih navedenih činjenica o kans in the 5th century bce, and becoming very popular.2283
raširenosti sličnih formi ide i podatak da su fibule sa sličnim The latest examples are dated on the basis of a known archae-
rješenjima - glavama oblika palmete, te stilizirano raščlanje- ological context in closed burial sites, where coins identified as
nim lukovima, u vremenskom okviru od vII do Iv stoljeća those of Gentius date them to the mid 2nd century bce.2284
stare ere, pronalažene i na prostoru današnje Rusije.2278 Ne- In bosnia and Herzegovina, Štrpci-type fibulae have been
običan oblik zmije štrbačkih fibula ukazuje i na mogućnost found not only in Štrpci itself (plate 162, figs. 7, 7a, 8 and
simboličke interpretacije.2279 8a, plate 163, figs. 3, 4, )2285 and at Gradac near Neum, where
datacijski okvir proizvodnje i korištenja stavlja se u nešto 17 of them were found (plate 164 and plate 165), all silver
širi period od vI do III stoljeća stare ere. Krajem v stoljeća and all, judging from their characteristics, of a later variant.2286
stare ere počinju se javljati i na prostoru centralnog balkana, other Štrpci-type fibulae have been found at Glasinac (plate
gdje postaju veoma popularne.2280 Najmlađi primjerci se dati- 162, figs. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 9, plate 163, fig. 1), donja dolina
raju zahvaljujući sigurnom arheološkom kontekstu u zatvore- (plate 163, fig. 8 debelo brdo near Sarajevo (plate 162, fig.
nim grobnim cjelinama, gdje su zahvaljujući determiniranim 10, plate 163, fig. 2), Gorica and Ružići near ljubuški (plate
kovanicama Gencija precizirani u vremenski okvir sredine II 162, figs. 11, 12, plate 163, figs. 5, 6, 7), and donje Hrasno
stoljeća stare ere.2281 near Stolac (catalogue nos. 997-1006). As well as silver fibulae
Na prostoru bosne i Hercegovine varijante fibule tipa (plate 162, figs. 1, 7, 7a, 8 and 8a, 11, 12, plate 163, figs. 1, 3,
„Štrpci“ pronađene su pored lokaliteta Štrpci (Tab. 162, sl. 4, 5, 6, 7, plate 164 and plate 165) a certain number of iron
7, 7a, 8 i 8a, Tab. 163, sl. 3, 4, ) 2282 i na lokalitetu Gradac (plate 162, fig. 9) and bronze fibulae have been found (plate
kod Neuma, gdje je pronađeno 17 primjeraka (Tab. 164 i Tab. 162, figs. 2, 3, 4, 5, 6, 10, plate 163, figs. 2, 8).
165). Sve prezentirane fibule sa lokaliteta Gradac kod Neuma As with new conclusions relating to certain types of metal
su srebrene i prema analiziranim karakteristikama pripadaju vessel, great care should be taken when considering certain
mlađoj varijanti.2283 pored ovih primjeraka fibule „tipa Štrpci“ these fibulae. This is illustrated by the example of the bow
su pronađene i na lokalitetima Glasinac (Tab. 162, sl. 1, 2, 3, 4, fibula with rectangular foot.2287 These were made over a long
5, 6, 9, Tab. 163, sl. 1), donja dolina (Tab. 163, sl. 8), debelo period from the 8th2288 to the 4th century bce.2289 Though
brdo kod Sarajeva (Tab. 162, sl. 10, Tab. 163, sl. 2), Gorica i similar forms may be traced in chalcidice,2290 and may be
Ružići kod ljubuškog (Tab. 162, sl. 11, 12, Tab. 163, sl. 5, 6, 7) modelled on Geometric2291 and dipylon fibulae,2292 these ex-
i donje Hrasno kod Stoca (kataloški broj 997 – 1006). pored amples are more narrowly identified geographically as a local

2271
A. Đorđević 2009, 132-133. 2280
J. N. Koledin 2011, 103-119.
2272
z. Kujundžić – vejzagić 2007, 79. 2281
В. И. Козенкова 1998, 181, plate XXv, figs. 7-12.
2273
o varijanti Čurug vidi: R. vasić 2006, 67-73, J. Todorović 1974, T. v. 2282
A. benac 2012, 21-22.
2274
J. N. Koledin 2011, 113. 2283
d. Srejović 1997, 289, R. vasić 2006, 68.
2275
R. vasić 1985, 148-151, R. vasić 2006, 68. 2284
A. Đorđević 2009, 133.
2276
A. Đorđević 2009, 128-132. 2285
m. Hoernes 1901, 527-536.
2277
J. N. Koledin 2011, 103-119. 2286
b. marijan 1989, 56.
2278
В. И. Козенкова 1998, 181, Tab. XXv, sl. 7-12. 2287
R. vasić 1987, 49-52, v. Ćurčić 1907, 211, Ć. Truhelka 1901, 8.
2279
A. benac 2012, 21-22. 2288
d. Heilmann 2018, 45-57.
2280
d. Srejović 1997, 289, R. vasić 2006, 68. 2289
R. vasić 1987, 41 and 53.
2281
A. Đorđević 2009, 133. 2290
R. vasić 1987, 54.
2282
m. Hoernes 1901, 527-536. 2291
R. vasić 1987, 42.
2283
b. marijan 1989, 56. 2292
v. Ćurčić 1907, 211.

244
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

srebrenih (Tab. 162, sl. 1, 7, 7a, 8 i 8a, 11, 12, Tab. 163, sl. 1, product known as the Novi pazar type.2293 This is yet further
3, 4, 5, 6, 7, Tab. 164 i Tab. 165) pronađen je i izvjestan broj evidence that both the cultural and the chronological determi-
željeznih (Tab. 162, sl. 9) i bronzanih primjeraka (Tab. 162, sl. nation of much archaeological material is a very tricky prob-
2, 3, 4, 5, 6, 10, Tab. 163, sl. 2, 8). lem. Statistical analysis and geographical mapping of the finds
poput prethodno iznijetih novih zaključaka, kada su u pi- is one way of resolving the attribution of individual finds.2294
tanju neki tipovi metalnog posuđa i kod ovih fibula mora se The problem of interpreting archaeological finds, particularly
pristupiti vrlo opreznim razmišljanjem. Ilustrativan su primjer those dating from prehistory, has long been regarded as top-
lučne fibule sa pravougaonom nogom.2284 datacijski okvir nji- ical, and new, exact methodologies and reflections often alter
hove izrade precizira se u širokom rasponu od vIII2285 do Iv earlier conclusions.2295
stoljeća stare ere.2286 Iako se slične forme mogu pratiti još na
prostoru Halkidika,2287 a prauzori mogu pronaći još u geome-
trijskim,2288 te dipilonskim fibulama,2289 ovi primjerci su uže
Rosettes
(catalogue nos. 1029-1031, Plate 166)
teritorijalno određeni kao domaći produkt poznat kao tip
,,Novi pazar“.2290 ova činjenica samo još jednom potvrđuje Rosettes made of sheet silver (plate 166) may be included in
da je kulturološka, ali i hronološka determinacija mnogobroj- this group of decorative objects. They have been found toget-
nog arheološkog materijala vrlo osjetljiv problem. Čini se da her with Štrpci-type fibulae, and may therefore be attributed
je statistička analiza, te geografsko mapiranje pronađenih na- to the same chronological and cultural context.
laza jedno od rješenja kakav karakter bi se mogao dati poje- Similar gold and silver rosettes have been found in the re-
dinim nalazima.2291 problem interpretacija arheoloških nalaza, gion that gravitates towards the black Sea. Their workman-
posebno iz prahistorijskih epoha, već odavno je determiniran ship strongly suggests Greco-Hellenistic influence.2296
kao aktuelan, a nove egzaktne metodologije i promišljanja če-
sto mijenjaju stare zaključke.2292

Rozete
(kataloški broj 1029-1031, Tab. 166)

u ovu grupu ukrasnih predmeta mogu se uvrstiti i pronađe-


ne rozete, izrađene od srebrenog lima (Tab. 166). predmeti
su pronađeni zajedno sa fibulama tipa „Štrpci“, te se shodno
tome mogu staviti u isti hronološko-kulturni kontekst.
Slične zlatne i srebrene rozete pronađene su na području
koje je gravitiralo crnom moru. prema načinu izrade može se
vrlo opravdano pretpostaviti grčkohelenistički utjecaj.2293

2284
R. vasić 1987, 49-52, v. Ćurčić 1907, 211, Ć. Truhelka 1901, 8.
2285
d. Heilmann 2018, 45-57.
2286
R. vasić 1987, 41 i 53.
2287
R. vasić 1987, 54.
2288
R. vasić 1987, 42.
2289
v. Ćurčić 1907, 211.
2290
b. Čović 1987, 624-625. 2293
b. Čović 1987, 624-625.
2291
Karta rasprostranjenosti fibula tipa ,,Novi pazar“ upravo potvrđuje 2294
The map showing the distribution of Novi pazar type fibulae corrobo-
iznesene stavove. o tome vidi: m. blečić Kavur – I. miličević-capek rates these views. See m. blečić Kavur – I. miličević-capek 2011, 41.
2011, 41. 2295
b. Govedarica 2006, 104-108.
2292
b. Govedarica 2006, 104-108. 2296
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 130-
2293
Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С. Шемаханская 2014, 130- 131, b. И. Бидзиля – С. В. Полин 2012, 82, figs. 18 and 19, 157, figs.
131, b. И. Бидзиля – С. В. Полин 2012, 82, fig. 18 i 19, 157, fig. 11, 11, 12, 22 and 23, plate 23, figs. 1-3, 5 and 6, plate 51, fig. 724, plate
12, 22 i 23, Tab. 23, fig. 1-3, 5 i 6, Tab. 51, fig. 724.Tab. 60, fig. 751. 60, fig. 751.

245
ADNAN BUSULADŽIĆ

Japodske urne Iapodian urns


(kataloški broj 1032 – 1039, (catalogue nos. 1032 – 1039,
Tab. 167 i Tab. 168) Plate 167 and Plate 168)

zanimljivoj kulturno-historijskoj pojavi pripadaju i japodske Iapodian stone urns are an interesting cultural and historical
kamene urne. do danas je ostalo otvoreno pitanje o porijeklu feature, the origin of which remains unresolved, and the many
ovih spomenika, a mnogobrojni autori koji su se bavili ovom authorities who have addressed this subject have proposed a
temom davali su različite prijedloge interpretacije i dataci- variety of interpretations and dates.2297 There is considerable
je.2294 dvojbe su posebno istaknute, ako se ima u vidu činje- uncertainty in this regard, given that the artefacts found in
nica da je pokretni materijal koji je u njima nađen pripadao them date from the Roman period,2298 while the scenes on
u hronološkom kontekstu rimskom periodu,2295 a prikazi na the urns display very clear Archaic Greek elements. A logical
ovim spomenicima pokazuju vrlo jasne grčke arhajske ele- explanation for this is the secondary use of these older urns
mente. prema nekim vrlo logičnim tumačenjima ovaj feno- in the Roman period, perhaps even several times.2299 Further
men se objašnjava kao rezultat sekundarne upotrebe starije support for this view is that later latin inscriptions and draw-
izrađene urne ponovo u rimskom periodu, čak i po nekoliko ings in the much earlier Archaic Greek style have been found
puta.2296 u prilog ovome ide i činjenica da su na istom spo- on the same urn.2300 Again, some of the urns were used later as
meniku pronađeni latinski, hronološki mlađi natpisi i crteži a funerary monument,2301 and were most likely old urns from a
arhajskog grčkog stila iz starijih epoha.2297 potvrda ovome je local burial ground reused by the descendants of the deceased
da su neke od urni u kasnijem periodu služile kao nadgrobni three centuries later to mark the grave of a recently deceased
spomenik,2298 te da su najvjerovatnije, stare urne sa lokalnog person.2302 other archaeologists maintain that the old style of
groblja, potomci umrlih nakon gotovo tri stoljeća ponovo decoration and undoubted Greek elements were retained in
upotrebljavali u svojstvu nadgrobnih spomenika, za novoumr- the hilly, almost inaccessible regions of western bosnia long
le.2299 drugi arheolozi stoje na stanovištu da se u brdovitim i after they had vanished from Greece itself. Those who make
teško pristupačnim područjima zapadne bosne dugo vremena such claims have yet to explain how the Archaic Greek style
zadržao stari način ukrašavanja i nedvojbeno grčki elementi i could for survive several centuries after it had been superseded
onda kada je ovaj stil davno nestao sa historijske pozornice u in its original homeland.2303 despite all these doubts, it re-
samoj Grčkoj. osim konstatacija, nosioci ovoga mišljenja do mains clear that many of the urns found in the region of the
danas nisu uspjeli odgovoriti na pitanje kako je moglo doći Iapodes, even those dating from the Roman period, display
do opstanka grčke arhaike kroz više stoljeća od njenog zva- scenes that are unquestionably the result of influences from
ničnog nestanka na matičnom prostoru.2300 ono što i pored Archaic Greek art. Scenes of funerary offerings, for example,
svih nedoumica ostaje jasno je da na mnogim od pronađenih reveal very similar customs and beliefs among the indigenous

2294
d. Rendić-miočević 1989, 613-620. 2297
d. Rendić-miočević 1989, 613-620.
2295
d. Sergejevski 1950, 53-55. 2298
d. Sergejevski 1950, 53-55.
2296
d. Sergejevski 1950, 65. 2299
d. Sergejevski 1950, 65.
2297
d. Sergejevski 1950, 58. 2300
d. Sergejevski 1950, 58.
2298
v. paškvalin 2012, 361. 2301
v. paškvalin 2012, 361.
2299
d. Sergejevski 1950, 61-62. 2302
d. Sergejevski 1950, 61-62.
2300
d. Sergejevski 1950, 89. 2303
d. Sergejevski 1950, 89.

246
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

urni sa japodskog prostora, čak i kod primjera koji se datira- population as those of the ancient Greeks.2304 The same urn
ju u rimsko doba, prikazi van sumnje predstavljaju rezultat may show a funeral procession attended by women, profes-
utjecaja grčke arhajske umjetnosti. Scene pogrebnih darova, sional mourners and horsemen, exactly as in Greek funeral
naprimjer, pokazuju vrlo slične običaje i vjerovanja koja su processions, rites, games in honour of the deceased, and ador-
postojala i kod domaćeg stanovništva, kao i kod antičkih Gr- ants going to the grave with offerings and libations (plate 168,
ka.2301 Na istom spomeniku razaznajemo i pogrebnu povorku fig. 3c). Such scenes on Iapodian urns have very close par-
sa učešćem žena, narikača i konjanika, a koja se u potpunosti allels on Greek painted vases and laconian reliefs.2305 many
povezuje sa grčkim pogrebnim procesijama, ritusima, igrama other decorative details also correspond with those of Greek
u čast pokojnika, adorantkinjama koje idu na grob da prinesu art: images of cattle,2306 serpents, rhyta and other Greek pot-
žrtve i libatio (Tab. 168, sl. 3c). ovakve scene sa japodskih tery such as kantharoi, warriors, horsemen, helmets, shields,
urni svoje vrlo bliske paralele imaju u grčkim slikanim vazama ornaments, interlace designs and six-pointed stars or rosettes
i lakonskim reljefima.2302 mnogobrojni drugi ukrasni detalji (plate 167, plate 168, figs. 1-3b and 3d) attest to the Archaic
mogu se direktno staviti u korelaciju sa grčkom umjetnošću. Greek influence2307 and model on the design of these urns.2308
prikazi govečeta,2303 zmija, ritona, grčkih keramičkih posuda
poput kantarosa, vojnika, konjanika, kaciga, štitova, ornamen-
ta, pletera, šestokrake zvijezde–rozete (Tab. 167, Tab. 168, sl.
1 – 3b i 3d), potvrđuju grčki arhajski umjetnički utjecaj2304 i
primjer pri izradi ovih urni.2305

2301
d. Sergejevski 1950, 68. 2304
d. Sergejevski 1950, 68.
2302
d. Sergejevski 1950, 69. 2305
d. Sergejevski 1950, 69.
2303
b. Raunig 2004, 214. 2306
b. Raunig 2004, 214.
2304
b. Raunig 2004, 204-206. 2307
b. Raunig 2004, 204-206.
2305
d. Sergejevski 1950, 71-76, 78-79, 87. 2308
d. Sergejevski 1950, 71-76, 78-79, 87.

247
ADNAN BUSULADŽIĆ

Stakleni grčki ulomci pronađeni Sherds of Greek glass found in


na tlu Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina

Iako nije reprezentativan broj pronađenih fragmenata, za A number of glass sherds, though not a representative num-
izvjestan broj staklenih ulomaka se može pretpostaviti grč- ber, may be identified as of Greco-Hellenistic origin. Their
kohelenističko porijeklo. prema sačuvanim dekorativnim ele- decorative features, type of material, colour palette and work-
mentima, vrsti materijala, koloritu i načinu izrade može se sa manship strongly suggest that they are from identical or very
velikom vjerovatnoćom pretpostaviti da je riječ o istim ili vrlo similar glass amphoriskoi and aryballoi of the kind found
sličnim staklenim posudicama, amforiskosima i aribalosima, throughout the Greco-Hellenistic world, and of which sur-
kakvi su nalaženi diljem grčkohelenističkog svijeta, a čiji saču- viving intact specimens found outside bosnia and Herzegovi-
vani cjeloviti primjerci, pronađeni izvan bosne i Hercegovine, na are described in a separate chapter of this book.
su prezentirani u posebnom poglavlju ove knjige. many specimens found outside the Greek ethnic territori-
mnogobrojni primjerci koji su nađeni izvan grčkog etnič- al context have been found at burial sites together with mate-
kog teritorijalnog okvira uglavnom su nađeni u sklopu grob- rial of Greek origin.2309 Those found at ošanići near Stolac in
nih cjelina, zajedno sa materijalom grčkog porijekla.2306 pred- bosnia and Herzegovina were not found in a funerary context
meti koji su nađeni u sklopu lokaliteta ošanići kod Stoca u and cannot therefore be defined with certainty as Greco-Hel-
bosni i Hercegovini, nisu pripadali grobnom kontekstu, te se lenistic. The broader cultural and chronological context of the
na taj način ne mogu definirati u sigurnu grčkohelenističku various finds leaves ample possibilities for the interpretation
atribuciju. Širi kulturološki i hronološki okvir različitih nalaza of the few glass sherds from ošanići.
ostavlja vrlo širokom mogućnost interpretacije malobrojnih A somewhat more logical hypothesis is provided by a
staklenih ulomaka sa lokaliteta ošanići. number of glass and enamel beads found at Gorica.2310 Since
Nešto logičniju pretpostavku daje nam nekoliko zrna i what was probably a Greek temple was found there together
perli od stakla i emajla pronađenih na lokalitetu Gorice.2307 with other finds of earrings and agrafes, it may be tentatively
ovi nalazi, samo slijedeći činjenicu da su pronađeni na na- assumed that these beads too were of Greek origin.
vedenom lokalitetu, gdje je konstatiran pretpostavljeni grčki comparable analysis reveals that their design was influ-
hram sa drugim nalazima naušnica i agrafa atribuiranim u enced by the more advanced technology and aesthetics of
ovom kontekstu, mogu se sa rezervom smatrati predmetima Syria, mesopotamia and egypt, but that they were made in
grčkog porijekla. Greece.2311
prema postojećoj komparativnoj analizi ovi predmeti su
nastali pod utjecajem tehnološki i estetski razvijenijih shva-
ćanja sa prostora Sirije, mezopotamije i egipta, a izrađeni su
u Grčkoj.2308

2306
b. marijan 1989, 77-78. 2309
b. marijan 1989, 77-78.
2307
Ć. Truhelka 1899, 394. 2310
Ć. Truhelka 1899, 394.
2308
A. busuladžić 2015, 117. 2311
A. busuladžić 2015, 117.

248
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

„Grčki hram“ The “Greek Temple”


– Gorica, Ljubuški – Gorica, Ljubuški
(kataloški broj 1040, Tab. 169) (catalogue no. 1040, Plate 169)

Na lokalitetu Gorica kod ljubuškog u Hercegovini, prona- The foundations of the building found at Gorica near ljubuški
đeni su temelji objekta koji se prema svim elementima može in Herzegovina has all the features that suggest it was an Iron
definirati kao svetilište iz željeznog doba ili „etrursko-grčki Age shrine or “etrurian-Greek temple.”2312 Some authorities
hram“.2309 Neki autori koji su pisali o ovome objektu smatrali who have written about this building are of the opinion that
su da je riječ o krematorijumu.2310 međutim, drugi autori došli it was a crematorium,2313 but others have come to the view
su na stanovište da je riječ o „svetilištu mediteranskog tipa“.2311 that it was a “mediterranean-type shrine.”2314 It was a dry-
Svetilište je pravougaonog oblika, građeno u tehnici suhozida, wall building with a rectangular footprint, measuring 8.5 x
dimenzija 8,5 x 4,5 metara. Sastojalo se od dvije prostorije; 4.5 metres and consisting of two parts: a forecourt and a nave.
predvorja i naosa. Sam naos je bio podijeljen na dva dijela pre- The nave itself was subdivided by a partition wall with a nar-
gradnim zidom sa uskim prolazom. zadnji dio objekta je bio row doorway. The back of the building was a kind of treasury
vrsta riznice gdje je nađeno mnoštvo votivnih darova, nakit, where a quantity of votive offerings, jewellery, fibulae, brace-
fibule, narukvice, igle, ogrlice, privjesci,2312 bronzani šljem,2313 lets, pins, necklaces, clasps,2315 a bronze helmet,2316 spears and
koplja i noževi. Analize pronađenih predmeta, potvrđuju da knives were found. Analysis of these artefacts indicate that the
je ovo svetilište bilo korišteno u kontinuitetu od vII stoljeća shrine was in unbroken use from the 7th century bce to the
stare ere sve do rimskog perioda.2314 Roman period.2317
vrste nalaza ukazuju na znatan procenat grčke običajne The types of find indicate the significant presence of Greek
prakse vezane za ovaj objekat, pa samim tim se može pretpo- customs associated with the building, suggesting that the edi-
staviti i grčki utjecaj na postojanje ovog zdanja. fice itself was the result of Greek influence.

2309
b. Čović 1976, 253, R. vasić 1973, 72. 2312
b. Čović 1976, 253, R. vasić 1973, 72.
2310
Ć. Truhelka 1899, 339-389. 2313
Ć. Truhelka 1899, 339-389.
2311
b. Čović 1976, 252-254. 2314
b. Čović 1976, 252-254.
2312
d. Rendić-miočević 1989, 59-72. 2315
d. Rendić-miočević 1989, 59-72.
2313
m. blečić-Kavur – A. pravidur 2012, 131, sl. 22. 2316
m. blečić-Kavur – A. pravidur 2012, 131, fig. 22.
2314
d. Srejović 1997, 323., b. Čović 1976, 253. 2317
d. Srejović 1997, 323., b. Čović 1976, 253.

249
ADNAN BUSULADŽIĆ

Grčki tragovi na tlu Bosne i Evidence of Greeks in Bosnia and


Hercegovine u rimskom periodu Herzegovina in the Roman period
(kataloški broj 1041 – 1054, Tab. 170, Tab. 171) (catalogue nos. 1041-1054, Plate 170, Plate 171)

dolaskom Rimljana na tlo današnje bosne i Hercegovine, contacts between this part of the world and the Greek re-
kontakti ovog prostora sa područjem Grčke ne prestaju. Iako gion did not end with the arrival of the Romans in bosnia
hronološki pripadaju mlađem periodu, grčki kulturni utjeca- and Herzegovina, and the influence of Greek culture contin-
ji na području bosne i Hercegovine se osjećaju i za vrijeme ued to be felt later, during the time of the Roman empire.
Rimskog carstva. Najrazličitiji oblici komunikacija, te pri- very different kinds of communication and the presence of
sustvo ljudi koji su pripadali grčkom etnosu, uzrokovali su i ethnic Greeks led to the undoubted presence of Greek cults
potvrđeno prisustvo nedvojbeno grčkih kultova na prostoru in bosnia and Herzegovina. Influences of this kind were not
bosne i Hercegovine. ovakvi utjecaji nisu bili rijetkost ni u uncommon in earlier periods, where many artefacts – pottery,
starijim periodima, gdje se za značajan broj pokretnog ma- weapons, urns, jewellery and so on – confirm Greek influence,
terijala, posuđa, oružja, urni i nakita, također može potvrditi origin or even presence, and this continued later. Indeed, it
grčki utjecaj, porijeklo ili prisustvo. Takve tendencije i pro- even became easier for the Greeks to come to what is now
cesi nastavljeni su i kasnije, a dolazak Grka na prostor da- bosnia and Herzegovina, once the entire region formed part
našnje bosne i Hercegovine čak je i olakšan, s obzirom da of a single new state with uniform laws. This was also true of
je sav prostor bio dio novog jedinstvenog državno–pravnog other areas. For instance, the Greek language and Greek cul-
okvira. ovakvi procesi u intenzivnijem obliku bili su prisutni ture were present on the island of Hvar, vis, epetion and Sa-
i na drugim mjestima. Tako su grčki jezik i kultura ostali pri- lona. The Greek language remained in use until late Antiquity,
sutni na otoku Hvaru, visu, epetiji i Saloni. Sam grčki jezik je and about a hundred early christian epigraphic monuments
ostao u upotrebi sve do kasne antike, a među ranokršćanskim are in Greek.2318 The presence of Greeks in the Roman prov-
epigrafskim spomenicima njih stotinjak je zabilježeno na grč- ince of dalmatia, and in particular the interior of the province,
kom jeziku.2315 prisustvo Grka na području rimske provincije is also attested by the discovery of funerary monuments in
dalmacije, posebno unutrašnjosti same provincije, također je Greek, such as the one at biljače.2319 A pottery stamp in Greek
zabilježeno i otkrićem nadgrobnih spomenika na grčkom je- was found in domavia, with the name Glykon.2320 Typical
ziku, poput primjerka sa lokaliteta biljače.2316 Grčki jezik je Greek names such as Attica, Hermes, pryphena and eutychia
zasvjedočen i otkrićem lončarskog pečata na tom jeziku koji je have been found on inscriptions in stone also attest to Greek
pronađen u domaviji, a u kome se spominje Glikon.2317 Inače, inhabitants in the region.2321
na domaćem prostoru prisustvo grčkih naseljenika je potvrđe- There is no evidence of extensive presence of Greek cults
no i nizom tipično grčkih imena koji se spominju na kame- in pre-Roman bosnia and Herzegovina, but the presence of
nim natpisima poput Attica, Hermes, pryphena, eutychia i a few such cults in the Roman period has been confirmed,
drugi.2318 relating solely to ancillary content associated with the physical

2315
m. zaninović 2004, 43. 2318
m. zaninović 2004, 43.
2316
R. zotović 2002, 6. 2319
R. zotović 2002, 6.
2317
c. patsch 1895, 584, c. patsch 1914, 197. 2320
c. patsch 1895, 584, c. patsch 1914, 197.
2318
c. patsch 1897, 238-239. 2321
c. patsch 1897, 238-239.

250
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

pojava grčkih kultova iz predrimskog doba u bosni i Her- presence of officials of the Roman state who were of Greek
cegovini nije konstatirana u ozbiljnom procentu, ali je u perio- origin.2322 Ten monuments of Greek cults have been identi-
du rimske vladavine njihovo prisustvo potvrđeno. broj grčkih fied to date – monuments to Apollo, Aphrodite, Asclepius,
kultova na prostoru bosne i Hercegovine nije bio veliki. Riječ Asclepius and Hygieia, Heracles and Hesione, the goddess
je isključivo o pratećem sadržaju koji se povezuje za fizičko Nemesis,2323 and pan.2324 Three of the four monuments to
prisustvo službenih lica rimske države, koji su porijeklom bili Apollo are epigraphic monuments from Šuica (plate 170, fig.
Grci.2319 do danas je konstatirano postojanje deset spomenika 2), Glamoč (plate 170, fig. 4) and Ilidža (plate 170, fig. 3),
grčkih kultova. zastupljeni su spomenici Apolonu, Afroditi, while the fourth, from prnjavor, is a bronze statue (plate 170,
Asklepiju i Asklepiju i Higiji, Heraklu i Hesioni te boginji fig. 1).2325
Nemesi2320 i panu.2321 The Greek goddess Aphrodite is represented by two met-
od četiri primjerka Apolona tri predstavljaju epigrafske al figurines from an unknown site (plate 171, fig. 2) and
spomenike iz Šuice (Tab. 170, sl. 2), Glamoča (Tab. 170, sl. 4) Japra-majdanište (plate 171, fig. 1), and mogorjelo near
i Ilidže (Tab. 170, sl. 3), dok je četvrti, iz prnjavora, bronzana Čapljina (plate 171, fig. 3).2326 The cult of Aphrodite can be
statuica (Tab. 170, sl. 1).2322 traced in several places in bosnia and Herzegovina, and there
Grčka boginja Afrodita zastupljena je sa dva spomenika. may even have been two temples dedicated to her, at vidoštak
Riječ je o metalnim figurinama sa nepoznatog (Tab. 171, sl. 2) near Stolac and buturović polje near Konjic.2327 In addition,
i lokaliteta Japra – majdanište (Tab. 171, sl. 1), te mogorjelo two artefacts – part of the silver fittings of a wooden box2328
kod Čapljine (Tab. 171, sl. 3).2323 Štovanje Afrodite može se from Konjević polje – bear images of Aphrodite with erotes
pratiti na više mjesta na prostoru današnje bosne i Hercego- (plate 171, figs. 4 and 5).2329
vine. za pretpostaviti je da su postojala čak i dva hrama po- Asclepius and his cult are represented by a bronze statue
svećena njoj, na lokalitetima vidoštak kod Stoca i buturović found in the environs of mostar (catalogue no. 1054).2330 The
polju kod Konjica.2324 Sa lokaliteta Konjević polje potječu i common cult of Asclepius and Hygieia appears on an altar
dva predmeta, na kojima se nalazi prikaz Afrodite. Riječ je o found in Srebrenica (plate 171, fig. 7), the nature of which is
srebrenim dijelovima okova neke drvene kutije,2325 a na kojima confirmed by a well-preserved text.2331
je prikazana zajedno sa erotima (Tab. 171, sl. 4 i 5).2326 Heracles and Hesione were worshipped in the environs of
Asklepije i njegova kultna zajednica predstavljeni su jed- bihać, where a relief corresponding iconographically to their
nim primjerkom bronzane statuice pronađene u okolici mo- cult was found (plate 170, fig. 5).2332
stara (kataloški broj 1054).2327 The goddess Nemesis was worshipped in the prijedor area
Asklepije u kultnoj zajednici sa Higijom pronađen je na (plate 170, fig. 6), where an epigraphic altar with a well-pre-
lokalitetu Srebrenice (Tab. 171, sl. 7). u tom mjestu ova zajed- served inscription was found. This was an important met-
nica je štovana u formi žrtvenika, čiji karakter potvrđuje dobro al-working centre, where it is likely that there were officials of
sačuvan tekst.2328 state of Greek origin who were followers of this cult.2333
Kult Herakla i Hesione štovan je u okolici bihaća, gdje The presence of Greek settlers has been established in
je nađen jedan reljef, koji ikonografski odgovara ovoj kultnoj large urban settlement in domavia near Srebrenica. A fu-
zajednici (Tab. 170, sl. 5).2329 nerary monument with a Greek epitaph was found in bijače

2322
e. Imamović 1977, 207-210.
2319
e. Imamović 1977, 207-210. 2323
e. Imamović 1977, 229.
2320
e. Imamović 1977, 229. 2324
A. busuladžić 2017a, 17-24.
2321
A. busuladžić 2017a, 17-24. 2325
e. Imamović 1977, 211-214.
2322
e. Imamović 1977, 211-214. 2326
e. Imamović 1977, 215-216, A. busuladžić 2016, 140-141.
2323
e. Imamović 1977, 215-216, A. busuladžić 2016, 140-141. 2327
e. Imamović 1977, 215-216.
2324
e. Imamović 1977, 215-216. 2328
I. bojanovski 2001, 181-192.
2325
I. bojanovski 2001, 181-192. 2329
A. busuladžić 2016, 141.
2326
A. busuladžić 2016, 141. 2330
e. Imamović 1977, 217-219.
2327
e. Imamović 1977, 217-219. 2331
e. Imamović 1977, 219-220.
2328
e. Imamović 1977, 219-220. 2332
e. Imamović 1977, 221-222.
2329
e. Imamović 1977, 221-222. 2333
e. Imamović 1977, 223-225.

251
ADNAN BUSULADŽIĆ

boginja Nemesa je štovana na području prijedora (Tab. near Srebrenica, and a potsherd with a stamp in Greek was
170, sl. 6), gdje je nađena epigrafska ara sa dobro očuvanim discovered in the ruins of a therma. From this and the inscrip-
natpisom. ovo područje je bilo značajan metalurški centar, tions with typical Greek names referred to above it may be
u kome se moglo pretpostaviti postojanje državnih službeni- concluded with near certainty that Greeks lived and worked
ka porijeklom iz Grčke, a koji su i bili nosioci štovanja ovog as traders, mining experts, artisans, soldiers and freedmen or
kulta.2330 slaves in the upper drina region.2334
Na području velikog urbanog naselja u domaviji kod Sre- one of the most recent items of evidence of Greek influ-
brenice utvrđeno je postojanje grčkih naseljenika. Tako je u ence, probably represented in the Roman settlement of do-
bijačama kod domavije pronađena nadgrobna ploča sa grč- mavia by Greek believers, is a bronze figurine of the god pan
kim natpisom, a u ruševinama termi također ulomak keramič- (plate 171, fig. 6).2335 This is a rare instance of evidence of this
ke posude sa žigom na grčkom jeziku. Na nekoliko sačuvanih cult in north-eastern bosnia.2336
natpisa javljaju se tipična grčka imena, Attica, pryphena, Her-
mes i slično. Na temelju ovih činjenica može se sa velikom
sigurnošću ustvrditi da su Grci živjeli i djelovali kao trgovci,
rudarski stručnjaci, zanatlije, vojnici, oslobođenici ili robovi na
prostoru gornjeg toka drine.2331
Jedan od najnovijih dokaza o grčkom utjecaju, koji je,
vjerovatno, putem prisustva vjerujućih Grka bio zastupljen
na prostoru rimskog naselja domavije je i bronzana figurina
boga pana (Tab. 171, sl. 6).2332 ovo je rijedak primjerak koji
potvrđuje postojanje i ovog kulta na području sjeveroistočne
bosne.2333

2330
e. Imamović 1977, 223-225.
2331
e. Imamović 2002, 25-26. 2334
e. Imamović 2002, 25-26.
2332
d. Srejović - A. cermanović 2000, 317. 2335
d. Srejović - A. cermanović 2000, 317.
2333
A. busuladžić 2017a, 17-24. 2336
A. busuladžić 2017a, 17-24.

252
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Zaključak Conclusion
Kulturna i općecivilizacijska Cultural and civilisational
dostignuća antičkih Grka accomplishments of the ancient Greeks

Grčka civilizacija i njene tekovine ostavili su neizbrisiv trag Greek civilisation and its accomplishments left an ineradi-
na širokom prostoru od Španije, Galije, Rima, etrurije, južne cable mark on a vast area from Spain, Gaul, Rome, etruria
Italije, do egipta, palestine, Sirije, male Azije, crnog mora i and southern Italy to egypt, palestine, Syria, Asia minor, the
drugih dalekih prostora. Grčke ideje, filozofija2334 i tehničke black Sea and other far-flung regions. The Greek ideas of phi-
inovacije, misli, djela, književnost, širili su se diljem medi- losophy,2337 science, technical innovation and literary forms
terana.2335 Rimska kultura je velikim dijelom preuzela grčku spread throughout the mediterranean.2338 A high proportion
tradiciju, te je na takav način sačuvana i došla do nas. značaj of Roman culture was adopted from the Greek tradition, thus
grčke civilizacije je tim važniji, ako pretpostavimo koliko je u preserving and transmitting it to us. The significance of Greek
helenskom naslijeđu preuzetih tekovina i kulture drugih na- civilisation is all the greater if we assume how much there
roda, od kojih su ih preuzeli i sami Grci.2336 društvene forme is in the Hellenic heritage of the accomplishments and cul-
i obrasci, pojava demokratije, ali i trgovine, osnova finansija, ture of other peoples, from whom the Greeks themselves had
naše škole, univerziteti, dvorane, stadioni, organizacija rada taken them.2339 Social forms and patterns, the emergence of
i mnoge druge pojave iznimno su stimulirani primjerima iz democracy, and also trade, the basis of finance, our schools,
grčke slavne prošlosti.2337 universities, courts, stadiums, the organisation of work and
do danas je ostao veliki broj različitih kulturno-historijskih more were stimulated by the examples of the past glory that
lokaliteta na kojima su dokumentirane grčka arhitektura,2338 was Greece.2340
skulptura i umjetnost uopće. delfi,2339 olimpija,2340 Akrote- Greek architecture,2341 sculpture and art as a whole has
ri,2341 egina, Tera, Sparta, Atena, efes, milet, delos, samo su come down to us from many historic sites. delphi,2342 olym-
neki od najpoznatijih arheoloških lokaliteta.2342 veliki je broj pia,2343 Akroteri,2344 Aegina, Thera, Sparta, Athens, ephesus,
i pokretnih djela, prvenstveno skulptura2343 koje su direktno miletus and delos are just some of the most famous ar-
ili indirektno, preko rimskih kopija, ostale poznate do danas. chaeological sites.2345 many artefacts, especially sculpture,2346
među vajarima posebno se ističe slavni Fidija.2344 Tekovine directly or indirectly in the form of Roman copies, remain
known to this day. perhaps the most famous Greek sculptor

2334
b. Farrington 1949.
2335
m. dillon – l. Garland 2010, 536-557. 2337
b. Farrington 1949.
2336
Grupa autora 1977a, 342-347. 2338
m. dillon – l. Garland 2010, 536-557.
2337
v. djurant 1996, 707-708. 2339
Grupa autora 1977a, 342-347.
2338
A. mazarakis Ainian 1997, A. pierattini 2019, 167-207. 2340
v. djurant 1996, 707-708.
2339
A. mazarakis Ainian 1997, 45-46, p. G. bahn 2006, 308-309. 2341
A. mazarakis Ainian 1997, A. pierattini 2019, 167-207.
2340
l. mamford 2001, 141-154. 2342
A. mazarakis Ainian 1997, 45-46, p. G. bahn 2006, 308-309.
2341
p. G. bahn 2006, 294-295. 2343
l. mamford 2001, 141-154.
2342
v. v. Struve - d. p. Kalistov 2006, 520-590. 2344
p. G. bahn 2006, 294-295.
2343
A. Springer 1895, 91-110. 2345
v. v. Struve - d. p. Kalistov 2006, 520-590.
2344
b. Gavela 2006, 51-105, v. djurant 1996, 346-349. 2346
A. Springer 1895, 91-110.

253
ADNAN BUSULADŽIĆ

grčke medicine,2345 filozofije,2346 umjetnosti,2347 muzike,2348 ge- was phidias.2347 The accomplishments of Greek medicine,2348
ografije,2349 hemije, mehanike, inženjerstva, matematike, astro- philosophy,2349 art,2350 music,2351 geography,2352 chemistry, me-
nomije, historije2350 olimpijskih igara2351 su prisutne i do danas chanics, engineering, mathematics, astronomy, history2353 and
u ljudskom društvu. posebno mjesto pripada arhitekturi2352 i the olympic Games2354 still form part of human society. Ar-
pojavi dorskog, jonskog2353 i korintskog stila.2354 pored ovih chitecture,2355 with the emergence of the doric, Ionian2356 and
stilova, Grci su usavršili ili izumili mnoge građevinske inova- corinthian2357 styles, has its own special place. The Greeks also
cije koje su u modificiranom obliku ostale prisutne do savre- invented or perfected many architectural innovations which
menog doba. Hramovi,2355 kuće i palače, teatri, svoje porijeklo are still with us in modified form. Temples,2358 houses and pal-
vode iz grčkih antičkih vremena.2356 Arheološka istraživanja aces, theatres all trace their origins from ancient Greece,2359
na mnogim lokalitetima potvrda su ovoj činjenici.2357 posebno as attested by architectural excavations at many different
mjesto grčke tradicije koja je ostala aktuelna do danas odnosi sites.2360 Another special feature of the Greek tradition that
se na grčku filozofiju.2358 Sokrat, platon,2359 Aristotel,2360 Ta- is still topical is its philosophy.2361 Socrates, plato,2362 Aristot-
les, pitagora, Anaksimandar, Anaksimen, Ksenofan, Heraklit, le,2363 Thales, pythagoras, Anaximander, Anaximenes, Xeno-
parmenid, empedokle, demokrit, Anaksagora, samo su neki phanes, Heraclitus, parmenides, empedocles, democritus,
od mnogobrojnih istaknutih mislilaca toga vremena.2361 os- Anaxagoras are just some of the many prominent thinkers of
novi današnje medicine također svoje početke vežu za grčku that time.2364 The foundations of modern medicine also lay in
tradiciju.2362 Treba samo spomenuti Hipokrata,2363 čije je ime the Greek tradition.2365 one need only name Hippocrates,2366
do danas ostalo živo u radu savremenih ljekara.2364 pored grč- whose name is still invoked by modern physicians as they take
kih medicinara2365 i filozofa, velike zasluge u razvoju matema- the Hippocratic oath.2367 we owe much not only to Greek
tike, fizike, hemije, astronomije, zoologije, botanike, također physicians2368 and philosophers, but also to Greek advances
se pripisuju antičkim Grcima kao što su Arhimed, euklid, in mathematics, physics, chemistry, astronomy, zoology and
Apolonije, Aristrh, Hiparh, erastoten, Teofrast, Herofil, era- botany by such ancient Greeks as Archimedes, euclid, Apol-
sistrat, demokrit i mnogi drugi.2366 lonius, Aristarchus, Hipparchus, eratosthenes, Theophrastus,
Termini eunomija i eukosmija, odnosno smisao za red i Herophilos, eristratus and democritus.2369
zakonitost, plod su društvene koncepcije antičkih Grka.2367 The terms eunomia and eucosmia, the laws of the mind and
Iskustva grčkog društva u traganju za pravednim sistemom the city and the laws of the cosmos, were the fruit of the social
koji bi zadovoljilo dvije suprotstavljene strane bila su okosni-

2345
Grupa autora 2007, 312-319, A. busuladžić 2015, 169-171. 2347
b. Gavela 2006, 51-105, v. djurant 1996, 346-349.
2346
d. marić 2014, isti 2017, 23-34, b. Farrington 1949. 2348
Grupa autora 2007, 312-319, A. busuladžić 2015, 169-171.
2347
v. djurant 1996, 338-340. 2349
d. marić 2014, idem 2017, 23-34, b. Farrington 1949.
2348
A. busuladžić 2017, 106-112. 2350
v. djurant 1996, 338-340.
2349
m. dillon – l. Garland 2010, 550-551. 2351
A. busuladžić 2017, 106-112.
2350
b. Farrington 1949. 2352
m. dillon – l. Garland 2010, 550-551.
2351
Grupa autora 2007, 227-228. 2353
b. Farrington 1949.
2352
A. Springer 1895, 59-89. 2354
Grupa autora 2007, 227-228.
2353
A. deroko 1962, 113-140. 2355
A. Springer 1895, 59-89.
2354
m. Hoti 1995, 175-181. 2356
A. deroko 1962, 113-140.
2355
m. osborn 1929, 25-31. 2357
m. Hoti 1995, 175-181.
2356
d. S. Robertson 1959, 1-231, 297-322. 2358
m. osborn 1929, 25-31.
2357
d. S. Robertson 1959. 2359
d. S. Robertson 1959, 1-231, 297-322.
2358
b. collette-dučić 2007, 111-128. 2360
d. S. Robertson 1959.
2359
v. djurant 1996, 537-551. 2361
b. collette-dučić 2007, 111-128.
2360
v. djurant 1996, 551-567. 2362
v. djurant 1996, 537-551.
2361
Grupa autora 2007, 288-312. 2363
v. djurant 1996, 551-567.
2362
A. busuladžić 2015, 169-171. 2364
Grupa autora 2007, 288-312.
2363
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2010, 10. 2365
A. busuladžić 2015, 169-171.
2364
Grupa autora 2007, 312-316. 2366
K. A. Giunio – T. Alihodžić 2010, 10.
2365
A. busuladžić 2015, 171. 2367
Grupa autora 2007, 312-316.
2366
v. djurant 1996, 665-679. 2368
A. busuladžić 2015, 171.
2367
m. zaninović 2004, 44. 2369
v. djurant 1996, 665-679.

254
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

ca svih kasnijih društvenih odnosa. Česte izmjene zakonske concepts of the ancient Greeks.2370 The experiences of Greek
regulative, razvoj novčane privrede, vrlo složeni odnosi gra- society in the quest for a just system that would satisfy two
đana i robova, ropstvo, položaj žena, djece,2368 samo su neki opposing sides formed the framework for all later social rela-
od primjera gdje je grčko iskustvo bilo polazna tačka za dalji tions. Among the aspects of Greek experience that were the
razvoj novih društvenih odnosa, ali i pravnog sistema. starting point for the further development of new social re-
živa tradicija koja je ostala prisutna do danas, a svoje po- lations and of the legal system are frequent amendments to
rijeklo crpi iz grčkih vremena, su poezija,2369 književnost2370 i legislation, the development of a money-based economy, the
teatar.2371 Grčke tragedije2372 i komedije2373 živi su dio sadaš- highly complex relations between citizens and slaves, slavery
njosti. eshil2374 i njegova pozorišna djela persijanci, Sedmori- itself, and the position of women and children.2371
ca protiv Tebe, pribjeglice, Agamemnon, pokajnice, okovani Another tradition originating from ancient Greece and still
prometej, Sofoklova2375 djela poput Ajanta, Antigone, euri- alive today is that of poetry,2372 literature2373 and the theatre.2374
pid2376 i njegova djela Herakle, Trojanke, samo su manji dio Greek tragedies2375 and comedies2376 are a living part of the
u cijelosti ili fragmentirano direktno ili indirektno sačuvanih present. Aeschylus2377 and his plays The Persians, Seven Against
pozorišnih komada. ova djela su imala i religijsku, ali i aktu- Thebes, The Suppliants, The Oresteia (Agamemnon, The Libation
elnu političku težinu i osvrt.2377 Bearers and The Eumenides), and Prometheus Bound; Sopho-
cles’2378 Ajax and Antigone and others; and euripides’2379 He-
• racles and The Trojan Women are just a few of the plays that
have come down to us directly or indirectly, whether complete
Na temelju iznesenog mogu se dati neki opći zaključci o or in part. These plays were imbued with religious meaning
arheološkom materijalu koji je ovdje analiziran. but also with topical political concerns.2380
u najstariju skupinu arheoloških predmeta mogu se uvrsti-
ti kikladski idoli i posude, koji su pohranjeni u antičkoj zbirci •
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine (Tab. 1).
Najznačajnija skupina pripada grčkom vaznom slikarstvu Finally, some general conclusions concerning the archaeo-
koje je zastupljeno svim najvažnijim grčkim stilovima: geome- logical material analysed here may be given.
trijskim, orijentalizirajućim, crnofiguralnim, crvenofiguralnim The earliest archaeological artefacts include cycladic idols
i bijelim lektima (Tab. 2 do Tab. 47). ova zbirka zemaljskog and vessels in the antiquities collection of the National muse-
muzeja bosne i Hercegovine je brojem nevelika, ali značajna um of bosnia and Herzegovina (plate 1).
po prikazima iz stare grčke mitologije i istaknutih ličnosti. do The most important group consists of painted Greek vases,
sada su o njoj objavljena dva velika rada. manji broj predmeta, embracing all the major Greek styles: Geometric, orientalis-
iako nesumnjivo pripada grčkohelenističkom kulturnom kru- ing, black-figure, Red-figure and white lekythoi (plate 2 to
gu, ne može se posigurno atribuirati (Tab. 48 do Tab. 52). plate 47). These do not constitute a large collection in the
Grčkom keramičkom materijalu pripadaju i primjer- National museum of bosnia and Herzegovina, but they are
ci grčkih svjetiljki koje su služile u svakodnevnom životu za significant on account of their scenes from Greek mythology
osvjetljavanje prostorija u noćnim satima. od prezentiranih
primjeraka (Tab. 100 i Tab. 101, sl. 1-3 i 5) koje se čuvaju 2370
m. zaninović 2004, 44.
na tlu bosne i Hercegovine samo se za dva može sigurno
2371
m. m. Austin – p. vidal-Naquet 1977.
2372
K. maricki-Gaćanski 2011, 308-312.
2373
I. draganić 2000, 257-260, m. višić 2010.
2368
m. m. Austin – p. vidal-Naquet 1977. 2374
A. busuladžić 2017.
2369
K. maricki-Gaćanski 2011, 308-312. 2375
Grčke tragedije 2010. [Translator’s note: the work cited consists of
2370
I. draganić 2000, 257-260, m. višić 2010. translations of 12 tragedies, 8 by Aeschylus, but only 2 each by Soph-
2371
A. busuladžić 2017. ocles and euripides, as named in the text. Another five tragedies by
2372
Grčke tragedije 2010. Sophocles and no fewer than 13 by euripides are still extant.]
2373
m. Đurić 2011. 2376
m. Đurić 2011.
2374
v. djurant 1996, 408-416. 2377
v. djurant 1996, 408-416.
2375
v. djurant 1996, 416-425. 2378
v. djurant 1996, 416-425.
2376
v. djurant 1996, 425-444. 2379
v. djurant 1996, 425-444.
2377
G. paduano 2011. 2380
G. paduano 2011.

255
ADNAN BUSULADŽIĆ

posvjedočiti lokalitet nalaza, ošanići kod Stoca (Tab. 101, sl. or of prominent figures. Two major papers on this collection
4 i 6). have been published to date. A few items in the collection
druga značajna grupa predstavlja skupinu različitih skul- undoubtedly belong to the Greco-Hellenistic cultural sphere,
ptura i figurina (Tab. 53 do Tab. 93) koje, osim u jednom though they cannot be so attributed with certainty (plate 48
slučaju, nisu nikada do sada analizirane ni publicirane bilo do plate 52).
kao dio izložbenog muzejskog postava, bilo kao dio nekog Another group of Greek pottery consists of lamps, used
stručnog rada, dio kataloga, ili bilo kakve druge publikacije. u in everyday life to light rooms at night. For only two of those
ovom slučaju se radi o mahom oštećenim ljudskim figurama held in bosnia and Herzegovina (plate 100 and plate 101,
torza, ili samo sačuvanim glavama, u najvećem broju slučajeva figs. 1-3 and 5) can the site where they were found be posi-
od terakote, ali također i od mramora ili bronze. Izvjestan dio tively identified – ošanići near Stolac (plate 101, figs. 4 and
primjeraka odnosi se na figurine različitih životinja poput ko- 6).
nja, jelena, pantere, svinje, ovna, goveda, bika, psa, ptice, a što yet another important group consists of various sculptures
ima više nego konkretne atribucije u grčko-antičkom kultur- and figurines (plate 53 to plate 93) which, with one exception,
no-civilizacijskom krugu. have not previously been analysed or published, whether as
veliki broj keramičkog materijala predstavljaju mnogo- part of a museum exhibit, or in a scholarly paper, as part of
brojni utezi i unguentariji koji pripadaju grčkohelenističkoj a catalogue, or any other kind of publication. These consist
atribuciji (Tab. 102 i Tab. 103). mainly of damaged human figures of which the torso or the
mali broj staklenih posudica amforiska, alabastrona i ari- head have survived, most of them from terracotta figures, but
balosa, te fragmenata ovih posudica također je zastupljen u a few of marble or bronze. There are also some figurines of
ovoj zbirci. ovakvi predmeti su dokaz upotrebe različitih, ma- animals – horse, deer, leopard, boar, ram, ox, bull, dog or bird
hom kozmetičkih preparata, miomirisa, mirisnih ulja i sličnih – specifically attributed to the ancient Greek cultural and civ-
tvari za uljepšavanje (Tab. 104 i Tab. 105). ilisational sphere.
posebnu grupu predstavlja grčkohelenistički metalni ma- much of the pottery material consists of weights and un-
terijal u koji se ubrajaju figurine, zavjetne pločice, oružje koje guentaria of Greco-Hellenistic attribution (plate 102 and
je zastupljeno krivim mačevima – mahajrama, ksifosima, plate 103).
umbima-štitovima, knemidama, kacigama, bronzanim posu- A few glass vessels – amphoriskoi, alabastra and aryballoi
đem, kovanicama, kutijama, kalupima, te vrlo raznolikim ti- – or sherds from such vessels are also represented in the col-
povima nakita, ogrlica, prstenova, narukvica, naušnica, fibula, lection. They attest to the use of cosmetics, perfumes, fragrant
igli-ukosnica, rozeta i drugih nakitnih formi (Tab. 89 do Tab. oils and other beauty products (plate 104 and plate 105).
99 i Tab. 136 do Tab. 166). ovi predmeti su načinjeni od vrlo Greco-Hellenistic metal artefacts constitute another dis-
raznolikog metalnog materijala: željeza, bronze, srebra i zlata. tinct group. They include figurines, votive plaques, arms and
u prezentaciji predočenog materijala ostala je dvojba o armour (makhairai, xiphoi, shields/umbones or shield bosses,
načinu i konceptu prezentacije. Naime, najveći broj predmeta knemidos, helmets), bronze vessels, coins, boxes, moulds, and
pripada i pohranjeno je u zemaljskom muzeju bosne i Herce- a great variety of jewellery: necklaces, finger rings, bracelets,
govine. Jedan manji dio predmeta pohranjen je u franjevačkim earrings, fibulae, pins, rosettes and so on (plate 89 to plate 99
samostanima u visokom i Kreševu ili muzeju Hercegovine and plate 136 to plate 166). These are of various metals: iron,
u Trebinju. u franjevačkim samostanima se uglavnom nalaze bronze, silver and gold.
svjetiljke koje su prema svojim karakteristikama atribuirane There remains some doubt as to the best way to present all
kao grčke, bez bilo kakve bliže odrednice o mjestu pronalaska, this material. most of it belongs to and is kept in the National
kakva je situacija i sa jednim primjerkom keramičkog skifo- museum of bosnia and Herzegovina, but a few are kept in the
sa (Tab. 109, sl. 5). može se pretpostaviti da su ovi predme- Franciscan monasteries in visoko and Kreševo or the muse-
ti došli do samostana kao slučajni nalazi i pokloni. Isto tako um of Herzegovina in Trebinje. The artefacts in the Franciscan
možemo pretpostaviti da određeni broj nije pronađen u bosni monasteries are mainly lamps which are identified as Greek
i Hercegovini, nego su ih fratri donijeli nakon putovanja u on the basis of their characteristics, but the site where they
zemlje Sredozemlja. Jedini primjerci koji se sigurno smiještaju were found is unknown, as is also the case with one pottery
u određeni prostor su grčke svjetiljke sa ošanića. skyphos (plate 109, fig. 5). These artefacts probably reached

256
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kada je u pitanju muzej Hercegovine, tu se nalazi materijal the monasteries as chance finds or gifts. It is also likely that
sa lokaliteta Kačanj. Riječ je primarno o kacigama i keramič- some were not found in bosnia and Herzegovina, but were
kom posuđu, nakitnim formama, koji se na temelju analogija brought by friars on return from their travels to the middle
stavljaju u kontekst grčkog importa (Tab. 114, sl. 1, 3, 4, 7, i 8, east. The only ones for which the site where they were found
Tab. 126, Tab. 129, sl. 1, 2, 3 Tab. 142, sl. 6, 7, 8, 9, Tab. 143, sl. can be positively identified are Greek lamps from ošanići.
6, Tab. 144, sl. 8).2378 The museum of Herzegovina holds the material from
u ovom radu predmeti su podjeljeni u dvije osnovne grupe. Kačanj: mainly helmets and pottery vessels, as well as jewel-
u prvoj su predmeti koji su putem poklona i otkupa dospjeli lery, that may by analogy be regarded as Greek imports (plate
do muzejske zbirke, a pripadaju lokalitetima današnje Grčke, 114, figs. 1, 3, 4, 7 and 8, plate 126, plate 129, figs. 1, 2, 3, plate
Albanije, Turske, odnosno tadašnjeg grčkog antičkog svijeta 42, figs. 6, 7, 8, 9, plate 143, fig. 6, plate 144, fig. 8).2381
(Tab. 1 do Tab. 105). In this book, the artefacts are divided into two main groups.
druga značajna grupa tiče se materijala koji je pronađen The first consists of objects that were acquired by the museum
tokom različitih arheoloških istraživanja na lokalitetima Gla- by gift or purchase, and were from sites in Greece, Albania
sinca, Sanskog mosta, Ribića i Jezerina kod bihaća, ošanića i and Turkey – that is, from the ancient Greek world (plate 1
Gradca kod Stoca, Glamoča, debelog brda kod Sarajeva, Kač- to plate 105).
nja kod bileće, Kamenjače kod breze, više lokaliteta kod lju- The next main group consists of material found dur-
buškog, Tomislavgrada, prijedora, donje doline, vranjevog ing various archaeological excavations at Glasinac, Sanski
Sela kod Neuma i drugih lokaliteta (Tab. 106 do Tab. 169). most, Ribić and Jezerine near bihać, ošanići and Gradac
u radu su prezentirani i primjerci grčkih kultova koji se near Stolac, Glamoč, debelo brdo near Sarajevo, Kačanj near
hronološki mogu datirati u rimskodobni period, ali se prema bileća, Kamenjača near breza, several sites near ljubuški,
sadržaju definiraju nedvojbeno kao grčki (Tab. 170 i Tab. 171). Tomislavgrad, prijedor, donja dolina, vranjevo Selo near
za znatan dio predmeta pronađenih na različitim loka- Neum and elsewhere (plate 106 to plate 169).
litetima u bosni i Hercegovini može se pretpostaviti grčki This work also presents artefacts from Greek cults that
utjecaj prilikom njihove izrade i korištenja. Takvi predmeti su date from the Roman period, but can specifically be defined
najvjerovatnije izrađeni na domaćem prostoru i bili su imita- as Greek (plate 170 and plate 171).
cija grčkih uzora. ovakav arheološki materijal, poput lokal- A considerable number of the artefacts found at various
nih izvedbi kaciga, noževa, mahajri, fibula, dvokrakih igala sites in bosnia and Herzegovina display likely Greek influ-
„m“ i omega tipa ali i drugih primjeraka, također je uziman ence on their manufacture and use. These were probably made
u obradu. osnovni koncept u ovom radu je bio prezentacija locally in imitation of Greek models. This kind of archaeolog-
isključivo onog materijala koji se može sa velikom sigurnošću ical material, such as locally-made helmets, knives, makhairai,
definirati kao grčki ili helenistički, sa lokalnim izvedenicama fibulae, m-type and omega-type double pins and so on, is also
za koje postoji velika vjerovatnoća da su bile pod direktnim discussed. The basic intention of this book was to present only
ili indirektnim utjecajem koji je dopirao sa prostora antičke material that may with considerable certainty be defined as
Grčke ili grčkih kolonija na Apeninima. Greek or Hellenistic, and locally-made objects very likely to
Treba se napomenuti da ovaj rad nije imao za cilj obradi- have been directly or indirectly influenced by trends from an-
ti sav materijal koji pripada ovome kulturno-civilizacijskom cient Greece or the Greek colonies in the Apennines.
krugu, a pronađen je na prostoru bosne i Hercegovine. Tek bi It was not the intention to include all the material belong-
studijski rad i revizija postojećih muzejskih kolekcija, uključu- ing to this cultural and civilisational sphere and found in bos-
jući numizmatičke kolekcije,2379 dala cjelovitiji uvid u brojnost nia and Herzegovina. A fuller picture of the quantity of Gre-
grčkohelenističkog materijala u bosni i Hercegovini. u tom co-Hellenistic material in bosnia and Herzegovina could be
kontekstu za pretpostaviti je da bi studijsko-revizioni rad, a na provided only by studies and a review of existing museum col-
lections, including numismatics.2382 It is likely that such stud-
2378
A. Jašarević 2014a, 41-70.
2379
Sam numizmatički materijal pokazuje postojanje više hiljada grčko-
helenističkih primjeraka koji se nalaze u bosni i Hercegovini. zbog 2381
A. Jašarević 2014a, 41-70.
toga je u ovom radu data opća napomena, jer bi preciznija analiza grč- 2382
The numismatic material alone consists of several thousand Gre-
kohelenističkih kovanica zahtjevala samostalnu obimnu publikaciju. co-Hellenistic examples in bosnia and Herzegovina. As a result, only

257
ADNAN BUSULADŽIĆ

temelju dosadašnjeg stepena istraženosti ukazao na izvjesne ies and reviews would indicate certain variations but would
oscilacije, ali ne bi donio radikalnije promjene u općim za- not introduce radical changes to current general conclusions
ključcima i dosadašnjim interpretacijama. and interpretations.
Na kraju treba istaći da se analizom pretpostavljenih grč- Finally, it should be said that some general observations
kih, južnoitalskih ili helenističkih predmeta nađenih na tlu may be made based on the analysis of probable Greek, south-
bosne i Hercegovine može izvesti i nekoliko općih konsta- ern Italic or Hellenistic artefacts found in bosnia and Her-
tacija. Navedeni materijal sa lokaliteta koji su u ovom radu zegovina. This material from the sites included here, such as
tretirani, poput ošanića kod Stoca, Glasinca kod Rogatice, ošanići near Stolac, Glasinac near Rogatica, debelo brdo
debelog brda kod Sarajeva, donje doline i Sanskog mosta, near Sarajevo, donja dolina and Sanski most, Ripač, Ribić
Ripča, Ribića i Jezerina kod bihaća, Gorice, Gradca kod Ne- and Jezerine near bihać, Gorica, Gradac near Neum, Kačanj
uma, Kačnja kod bileće, doboja, prijedora, Čajniča i drugih, near bileća, doboj, prijedor, Čajniče and elsewhere, unques-
nedvojbeno ukazuje na paralelnu egzistenciju grčkoheleni- tionably points to the existence in parallel of the Greco-Hel-
stičkog, domaćeg ilirskog, keltskog i etrurskog željeznodobno lenistic, indigenous Illyrian, celtic and etruscan Iron Age
evropskog civilizacijskog kruga. Na svim ovim lokalitetima, european civilisational sphere. In all these places, as well as
kao i onim otkrivenim na prostorima današnje Grčke, make- those in Greece, macedonia, Albania and the eastern coast-
donije, Albanije, istočne obale Jadrana potvrđuje se međusob- al region of the Adriatic, they attest to the intermingling of
no prožimanje različitih kulturnih utjecaja koji su istovreme- various cultural influences which simultaneously created a so-
no stvarali društveni konglomerat. Nije rijedak slučaj da je na cial conglomeration. It is not unusual for material of different
istim lokalitetima pronađen materijal koji je pripadao različi- provenances to be found at the same sites. This provides evi-
tim provenijencijama. ova činjenica potvrđuje vrlo intenzivne dence that the very extensive communications in the balkans
komunikacije koje su upravo na prostoru balkana morale biti must have been more interconnected than most, since they
i najviše isprepletene, jer su se komunikacije odvijale iz više followed a number of routes: from the south via Albania and
pravaca; južni tok preko Albanije i istočne obale Jadrana ka the eastern Adriatic coastal region to the interior of the cen-
unutrašnjosti centralnog balkana, južno i srednje italski koji tral balkans; via the southern and central Italic sea routes to
je morskim putem dospijevao na prostor istočne obale Jadrana the eastern Adriatic coast and thence to the interior; from
pa onda i unutrašnjosti balkana, sjeverni preko sjevernih Ape- the north via the north Apennines; and from the south-east
nina, te jugoistočni koji je putem Grčke, makedonije, prostora via Greece, macedonia and western Serbia to the region that
zapadne Srbije dospjevao do područja koje je gravitiralo rijeci gravitated to the River drina and on to the north-west.2383
drini, pa i dalje na sjeverozapad.2380 In the case of Greek and Hellenistic archaeological ma-
Kada govorimo o grčkom i helenističkom arheološkom terial discovered around the mediterranean and which un-
materijalu koji je otkriven diljem mediterana i čiji su utjecaji doubtedly influenced the local population, it remains unclear
na lokalno stanovništvo nedvojbeni, ostaje otvoreno pitanje how it was distributed and what the origin of these artefacts
kako se odvijala distribucija, ali i koje je porijeklo ovih pred- was. In addition to their first point of origin and production,
meta. pored originalnog porijekla i proizvodnje, iz vida se ne it should not be forgotten that many artefacts found their way
smije izgubiti ni činjenica da su mnogi predmeti dospjeli na to the most unlikely places by means of trade, gift, exchange,
najnevjerovatnije lokacije putem trgovine, poklona, razmjene, diplomatic gifts, votive offerings, or even personal effects that
diplomatskih poklona, votivnih darova, ili pak ličnih stvari reached various places as a result of a whole range of human
koje su putem čitavog spektra ljudskih sudbina i okolnosti do- destinies and circumstances. In many cases it is hard to dis-
lazile na pojedina područja. u mnogim slučajevima teško je tinguish Greek from etruscan, or etruscan from some other
razlučiti grčki od etrurskog, etrurski od nekog drugog lokal- local product or influence. The reason for this is the volume
nog utjecaja i proizvoda. Razloge treba tražiti u očito znatnoj of trade, the acceptance of influences and of fashion and
zastupljenosti trgovine, preuzimanja utjecaja, modnih i tehno-
loških trendova i inovacija, zbog kojeg se isti ili slični predmeti
javljaju na širokom prostoru, često međusobno nepovezanom. general observations are set out here, as a more detailed analysis of
Greco-Hellenistic coinage would require a separate and very long
publication.
2380
vidi kartu grčkih utjecaja na prostor današnje bosne i Hercegovine. 2383
See map of Greek influences in bosnia and Herzegovina.

258
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

o često upitnom porijeklu i interpretaciji materijala iz pe- technological trends and innovations, as a result of which the
rioda antičke Grčke, te istodobnih civilizacija na mediteranu, same or similar artefacts occur over a wide area, often quite
govori i podatak da su se na području Grčke koristili i kalu- unrelated.
pi koji su prenošeni sa lokaliteta na lokalitet. ova činjenica Another factor relating to the possible origin and interpre-
upućuje na realnu mogućnost trgovine tim kalupima,2381 što tation of material from the ancient Greek period and its con-
ostavlja neodgovoreno pitanje o suštinskom porijeklu nekih temporary civilisations in the mediterranean is that moulds
predmeta. used in Greece were taken from place to place. There may well
u hronološkom kontekstu možemo ustvrditi da grčko- have been a trade in these moulds,2384 which leaves the ques-
helenistički materijal pronađen na tlu današnje bosne i Her- tion of their true origin unanswered.
cegovine pripada širem vremenskom okviru, od konstatiranog In the chronological context, it can be stated that the Gre-
ulomka mikenske keramike iz XIv stoljeća, tokom vIII, pa u co-Hellenistic material found in bosnia and Herzegovina
kontinuitetu sve do II stoljeća stare ere. covers a wide range of dates from 14th century mycenaean
pottery to the 8th and through to the 2nd century bce.

2381
m. Gagarin 2010, 113. 2384
m. Gagarin 2010, 113.

259
ADNAN BUSULADŽIĆ

Karta arheoloških lokaliteta sa grčkim nalazima u Bosni i Hercegovini


Map of archaeological sites with Greek finds in bosnia and Herzegovina

Donja Dolina

Orašje
Čarakovo
Ribić
Golubić Sanski Most
Ritešići, Doboj
Jezerine

Putičevo, Travnik

Podastinje, Kiseljak
Kamenjača, Breza
Halapić Glamoč

Crvenice, Tomislavgrad Glasinac

Debelo Brdo Štrpci

Posušje Mahrevići
Gorica Grude
Drinovci Zvonigrad

Ružići Gorica
Opličićka gradina
Radimlja
Stolac Prenj
Radišići Donje Hrasno
Ošanići Kačanj
Vranjevo Selo Hodovo
Hutovo blato
Doljani
Gradac
Plana

Rapti, Trebinje

Karta 1.
Map 1.

260
Karta rasprostiranja dokazanih grčkih utjecaja na prostor današnje Bosne Hercegovine
Map showing the spread of confirmed Greek influence in the territory of present-day bosnia and Herzegovina

SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE


261

Karta 2.
Map 2.
ADNAN BUSULADŽIĆ

Kiparska keranika, Kipar / Cypriot pottery, Cyprus

262
Katalog
Catalogue

KIKLADSKE POSUDE vidljivim stiliziranim rukama koje se spajaju figurines at Sarajevo.“ In: Athens Annales of
na struku. Dimenzije/ Dimensions: visina Archaeology, no. 7, Athens, 1974, 249-254; J.
1. Inv. br. 1, (Tabla 1, sl. 1) Mjesto 10 cm. Literatura/Literature: b. Rutkowski J. Hekman „The early bronze Age cemetery
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i „cycladic figurines at Sarajevo“, In: Athens at chalandriani on Syros (cyclades, Geece).“
Hercegovine. Lokalitet/Site: Syra, grobni Annales of Archaeology, no. 7, Athens, 1974, Assen, 2003, 140-141, 292-293.
nalaz. Opis/Description: mramorna posu- 249-254; J. J. Hekman „The early bron-
6. Inv. br. 4, (Tabla 1, sl. 6). Mjesto
da sa oštećenim rubom otvora. Na trbuhu ze Age cemetery at chalandriani on Syros
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
posude ušice za kačenje. dno u vidu visokog (cyclades, Geece).“ Assen, 2003, 140-141,
Hercegovine. Lokalitet/Site: Syra, grobni
prstena. Dimenzije/Dimensions: visina 292-293.
nalaz. Opis/Description: Kikladski kameni
11 cm. Literatura/Literature: J. J. Hekman 4. Inv. br. 127, (Tabla 1, sl. 4). Mjesto idol sa stiliziranim prikazom ruku koje se na
„The early bronze Age cemetery at chalan- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i struku spajaju. Glava nedostaje kao i jedna
driani on Syros (cyclades, Geece).“ Assen, Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ke- noga. Iznad ruku vidljive grudi. Dimenzije/
2003, 140 i 293. ros, grobni nalaz. Opis/Description: Ka- Dimensions: visina 7,3 cm. Literatura/Li-
2. Inv. br. 2, (Tabla 1, sl. 2). Mjesto ču- meni torzo, znatno oštećen. Najvjerovatnije terature: b. Rutkowski „cycladic figurines
vanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Her- skulptura kikladskih idola. Dimenzije/Di- at Sarajevo“, In: Athens Annales of Archa-
cegovine. Lokalitet/Site: Syra, grobni nalaz. mensions: visina 11 cm. Literatura/Litera- eology, no. 7, Athens, 1974, 249-254; J. J.
Opis/Description: mramorna posuda, dobro ture: b. Rutkowski „cycladic figurines at Sa- Hekman „The early bronze Age cemetery
očuvana. Na trbuhu posude ušice za kačenje. rajevo.“ In: Athens Annales of Archaeology, at chalandriani on Syros (cyclades, Geece).“
dno u vidu visokog prstena. Dimenzije/ no. 7, Athens, 1974, 249-254; J. J. Hekman Assen, 2003, 140-141, 292-293.
Dimensions: visina 7 cm. Literatura/Lite- „The early bronze Age cemetery at chalan-
7. Inv. br. 5, (Tabla 1, sl. 7). Mjesto
rature: J. J. Hekman „The early bronze Age driani on Syros (cyclades, Geece).“ Assen,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
cemetery at chalandriani on Syros (cyclades, 2003, 140-141, 292-293.
Hercegovine. Lokalitet/Site: Syra, grobni
Geece).“ Assen, 2003, 140 i 293. 5. Inv. br. 128, (Tabla 1, sl. 5). Mje- nalaz. Opis/Description: Glava kikladskog
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- idola sa stiliziranim prikazom nosa. Dimen-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: zije/Dimensions: visina 5 cm. Literatura/
KIKLADSKI IDOLI Amorgos, grobni nalaz. Opis/Description: Literature: Nepublicirano.
Kameni torzo sa vidljivim rukama savijenim
3. Inv. br. 3, (Tabla 1, sl. 3). Mjesto u laktu. vidljive i noge do ispod koljena. Di-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i menzije/Dimensions: visina 11,5 cm. Lite-
Hercegovine. Lokalitet/Site: Syra, grobni ratura/Literature: b. Rutkowski „cycladic
nalaz. Opis/Description: Kameni torzo sa

263
ADNAN BUSULADŽIĆ

KATAloG GRČKIH SlIKANIH 10. Inv. br. 10 (Tabla 2, sl. 3). Mjesto Kipar. Opis/Description: Kuglasta posuda
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sa visokom ručkom i cijevi za isticanje. vani
vAzA u zemAlJSKom Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- po rubu cik-cak ornament. Nabavljena u
muzeJu BoSNe I par. Opis/Description: posuda, bez noške, Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 5,4
samo malo spljoštena, prema gore sužena, sa cm, promjer 7 cm. Literatura/Literature: e.
HeRCeGovINe u SARAJevu1 dvije uške za provlačenje vrpce. Sa obje strane bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
među uškama kratki, valoviti ornament nalik cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
na zmiju. Nabavljena u Ateni. Dimenzije/ vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
KIPARSKA KERAMIKA Dimensions: visina 15,4 cm. Literatura/ Hercegovine, Sarajevo, 1911, 256; m. paro-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
8. Inv. br. 8 (Tabla 2, sl. 1). Mjesto u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja la République Socialiste de bosnie – Herzé-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 255; m. govine, belgrade, 1975, pl. 1, 9.
par. Opis/Description: pehar sa dvije male parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
ručke, koje su gotovo pljosnato prilegle i s 14. Inv. br. 19 (Tabla 2, sl. 7). Mjesto
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
prilično visokom nogom. Iznutra i izvana čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
tional de la République Socialiste de bosnie
po trupu i oko ruba crna pruga. Noga i ruč- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 7.
ka su pokrivene crnilom. Nabavljena u Ate- par. Opis/Description: Kaležasta zdjelica s
ni. Dimenzije/Dimensions: visina 8,2 cm, 11. Inv. br. 11 (Tabla 2, sl. 4). Mjesto visokom ručkom, složenom od dvije postran-
promjer 10,2 cm. Literatura/Literature: e. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ce spljoštene grane koje su na kraju spojene
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- utiskom prsta. Nabavljena u Ateni. Građena
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- par. Opis/Description: Kuglasta boca sa dva prostom rukom. prevlaka narančasta do bli-
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i puna izljeva namjesto ručki, sa širokim grlom jedocrna. Nedovoljno ispečena. ornament u
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 257; m. paro- i dvije rupe na rubu otvora. Nabavljena u reljefu. Dimenzije/Dimensions: visina 7,2
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ Ateni. Na kolu rađena. bez presvlake, ali s ta- cm, promjer 14,5 cm. Literatura/Literature:
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de mnosmeđim do blijedocrnim ornamentima. e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
la République Socialiste de bosnie – Herzé- Dimenzije/Dimensions: visina 16,3 cm. cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
govine, belgrade, 1975, 9. Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 255; m. paro-
9. Inv. br. 7 (Tabla 2, sl. 2). Mjesto skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara- – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- jevo, 1911, 257; m. parović–pešikan „corpus la République Socialiste de bosnie – Herzé-
par. Opis/Description: Kuglasta boca, pre- vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo govine, belgrade, 1975, 8.
ma dolje spljoštena, sa dugim uskim grlom, – musée National de la République Socialiste
ljevkastim vrhom i jednom ručkom. oko 15. Inv. br. 24 (Tabla 3, sl. 1). Mjesto
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 8.
trupa teče prsten, prekinut sprijeda prugom čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
od tri dijela. Nabavljena u Ateni. prostom ru- 12. Inv. br. 16 (Tabla 2, sl. 5). Mjesto Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
kom rađena. presvlaka blijedocrna do sjajno- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Opis/Description: Amfora sa dvije okomite
crvena. Graviran ures. Dimenzije/Dimensi- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- ručke na trupu. Na ramenu unaokolo pruge.
ons: visina 15 cm. Literatura/Literature: e. par. Opis/ Description: polukuglasto crpalo Na trupu s obje strane, između dva karirana
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- sa visokom ručkom i četiri bradavice po rubu. polja, prosto okno s jednom slikom. Sprijeda
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- Samo ručka pokićena cik-cak ornamentom. vidljiva neka ptica moguće guska. Sa stražnje
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Nabavljeno u Ateni. Dimenzije/Dimensi- strane stilizirano stablo. Nabavljena u Ateni.
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 256; m. paro- ons: visina 6 cm, promjer 7 cm. Literatura/ Rađeno na kolu. crna presvlaka, bijeli or-
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza namenti. Dimenzije/Dimensions: visina
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju 19 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
la République Socialiste de bosnie – Herzé- u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
govine, belgrade, 1975, 7. bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 256; m. zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- Sarajevo, 1911, 259; m. parović–pešikan
tional de la République Socialiste de bosnie „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
1
Kataloški opisi i tipološka kategorizacija – Herzégovine, belgrade, 1975, 8. vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
većeg dijela grčkih slikanih posuda iz zbirke blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
13. Inv. br. 21 (Tabla 2, sl. 6). Mjesto
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine belgrade, 1975, 12.
preuzeta je iz radova E. Bulanda 1911. i M.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
Parović-Pešikan 1975. i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:

264
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

16. Inv. br. 26 (Tabla 3, sl. 2 i 3). Mjesto Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgra- 22. Inv. br. 64 (Tabla 4, sl. 2). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i de, 1975, 13. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
19. Inv. br. 69 (Tabla 3, sl. 6). Mjesto
Opis/Description: pljosnata plitica - tanjir, poznat – Kipar? Opis/Description: vrč sa
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sa dvije zašiljene horizontalne ručke. Iznutra kratkim grlom. Na obje strane ima trostruki
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
koncentrični krugovi, izvana po dnu u sredini sistem krugova. Iznad njih, okomito, unaoko-
poznat – Kipar? Opis/Description: mala
četiri unakrst spojena trokuta, crni krugovi lo pruge. darovao dr. makanec. Dimenzije/
amfora na usni i grlu oštećena. Sa strana dvije
prekinuti jednim crvenim, pet kariranih tro- Dimensions: visina 20,4 cm. Literatura/
ručke na trupu. Na recipijentu niz deltoida
kuta u pet svastika-ornamenta. Nabavljena Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
bijele boje. darovao dr. makanec. Rađe-
u Ateni. Dimenzije/Dimensions: promjer u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
na na kolu. presvlaka crvena poput opeka i
26,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
mutna. ornament zagasito crn. Dimenzije/
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 258; m.
Dimensions: visina 23,8 cm. Literatura/
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
Sarajevo, 1911, 258; m. parović–pešikan tional de la République Socialiste de bosnie
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- – Herzégovine, belgrade, 1975, 11.
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 259; m.
vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- 23. Inv. br. 66 (Tabla 4, sl. 3). Mjesto
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
belgrade, 1975, 11.
tional de la République Socialiste de bosnie Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki-
17. Inv. br. 59 (Tabla 3, sl. 4). Mjesto – Herzégovine, belgrade, 1975, 12. par. Opis/Description: boca, nezgrapna,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i prema dolje spljoštena, sa odvojenim, ravnim
20. Inv. br. 60 (Tabla 3, sl. 7). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- otvorom i sa jednom ručkom. Grlo, ručka i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
poznat – Kipar? Opis/Description: Kupa, gornji dio trupa crno su obojeni, a druga po-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
sa dvije ručke i visokom nogom. Iznutra i sa lovica trupa ukrašena krugovima, koji teku
poznat – Kipar? Opis/Description: posuda,
vanjske strane po trupu i na rubu crna pru- okolo. vidljivi neznatni tragovi presvlake i
s jednom ručkom i grlom koje se prema gore
ga. usna malo oštećena. darovao dr. maka- ukrasa. darovao dr. makanec. Navodno poti-
sužava. usna odlomljena. Ima tragova linear-
nec. Dimenzije/Dimensions: visina 8,9 cm, če sa Kipra. Dimenzije/Dimensions: visina
nog ukrasa. darovao dr. makanec. Dimenzi-
promjer 11 cm. Literatura/Literature: e. 13,1 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
je/Dimensions: visina 14,2 cm. Literatura/
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 257; m. paro- Sarajevo, 1911, 261; m. parović–pešikan
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 258; m.
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
la République Socialiste de bosnie – Herzé- blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
tional de la République Socialiste de bosnie
govine, belgrade, 1975, 9. belgrade, 1975, 11.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 9.
18. Inv. br. 25 (Tabla 3, sl. 5). Mjesto 24. Inv. br. 135 (Tabla 4, sl. 4). Mjesto
21. Inv. br. 61 (Tabla 4, sl. 1). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
par. Opis/Description: mala amfora sa dvije par. Opis/Description: posuda kuglasta,
Opis/Description: vrč, koji se prema dolje
okomite ručke na trupu. Na grlu crni, kon- dolje spljoštena, sa prilično uskim grlom i
sužava, sa nogom i nešto povišenom ručkom.
centrični krugovi u bijelom polju. Na ramenu ljevkastim otvorom, s jednom ručkom. Rom-
odlomljen je prednji dio usne. bez presvla-
valoviti nizovi bisera i kružni ornament. Na bi i kose kocke sve šrafirano. oko grla pa do
ke i ukrasa. darovao dr. makanec. Navodno
trupu niz deltoida bijele boje. Nabavljeno u nastavka trodijelna pruga. Nađena na Kipru,
potiče sa Kipra. Dimenzije/Dimensions:
Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 20,8 a nabavljena na Amorgosu. Dimenzije/
visina 16,2 cm. Literatura/Literature: e.
cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Ka- Dimensions: visina 13,6 cm. Literatura/
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
talog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muze-
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 261; m. paro-
Sarajevo, 1911, 259; m. parović–pešikan ja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 256;
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
„corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie, m. parović–pešikan „corpus vasorum an-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
Sarajevo – musée National de la République tiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
govine, belgrade, 1975, 12.

265
ADNAN BUSULADŽIĆ

National de la République Socialiste de bo- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 257; m. u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 6,2
snie – Herzégovine, belgrade, 1975, 7. parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- cm, promjer 12,7 cm. Literatura/Literature:
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
25. Inv. br. 136 (Tabla 4, sl. 5). Mjesto
tional de la République Socialiste de bosnie cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
– Herzégovine, belgrade, 1975, 11. vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 260; m. paro-
Amorgos. Opis/Description: posuda ku- 28. Inv. br. 154 (Tabla 5, sl. 2). Mjesto
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
glasta, sa dugim grlom, gotovo ravnim izlje- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
vom (Ausguss), s jednom ručkom. Rutvice Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
poredane okomito jedna do druge. Na vratu Opis/Description: boca bačvasta, sa proši-
govine, belgrade, 1975, 9.
unaokolo dva reda krugova. uparane linije renim, ljevkastim grlom i jednom ručkom.
ispunjene su bijelom kredom. Nabavljena na dvostruki sistem krugova oko bradavice u 31. Inv. br. 157 (Tabla 5, sl. 5). Mjesto
Amorgosu. Dimenzije/Dimensions: visina reljefu. Sprijeda i ispod ručke sistem šrafira- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
11,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda nih rombova, s crticama koje dolje divergira- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom ju. oko grla krugovi. Spoljašnja strana ručke Opis/Description: vrč, nezgrapan, s nogom,
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ukrašena je cik-cak crtom. Nabavljena u Ate- kratkim grlom, otvorom nalik na list djeteli-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, ni. Dimenzije/Dimensions: visina 17,3 cm. ne, ručka nešto viša, sa brazdom po sredini.
Sarajevo, 1911, 256; m. parović–pešikan Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog Na obje strane sistemi krugova, a među njima
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj- su mali koncentrični krugovi. po grlu unao-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- kolo pruge. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara- Dimensions: visina 17,5 cm. Literatura/
belgrade, 1975, 8. jevo, 1911, 258; m. parović–pešikan „corpus Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
26. Inv. br. 137 (Tabla 4, sl. 6). Mjesto
– musée National de la République Socialiste u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 9. bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 258; m.
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
Amorgos. Opis/Description: bočica prema 29. Inv. br. 155 (Tabla 5, sl. 3). Mjesto
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
dolje spljoštena, s uskim, odvojenim, ljev- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
tional de la République Socialiste de bosnie
kastim grlom i jednom ručkom. po trupu i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 10.
grlu uokolo pruge. Na ramenu koncentrični Opis/Description: posuda, visoka, kruškasta,
krugovi. Nabavljena na Amorgosu. Dimen- s kratkim grlom, ravnim otvorom, s jednom 32. Inv. br. 158 (Tabla 5, sl. 6). Mjesto
zije/Dimensions: visina 6,6 cm. Literatura/ ručkom. Koncentrični krugovi su međusob- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza no spojeni odgovarajućim brojem pravih crta. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju oko grla teku dvije pruge krugova. uparane par. Opis/Description: boca, kuglasta, do-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja crte ispunjene su bijelom kredom. Nabavljena lje spljoštena, sa dolje raširenim, ljevkastim
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 259; m. u Ateni. Na kolu rađena. žućkasta glina. žuć- grlom i sa dvije ručke. okomito i vodoravno
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- kasto-crvena presvlaka. bez ukrasa. Dimenzi- teku unaokolo pruge. prazna površina ispu-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- je/Dimensions: visina 11,2 cm. Literatura/ njena je s koncentričnim krugovima. Na-
tional de la République Socialiste de bosnie Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
– Herzégovine, belgrade, 1975, 10. u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju visina 12,6 cm. Literatura/Literature: e.
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
27. Inv. br. 153 (Tabla 5, sl. 1). Mjesto
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 256- cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
257; m. parović–pešikan „corpus vasorum vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Hercegovine, Sarajevo, 1911, 260; m. paro-
Opis/Description: bočica, nezgrapna, u do-
National de la République Socialiste de bo- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
njem dijelu spljoštena, s kratkim grlom, rav-
snie – Herzégovine, belgrade, 1975, 8. – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
nim otvorom. Sa bočne strane nalazi se jedna
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
ručka. po trupu unaokolo pruge. Nabavlje- 30. Inv. br.156 (Tabla 5, sl. 4). Mjesto
govine, belgrade, 1975, 10.
na u Ateni. u muzejskom inventaru nalazi čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
se ova bilješka trgovca K. Gerojannisa: „po Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- 33. Inv. br. 165 (Tabla 6, sl. 1). Mjesto
ohnefalsch-Richteru nađena zajedno s gli- par. Opis/Description: zdjelica, polukugla- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
nenim posuđem mikenskih vrsta.“ Dimenzi- sta, s vodoravnom, oštro zašiljenom ručkom. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki-
je/Dimensions: visina 9,3 cm. Literatura/ po rubu su vidljivi krugovi. Iz sredine dna par. Opis/Description: boca, bačvasta, s jako
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza razilaze se zvjezdoliko pruge u pravcima. u odvojenim, ljevkastim grlom i jednom ruč-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju poljima karirani rombovi. Gornja strana ruč- kom. Na tijelu i dnu koncentrični krugovi. S
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja ke pokrivena je sistemom pruga. Nabavljena obje strane grla idu unaokolo pruge. Naprijed

266
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

postoje šrafirani rombovi. Sa stražnje strane MIKENSKA KERAMIKA u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
ima svastika. Nabavljena u Ateni. Dimenzi- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 262; m.
je/Dimensions: visina 9,6 cm. Literatura/ 36. Inv. br. 9 (Tabla 7, sl. 1). Mjesto parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- tional de la République Socialiste de bosnie
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja par. Opis/Description: posuda, visoka sa – Herzégovine, belgrade, 1975, 15.
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 259; m. jako spljoštenim dnom, vrlo kratkim grlom i 39. Inv. br. 696 (Tabla 7, sl. 4). Mjesto
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- tri okomite ručke. po trupu i ramenu vidlji- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- ve pruge. Na ramenu se između dvije pruge Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro-
tional de la République Socialiste de bosnie nalazi ornament u obliku riblje kosti. po dnu dos. Opis/Description: Kupa sa dvije vodo-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 10. se nalazi sistem koncentričnih krugova. Na- ravne ručke, na vrlo visokoj nozi (srednji dio,
34. Inv. br. 169 (Tabla 6, sl. 2). Mjesto bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: koga nema, nadomješten je sadrom). usna
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i visina 7,9 cm. Literatura/Literature: e. malo oštećena. Sa obje strane trupa po dva
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- ukrasa (murex brandaris), a pored njih, s jed-
Opis/Description: posuda kuglasta, s dugim cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- ne strane dva stilizirana cvijeta i jedna rozeta
grlom, otvorom nalik na list djeteline, s no- vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i i nekoliko potkovastih ornamenata. Na nozi
gom i jednom ručkom. po ramenu pruge. S Hercegovine, Sarajevo, 1911, 260; m. paro- vidljivi tragovi pruga koje teku okolo. Fina,
obje strane oboda ima po jedan krug. Ručka vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ žućkasta glina sa bjelkastom presvlakom. or-
ljestvičasta, noga pokrivena, crna. Nabavljena – yougoslavie, Sarajevo – musée National de namenti su od crnosmeđeg firnisa. Nađeno i
u Ateni. Rađeno na kolu. žućkasta presvlaka. la République Socialiste de bosnie – Herzé- nabavljenu u Jalisu (Rodos). Dimenzije/Di-
Slikarije sa crnim do tamnocrvenim firnisom. govine, belgrade, 1975, 14. mensions: visina 18,4 cm, promjer 14,6 cm.
Dimenzije/Dimensions: visina 13,3 cm. 37. Inv. br. 168 (Tabla 7, sl. 2). Mjesto Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ki- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- par. Opis/Description: posuda sa produže- maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara- nom donjom polovicom, pljosnatom, širo- jevo, 1911, 262; m. parović–pešikan „corpus
jevo, 1911, 260; m. parović–pešikan „corpus kom nogom, okomitom cijevi za izlijevanje vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo i dvije ručke koje se vežu na površini punog – musée National de la République Socialiste
– musée National de la République Socialiste grla. po trupu vidljive pruge, a na ramenu si- de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 14.
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 10. stem trokuta. Nabavljena u Ateni. Dimenzi-
35. Inv. br. 181 (Tabla 6, sl. 3). Mjesto je/Dimensions: visina 8,4 cm. Literatura/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza PROTOGEOMETRIJSKA
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar. u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju KERAMIKA
Opis/Description: posuda kuglasta, grlo se u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
prema kraju sužava, otvor gotovo nalik na list bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 260; m. 40. Inv. br. 164 (Tabla 8, sl. 1). Mjesto
djeteline, s jednom ručkom. Tri okomite pru- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
ge dijele posudu u tri polja, od kojih je sva- rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ko ispunjeno dvjema dijagonalnim prugama, tional de la République Socialiste de bosnie beotija. Opis/Description: mala kalotasta
koje se sastoje iz pet crta. Grlo je do nastavka – Herzégovine, belgrade, 1975, 15. posudica, sa ravnim otvorom i pljosnatom
ukrašeno vodoravnim krugovima. Nabavlje- 38. Inv. br. 171 (Tabla 7, sl. 3). Mjesto ručkom. Na grlu okomite cik-cak crte izme-
na u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i đu dva kruga. Gore, na kolutu u prugama što
17,9 cm. Literatura/Literature: e. bulanda Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sa- teku unaokolo, pojedini listovi, na strani cik-
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom lamina. Opis/Description: mala amfora, sa cak pruge i pruge koje teku unaokolo. Glina
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik dvije ručke na trupu. Grlo pokriveno crnilom. crvenkasta, firnis tamnosmeđ. Nađena u beo-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, Na ramenu vidljive pruge. Na trupu, obje stra- tiji. Dimenzije/Dimensions: visina 7 cm,
Sarajevo, 1911, 257-258; m. parović–pešikan ne po jedna valovita crta, dok su ručke ukra- donji promjer 6 cm. Literatura/Literature:
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- šene okomitim crtama. Grlo je iznutra firni- e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- sano, glina je svijetlosmeđa, na površini više cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, sivosmeđa, firnis je crnkast i blijed. Nađena vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
belgrade, 1975, 9. na Salamini, a nabavljena u Ateni. Dimenzi- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 270; m. paro-
je/Dimensions: visina 10,3 cm. Literatura/ vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju

267
ADNAN BUSULADŽIĆ

la République Socialiste de bosnie – Herzé- GEOMETRIJSKA ATIčKA štita trećega ratnika. prazni prostor ispunjen
govine, belgrade, 1975, 22. KERAMIKA je tačkama, rozetama i kukastim crtama.
Glina crvenkasto-žućkasta, firnis crno-sme-
43. Inv. br. 170 (Tabla 10, sl. 1). Mjesto đi. Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/
41. Inv. br. 685 (Tabla 8, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Dimensions: visina 10,5 cm. Literatura/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Atika. Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro- Opis/Description: mala posuda, sa visokim, u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
dos. Opis/Description: Kupa, koja se suža- širokim, gotovo ljevkastim grlom, sa dvije u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
va prema dolje, s malom nogom i okomitom okomite ručke (jedna je odlomljena) i većom bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 267; m.
ručkom. okolo vidljive pruge, a na gornjem nogom. vidljive tri pruge i cik-cak crte na parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
dijelu trbuha među dvije pruge vidljivi si- grlu. Gornji dio trupa s obje strane je ukrašen rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
stemi trokuta. Fina, pročišćena, glatka glina jednim rešetkastim trokutom. prostor je ispu- tional de la République Socialiste de bosnie
sa žućkastom presvlakom. ornamenti od njen kukastim ornamentom. Na donjem dije- – Herzégovine, belgrade, 1975, 18.
svijetlosmeđeg firnisa. Nađena i nabavljena li trupa i na nozi pruge. Glina crvenkastožuta, 46. Inv. br. 18 (Tabla 10, sl. 4). Mjesto
u Jalisu (Rodos). Dimenzije/Dimensions: firnis tamnosmeđi. Nađena u Atici. Dimen- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
visina 8 cm, promjer 12,1 cm. Literatura/ zije/Dimensions: visina 9,6 cm. Literatura/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza na. Opis/Description: posuda sa jednom
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju ručkom i otvorom nalik na list djeteline. usna
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja malo oštećena. Trup ispunjen koncentričnim
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 262; m. bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 264; m. krugovima. unutar središnjega kruga od ova
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- tri sistema krugova nalaze se mali krugovi
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- povezani tangentama. prazni prostor među
tional de la République Socialiste de bosnie tional de la République Socialiste de bosnie sistemima krugova krase manji sistemi istač-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 14. – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 11, 4 i 6. kanih kružnica. Grlo i donji dio posude su
44. Inv. br. 35 (Tabla 10, sl. 2). Mjesto firnisani. Spoljašnja strana ručke ukrašena je
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i valovitom crtom. Glina žućkasta, firnis crn i
GEOMETRIJSKA APULSKA sjajan. Nađena i nabavljena u Ateni. Dimen-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
KERAMIKA STIL CANOSA na. Opis/Description: Fragment grla i ra- zije/Dimensions: visina 24 cm. Literatura/
mena jedne veće posude. Na ramenu vidljiv Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
42. Inv. br. 178 (Tabla 9, sl. 1 i 2). Mje- prikaz pet osoba sa uzdignutim rukama, koje u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne su rastavljene okomitim prugama u obliku ri- u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Krf. blje kosti. Na grlu je ukras od kukastih križi- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 266-
Opis/Description: dvije keramičke posude ća, pruga i ornament od istačkane pruge. Gli- 267; m. parović – pešikan „corpus vasorum
spojene u jednu preko zajedničke drške koja na je crvenkasto-žućkasta, firnis crno-smeđ. antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
se nalazi između. Na posudama ukrasi u vidu Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/ sée National de la République Socialiste de
valovnica na vrhu. Ispod se u više redova na- Dimensions: visina 10,2 cm. Literatura/ bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 18.
laze ukrasni detalji u vidu jednostavnih li- Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza 47. Inv. br. 159 (Tabla 10, sl. 5). Mje-
nja, šire trake u formi mreže i lanca sastav- u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ljenog od karika, te dvije jednostavne linije i u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
poprečni red linija. Na otovru sa unutrašnje bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 267; m. Atena. Opis/Description: mala amfora,
strane polukružni ukrasi. po drški red crtica parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- sa dugim, ljevkastim grlom i dvije ručke na
koje podsjećaju na borove iglice. Dimenzije/ rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- trupu. usna malo oštećena. Na grlu vidljive
Dimensions: visina 21,5 cm, širina 25 cm. tional de la République Socialiste de bosnie pruge, zatim meandar ornament i oko pru-
Literatura/Literature: m. parović–pešikan – Herzégovine, belgrade, 1975, 18. ge piknjasta crta. Rame je crno firnisano. S
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
45. Inv. br. 37 (Tabla 10, sl. 3). Mjesto obje strane trupa su dvije okomite pruge li-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i nearnog i ornamenta u obliku riblje kosti,
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- a između njih je po jedan četverolist sa više
belgrade, 1975, pl. 26, sl. 4 i 5.
na. Opis/Description: Fragment amfore, zvjezdica. donji dio trupa i noga firnisovani.
sa prikazom ratnika sa dvostrukim kopljem, Ručka je pokrivena prugastim crtama. žu-
bodežom i dipilon-štitom. pred njim stoji ćkasta glina, crnkast firnis i tragovi crvene
jednako naoružani ratnik na kolima. dolje, boje. Nađena i nabavljena u Ateni. Dimenzi-
među ratnicima, vidljiv gornji dio jedne gu- je/Dimensions: visina 14,6 cm. Literatura/
ske. Na lijevom rubu fragmenta ima tragova Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza

268
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju okomite ručke. oštećena. Sprijeda tri polja, muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja rastavljena sa po tri okomite crte, a ukraše- muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 264; m. na četverolistom. Straga dva polja rastavlje- 264; m. parović–pešikan „corpus vasorum
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- na prugomu u obliku riblje kosti i okomitim antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- crtama, također ispunjena četverolistima. sée National de la République Socialiste de
tional de la République Socialiste de bosnie prazan prostor ispunjen je svastikom i geo- bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 20.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 20. metrijskim pticama. oko ostatka trupa vid-
53. Inv. br. 182 (Tabla 11, sl. 6). Mjesto
ljive pruge. Glina žućkasta, firnis tamnosmeđ.
48. Inv. br. 161 (Tabla 10, sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Nađena i nabavljena u Ateni. Dimenzije/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
Dimensions: visina 5,4 cm, promjer 9,2 cm.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Atika. na. Opis/Description: plitka zdjelica sa dvi-
Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
Opis/Description: plitka zdjelica sa kratkim je visoke ručke. među ručkama sa obje strane
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
grlom, na usni oštećena, sa dvije ručke. oko u ograničenom polju vidljiv prikaz kako pasu
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
ruba i grla vidljive pruge. Na trupu su sa sva- po dva dipilon-konja. prostor je ispunjen tač-
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
ke strane po dva polja, rastavljena prugom od kama, cik-cak linijama i iskockanim trokuti-
jevo, 1911, 264; m. parović–pešikan „corpus
okomitih crta i iskockanom sredinom. u sva- ma. Na ručkama su vodoravne crte. Iznutra je
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
kom polju po jedna ptica. prostor je ispunjen firnisana. Glina žućkasta, firnis tamnosmeđ.
– musée National de la République Socialiste
svastikom i istačkanim kružnicama. Ručka Nađena i nabavljena u Ateni. Dimenzije/
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 19.
i donji dio trupa crveni kao opeka, unutraš- Dimensions: visina 6,1 cm, promjer 8,9 cm.
njost posude tamnocrvena, ostalo crno firni- 51. Inv. br. 176 (Tabla 11, sl. 3 i 4). Mje- Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
sano. Glina žućkasta. Nađena u Atici, a na- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
visina 7,5 cm, promjer 12,2 cm. Literatura/ Atika. Opis/Description: pljosnata plitica maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza - tanjir sa dvije zaokružene ručke. oštećena. jevo, 1911, 265; m. parović–pešikan „corpus
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju Spoljašnja strana ukrašena je po rubu tačka- vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja ma, koje su tangentama povezane. Slijedi niz – musée National de la République Socialiste
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 265; m. koncentričnih krugova. u sredini su unakrst de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 19.
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- spojena četiri šrafirana trokuta. usna je po-
54. Inv. br. 183 (Tabla 11, sl. 7). Mjesto
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- krivena sistemom crta. unutrašnjost i ručke
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
tional de la République Socialiste de bosnie su firnisani. Glina žućkasta, firnis crven poput
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 19. opeke do tamnosmeđ i sjajan. Nađena u Ati-
na. Opis/Description: mala kupa sa jednom
ci, nabavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensi-
49. Inv. br. 167 (Tabla 11, sl. 1). Mjesto ručkom. po rubu i donjem dijelu trupa vidlji-
ons: visina 3 cm, promjer 20,6 cm. Litera-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ve pruge, a između njih cik-cak linije. Ručka
tura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- je vodoravna. Iznutra je firnisana. Glina žu-
vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
na. Opis/Description: posudica s otvorom ćkasta, firnis crvenkasto-crn. Nađena i na-
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
nalik na list djeteline i jednom ručkom. Grlo bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
i ručka ukrašeni prugama koje teku unaokolo. visina 4,5 cm, promjer 6 cm. Literatura/
265-266; m. parović–pešikan „corpus va-
Na ramenu karirani trokuti. Trup je firnisan. Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
sorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo –
Glina crvenkastožuta, firnis crn. Nađena u u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
musée National de la République Socialiste
Atici, nabavljena u Ateni. Dimenzije/Di- u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 17.
mensions: visina 6,1 cm. Literatura/Lite- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 266; m.
rature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u 52. Inv. br. 172 (Tabla 11, sl. 5). Mjesto parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- tional de la République Socialiste de bosnie
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 264; m. na. Opis/Description: posuda, s ljevkastim – Herzégovine, belgrade, 1975, 20.
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- grlom i jednom ručkom. usna oštećena. Na
55. Inv. br. 184 (Tabla 12, sl. 1). Mjesto
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- grlu, po rubu i pri prijelazu na trup, vidljive
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
tional de la République Socialiste de bosnie pruge. prazan je prostor ispunjen svastikom,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ati-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 17. istačkanim kružnicama i istačkanim crtama.
ka. Opis/Description: žara, visoka sa prilič-
po ručki je valovita crta. Glina je žućkasta,
50. Inv. br. 174 (Tabla 11, sl. 2). Mje- no visokom, širokom nogom i dvije vodorav-
firnis crn. Nađena i nabavljena u Ateni. Di-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- ne ručke na trupu. Na gornjem dijelu posude
menzije/Dimensions: visina 16,4 cm. Lite-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: cik-cak linija između dvije pruge koje teku
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč-
Atena. Opis/Description: plitka zdjelica, okolo. među ručkama je s obje strane ukras
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
polukuglasta, prema dolje spljoštena, sa dvije od kukastih križića, ograničen sa po četiri

269
ADNAN BUSULADŽIĆ

okomite crte. donji je dio, zajedno s nogom, ukrašen vodoravnim prugama. Između svake prostor pokraj ptica ispunjen je gore svasti-
pokriven prugama koje teku okolo. Na ručka- tri vidljiv ukras od kukastih križića i krugova, kom i istačkanom rozetom, a po strani sa dva,
ma i na rubu noge nalaze se okomite pruge. koji su povezani tangentama. donji dio po- odnosno tri karirana trokuta. unaokolo pruge
Iznutra je firnisana. Glina žućkasta, firnis svi- sude pokriven je dvjema širokim, crnkastim i široka linija nadomještaju ukras donjeg di-
jetlosmeđ (vrlo oštećen). Nađena u Atici, na- prugama. žućkasta glina, a firnis crn, prela- jela posude. Na trupu pod ručkama po jedan
bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: zeći u crnu boju. Nađen i nabavljen u Ateni. karirani trokut. Na ručkama po jedna linija
visina 6,2 cm, promjer 6,6 cm. Literatura/ Dimenzije/Dimensions: visina 32,4 cm, i sistem pruga. Glina crvenkasta, firnis crn i
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza promjer 17 cm. Literatura/Literature: e. sjajan. Nađena u beotiji. Dimenzije/Dimen-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- sions: visina 12 cm, promjer 12,5 cm. Lite-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 266; m. vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 263; m. paro- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
tional de la République Socialiste de bosnie – yougoslavie, Sarajevo – musée National de 270; m. parović–pešikan „corpus vasorum
– Herzégovine, belgrade, 1975, 16. la République Socialiste de bosnie – Herzé- antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
govine, belgrade, 1975, 17. sée National de la République Socialiste de
56. Inv. br. 185 (Tabla 12, sl. 2). Mje-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 22.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 60. Inv. br. 54 (Tabla 13, sl. 3). Mjesto
Atena. Opis/Description: plitka zdjelica, s GEOMETRIJSKA čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
dvije visoke ručke. Na gornjem dijelu s obje BEOTSKA KERAMIKA Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo-
strane su četiri pruge, koje teku unaokolo, a tija. Opis/Description: plitka zdjelica, sa
između njih su rombovi. donji dio i unu- 58. Inv. br. 36 (Tabla 13, sl. 1). Mjesto dvije visoke, pljosnate i široke ručke. Na rubu
trašnjost posude su firnisani. Glina žućkasta, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i otvora su sistemi crta, a oko oboda unaokolo
firnis tamnosmeđ. Nađena i nabavljena u Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. pruge. Gornji je dio prugama razdijeljen u
Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 5,8 Opis/Description: Fragment ruba jedne polja, od ovih je svako ispunjeno s tri cik-cak
cm, promjer 7,4 cm. Literatura/Literature: veće posude. Sa obje strane tronoga za kotao crte između dvije linije u obliku ribljih kosti-
e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- stoje dva muškarca sa uzdignutim desnicama. ju. Na donjem dijelu unaokolo pruge različite
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- prostor je ispunjen četverokutima, sistemima širine. Ručke su ukrašene sa po jednom oko-
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i trokuta, zvijezdom, stiliziranim listovima, mitom cik-cak crtom. Glina crvenkasta, firnis
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 265; m. paro- križićem sa kukama i koncentričnim kru- crn. Nađena je u beotiji. Dimenzije/Dimen-
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ govima, koji su ispunjeni s četiri trake od sions: visina 14, promjer 15,5 cm. Literatu-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de tročlanih cik-cak linija. prema dolje je linija ra/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
la République Socialiste de bosnie – Herzé- od kukastih križića sa obje strane okružena vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
govine, belgrade, 1975, 20. prugama, koje teku unaokolo. Glina crvenka- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
sta, firnis blijedocrn i sjajan. Nađen u Tebi, muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
57. Inv. br. 13 (Tabla 12, sl. 3). Mjesto
nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: 269-270; m. parović–pešikan „corpus va-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
visina 12,5 cm, dužina 18,5 cm. Literatura/ sorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo –
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza musée National de la République Socialiste
Atena. Opis/Description: veliki vrč, grlo
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 22.
je malo oštećeno, ručka nadvišena i spojena
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
otprilike u sredini jednom gredicom sa gr- 61. Inv. br. 55 (Tabla 13, sl. 4). Mjesto
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 271; m.
lom posude. pretežu vodoravne pruge, ali na čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
ramenu okomite. Ručka i usna pokriveni su Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
crtama. oko ruba pruge i ornament od kuka- tija. Opis/Description: plitka zdjelica sa
tional de la République Socialiste de bosnie
stih križića. Grlo je razdijeljeno u pet polja, dvije visoke, pljosnate i široke ručke. Na rubu
– Herzégovine, belgrade, 1975, 21.
srednje ispunjeno svastikom, a četiri krajnja usne i oko oboda sistemi crta i naokolo pruge.
po jednom pticom. Svako je polje ukrašeno 59. Inv. br. 65 (Tabla 13, sl. 2). Mjesto Na gornjem je dijelu posude sa obje strane
cik-cak crtama, zrnastim i valovitim crtama, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ista ornamentacija. Tri polja rastavljena su
šrafiranim trokutima i stiliziranim cvijećem. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- jedno od drugoga cik-cak crtama, u srednjem
ostatak je grla opet ukrašen sa šest pruga, a tija. Opis/Description: plitka zdjelica sa dvi- je geometrijski konj. Sa strane u oba polja po
između svake tri ukras od kukastih križića. je okomite ručke. Nema poklopca. Na usni su jedan sistem koncentričnih krugova, okolo se
Na ramenu ima niz šrafiranih okana, nalik na sistemi crta i pruge. Sa obje strane, po trupu, vide pruge. donji dio posude i unutrašnjost
omfalos, koji su rastavljeni jedan od drugoga po dva polja rastavljena međusobno i od ručki su firnisani. Svaka ručka je pokrivena jednom
po jednom okomitom cik-cak crtom. Trup je okomitim prugama. u svakom po jedna ptica. okomitom cik-cak crtom. crvenkasta glina,

270
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

crno-smeđi firnis. Nađena u beotiji. Dimen- Sarajevo – musée National de la République pet ukrasnih linija, koje teku unaokolo. Glina
zije/Dimensions: visina 13,3 cm, promjer Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgra- crvenkasta, firnis tamnosmeđ. Nađena u beo-
16,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda de, 1975, 23. tiji. Dimenzije/Dimensions: visina 8,5 cm,
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom promjer 20,5 cm. Literatura/Literature: e.
64. Inv. br. 27 (Tabla 14, sl. 1 i 2). Mje-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Sarajevo, 1911, 269; m. parović–pešikan vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
beotija. Opis/Description: velika pljosnata
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 268; m. paro-
zdjelica, sa dvije vodoravne, zaokružene ruč-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
ke. Rub usne pokriven je sistemima crta. Na
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
ručki vidljive po tri pruge, pored kojih teku
belgrade, 1975, 22. la République Socialiste de bosnie – Herzé-
istačkane crte. oko ruba vidljiva jedna pru-
govine, belgrade, 1975, 23.
62. Inv. br. 162 (Tabla 13, sl. 5). Mjesto ga i jedna istačkana crta. oko trupa zdjelice
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i postoji zmijolika crta, ispunjena ukrasom od 66. Inv. br. 14 (Tabla 15, sl. 1, 2 i 3).
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- kukastih križića. prostor ispunjavaju kon- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
tija. Opis/Description: plitka zdjelica koja centrični sistemi krugova, a svaki je od ovih bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
se sužava prema dolje, s nogom i dvije visoke okružen jednim glavnim krugom. Glavna Site: Teba. Opis/Description: velika zdjela,
ručke. Na gornjem dijelu sa obje strane po tri scena ograničena je i gore i dolje sa po tri na visokoj šupljoj nozi koja se prema dolje
sistema valovitih crta. prazni prostor ispunjen pruge. Na dnu noge je izrešetkani osmerolist. proširuje, sa dvije vodoravne ručke. pokraj
je horizontalnim, kratkim prugama. Između prazni prostor u osmerolistu također je ispu- svake od njih sa obje strane po jedna brada-
dvije vidljive pruge, sa obje strane, valovite njen koncentričnim krugovima. unutrašnjost vica. Rub usne i ručka pokriveni su prugama.
crte sa po tri okomita sistema crta. cijeli je zdjelice jednostavno je firnisana. pet rupa oko ruba vidljive cik-cak linije i dvije pruge.
donji dio pokriven prugama, samo između na gornjoj ručki dokazuje da je ova zdjelica Glavni ukras je na trupu zdjelice te je rastav-
prve dvije pruge vidljiva valovita crta. Ručke služila više za vješanje na zid, nego za dnev- ljen od ostalih dekoracija i gore i dolje dvjema
su po sredini ukrašene vodoravnim crtama. nu upotrebu. oštećena je. Glina crvenkasta, crvenim prugama. cijela glavna pruga dijeli
unutar posude, oko ruba crvena linija. u dnu firnis crn. Nađena je u beotiji. Dimenzije/ površinu u četiri glavna polja; u svakom od
su dvije rupe. Glina žućkasto-crvena, firnis Dimensions: visina 7,2 cm, promjer 35,1 njih je orao ili neka druga ptica. Kao u drugih
crn, boja crvena, gotovo naizmjence. Nađena cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Ka- poznatih „zdjelica s orlovima“ prikazano je
u beotiji, nabavljena u Ateni. Dimenzije/Di- talog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom perje ptica na ramenu s povezanim polukruž-
mensions: visina 12,8 cm, promjer 14,8 cm. zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik nicama. u dvije ptice jednostavnim pravcima
Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, šrafirani ukrasni elementi – a rame i krila
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj- Sarajevo, 1911, 268-269; m. parović–pešikan spojenim polukrugovima. ptice su rastavljene
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- okomitim prugama, jedna od njih sastoji se
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara- vie, Sarajevo – musée National de la Répu- iz cik-cak crte, a ostale tri iz pruga u obliku
jevo, 1911, 270; m. parović–pešikan „corpus blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, rešetkastih trokuta. površina, preostala pod
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo belgrade, 1975, pl. 7, 3, 5 i 6. jednom ručkom, karirana je. Na nozi vidljiv
– musée National de la République Socialiste ukras u vidu cik-cak crta. dalje slijede oko-
65. Inv. br. 173 (Tabla 14, sl. 3 i 4).
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 24. miti sistemi valovitih crta i napokon okomito
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
izrešetani trokuti. pruge, koje teku unaokolo,
63. Inv. br. 163 (Tabla 13, sl. 6). Mje- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
odjeljuju pojedine sisteme ornamenata jedne
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Site: beotija. Opis/Description: zdjela sa
od drugih. Na rubu noge vidljiva pruga. Iznu-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: jednom ručkom i pravokutnim nastavkom
tra zdjela je ukrašena samo sa tri široke linije.
beotija. Opis/Description: malena, plitka među dvjema bradavicama na mjestu dru-
Glina je crvenkasta, firnis crn, boja crvena.
zdjelica, prema dolje spljoštena, sa dvije ruč- ge. oko ruba vidljiva pruga okomitih crta.
Nađena u Tebi. Dimenzije/Dimensions: vi-
ke. Između dvije pruge, sa obje strane po tri Glavna ploha razdijeljena je u dva nejedna-
sina 25,6 cm, promjer 30,4 cm. Literatura/
okomite linije i cik-cak crte. donji dio posu- ka polja. u većem su dva orla, koja lete na-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
de i ručke su firnisane. Glina svijetlocrvenka- desno. Iza svakog orla je stilizirana palmeta.
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
sta, firnis tamnosmeđ. Nađena u beotiji. Di- u drugom polju je samo jedan orao. Krila i
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
menzije/Dimensions: visina 4 cm, promjer ramena u svih su izrešetkana ili pomoću cik-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 267-
7,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda cak ornamenta sačinjena. prostor ispunjavaju
268; m. parović–pešikan „corpus vasorum
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom izrešetkani trokuti. donji dio posude pokri-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Gla- ven je ispunjenim trokutima. Na dnu noge
sée National de la République Socialiste de
snik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi- tri su kruga, a u sredini njihovoj rozeta, na
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 23.
ne, Sarajevo, 1911, 270; m. parović–pešikan usni, ručki i nastavku s bradavicama kratke
„corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie, ravne pruge. unutrašnjost je ukrašena samo s

271
ADNAN BUSULADŽIĆ

ORIJENTALIZIRAJUćA dolje spljošten, sa ručkastim, probušenim grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
PROTOKORINTSKA KERAMIKA nastavkom. Glavni su ukras prikaz dva reda skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
ratnika, koji idu nalijevo s kacigama i s okru- maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
67. Inv. br. 63 (Tabla 16). Mjesto čuva- glim štitovima. Samo se vide glave i noge jevo, 1911, 270; m. parović–pešikan „corpus
nja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- ratnika. oba reda ratnika rastavljena su jedan vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. Opis/ od drugoga sa dva kruga. prazni prostor is- vo – musée National de la République So-
Description: posuda sa otvorom nalik na list punjen je istačkanim rozetama. Scena je gore cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
djeteline (oštećen), sa širokim, pljosnatim i dolje okružena sa više krugova unaokolo. 1975, pl. 17, 3.
dnom i jednom ručkom. cijela posuda pokri- Na otvoru je u krugovima šipkasti ornament.
72. Inv. br. 58 (Tabla 18, sl. 1). Mjesto
vena je krugovima, koji teku unaokolo, samo Rub usne ukrašen je tačkama. od nastavka
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
se na ramenu nalazi prikaz zmije. u praznom na grlu ide šipkasti ornament. dno je pokri-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
su prostoru, pokraj zmije, sistemi cik-cak veno unaokolo šipkastim ornamentom i kon-
Opis/Description: Kutija s poklopcem, sa
crta. Ima i okomitih pruga među krugovima, centričnim krugovima. Glina žućkastozelena,
tri široke, niske noge. Trup kutije unaokolo
koji teku unaokolo po grlu. Na ručki su gore firnis crn, srednji dio štitova crveno naslikan.
pokriven prugama. poklopac je na isti način
okomite, a dolje vodoravne, kratke crte. Gli- obrisi kaciga i štitova uparani su. Nađen u
ukrašen koncentričnim krugovima, samo su
na teška i žućkasta, firnis svijetlosmeđ. Na- beotiji. Dimenzije/Dimensions: visina
prostori po sredini sasvim ispunjeni tačka-
đena u Tebi, nabavljena u Ateni. Dimenzije/ 20,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
ma. Glina zelenkastožuta, firnis tamnosmeđ.
Dimensions: visina 10,2 cm. Literatura/ „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
Dimenzije/Dimensions: visina 9,5 cm,
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
promjer 10,2 cm. Literatura/Literature: e.
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Sarajevo, 1911, 273; m. parović–pešikan
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 272; m. „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 272; m. paro-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
tional de la République Socialiste de bosnie belgrade, 1975, 25.
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 10, 1 i 3. 70. Inv. br. 56 (Tabla 17, sl. 3). Mjesto la République Socialiste de bosnie – Herzé-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i govine, belgrade, 1975, pl. 17, 1.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
73. Inv. br. 97 (Tabla 18, sl. 2). Mjesto
ORIJENTALIZIRAJUćA Opis/Description: malena, plitka zdjelica,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
KORINTSKA KERAMIKA sa malom nogom i dvije ručke (jedna odlo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Atika
mljena). među ručkama s obje strane cik-cak
ili beotija. Opis/Description: mala posuda,
68. Inv. br. 6 (Tabla 17, sl. 1). Mjesto crta. dalje, do noge unaokolo pruge. Glina
nalik na zdjelu, sa vodoravnom, uzvijenom
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i crvenkasta, firnis tamnosmeđ. Nađena u Tebi,
ručkom na rubu. žućkasta glina. Dimenzi-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- nabavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
je/Dimensions: visina 2 cm, promjer 4 cm.
tija. Opis/Description: Aribalos, kuglast, visina 4,7 cm, promjer 6,2 cm. Literatura/
Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
sa jednom ručkom. dolje je glava ratnika sa Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
šljemom i velikim križem. prostor ispunjen u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
rozetama. usna pokrivena listovima, a njezin u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
rub tačkama. Glina zelenkastožuta, firnis crn. bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 270; m.
jevo, 1911, 293; m. parović–pešikan „corpus
obrisi uparani. Nađen u beotiji. Dimenzi- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
je/Dimensions: visina 6,5 cm. Literatura/ rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
vo – musée National de la République So-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza tional de la République Socialiste de bosnie
cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 17, 8.
1975, pl. 17, 6.
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja 71. Inv. br. 57 (Tabla 17, sl. 4). Mjesto
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 273; m. 74. Inv. br. 101 (Tabla 18, sl. 3). Mje-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Opis/Description: vrlo malena, plitka zdje-
tional de la République Socialiste de bosnie beotija. Opis/Description: mala oinohoe sa
lica, sa dvije ručke i malom nogom. vidljivi
– Herzégovine, belgrade, 1975, 26. nadvišenom ručkom. crvenkasta glina. Di-
ukrasi na tijelu u obliku cik-cak linija. Gli-
menzije/Dimensions: visina 5,8 cm. Lite-
69. Inv. br. 23 (Tabla 17, sl. 2). Mjesto na crvenkasta, firnis crn, boja crvena. Nađe-
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i na u Tebi, nabavljena u Ateni. Dimenzije/
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- Dimensions: visina 2,9 cm, promjer 4 cm.
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
tija. Opis/Description: Aribalos, prema Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,

272
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

294; m. parović–pešikan „corpus vasorum la République Socialiste de bosnie – Herzé- izlaze odozgo i odozdo. Na dnu rozeta sa više
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- govine, belgrade, 1975, 25. trakova. Glina žućkasta, firnis tamnosmeđ.
sée National de la République Socialiste de Nađen u Tebi, nabavljen u Ateni. Dimenzi-
78. Inv. br. 146 (Tabla 19, sl. 3 i 4). Mje-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. je/Dimensions: visina 9,5 cm. Literatura/
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
17, 9. Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
75. Inv. br. 102 (Tabla 18, sl. 4). Mjesto Teba. Opis/Description: Aribalos kuglasti,
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sa jednom ručkom i vrlo pljosnatom nogom.
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 272; m.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- Na recipijentu prikaz pantera sa glavom en
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
tija. Opis/Description: malen vrč, trbušast, face ispred kojeg je prikazan jedan labud.
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
sa širokom nogom. žuta glina, crveno pre- prostor ispunjen rozetama. u donjem dijelu
tional de la République Socialiste de bosnie
svučena. Dimenzije/Dimensions: visina je scena unaokolo omeđena prugama. Tako-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 25.
5,2 cm. Literatura/Literature: e. bulanda đer na usni teku pruge unaokolo. Na ramenu
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom izlazi iz nastavka ručke šipkasti ornament. 81. Inv. br. 150 (Tabla 20, sl. 3). Mjesto
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik Ručka i gornji dio su firnisani. Glina zelen- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, kastožuta, firnis sjajan. uparane crte. Nađen Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
Sarajevo, 1911, 294; m. parović–pešikan u Tebi. Dimenzije/Dimensions: visina 9,4 poznat. Opis/Description: Aribalos, na usni
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Ka- i po grlu šipkasti ornament. Sprijeda prikaz
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- talog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom dva pantera, koji stoje jedan naspram drugo-
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ga, s glavama en face. u praznom prostoru
belgrade, 1975, pl. 17, 7. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, su rozete. u donjem dijelu istačkana rozeta.
Sarajevo, 1911, 274; m. parović–pešikan Glina žućkasta, firnis crn, boja tamnocrve-
76. Inv. br. 104 (Tabla 19, sl. 1). Mje-
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- na. obrisi i potankosti uparani. Dimenzije/
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- Dimensions: visina 7,9 cm. Literatura/Li-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u
beotija. Opis/Description: mala posuda, sa
belgrade, 1975, 27. bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u
dvije ručke, vrsta pelike. žućkasta glina, ne-
Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
dovoljno ispečena. potiče iz grobova u Atici 79. Inv. br. 148 (Tabla 20, sl. 1). Mje-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 274; m.
i beotiji. Nabavljena u Ateni. Dimenzije/ sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
Dimensions: visina 3,4 cm. Literatura/Li- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u Teba. Opis/Description: Aribalos, sa rav-
tional de la République Socialiste de bosnie
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u nim otvorom i jednom ručkom. dva lava
– Herzégovine, belgrade, 1975, 26.
Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja stoje pred trećim otvorenog ždrijela. prazni
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. prostor prepunjen je rozetama. po otvoru i 82. Inv. br. 179 (Tabla 20, sl. 4). Mjesto
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- grlu vidljiv šipkasti ornament. u donjem di- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- jelu, na zaobljenom dnu, je istačkana rozeta. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
tional de la République Socialiste de bosnie Glina zelenkasta, firnis crn, boja tamnocrve- Opis/Description: Aribalos. Na usni i grlu
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 17, 5. na. uparane crte. Nađen u Tebi. Dimenzije/ šipkasti ornament. po rubu se vide usne tačke,
Dimensions: visina 8,2 cm. Literatura/ na trupu je pijetao među rozetama. donji dio
77. Inv. br. 147 (Tabla 19, sl. 2). Mjesto
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza je, kao u svih posuda ove kategorije, ukrašen
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju istačkanim rozetama. Na ručki je okomita cik-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja cak linija. Glina žućkasta s prijelazom u zele-
Opis/Description: Aribalos, sa ravnim otvo-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 273- no, firnis crn. obrisi i potankosti su uparani.
rom i probušenim nastavkom ručke. Sprijeda
274; m. parović–pešikan „corpus vasorum Nađen u Tebi. Dimenzije/Dimensions: visi-
vidljiv prikaz ptice nalik na goluba, do nje ro-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- na 8,6 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
zeta. Na usni i po grlu šipkasti ornament. u
sée National de la République Socialiste de „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
donjem dijelu po dnu istačkana rozeta. Glina
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 26. zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Gla-
zelenkastožuta, firnis crn, boja crvena. upa-
snik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi-
rane crte. Nađen u Tebi. Dimenzije/Dimen- 80. Inv. br. 149 (Tabla 20, sl. 2). Mje-
ne, Sarajevo, 1911, 274; m. parović–pešikan
sions: visina 9,5 cm. Literatura/Literature: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
„corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie,
e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Sarajevo – musée National de la République
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- Site: Teba. Opis/Description: Aribalos, sa
Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i usnama i grlom pokrivenim ornamentom od
1975, pl. 15, fig. 9.
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 274; m. paro- štapića. cijeli trup posude ukrašen je unao-
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ kolo širokim linijama. prazni prostor među 83. Inv. br. 180 (Tabla 21, sl. 1 i 2).
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de linijama ispunjen je sa dva reda štapića, koji Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej

273
ADNAN BUSULADŽIĆ

bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ je u Kalavardi kod Kamira. Dimenzije/Di- „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
Site: Teba. Opis/Description: Aribalos, nez- mensions: visina 6,5 cm. Literatura/Lite- vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
grapan, prema dolje spljošten, sa vrlo širokim rature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
otvorom i jednom ručkom. Na trupu prika- bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju belgrade, 1975, 33.
zana harpija. prazni prostor do nje ispunjen u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
88. Inv. br. 30 (Tabla 22, sl. 3 i 4). Mje-
je rozetama razne veličine. u donjem dijelu bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 275; m.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
kao i na usni koncentrični krugovi. Glina ze- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
lenkastožuta, firnis crn. potankosti i obrisi su rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
na. Opis/Description: Fragment grla jedne
uparani. Nađen u Tebi. Dimenzije/Dimen- tional de la République Socialiste de bosnie
amfore sa širokom usnom i dvije fragmenti-
sions: visina 7 cm. Literatura/Literature: e. – Herzégovine, belgrade, 1975, 26.
rane ručke. Na usni ima niz labudova, koji se
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
kreću nalijevo. Na rubu okomite cik-cak linije
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
između dva kruga. Na grlu (dio odlomljen)
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i CRNOFIGURALNA korača nadesno šest ženskih likova. Kabanice
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 274; m. paro-
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
ATIčKA KERAMIKA žena dijelom su obojene crvenom bojom. Na
ramenu posude nalazio se, kako to dokazu-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
86. Inv. br. 12 (Tabla 22, sl. 1). Mjesto ju preostali tragovi, niz pantera s glavama en
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i face. u praznom su prostoru rozete. unutar
govine, belgrade, 1975, 27.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Atika. fragmenta crvena linija, a zatim sam firnis.
84. Inv. br. 561 (Tabla 21, sl. 3). Mjesto Opis/Description: lekitos, noga i otvor su Glina crvenkasto-žuta, firnis crn, boja crve-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i odlomljeni. Na ramenu su dva reda šipkastih na. Nađen i nabavljan u Ateni. Dimenzije/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- ornamenata. Rame i grlo rastavljeni su crve- Dimensions: visina 12,9 cm, promjer 17 cm.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: mala nom linijom. Glavna je scena dvoboj dvaju Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
zdjelica, sa jednom ručkom, vrlo fragmenti- ratnika, od kojih je svaki naoružan šljemom, grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
rana. Na vanjskoj strani teku unaokolo izbli- štitom u ljevici, kopljem u desnici, a mačem skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
jedile linije. vidljivi likovi nalik na životinje. za pasom. lijevi se ratnik bori klečeći. Iza maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
Glina crvenkasta, firnis tamnosmeđ i blijed. svakog ratnika po jedan momak sa kopljem jevo, 1911, 281; m. parović–pešikan „corpus
Nađeno u polju mononar kod sela Karbunari za rezervu i sa plaštom gleda boj. donji je dio vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
(Tesprotia). Nabavio potkonzul pisko u Ja- posude crno firnisan. Glina crvenkasta, firnis – musée National de la République Sociali-
nini. Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm. crn. Hitra radnja. Nađen u Atici, nabavljen ste de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975,
Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 30; A. busuladžić „Tragovi antičkog teatra,
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj- 10,3 cm. Literatura/Literature: e. bulanda muzike, gladijatorskih borbi i takmičenja iz
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom arheoloških zbirki u bosni i Hercegovini“.
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik Sarajevo, 2017, Tab. 24, sl. 58 i 58a.
jevo, 1911, 295; m. parović–pešikan „corpus zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
89. Inv. br. 707 (Tabla 23, sl. 1). Mjesto
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje- Sarajevo, 1911, 277; m. parović–pešikan
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
vo – musée National de la République So- „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: otok
cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade, vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
vis. Opis/Description: lekitos, sa prikazom
1975, pl. 17, 2 i 4. blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
na ramenu na kojem su vidljiva dva na bor-
belgrade, 1975, 32.
85. Inv. br. 659 (Tabla 21, sl. 4). Mje- bu spremna pijetla. Sprijeda na trupu sjedi
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 87. Inv. br. 138 (Tabla 22, sl. 2). Mje- na stolcu, u plašt zaogrnut, pedagog (?). u
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- desnici drži palicu (koplje?). pred njim je go
Kamir, Rodos. Opis/Description: mali ko- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mladić s kopljem u desnici i vjerovatno, ko-
lutasti aribalos, sa malom ručkom, kratkim Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze madom kože za čišćenje u ljevici. S obje stra-
grlom, ravnim otvorom. Na vanjskoj strani sa prikazom gornjeg dijela žene u hitonu i ne ove grupe stoji po jedan efeb u kabanici i
koluta dva jahača, svaki upravlja parom konja. himationu. Kroz cijeli fragment provlači se drži uvis koplje. Slika je ograničena dolje kru-
unutarnja strana koluta je firnisana. Stijene bršljanovo lišće. prljava, crvenkasta glina, crn, gom koji teče unaokolo. usna, ručka i donji
su sa krugovima, grlo i otvor imaju ukras u blijed firnis. Nabavljen u rimskoj trgovini. dio zajedno s nogom su firnisani. Glina fina,
vidu šipkastih ornamenata. vrlo oštećene Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm, duži- crvenkasta, firnis crn i sjajan. Nađen na otoku
slike. Fina zelenkastožuta glina, bijelo-žuto na 5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda visu, potiče iz ostavštine pok. Šime ljubića,
presvučena, firnis crn. uparani su obrisi jaha- „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom ravnatelja zagrebačkog muzeja, a nabavljen je
ča, konja i ostali ornamenti (lišće, pruge). Na- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik od učitelja p. Sarjanovića u mostaru. Dimen-
đen u Kamiru (Rodos) u jednom grobu, koji zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, zije/Dimensions: visina 16,8 cm. Literatu-
je u mekoj stijeni iskopan kao rov. Nabavljen Sarajevo, 1911, 281; m. parović–pešikan ra/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih

2 74
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom visina 19,5 cm. Literatura/Literature: e. grlo i donji dio su firnisani. Gore na rame-
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- nu i u donjem dijelu naslikani su krugovi na
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- prirodnoj površini posude. Glina crvenkasta,
279; m. parović–pešikan „corpus vasorum vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i firnis sjajan i crn. Nađen u Kamiru (Rodos),
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 278; m. paro- a nabavljen u Kalavardi kod Kamira. Dimen-
sée National de la République Socialiste de vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ zije/Dimensions: visina 15,3 cm. Literatu-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 32, A. – yougoslavie, Sarajevo – musée National de ra/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa- la République Socialiste de bosnie – Her- vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja zégovine, belgrade, 1975, 31; A. busuladžić muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra „Tragovi antičkog teatra, muzike, gladijator- muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje- skih borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki 280; m. parović–pešikan „corpus vasorum
vo, 2016, 145. u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
20, sl. 50 i 50a. sée National de la République Socialiste de
90. Inv. br. 186 (Tabla 23, sl. 2). Mjesto
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 33; A.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 92. Inv. br. 32 (Tabla 24, sl. 1 i 2). Mje-
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bar. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
Opis/Description: zdjelica, sa dvije ručke i i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
niskom, širokom nogom. oko oboda unao- na. Opis/Description: mala tronožna vaza.
2017, Tab. 24, sl. 57 i 57a.
kolo pruga. Na recipijentu je prikazan, među posuda je sačuvana samo u fragmentima.
ručkama, a slikan na način siluete, dvoboj zbog loše očuvanosti slabo vidljiv prikaz. Na 94. Inv. br. 414 (Tabla 24, sl. 5). Mjesto
dvojice ratnika, od kojih je jedan oboružan najbolje sačuvanom dijelu vidi se jedna žena čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
štitom i kopljem, a drugi pokrovcem za za- u hitonu, s koprenom preko glave, gdje se na- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
štitu i kopljem. S obje strane grupe do ručki lijevo okreće golom čovjeku, koji je preko lije- poznat. Opis/Description: lekitos, koji je
po jedna palmeta. Ista slika i isti ornament vog ramena prebacio kabanicu. S obje strane na ramenu sa prikazom pijevca, a sa strana
nalaze se na drugoj strani recipijenta. Kru- ove grupe stoje po tri osobe. Na drugom dije- vidljiv bršljanov list. Na prednjoj su strani
govi unaokolo ograničavaju scene. donji dio lu vide se slabi tragovi donjih dijelova sedam trupa dva velika oka, rastavljena dvjema ro-
s nogom, ručka i unutrašnjost su firnisani. figura. Na zadnjem dijelu prikaz opet sedam zetama. u svakom su oku zjenice tamnocrve-
Glina crvenkasta, firnis tamnosmeđ. Navod- osoba, od kojih tri plešu (?). Glina tamnocr- ne, a šarenica na crnom dnu naznačena samo
no nađen u baru. Dimenzije/Dimensions: venkasta, firnis crn, unutarnje crtanje uparano. uparanim krugovima, porubice su prikazane
visina 7,5 cm, promjer 12,6 cm. Literatura/ Nađena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: bijelom bojom, obrve crnom. Noga, donji dio
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza visina 7,2 cm, promjer 13,6 cm. Literatu- i ručka su firnisani. Glina je crvenkasta, firnis
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju ra/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih crn i sjajan. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom Dimensions: visina 12,3 cm. Literatura/
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 279; m. muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- 275; m. parović–pešikan „corpus vasorum u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
tional de la République Socialiste de bosnie antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 278; m.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 31. sée National de la République Socialiste de parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 30; A. rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
91. Inv. br. 410 (Tabla 23, sl. 3 i 4).
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, tional de la République Socialiste de bosnie
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- – Herzégovine, belgrade, 1975, 32.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
Site: Nepoznat. Opis/Description: lekitos, 95. Inv. br. 415 (Tabla 25, sl. 1 i 2). Mje-
2017, Tab. 24, sl. 59 i 59a.
na ramenu je u prvom redu ukras od štapića, sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
a u drugom linija u obliku traka. Na recipi- 93. Inv. br. 655 (Tabla 24, sl. 3 i 4). i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
jentu prikaz borbe ratnika u četveropregu. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej poznat. Opis/Description: lekitos, sastav-
Gonič ima dug hiton, ratnik kacigu, hiton bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ ljen, ali mu grlo i ručka najvjerovatnije ne pri-
sa pasom, štit i koplje. Scena je postavljena Site: Kamir, Rodos. Opis/Description: Ala- padaju. Na ramenu je u dva reda vidljiv ukras
nadesno, a pritom je glava obrnuta nalijevo. bastron sa dva mala nastavka umjesto ručki. u obliku zrakastih linija. Na recipijentu vidljiv
Konji u skoku. Gore i posred scene su linije Slike su nanešene na bijelom dnu. Sa pred- prikaz četveroprega i ovjenčanog goniča, te
bršljana, a dolje unaokolo dvije pruge. usna, nje strane scena gdje sjedi na manjem stolu bradatog i ovjenčanog dioniza u plaštu s tir-
ručka i donji dio posude crno su firnisani. sviračica frule u hitonu i himationu. S druge zom u ruci. pored konja i pred njima po jedna
Glina je crvenkasta, firnis crn i blijed. Slika- strane nalazi se plesačica. Scene rastavljaju menada. prva se okrenula prema božanstvu.
rija je nemarna, ali su obrisi izvrsno nacrtani. četiri okomite crte. više slika nalazi se prikaz Gore i posred scene prikaz bršljana. Firnis
Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: u vidu okomitih crta između krugova. usna, je blijed. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/

275
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimensions: visina 19,6 cm. Literatura/ Nepoznat. Opis/Description: lekitos, koji CRNOFIGURALNA
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza na ramenu ima ukras u vidu zrakastih crtica. BEOTSKA KERAMIKA
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muze- Na recipijentu prikaz borbe golog Herakla s
ju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- kretskim bikom. pored junaka prikazana je i 99. Inv. br. 131 (Tabla 27, sl. 1). Mjesto
zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, Atena u dugom hitonu, sa kacigom na kojoj čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
278; m. parović–pešikan „corpus vasorum je perjanica. paranjem je naznačena i egida. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- do stijene Heraklov mlat i lavlje krzno. Iza Opis/Description: Fragment ruba jedne ka-
sée National de la République Socialiste de Atene, a pored bika, vidljiv bršljan. Scena birske posude. vidljiv prikaz muškarca u krat-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 33; A. je, dokle seže, porubljena meander-linijom, koj, opasanoj odjeći, kako nosi neku posudu
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, a prema dolje prugama. Glina crvenkasta, (košaru) na glavi. za njim ide drugi muška-
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- firnis crn. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/ rac, gol, noseći štap u lijevoj ruci. Tamnosiva
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, Dimensions: visina 16,5 cm. Literatura/ glina, crn firnis. uparane crte. Nađen u Tebi.
2017, Tab. 20, sl. 51 i 51a. Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm, du-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muze- žina 6 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
96. Inv. br. 652 (Tabla 25, sl. 3 i 4). Mje-
ju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka-
278; m. parović–pešikan „corpus vasorum zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
mir, Rodos. Opis/Description: olpa oblika
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- Sarajevo, 1911, 281; m. parović–pešikan
vrča sa slikom na neobojenom polju. Sprije-
sée National de la République Socialiste de „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
da četveropreg kojim upravlja mlad čovjek u
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 33; A. vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
kabanici. do njega žena, sasvim umotana u
busuladžić „Tragovi antičkog teatra muzike, blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
kabanicu. Na glavi ima koprenu. do kola ko-
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- belgrade, 1975, 34; A. busuladžić „predmeti
rača najprije Apolon u dugoj odjeći svirajući
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
na kitaru. (Njegova je kosa svezana vrpcom.)
2017, 273. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
u blizini kroči dioniz, koga prepoznajemo po
vijencu od bršljana, također u dugom plaštu. 98. Inv. br. 409 (Tabla 26, sl. 3 i 4). Mje- In: Godišnjak centra za balkanološka ispi-
do konjskih glava, teško vidljiv, Hermes u sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- tivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 145-146; A.
kratkoj odjeći, sa krilima na sandalama. To je sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: busuladžić „Tragovi antičkog teatra muzike,
svatovska povorka zeusa i Here. Slika je gore Nepoznat. Opis/Description: lekitos, vitak, gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
obrubljena sa tri reda ornamenata: šahovska sa malenom ručkom. Na ramenu dva reda kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
daska, grana bršljana i meandar. osobito su li- šipkastih ornamenata. Na recipijentu prikaz 2017, 274, sl. 46.
jepo uparani obrisi crtanja i potankosti. poje- Atene u kacigi, hitonu, sa egidom i kopljem u 100. Inv. br. 132 (Tabla 27, sl. 2). Mjesto
dinosti na odjeći, konjskoj opremi i Hermeso- desnici. božica je kročila daleko nadesno, pa čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
va krila islikani su tamnocrvenom bojom. lice se bori pored ratnika, koji do nje kleči sa viso- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
Herino prikazano je bijelom bojom. Firnis kom perjanicom, oklopom, štitom i kopljem Opis/Description: Fragment kabirske po-
crn i sjajan. oštećena. Nađena u Kamiru (Ro- i Amazonkom u frigijskoj kapi i kabanici na sude, s prikazom itifalskog muškarca. Glina
dos) u grobu, koji je u mekoj stijeni isklesan konju. Iza Atene je druga Amazonka, također tamnosiva, firnis crn. Nađen u Tebi. Dimen-
kao rov. Nabavljena u Kalavardi kod Kamira. na konju, odjevena kao prva. Ratnik je očito zije/Dimensions: visina 6,9 cm, širina 6 cm.
Dimenzije/Dimensions: visina 21 cm. Lite- Tezej. Gore je, dokle slika seže, linija iz br- Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- šljanovog lišća, te scena ukrašena istim orna- grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom mentom. dolje je slika ukras u obliku tri pru- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog ge. otvor, ručka i donji dio firnisani su kao i maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, noga. poleđina se oljuštila. Glina crvenkasta, jevo, 1911, 281; m. parović–pešikan „corpus
276; m. parović–pešikan „corpus vasorum firnis crn, bijela, a može biti i crvena boja. vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- većina uparanih crta kasnije je dodata, te je – musée National de la République Socialiste
sée National de la République Socialiste de potpuno neuspjela. Nabavljen u Ateni. Di- de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 34;
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 31; A. menzije/Dimensions: visina 21,1 cm. Lite- A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog za balkanološka ispitivanja, band 45, Sara-
2017, Tab. 21, sl. 52 i 52a. muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, jevo, 2016, 145-146; A. busuladžić „Tragovi
277-278; m. parović–pešikan „corpus va- antičkog teatra muzike, gladijatorskih borbi
97. Inv. br. 412 (Tabla 26, sl. 1 i 2). Mje-
sorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
musée National de la République Socialiste Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 274, sl. 47.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 32.

276
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

101. Inv. br. 133 (Tabla 27, sl. 3). Mjesto antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi 278; m. parović–pešikan „corpus vasorum
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 2, sl. 4 i 4a. sée National de la République Socialiste de
Opis/Description: Fragment ruba kabirske bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 32;
103. Inv. br. 411 (Tabla 28, sl. 1 i 2). Mje-
posude, sa glavom karikiranog, najvjerovat- A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
nije itifalskog muškarca. Glina tamnosiva, a sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog mu-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
firnis crn. Nađen u Tebi. Dimenzije/Dimen- zeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
beotija. Opis/Description: lekitos, prema
sions: visina 4,5 cm, širina 4,5 cm. Litera- centra za balkanološka ispitivanja, band 45,
dolje jako sužen. usna, ručka i donji dio su
tura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih Sarajevo, 2016, 139; A. busuladžić „Tragovi
jako firnisani. Na ramenu je građa od štapića
vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
i linija od lotosovih pupoljaka. Na klini leži
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
ovjenčani, bradati dioniz, komu su donji dio
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 3, sl. 6.
i lijeva ruka umotani kabanicom. Gleda nali-
281; m. parović–pešikan „corpus vasorum
jevo na jednu menadu, koja pleše u hitonu i
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
himationu. Njemu do nogu sjedi na klini dru-
sée National de la République Socialiste de CRVENOFIGURALNA
ga, sasvim odjevena žena, vjerovatno Ariadna.
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 34; A.
busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
lijevo pleše silen, gledajući nadesno. Sliku ATIčKA KERAMIKA
nadomješta pet linija od bršljana, koje teku
držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
u raznim smjerovima. Stražnji dio okrnjen. 105. Inv. br. 15 (Tabla 29, sl. 1). Mjesto
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
Glina fina i crvenkasta, firnis crn i sjajan, boja čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
za balkanološka ispitivanja, band 45, Sara-
tamnocrvena. Nađen u beotiji, nabavljen u Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
jevo, 2016, 145-146; A. busuladžić „Tragovi
Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 19,6 na. Opis/Description: Fragmentirani gornji
antičkog teatra muzike, gladijatorskih borbi
cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Ka- dio pelike. Na rubu usne i preko fragmentne
i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
talog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom slike na trupu ima ornament od jajastih štapi-
Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 274, sl. 48.
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ća. Na prednjoj strani približava se eros dvo-
102. Inv. br. 421 (Tabla 27, sl. 4 i 5). zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, jici mladića; do stijene vidljiv disk. Na pole-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Sarajevo, 1911, 277; m. parović–pešikan đini sačuvane su samo glave dvojice mladića.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- među njima se vidi jedan strigilis, koji jedan
Site: Teba. Opis/Description: posuda oblika vie, Sarajevo – musée National de la Répu- od njih drži. Najvjerovatnije je s obje strane
kotile. oko oboda i na donjem dijelu posude blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, prikaz života efeba. Firnis jako oštećen. Na-
po jedna crna pruga. dvije slike rastavljene belgrade, 1975, 31; A. busuladžić „Tragovi đen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimen-
pod svakom ručkom jedna od druge po jed- antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi sions: visina 12 cm, promjer 16 cm. Litera-
nim bršljanovim grmom. Na posudi posto- i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i tura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
je dva prikaza. A) dva silena napadaju na Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 11. vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
dvije bježeće menade u hitonu sa rukavima muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
104. Inv. br. 22 (Tabla 28, sl. 3). Mjesto
i plaštom; ove ustrašeno gledaju na silene. muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
b) Nepristojan čin dvaju silena sa dvije gole 286; m. parović–pešikan „corpus vasorum
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba.
menade. pored erotskog čina žena u hitonu antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
Opis/Description: lekitos, nezgrapan, jako
i himationu, koja se zgraža. posuda je iznu- sée National de la République Socialiste de
sužen prema dolje. Ručka mu ne pripada. po
tra firnisana. oštećena. Nađena u Tebi, na- bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 46;
ramenu vidljiv ukras u obliku zrakastih linija i
bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
lotosovih pupoljaka. Na trupu je prikazan ples
visina 11 cm, promjer 18,3 cm. Literatura/ sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog mu-
dviju menada u tijesnim i kratkim hitonima
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza zeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
sa dva silena. Sileni se gibaju nalijevo, menade
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muze- centra za balkanološka ispitivanja, band 45,
nadesno, ali glave su im nalijevo obrnute, tako
ju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- Sarajevo, 2016, 172; A. busuladžić „Tragovi
da sve četiri osobe gledaju na jednu stranu.
zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
donji dio je zajedno s nogom firnisan. Glina
276; m. parović–pešikan „corpus vasorum i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
je tamnosmeđa, firnis blijed i crn. prednja je
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 5, sl. 15.
strana jače ispečena. Najvjerovatnije lokalni
sée National de la République Socialiste de
bojotski fabrikat. Nađen u Tebi. Dimenzije/ 106. Inv. br. 29 (Tabla 29, sl. 2). Mjesto
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 34;
Dimensions: visina 19,7 cm. Literatura/ čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog mu-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muze- na. Opis/Description: Fragmentirani gornji
zeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
ju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- dio hidrije. Rub usne pokriven ornamentom
centra za balkanološka ispitivanja, band 45,
zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, od jajastih štapića. oko grla vidljiva linija od
Sarajevo, 2016, 139; A. busuladžić „Tragovi

277
ADNAN BUSULADŽIĆ

palmeta. Na trupu fragmenta vide se gornji Sarajevo, 1911, 285-286; m. parović–pešikan parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
dijelovi tri žene i tragovi četvrte u pepelu; „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
jedna je još prebacila himation. Najbolje sa- vie, Sarajevo – musée National de la Répu- tional de la République Socialiste de bosnie
čuvana žena drži u lijevoj ruci liru sa sedam blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, – Herzégovine, belgrade, 1975, 42-43.
žica i okreće se nalijevo drugoj ženi, koja joj belgrade, 1975, 49-50; A. busuladžić „pred-
111. Inv. br. 385 (Tabla 30, sl. 2). Mjesto
pruža kutijicu s nakitom. Radnja treće žene meti i prikazi erotskog sadržaja iz antičke
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ne da se protumačiti. Sjajni firnis. Nađen i zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercego-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: vine.“ In: Godišnjak centra za balkanološka
na. Opis/Description: Fragment dna zdjeli-
visina 16 cm, promjer 12 cm. Literatura/ ispitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 171; A.
ce.vidljiv ukras u vidu sačuvanog, meandra.
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
u donjem dijelu dva muškarca u kabanicama.
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muze- gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
Jedan od njih poduprt o štap pruža drugome
ju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
loptu. blijed firnis. Nađen i nabavljen u Ate-
zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 2017, Tab. 3, sl. 5, Tab. 5, sl. 14.
ni. Dimenzije/Dimensions: visina 8,5 cm.
286; m. parović–pešikan „corpus vasorum
108. Inv. br. 33 (Tabla 29, sl. 5). Mjesto Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
sée National de la République Socialiste de
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 43; A.
na. Opis/Description: Keramički ulomak maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
oboda velike posude, vjerovatno kratera. Je- jevo, 1911, 289; m. parović–pešikan „corpus
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
dan od četiri sačuvana komada iste posude. vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
Na obodu vidljiv floralni ukras u obliku li- vo – musée National de la République So-
2017, Tab. 22, sl. 54.
stova i plodova. moguće lovor. Riječ je o na- cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
107. Inv. br. 33 (Tabla 29, sl. 3, 4, 5 i 6). stavku većeg ulomka koji je prikazan na broju 1975, 41-42.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 4 ove table. Dimenzije/Dimensions: duži-
112. Inv. br. 388 (Tabla 30, sl. 3). Mje-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ na 18 cm. Literatura/Literature: m. paro-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Site: Atena. Opis/Description: dva fra- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
gmenta jednog velikog kratera. Na fragmen- – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa
tima prikazi i to: A) po obodu vidljiva linija la République Socialiste de bosnie – Herzé-
vidljivom glavom žene koja ima mrežu na
od lovora, a pod njom ornament od jajastih govine, belgrade, 1975, pl. 48, fig. 1.
kosi, nadesno okrenuta. Gore se vide trago-
crtica. prema dolje je slika završena mean-
109. Inv. br. 33 (Tabla 29, sl. 6). Mjesto vi ornamenta od štapića. Nađen i nabavljen
dar-linijom. Na stijeni sjedi mladić u frigij-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne u Ateni. Dimenzije/Dimensions: dužina
skoj kapi, u tijesnoj šarenoj odjeći s rukavima
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 8,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
i hlačama, a preko toga ima kabanicu. među
Atena. Opis/Description: Trbuh kratera „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
nogama stoji eros i pruža mu zdjelicu. osim
sa prikazom koji predstavlja cjelinu sa pret- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
erosa, približava se pastiru Hermes, koga
hodnim ulomcima. Dimenzije/Dimensions: zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
prepoznajemo po rabdosu i krilatim sanda-
Nepoznato. Literatura/Literature: m. paro- Sarajevo, 1911, 289; m. parović–pešikan
lama, ima hlamidu koja je samo djelomice
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
sačuvana. Iza zeusovog glasnika stoji žena,
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
čije su samo noge sačuvane. pastir je vjero-
la République Socialiste de bosnie – Herzé- blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
vatno paris, kojemu Hermes dovodi tri bo-
govine, belgrade, 1975, pl. 46, fig. 1 i 3. belgrade, 1975, 44.
ginje. Nad glavom parisovom vidi se prednji
dio krave, a s obzirom na ručku, koja se ovdje 110. Inv. br. 384 (Tabla 30, sl. 1). Mje- 113. Inv. br. 390 (Tabla 30, sl. 4). Mje-
nastavlja, ima druga do njegovih nogu. Tik sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
do ruba trupa vidljiv je pas. b) Na poleđini je sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
velik, bradat satir s tirsom; iza njega menada Atena. Opis/Description: ulomak vaze sa Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa
s kantarom. pred satirom ima tragova druge vidljivim prikazom glave i gornjeg dijela ti- vidljivim gornjim dijelom Nike u hitonu i
jedne menade. Firnis crn, sjajan. poleđina je, jela bradatog muškarca u hitonu i hlamidi, himationu s raširenim krilima i uzdignutom
u opreci s naličjem nemarno rađena. Nađen koja je prikopčana grivnom. S glave mu pada desnicom, nalijevo okrenuta. u kosi ima te-
i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensi- petasos. vrlo lijepa izrada, krasan, sjajan fir- niju. Nađena i nabavljena u Ateni. Dimenzi-
ons: veći „A“ ulomak visina 26, dužina 33 nis. Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/ je/Dimensions: visina 8 cm, dužina 13 cm.
cm, manji „b“ ulomak visina 16 cm, dužina Dimensions: visina 12 cm. Literatura/Li- Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
30 cm. Literatura/Literature: e. bulanda terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 289; m. jevo, 1911, 290; m. parović–pešikan „corpus

278
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
– musée National de la République Socialiste zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 43. Sarajevo, 1911, 290; m. parović–pešikan u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 289; m.
114. Inv. br. 392 (Tabla 30, sl. 5). Mjesto
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
belgrade, 1975, 45. tional de la République Socialiste de bosnie
na. Opis/Description: ulomak vaze sa vid-
– Herzégovine, belgrade, 1975, 43.
ljivom, nadesno okrenutom glavom i gornjim 117. Inv. br. 395 (Tabla 31, sl. 2). Mjesto
dijelom tijela mladića, koji svira frulu. Jako čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 120. Inv. br. 397 (Tabla 31, sl. 5). Mjesto
oštećena. Nađen i nabavljen u Ateni. Dimen- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zije/Dimensions: visina 7,3 cm. Literatura/ na. Opis/Description: ulomak vaze, sa vid- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza ljivim mladićem u sitno nabranom hitonu i na. Opis/Description: ulomak veće vaze.
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju hlamidi, koja je na vratu zatvorena grivnom. vide se ostaci odjeće dviju osoba. Firnis ošte-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muze- Sjajan firnis, vrlo kvalitetne izrade. Nađen i ćen. Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/
ja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 290; nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: Dimensions: visina 10 cm, širina 8,5 cm.
m. parović–pešikan „corpus vasorum an- visina 6,5 cm, širina 5,5 cm. Literatura/Li- Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
tiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
National de la République Socialiste de bo- bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
snie – Herzégovine, belgrade, 1975, 37; A. Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 290; m. jevo, 1911, 290; m. parović–pešikan „corpus
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- – musée National de la République Socialiste
2017, Tab. 23, sl. 55. tional de la République Socialiste de bosnie de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 39.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 47.
115. Inv. br. 393 (Tabla 30, sl. 6). Mje- 121. Inv. br. 396 (Tabla 31, sl. 6). Mje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 118. Inv. br. 387 (Tabla 31, sl. 3). Mje- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa
glavom i rukom mladića. pred njim je lira sa Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa vidljivim fragmentom mladića nadesno okre-
pet žica, koju vjerovatno nosi druga osoba. tragovima ornamenta od štapića. vidi se fra- nutog, koji sjedi. Nađen i nabavljen u Ateni.
Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Di- gment žene, koja jednom rukom drži na glavi Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm, širi-
mensions: visina 5,6 cm, širina 5,3 cm. Lite- predmet nalik na košaru. lijevo do nje druga na 5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- žena koja se brani i glava ovjenčanog mladića. „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom Nađena i nabavljena u Ateni. Dimenzije/Di- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mensions: visina 8 cm, dužina 16 cm. Lite- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- Sarajevo, 1911, 290; m. parović–pešikan
290; m. parović–pešikan „corpus vasorum kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
sée National de la République Socialiste de muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 42; A. 289; m. parović–pešikan „corpus vasorum belgrade, 1975, 42.
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
122. Inv. br. 400 (Tabla 32, sl. 1). Mje-
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- sée National de la République Socialiste de
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 43.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
2017, Tab. 22, sl. 53.
119. Inv. br. 386 (Tabla 31, sl. 4). Mjesto Atena. Opis/Description: ulomak vaze sa
116. Inv. br. 394 (Tabla 31, sl. 1). Mje- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i prikazom žene ali je samo glava sačuvana.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- Nosi kutijicu za nakit. pred njom je eros s
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: na. Opis/Description: ulomak vaze, sa pri- tenijom. Ima tragova ornamenta od jajastih
Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa kazom mladića u kabanici koji se oslanja na linija. blijed firnis. Nađen i nabavljen u Ateni.
vidljivim gornjim dijelom mladića koji ima svoj štap. lijeva ruka mu je podignuta i stoji Dimenzije/Dimensions: visina 6 cm, širina
kabanicu preko lijevog ramena. pred njim između dvije žene odjevene u dugo odijelo, 4,4, cm. Literatura/Literature: e. bulanda
su ostaci vijenca. Nađen i nabavljen u Ateni. čiji su likovi sačuvani samo u fragmentima. „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
Dimenzije/Dimensions: visina 3,4 cm, du- Gore ima ornament od bršljanova lišća. Na- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
žina 5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda đen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimen- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom sions: visina 12 cm, širina 12 cm. Literatura/ Sarajevo, 1911, 290; m. parović–pešikan

279
ADNAN BUSULADŽIĆ

„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“ Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 6, sl. 19.
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
127. Inv. br. 653 (Tabla 32, sl. 6). Mjesto
belgrade, 1975, 44-45; A. busuladžić „pred- vanja, band 45, Sarajevo, 2016, 174.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
meti i prikazi erotskog sadržaja iz antičke
125. Inv. br. 403 (Tabla 32, sl. 4). Mje- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka-
zbirke zemaljskog muzeja bosne i Hercego-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- mira, Rodos. Opis/Description: oinohoe sa
vine.“ In: Godišnjak centra za balkanološka
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: prikazom erosa pred žrtvenikom. crn i sja-
ispitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 172; A.
Atena. Opis/Description: ulomak vaze jan firnis. površna radnja. Nađena u Kamiru,
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
sa prikazom gornjeg dijela erosa, koji leti s nabavljena u Kalavardi kod Kamira. Dimen-
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
girlandom u ljevici. Ima tragova jedne žene zije/Dimensions: visina 13,2 cm. Literatu-
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
i jedne posude. prvobitno pozlaćena. Nađen ra/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
2017, Tab. 6, sl. 17.
i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensi- vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
123. Inv. br. 401 (Tabla 32, sl. 2). Mjesto ons: visina 4 cm, dužina 5,4 cm. Literatu- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ra/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom 283; m. parović–pešikan „corpus vasorum
na. Opis/Description: ulomak vaze sa pri- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
kazom glave mladića sa vrpcom u kosi. pred muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, sée National de la République Socialiste de
njim su ostaci jednog Nikinog krila. do zida 291; m. parović–pešikan „corpus vasorum bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 47; A.
ostaci diska. Na gornjem dijelu ornament od antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
jajastih linija. prvobitno pozlaćen. Nađen i sée National de la République Socialiste de držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 44; bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
visina 4,5 cm, dužina 7 cm. Literatura/Li- A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje-
terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog mu- vo, 2016, 185, sl. 26; A. busuladžić „Tragovi
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju zeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- centra za balkanološka ispitivanja, band 45, i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, Sarajevo, 2016, 172; A. busuladžić „Tragovi Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tabla 5, sl. 13.
291; m. parović–pešikan „corpus vasorum antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
128. Inv. br. 405 (Tabla 33, sl. 1). Mjesto
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sée National de la République Socialiste de Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 6, sl. 18.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 45; A.
126. Inv. br. 404 (Tabla 32, sl. 5). Mjesto na. Opis/Description: ulomak velike vaze.
busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i vidi se gornji dio mladića, koji sjedi u frigij-
držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- skoj kapi i šarenoj, tijesnoj odjeći s rukavima.
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
na. Opis/Description: ulomak vaze sa pri- u desnoj ruci drži štap. vjerovatno je riječ o
za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje-
kazom fragmenta ženske glave sa ogledalom. parisu pred boginjama. Nađen i nabavljen u
vo, 2016, 174.
Na obje strane po jedan eros. pred jednim Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 10,5
124. Inv. br. 402 (Tabla 32, sl. 3). Mjesto samo ostaci krila. u gornjem dijelu ornament cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Ka-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i od jajastih linija. prvobitno pozlaćena. Nađen talog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensi- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
na. Opis/Description: ulomak vaze sa pri- ons: visina 4,1 cm, dužina 6,4 cm. Litera- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
kazom gornjeg dijela Nike, koja leti nadesno tura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih Sarajevo, 1911, 288; m. parović–pešikan
sa girlandom u rukama. u gornjem dijelu ima vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
tragova ornamenata od linija i jajastih crti- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
ca. prvobitno pozlaćen. Nađen i nabavljen muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 291; m. parović–pešikan „corpus vasorum belgrade, 1975, 48.
5,4 cm. Literatura/Literature: e. bulanda antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
129. Inv. br. 408 (Tabla 33, sl. 2). Mjesto
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom sée National de la République Socialiste de
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 45;
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
na. Opis/Description: Fragment poklopca
Sarajevo, 1911, 291; m. parović–pešikan sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog mu-
pikside. djevojka u opasanom hitonu drži u
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- zeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
desnoj ruci kutijicu, a u lijevoj maramu. do
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- centra za balkanološka ispitivanja, band 45,
djevojke druga kutijica s nakitom. prazni
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, Sarajevo, 2016, 172; A. busuladžić „Tragovi
prostor ispunjen je palmetama. Rub poklopca
belgrade, 1975, 45; A. busuladžić „predmeti antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
ukrašen je ornamentom od jajastih štapića.

280
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/Di- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
mensions: promjer 11,5 cm. Literatura/Li- poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u prikazom glatkog stupa, sa obje strane. vide vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u se tragovi dviju osoba, od kojih lijeva nosi ba- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. paro-
Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja klju. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimen- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 287; m. sions: visina 6,4 cm. Literatura/Literature: – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- la République Socialiste de bosnie – Herzé-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- govine, belgrade, 1975, pl. 33, 7.
tional de la République Socialiste de bosnie vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
136. Inv. br. 633 (Tabla 34, sl. 3). Mjesto
– Herzégovine, belgrade, 1975, 45-46. Hercegovine, Sarajevo, 1911, 291; m. paro-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
130. Inv. br. 424 (Tabla 33, sl. 3). Mje- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: prikazom fragmentirane osobe u kabanici,
govine, belgrade, 1975, pl. 32, 6.
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze. koja drži objema rukama baklju prema dje-
prema dolje ima tragova meandra. Hetera 133. Inv. br. 626 (Tabla 33, sl. 6). Mjesto vojci sa hitonom i himationom. Nabavljen u
stoji i gestikulira rukama. u kosi ima teniju. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 9 cm.
cijelo tijelo i tenija su crveno obojeni. Kosa je Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
crna. Na tijelu je slikano žutom bojom. Firnis poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
je blijed i nije dobro ispečen. Nalazište nije ostacima odjeće dviju stojećih osoba. Nabav- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
poznato, nabavljena u Ateni. Dimenzije/ ljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visi- maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
Dimensions: visina 13,3 cm. Literatura/ na 10 cm. Literatura/Literature: e. bulanda jevo, 1911, 292; m. parović–pešikan „corpus
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik vo – musée National de la République So-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 288; m. Sarajevo, 1911, 291; m. parović–pešikan 1975, pl. 32, 5.
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
137. Inv. br. 631 (Tabla 34, sl. 4). Mjesto
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
tional de la République Socialiste de bosnie blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 43, 1; A. belgrade, 1975, pl. 33, 1.
poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa
busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
134. Inv. br. 628 (Tabla 34, sl. 1). Mje- prikazom fragmentirane konjske glave. vrlo
držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- lijepa, delikatna izrada. Nabavljen u Ate-
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ni. Dimenzije/Dimensions: visina 3,5 cm.
za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje-
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
vo, 2016, 174.
sa vidljivim ostacima odjeće, najvjerovatnije grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
131. Inv. br. 625 (Tabla 33, sl. 4). Mje- osobe sa kabanicom. Nabavljen u Ateni. Di- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- menzije/Dimensions: visina 4,3 cm. Lite- maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- jevo, 1911, 292; m. parović–pešikan „corpus
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
sa prikazom djevojke (fragment) pred kane- muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog vo – musée National de la République So-
liranim stupom, koja nosi baklju. pred njom muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
tragovi druge osobe. Nabavljen u Ateni. Di- 291; m. parović–pešikan „corpus vasorum 1975, pl. 39, 3.
menzije/Dimensions: visina 10,5 cm. Lite- antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
138. Inv. br. 632 (Tabla 34, sl. 5). Mjesto
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- sée National de la République Socialiste de
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog 33, 4.
poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
135. Inv. br. 630 (Tabla 34, sl. 2). Mjesto prikazom ostataka odjeće osobe sa kabani-
291; m. parović–pešikan „corpus vasorum
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i com. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimen-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- sions: visina 5,4 cm. Literatura/Literature:
sée National de la République Socialiste de
poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl.
prikazom nogu triju osoba; od ovih dvije su cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
32, 3.
sa dugom odjećom. u donjem dijelu mean- vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
132. Inv. br. 627 (Tabla 33, sl. 5). Mjesto dar. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimen- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. paro-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sions: visina 10 cm. Literatura/Literature: vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“

281
ADNAN BUSULADŽIĆ

– yougoslavie, Sarajevo – musée National de Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
la République Socialiste de bosnie – Herzé- sa prikazom noge osobe u dugoj odjeći. u do- grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
govine, belgrade, 1975, pl. 33, 3. njem dijelu dvije pruge i vidljivi ostaci orna- skom muzeju u Sarajevu.“In: Glasnik ze-
menata palmete. Nabavljen u Ateni. Dimen- maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
139. Inv. br. 634 (Tabla 34, sl. 6). Mjesto
zije/Dimensions: visina 8 cm. Literatura/ jevo, 1911, 291; m. parović–pešikan „corpus
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju vo – musée National de la République So-
poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
vidljivim ostacima nogu velike osobe. Nabav-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. 1975, pl. 32, 2.
ljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visi-
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
na 4 cm. Literatura/Literature: e. bulanda 145. Inv. br. 426 (Tabla 35, sl. 6). Mjesto
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
tional de la République Socialiste de bosnie
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 33, 9.
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, poznat. Opis/Description: ulomak vaze na
Sarajevo, 1911, 292; m. parović–pešikan 143. Inv. br. 640 (Tabla 35, sl. 4). Mje- kojoj se vide ostaci osobe koja sjedi, a pred
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- njom ruka s bakljom. Nabavljen u Ateni. Di-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: menzije/Dimensions: visina 5 cm. Litera-
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze. tura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
belgrade, 1975, pl. 33, 5. mladi čovjek duge kose i s kabanicom oko vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
koljena koji sjedi, drži u desnoj ruci baklju, muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
140. Inv. br. 636 (Tabla 35, sl. 1). Mje-
a u lijevoj štap. Njemu se približava djevoj- muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ka u hitonu, sa narukvicom na desnoj ruci i 291; m. parović–pešikan „corpus vasorum
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
pruža mu cvijet. Iza djevojke sjedi, također antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze
ovjenčan, bradat silen i drži goruću baklju. sée National de la République Socialiste de
sa prikazom djevojke u hitonu i himationu
Iza mladića koji sjedi, vidljivi tragovi jedne bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl.
koja nosi na desnoj ruci kutijicu za toaletu.
ruke. To je dioniz okružen silenima i mena- 32, 4.
Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensi-
dama. vijenci, oganj, cvijeće i narukvica dje-
ons: visina 9 cm. Literatura/Literature: e. 146. Inv. br. 683 (Tabla 36, sl. 1). Mjesto
vojčina bijelo su naslikani. Sjajni firnis. Na-
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro-
visina 10 cm, dužina 16,5 cm. Literatura/
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i dos. Opis/Description: Fragment zdjeli-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. paro- ce. Na sredini prikaz osobe u kabanici, koja
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ drži u lijevoj ruci štap. Nađen i nabavljen na
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de Rodosu. Dimenzije/Dimensions: visina
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 288; m.
la République Socialiste de bosnie – Herzé- 5,3 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
govine, belgrade, 1975, pl. 38, 2. „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
141. Inv. br. 637 (Tabla 35, sl. 2). Mjesto tional de la République Socialiste de bosnie
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 43, 6; A.
Sarajevo, 1911, 292; m. parović–pešikan
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sadr-
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa žaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja bo-
vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
vidljivim ostacima hitona i himationa odje- sne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra za
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
vene osobe. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/ balkanološka ispitivanja, band 45, Sarajevo,
belgrade, 1975, pl. 36, 3.
Dimensions: visina 11,5 cm. Literatura/ 2016, 170; A. busuladžić „Tragovi antičkog
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza teatra, muzike, gladijatorskih borbi i takmiče- 147. Inv. br. 684 (Tabla 36, sl. 2). Mjesto
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju nja iz arheoloških zbirki u bosni i Hercegovi- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja ni.“ Sarajevo, 2017, Tab. 3, sl. 7. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. dos. Opis/Description: ulomak vaze, sa pri-
144. Inv. br. 423 (Tabla 35, sl. 5). Mje-
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- kazom srednjeg dijela tijela muškarca u ka-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- banici, koji drži u lijevoj ruci štap. desnicu je
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
tional de la République Socialiste de bosnie pružio ispred sebe. pred njim ruka osobe koja
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 33, 6. mu nasuprot stoji. Sjajan firnis. Nađen i na-
sa prikazom žene u hitonu i himationu koja
bavljen na Rodosu. Dimenzije/Dimensions:
142. Inv. br. 638 (Tabla 35, sl. 3). Mje- pruža lijevu ruku. vide se tragovi odjeće
visina 10 cm, dužina 11,5 cm. Literatura/
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- druge žene. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Dimensions: visina 10 cm, dužina 14,5 cm.
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju

282
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja rukama baklju. Dimenzije/Dimensions: Fragmentirani gornji dio hidrije. Na osta-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. visina 25 cm, promjer 27 cm. Literatura/ cima grla ima tragova ornamenta od jajaste
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza pruge. Na ramenu je prikazana otmica jedne
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- u bos. – hercegovačkom zemaljskom muze- djevojke. Hlamidom odjeveni mladić otima
tional de la République Socialiste de bosnie ju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog mu- djevojku u hitonu (glave obje osobe nisu sa-
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 43, 4. zeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, čuvane). u dvopregu s visokim naslonom drži
287; m. parović–pešikan „corpus vasorum je među rukama, a rukama upravlja uzde i
148. Inv. br. 686 (Tabla 36, sl. 3). Mje-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- drži povrh toga štap u jednoj (bič?). djevoj-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
sée National de la République Socialiste de ka hvata otmičara za desnicu a u isto vrijeme
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 38; A. diže drugu, tražeći pomoć. pred kolima trči
Rodos. Opis/Description: ulomak vaze sa
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, muž u hlamidi sa dvije sulice (samo dijelom
prikazom glave i grudi djevojke sa stefanom
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- sačuvane). ovomu dolazi trkom u susret
u kosi. Nađen i nabavljen na Rodosu. Di-
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, djevojka, a on joj, sudeći po gestikulacijama,
menzije/Dimensions: visina 3,6 cm, duži-
2017, Tab. 23, sl. 56. priča događaj. desno do ove djevojke dvije
na 4 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
druge – sve tri u pepelu, a prve dvije povrh
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom 151. Inv. br. 141 (Tabla 37, sl. 3). Mje-
toga i u himationu – trče ustrašene za koli-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ma i ogledaju se natrag. Na desno tri mla-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
dića progone kola, svi su u hlamidi, a prvi i
Sarajevo, 1911, 292; m. parović–pešikan Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze
treći drže po dvije sulice, sva tri sa šematski
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- sa prikazom bradatog posejdona koga pre-
dignutom ljevicom. Radi lošeg stanja slika ne
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- poznajemo po ostvi, koju drži u lijevoj ruci.
možemo protumačiti scenu. Slika recipijenta
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, za njim tragovi ženskoga lica. Nabavljen u
završena je gore meandrom, a sa strana dvi-
belgrade, 1975, pl. 39, fig. 1. Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 8,5
je okomite linije su palmete. Sprijeda stoji
cm, širina 6,5 cm. Literatura/Literature: e.
149. Inv. br. 420 (Tabla 36, sl. 4 i 5). Mje- (vrlo okrnjen) dioniz, bradat i ovjenčan, sa
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- tirzom u lijevoj ruci. menada s tenijom u kosi
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: i s tirzom u ljevici nalijeva mu iz oinohoe u
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
Atena. Opis/Description: Fragment grla kantaros, koga on drži u desnici. Iza dioniza
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 289; m. paro-
lutrofora. Iznad slika je ornament riblje kosti, je druga menada, također s tenijom u kosi i s
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
a ispod su ornamenti od lovora, trokuta i na- tirzom u ruci. obje menade i dioniz odje-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
pokon štapića. među ručkama stoji po jedna veni su u dugi hiton s rukavima. dioniz je
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
žena u hitonu i himationu, jedna ima mre- još prebacio kabanicu. Firnis crn i sjajan, vrlo
govine, belgrade, 1975, 43.
žu na kosi. Dimenzije/Dimensions: visina lijepa radnja, danas dosta oštećena. Nađen i
27 cm. Literatura/Literature: e. bulanda 152. Inv. br. 17 (Tabla 37, sl. 4). Mjesto nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i visina 29 cm, promjer 31 cm. Literatura/
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, na. Opis/Description: Gornji dio oniohoe, u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
Sarajevo, 1911, 287; m. parović–pešikan sa trobridom ručkom. usna je oštećena. Na u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muze-
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla- prednjoj strani su dva ovjenčana mladića. Je- ja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 286;
vie, Sarajevo – musée National de la Répu- dan od njih drži koprenu, a drugi jedan cvijet. m. parović–pešikan „corpus vasorum an-
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, Radnja nejasna. Firnis sjajan, a radnja vrlo tiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée
belgrade, 1975, 38. lijepa. Nađen i nabavljen u Ateni. Dimen- National de la République Socialiste de bo-
zije/Dimensions: visina 8 cm. Literatura/ snie – Herzégovine, belgrade, 1975, 40-41;
150. Inv. br. 418 (Tabla 37, sl. 1 i 2). Mje-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
na. Opis/Description: Fragment grla lutro-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 286- za balkanološka ispitivanja, band 45, Sara-
fora. Na rubu usne je valoviti ornament od
287; m. parović–pešikan „corpus vasorum jevo, 2016, 175-176; A. busuladžić „Tragovi
jajastih štapića. među ručkama s obje strane
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
slike. A) žena u hitonu sa rukavima prebacila
sée National de la République Socialiste de i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
je kabanicu preko lijevog ramena, ima kosu u
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 47. Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 10.
mreži i drži s obje ruke grobnu amforu. pred
njom korača mlad i ovjenčan frulaš, koji joj 153. Inv. br. 31 (Tabla 38, sl. 1, 2, 3 i 154. Inv. br. 139 (Tabla 39, sl. 1). Mje-
seže samo preko kukova, a njegova se φορβετά 4). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
tačno vidi. b) žena u hitonu sa rukavima i muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
himationom, s tenijom u kosi, nosi objema kalitet/Site: Atena. Opis/Description: Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze.

283
ADNAN BUSULADŽIĆ

mladić u himationu, s tenijom u kosi pruža od palmeta. Scena: boj dviju vojski razdije- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
drugom, ovjenčanom, zdjelicu. Nabavljen u ljenih u grupe od dvije do tri osobe. Glavna rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 je osoba jahač – gotovo u sredini sačuvane tional de la République Socialiste de bosnie
cm, dužina 7 cm. Literatura/Literature: e. slike – s opasanim hitonom i sa kacigom na – Herzégovine, belgrade, 1975, 48-49.
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- glavi. lijevom rukom upravlja konja, a de-
158. Inv. br. 635 (Tabla 39, sl. 5). Mje-
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- snicom stavlja koplje na gologa mladića, koji
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i pada. Na glavi ima istu kapu. u lijevoj ruci
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 289; m. paro- ima okrugao štit kojim se hoće zakloniti, a
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ u desnoj, u tlo usmjerenoj, ima kamen. Na
sa vidljivim ostacima odjeće dviju osoba.
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de desnoj se strani niže uz glavnu grupu dvoboj
Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensi-
la République Socialiste de bosnie – Her- jedne osobe obučene u hiton i kapu, protiv
ons: visina 5 cm. Literatura/Literature: e.
zégovine, belgrade, 1975, 42; A. busuladžić mladića s ratnom kapom, koji ima duguljast
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
„predmeti i prikazi erotskog sadržaja iz an- štit i kamen. odjevena osoba, čiju kratku kosu
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
tičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Her- valja istaknuti, ima peltu i koplje. u donjem
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
cegovine.“ In: Godišnjak centra za balkano- dijelu je praznina ispunjena jednom peltom.
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 292; m. paro-
loška ispitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, Najzanimljivija faza boja predočena je desno
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
173; A. busuladžić „Tragovi antičkog teatra, od glavne grupe. Tu se boj razvio u dva reda.
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
muzike, gladijatorskih borbi i takmičenja iz Gore, gdje se figure samo do polovice vide,
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
arheoloških zbirki u bosni i Hercegovini.“ bori se osoba odjevena kao i prije opisane, s
govine, belgrade, 1975, pl. 33, 2.
Sarajevo, 2017, Tab. 8, sl. 25. peltom i kopljem protiv mladića u kacigi, ali
ovaj osim dignutog štita ima u uzdignutoj 159. Inv. br. 629 (Tabla 39, sl. 6). Mjesto
155. Inv. br. 140 (Tabla 39, sl. 2). Mje-
desnici mač. S lijevoga ramena spušta se pre- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ko prsa kaiš mača pokrivenih korica. Čini se Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
da hoće nadesno pobjeći. u pomoć mu trči, poznat. Opis/Description: ulomak vaze sa
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze.
iza napadača, gol ratnik, također s kapom na prikazom lica i gornjeg dijela tijela djevojke u
djevojka u hitonu sa rukavima nosi na glavi
glavi, kopljem i štitom. vidi se samo unutraš- hitonu. Iza nje trag četverouglastog fragmen-
hidriju. Gore ima tragova ornamenta od jaja-
njost tri duguljasta štita, dakle hvataljke i na- ta, nepoznate namjene. Nabavljen u Ateni.
stih štapića. Dimenzije/Dimensions: visina
okolo namještene petlje. Ispod opisane scene Dimenzije/Dimensions: visina 4,7 cm.
5 cm, dužina 7 cm. Literatura/Literature: e.
je nova grupa od dvije osobe. mladić, koji je Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
glavu pokrio kapom, u hlamidi, koja mu s leđa grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
visi, a s kopljem u desnici (ljevica se ne vidi), skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
bori se s drugim, također golim ratnikom s maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 289; m. paro-
kapom, okruglim štitom i mačem. Grupa bez jevo, 1911, 291; m. parović–pešikan „corpus
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
sumnje dokazuje da su borci muškarci, iako je vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
jedna stranka opremljena odjećom i štitovima, vo – musée National de la République So-
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
karakterističnima za amazonke. Naša slika po cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade,
govine, belgrade, 1975, 42.
tom ne prikazuje amazonomahiu. zadnji goli 1975, pl. 38, 5.
156. Inv. br. bez broja (Tabla 39, sl. 3). ratnik ne može nikako biti amazonka, tome
160. Inv. br. 654 (Tabla 40, sl. 1, 2 i 3).
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej se protivi kratka kosa, građa tijela, a osobito
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ to što je prikazan gol, stvar koja se u grčkoj
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: Nepoznat. Opis/Description: ulo- umjetnosti kod amazonki nikada ne javlja.
Site: Kamira, Rodos. Opis/Description: Ri-
mak crvenofiguralne posude sa sačuvanim druge odjevene osobe i opet ne mogu biti
ton sa jednom ručkom. Na mješini leži satir,
prikazom ženske glave u profilu. Stepen amazonke, jer se tome protivi kao protivnik u
rukama se drži ručkastih hvataljki, a nogama
devastacije ne ostavlja prostor za bilo kakvu zadnjoj grupi naslikani odjeveni mladić. Naj-
se privio uz mješinu, s obilježjima pohotnog
rekonstrukciju i interpretaciju. Dimenzije/ vjerovatnije je u pitanju borba Grka s barbari-
satira. Njegova ćelava glava viri iz ždrije-
Dimensions: visina 6,3 cm. Literatura/Li- ma ili barbara s barbarima. od stražnje strane
la panterskog krzna, koje se i na ramenima
terature: Nepublicirano. posude sačuvan je vrlo malen trag jedne glave.
vidi. uši su mu duge i šiljate (jedno fali), oči
do nje je disk (?). Firnis crn, nije jednolič-
157. Inv. br. 28 (Tabla 39, sl. 4). Mjesto velike i duguljaste, nos širok i tup, brci dugi,
no pečen. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i usta otvorena, a brada samo po rubu. pra-
Dimensions: visina 21 cm. Literatura/Li-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ati- vu posudu nosi na leđima. Naslikana scena
terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u
ka. Opis/Description: Fragmentirani pred- lahko se razabire. bradati, goli Heraklo bje-
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
nji dio jednoga kratera. Na njemu gore vid- ži s ugrabljenim tronogom pred Apolonom.
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
ljiva slika sa završenom lovorikom, koja se Apolon trči za junakom, da plijen opet po-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 285; m.
nalazi između dva kruga. prema dolje linija vrati. Heraklo desnicom diže kijaču. Idući

284
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

nadesno, ogleda se na Apolona, koji proganja 162. Inv. br. 407 (Tabla 41, sl. 2). Mjesto Dimenzije/Dimensions: visina 7,3 cm.
Herakla u hleni i s tenijom u kosi, sa skit- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
skim lukom i strijelama u ljevici. Njegova Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ko- grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
shematski natrag bačena ruka svjedoči nje- rint. Opis/Description: piksis sa tri širo- skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
govu hitrinu. zavađenima dolazi u susret u ke noge. Na poklopcu s hvataljkom vidljive maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
trku slijeva bradati zeusov glasnik Hermes, unaokolo dvije pruge jajastog ornamenta, a jevo, 1911, 283; m. parović–pešikan „corpus
sa glave mu je pao njegov petasos. odjeven je između ovih, također unaokolo, veći broj lini- vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
samo hlamidom i krilatim sandalama, ljevi- ja. okolo recipijenta prikazano sedam žena, – musée National de la République Socialiste
cu je na prvo pružio, a unatrag svinutom de- svaka sa jednim predmetom za toaletu, kao de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 46.
snicom drži rabdos. polje označava palmino alabastronom, ogledalom, kutijicom za nakit,
165. Inv. br. 413 (Tabla 41, sl. 5). Mje-
drvo iza Hermesa. među Hermesom i Apo- koprenom itd. posuda je danas slijepljena iz
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
lonom ima natpis Καλός. Riton stoji na nozi, velikog broja ulomaka. mnogi su fragmenti
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
koja je crveno presvučena. Firnis sjajan i crn. morali biti izloženi vatri, jer je slikarija na nji-
Nepoznat. Opis/Description: lekitos, koji
Nađen u Kamiru, nabavljen u Kalavardi kod ma gotovo potpuno opaljena, te se jedva ra-
na grlu ima ukras u vidu linija. Na ramenu
Kamira. Dimenzije/Dimensions: visina 17 zabire. donji rub recipijenta ukrašen je ukra-
je pet međusobno svezanih palmeta. Na gor-
cm, promjer 9,6 cm. Literatura/Literature: som od linija. Nađena u Korintu, nabavljena
njem rubu recipijenta samo se sprijeda vidi
e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina
meandar-ornament, te djevojka u hitonu sa
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- 12,2 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
rukavicama i u himationu, s kosom pokrive-
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
nom mrežom. djevojka prinosi žrtvu iz male
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 285; m. paro- zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
zdjelice nad malim žrtvenikom koji pred
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
njom stoji. Firnis je sjajan, ali nije jednoličan.
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de Sarajevo, 1911, 285; m. parović–pešikan
Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
la République Socialiste de bosnie – Her- „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
visina 16,8 cm. Literatura/Literature: e.
zégovine, belgrade, 1975, pl. 27, 1-3, pl. 28, vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
1-4; A. busuladžić „predmeti i prikazi erot- blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
skog sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog belgrade, 1975, 47.
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
163. Inv. br. 656 (Tabla 41, sl. 3). Mje- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 283; m. paro-
centra za balkanološka ispitivanja, band 45,
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
Sarajevo, 2016, 169; A. busuladžić „Tragovi
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
Kamira, Rodos. Opis/Description: Askos u la République Socialiste de bosnie – Herzé-
i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
sredini udubljen. donji dio, cijev za isticanje govine, belgrade, 1975, pl. 41, 3 i 4 (pogrešan
Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 1.
i ručka su firnisani. Na površini posude ima broj 134).
161. Inv. br. 419 i 422 (Tabla 41, sl. 1). spiralni meandar. Tri polja ispunjena su tač-
166. Inv. br. 20 (Tabla 42, sl. 1). Mjesto
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej kama i kukama. površina je kod ručke malo
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ zgnječena. crvenkasta, fina glina, firnis crn i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
Site: Atena. Opis/Description: Sastavljena sjajan. Nađen u Kamiru, a nabavljen u Kala-
na. Opis/Description: mala oinohoe, s ruč-
dva fragmenta grla lutrofora, znatno razmr- vardi kod Kamire. Dimenzije/Dimensions:
kama koje su spojene, ali najvjerovatnije joj
skana. prema dolje vidljiv meandar i linija visina 4 cm, promjer 9 cm. Literatura/Li-
ne pripadaju. Na sačuvanom polju recipijenta
palmeta. među tragovima ručki su dvije žene terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u
sličica, obrubljena gore i dolje ornamentom iz
u hitonu i himationu. Ručke su imale po sre- bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u
jajastih štapića, a po strani sa dvije linije. mali
dini potporanj, koji je – po sačuvanim trgovi- Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
dječak sjedi na zemlji, drži u desnici igračku,
ma sudeći – bio islikan, jer s jedne su se strane bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 280; m.
a lijevom se opire o tlo. Gleda ulijevo i pro-
sačuvale dugo-odjevene osobe. Dimenzije/ parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
matra oinohoeu, koja pred njim stoji. Firnis
Dimensions: visina 26 cm. Literatura/Li- rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
crn i nedovoljno ispečen. Nađena i nabavlje-
terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u tional de la République Socialiste de bosnie
na u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 40, 3.
6,7 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
164. Inv. br. 658 (Tabla 41, sl. 4). Mjesto „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 287; m.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
mira, Rodos. Opis/Description: mali leki- Sarajevo, 1911, 283; m. parović–pešikan
tional de la République Socialiste de bosnie
tos, koji na prednjoj strani ima ukras u vidu „corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie,
– Herzégovine, belgrade, 1975, 37, pl. 29.
palmeta koje su obrubljene okvirom. crn fir- Sarajevo – musée National de la République
nis. Nađen u Kamiri, nabavljen u Kalavardi.

285
ADNAN BUSULADŽIĆ

Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgra- o palas Ateni i marziju. Apolon je pobjed- „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
de, 1975, 47. nik u svirci, pa kitaroedu leti u susret Nika s zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
pobjedničkim vijencem. Iz držanja i izražaja zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
167. Inv. br. 657 (Tabla 42, sl. 2). Mjesto
marzije, koji je ovdje prikazan mlad, nazire se Sarajevo, 1911, 290; m. parović–pešikan
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
njegov nemir, njegovo beznađe i očaj. ostaci „corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka-
Nike, vijenac marzije i cvjetovi na stablu bi- vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
mira, Rodos. Opis/Description: mali, vrlo
jelo su slikani. lijep, sjajan firnis. Nabavlje- blique Socialiste de bosnie – Herzégovine,
trbušasti lekitos sa odlomljenim ručkama.
na u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina belgrade, 1975, 44; A. busuladžić „predmeti
Na recipijentu je prikazana košuta u trku,
13,5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
blijedocrn firnis, ali jako oštećen. Nabavljen
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
u Kalavardi kod Kamire (Rodos). Dimenzi-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik In: Godišnjak centra za balkanološka is-
je/Dimensions: visina 5,2 cm. Literatura/
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, pitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 172; A.
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
Sarajevo, 1911, 287-288; m. parović–pešikan busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
„corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie, gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Sarajevo – musée National de la République kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 283; m.
Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgra- 2017, Tab. 5, sl. 16.
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo-
de, 1975, pl. 43, 3, A. busuladžić „predmeti
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- 172. Inv. br. 34 (Tabla 43, sl. 1). Mjesto
i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
tional de la République Socialiste de bosnie čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
– Herzégovine, belgrade, 1975, 46. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate-
In: Godišnjak centra za balkanološka is-
na. Opis/Description: poklopac pikside.
168. Inv. br. 425 (Tabla 42, sl. 3). Mje- pitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 169; A.
Satir u ekstazi pada unatrag. Firnis sjajan.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
Dimenzije/Dimensions: promjer 6 cm. Li-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
teratura/Literature: e. bulanda „Katalog
Nepoznat. Opis/Description: ulomak vaze. kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
djevojka s dijademom u kosi, s naušnicama, u 2017, Tab.2, sl. 2.
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
hitonu i himationu, drži u svakoj ruci po jed-
170. Inv. br. 391 (Tabla 42, sl. 5). Mjesto maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
nu goruću baklju. desno vidljivi tragovi žene,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i jevo, 1911, 287; m. parović–pešikan „corpus
koja se okrenula, s dijademom u kosi, a lijevo
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ate- vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo
glava mladića s tenijom u kosi, koji se okre-
na. Opis/Description: ulomak vaze, sa osta- – musée National de la République Sociali-
nuo djevojci. Tenija i oganj baklje slikani su
cima gornjeg dijela tijela djevojke u hitonu, ste de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975,
tamnocrvenom bojom. Sjajan firnis. Nabav-
desno okrenute, koja drži u rukama otvorenu 42; A. busuladžić „predmeti i prikazi erot-
ljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: vi-
kutiju za nakit. Nađen i kupljen u Ateni. Di- skog sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog
sina 8 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
menzije/Dimensions: visina 4,7 cm. Lite- muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- centra za balkanološka ispitivanja, band 45,
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom Sarajevo, 2016, 169; A. busuladžić „Tragovi
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
Sarajevo, 1911, 288; m. parović–pešikan
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
„corpus vasorum antiquorum“ – yougosla-
290; m. parović–pešikan „corpus vasorum Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 2, sl. 3.
vie, Sarajevo – musée National de la Répu-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
blique Socialiste de bosnie – Herzégovine, 173. Inv. br. 406 (Tabla 43, sl. 2). Mje-
sée National de la République Socialiste de
belgrade, 1975, pl. 32, 1. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 44.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
169. Inv. br. 639 (Tabla 42, sl. 4). Mjesto
171. Inv. br. 399 (Tabla 42, sl. 6). Mje- Atena. Opis/Description: ulomak vaze sa
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- prikazom bradatog muškarca sa kabanicom
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: koja se vidi straga. Glava je nadesno okre-
poznat. Opis/Description: ulomak vaze. Na
Atena. Opis/Description: ulomak vaze, sa nuta. u kosi je vijenac naznačen bijelom
kamenu, pokrivenom panterovim krznom,
prikazom erosa koji u letu pruža bradatom, bojom. lijevom rukom se opire o kuk. vrlo
sjedi mlad, ovjenčan satir i drži u desnici
ovjenčanom muškarcu teniju. do erosa tra- lijepo izrađene kose. Firnis je sjajan, ali ošte-
dvojnice. zamišljen, upro je glavu o lijevu
govi ženske glave. Iza muškarca podignuta ćen. Nađen i nabavljen u Ateni. Dimenzije/
ruku. leđima se naslonio na deblo. Iza njega
ruka. biće dočekuje Herakla u olimpu. Gore Dimensions: visina 10 cm. Literatura/Li-
su ostaci veće osobe, koja stoji i koja je – po
je ornament od zrakastih crtica. prvobitno terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u
sačuvanim tragovima – bila bogato odjevena.
pozlaćen. Sjajan firnis. Nađen i nabavljen bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u
poza osobe sigurno je bila svečana, kako to
u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
pokazuje koplje na koje se naslanja. Na gru-
9,3 cm. Literatura/Literature: e. bulanda bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 291; m.
dima ima tragova štita. moguće je da je riječ

286
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- ručkom nalazi se jedan akantov list. Na re- antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- cipijentu scene i to: A) dioniz, mlad, gol, sée National de la République Socialiste de
tional de la République Socialiste de bosnie sa vrpcom na glavi, ovjenčan, sjedi na stije- bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, 46.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 48. ni, pokrivenoj njegovom odjećom. u lijevoj
ruci drži tiros, a desnom se upire o stijenu. ***
174. Inv. br. 389 (Tabla 43, sl. 3). Mje-
pred njim je bradat, ovjenčan silen sa lirom
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 178. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 45 i
od sedam žica u lijevoj, a s plektronom u uz-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 46). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
dignutoj desnoj ruci. prema općem dojmu
Atena. Opis/Description: ulomak vaze sa zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
razgovaraju. Iza silena, koji svira na liru, stoji
tragovima meandra. vidi se gornji dio žene Site: Kipar. Opis/Description: veliki lekit
djevojka, ovjenčana, sa dugim opasanim hi-
nadesno okrenute, u kabanici s trakastom slikan u crvenofiguralnom stilu. Na lekitu
tonom i narukvicom na desnici. u ruci drži
stefanom u kosi. Nađen i nabavljen u Ateni. prikazana scena u kojoj sa jedne strane domi-
bršljanovu granu. Četvrta osoba, iza dioniza,
Dimenzije/Dimensions: visina 7 cm. Lite- nira biljni ukras (Tab. 45, sl. 3-6). Na drugoj
je silen koji stoji kao sve druge osobe ovjen-
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- strani prikaz dvije osobe od kojih jedna sjedi
čan, također s bršljanovom granom u ruka-
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom (Tab. 45, sl. 1 i 2), a druga stoji (Tab. 46, sl.
ma, koja je valjda namijenjena onome silenu,
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog 46, sl. 1, 2 i 3). ženska osoba koja stoji drži u
koji svira. b) drugi prikaz predstavlja tri tzv.
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, ruci maketu kuće. Dimenzije/Dimensions:
„osobe u kabanici“ sa svezama u kosi (bije-
290; m. parović–pešikan „corpus vasorum visina 34,5 cm. Literatura/Literature: Ne-
lo), od kojih se dvije obraćaju trećoj, koja je
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée publicirano.
zdesna i govori i maše rukama. do zida je
National de la République Socialiste de bo-
strigilis i jedan alabastron. vijenci, bršljanovo
snie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 30, 2.
lišće u praznom prostoru i neravnine tla pri-
kazani su bijelom bojom. Firnis crn i sjajan. BIJELI LEKIT
Nađen u Tebi, nabavljen u Ateni. Dimenzi-
CRVENOFIGURALNA je/Dimensions: visina 23 cm. Literatura/ 179. Inv. br. 142 (Tabla 47). Mjesto ču-
BEOTSKA KERAMIKA Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza vanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
175. Inv. br. 417 (Tabla 44, sl. 1 i 2). Mje- u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja poznat. Opis/Description: ulomak bijelo-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 282; m. figuriranog lekita. Gol mladić okrenuo glavu
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ko- parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- nalijevo, opire, desnicom o bok, a ljevicom se
rint. Opis/Description: mali krater koji po rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- štapom opire o tle. Srednji dio tijela je uni-
obodu ima ukras u vidu linija. pod ručkama tional de la République Socialiste de bosnie šten. Sve je jako oštećeno. Nabavljen u Ateni.
se nalazi srcolik list bršljana. Na recipijentu – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 47, 1-4; Dimenzije/Dimensions: visina 6 cm, širi-
vidljivi prikazi i to: A) velika ženska glava, A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog na 5 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
kojoj je kosa pokrivena mrežom. b) palmeta, sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom
koja ispunjava cijelu stranu. Firnis tamnocrn bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
i nejednak. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/ za balkanološka ispitivanja, band 45, Sara- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
Dimensions: visina 14 cm. Literatura/Li- jevo, 2016, 173-174; A. busuladžić „Tragovi Sarajevo, 1911, 287; m. parović–pešikan
terature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi „corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie,
bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i Sarajevo – musée National de la République
Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 9, sl. 26 i Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgra-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 283; m. 26a. de, 1975, 33-34; A. busuladžić „predmeti
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
177. Inv. br. 398 (Tabla 44, sl. 5). Mjesto zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
tional de la République Socialiste de bosnie
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- vanja, band 45, Sarajevo, 2016, 175.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 34.
tija. Opis/Description: ulomak vaze sa pri-
176. Inv. br. 416 (Tabla 44, sl. 3 i 4). kazom mitološkog bića orao-lav (prednji dio)
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej koje napada psa. blijed firnis. Nađen u beo-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ tiji, nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensi-
VARIA GRčKA KERAMIKA
Site: Teba. Opis/Description: Krater, koji ons: visina 4,5 cm, dužina 6,8 cm. Litera-
180. Inv. br. 62 (Tabla 48, sl. 1). Mjesto
ima vidljiv ukras oko oboda sa lovorom iz- tura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
među dvije pruge. prema dolje se slika zavr- vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kipar.
šava naizmjence linijom meandra i uzorkom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
Opis/Description: vrč, koji se prema dolje
šahovskog polja. oko svakog nastavka ručke muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
sužava. Ručka ne nadvisuje recipijent. posuda
je ornament s prikazom ehinusa. pod svakom 290; m. parović–pešikan „corpus vasorum

287
ADNAN BUSULADŽIĆ

bez presvlake i ukrasa. darovao dr. makanec. ne može odizati i četiri okomite rupe. žuta In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
Navodno sa Kipra. Dimenzije/Dimensions: glina, loše ispečena. Dimenzije/Dimensi- Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. paro-
visina 18,5 cm. Literatura/Literature: e. ons: visina 7 cm. Literatura/Literature: e. vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
cegovačkom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- la République Socialiste de bosnie – Herzé-
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i govine, belgrade, 1975, pl. 18, 5.
cegovine, Sarajevo, 1911, 261. Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. paro-
188. Inv. br. 160 (Tabla 49, sl. 3). Mje-
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
181. Inv. br. 67 (Tabla 48, sl. 2). Mjesto sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
la République Socialiste de bosnie – Herzé-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: pa- beotija. Opis/Description: Amfora, visoka,
govine, belgrade, 1975, pl. 18, 9.
teli, ostrovsko jezero. Opis/Description: kuglasta, sa dvije male ručke. usna crveno
Keramička zdjela – vrč sa jednom drškom i 185. Inv. br. 100 (Tabla 48, sl. 6). Mjesto obojena. cijela je posuda bijelo presvučena, a
širokm otvorom. Tijelo posjeduje široki vrat čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sa nastavka grla i sa dna cik-cak linija. Samo
i loptasto tijelo slične veličine. Dimenzije/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ati- tragovi presvlake i crvene boje. Glina žućka-
Dimensions: visina 14,5 cm. Literatura/ ka ili beotija. Opis/Description: Kupasta sta, nedovoljno ispečena. Nađena u beotiji,
Literature: Nepublicirano. posuda, bez ručki, dolje spljoštena. crvenka- nabavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensi-
sta glina. Dimenzije/Dimensions: visina 4 ons: visina 10 cm. Literatura/Literature: e.
182. Inv. br. 68 (Tabla 48, sl. 3). Mjesto
cm, promjer 4 cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: pa-
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje- vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
teli, ostrovsko jezero. Opis/Description:
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 293; m. paro-
Keramička oinohoa sa jednom trakastom
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. parović vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“
drškom. otvor posude kraći u dijelu gdje je
– pešikan „corpus vasorum antiquorum“ – – yougoslavie, Sarajevo – musée National de
drška, dok je duži u drugom dijelu gdje se
yougoslavie, Sarajevo – musée National de la la République Socialiste de bosnie – Herzé-
savija stvarajući kanal za ljevanje tečnosti.
République Socialiste de bosnie – Herzégo- govine, belgrade, 1975, pl. 18, 10.
dobre fakture i pečenosti, te tankih stijenki.
vine, belgrade, 1975, pl. 18, 8.
Tijelo loptasto. Dimenzije/Dimensions: vi- 189. Inv. br. 106 (Tabla 49, sl. 4). Mjesto
sina 25,5 cm. Literatura/Literature: m. pa- 186. Inv. br. 105 (Tabla 49, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
rović – pešikan „Grčko-italske i helenističke čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo-
vaze iz zemaljskog muzejau Sarajevu.“ In: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beoti- tija. Opis/Description: pljosnata okrugla
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- ja. Opis/Description: mali vrč sa ljevkastim, posuda, sa dvije ručke (jedne nema). Na jed-
govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 48. prema dolje raširenim grlom, širokom nogom noj strani je oko izbočine - bradavice udu-
i sa jednom ručkom. Trup posude izrezbaren, bljeni spiralni ornament. žućkasta glina, sla-
183. Inv. br. 98 (Tabla 48, sl. 4). Mjesto
izuzev površina pod ručkom. žućkasta glina, bo pečena, bez presvlake. Nabavljena u Ateni.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
svijetlocrveno prevučena. Nabavljen u Ateni. Dimenzije/Dimensions: visina 8 cm. Lite-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ati-
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite- ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč-
ka ili beotija. Opis/Description: posuda,
ratura/Literature: e. bulanda „Katalog grč- kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom
nalik na žaru, sa okomitim prividnim ruč-
kih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog
kama na trupu. žućkasta glina, slabo ispe-
muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911,
čena. Dimenzije/Dimensions: visina 5,4
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. parović–pešikan „corpus vasorum
cm, promjer 7 cm. Literatura/Literature: e.
294; m. parović–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu-
bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
antiquorum“ – yougoslavie, Sarajevo – mu- sée National de la République Socialiste de
cegovačkom zemaljskom muzeju u Saraje-
sée National de la République Socialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl.
vu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
bosnie – Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 18, 3.
Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. paro-
18, 4.
vić–pešikan „corpus vasorum antiquorum“ 190. Inv. br. 166 (Tabla 49, sl. 5). Mje-
– yougoslavie, Sarajevo – musée National de 187. Inv. br. 103 (Tabla 49, sl. 2). Mjesto sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
la République Socialiste de bosnie – Herzé- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
govine, belgrade, 1975, pl. 18, 1. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: beo- Atika. Opis/Description: posuda, sa otvo-
tija. Opis/Description: Kuglast vrč, trbušast, rom nalik na list djeteline. u donjem dijelu
184. Inv. br. 99 (Tabla 48, sl. 5). Mjesto
sa konkavnim dnom. crvenkasta glina, ne- jako spljoštena, sa jednom ručkom. cijela je
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
dovoljno ispečena. Dimenzije/Dimensions: posuda bijelo presvučena, a sa nastavka grla
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Atika
visina 5 cm. Literatura/Literature: e. bu- izlaze crvene trake. Ručka je ukrašena vodo-
ili beotija. Opis/Description: posuda (nije
landa „Katalog grčkih vaza u bos. – herce- ravnim crtama. Glina žućkasta, nedovoljno
šuplja), sa poklopcem, koji se zašiljuje ali se
govačkom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ ispečena. Nađena u Atici, nabavljena u Ateni.

288
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Dimenzije/Dimensions: visina 7,3 cm. Li- 194. Inv. br. 366 (Tabla 50, sl. 4). Mje- Karbunari (Tesprotia), a nabavljena u Jani-
teratura/Literature: e. bulanda „Katalog sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- ni. Dimenzije/Dimensions: visina 4,9 cm,
grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: promjer 4,2 cm. Lokalitet/Literature: e.
skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara- mala glinena boca - lekit, odlomljenog grla. cegovačkom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“
jevo, 1911, 293; m. parović–pešikan „corpus crvenkasta glina. Nađena u polju mononar In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
vasorum antiquorum“ – yougoslavie, Saraje- kod sela Karbunari (Tesprotia), a nabavljena cegovine, Sarajevo, 1911, 296; m. parović–
vo – musée National de la République So- u Janini. Dimenzije/Dimensions: visina pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
cialiste de bosnie – Herzégovine, belgrade, 4,4 cm. Literatura/Literature: e. bulanda zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
1975, pl. 18, 11. „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 51.
191. Inv. br. 175 (Tabla 50, sl. 1). Mje-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 198. Inv. br. 370 (Tabla 51, sl. 2). Mje-
Sarajevo, 1911, 296.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Atika. Opis/Description: mali kuglasti vrč, 195. Inv. br. 367 (Tabla 50, sl. 5). Mjesto sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
prema dolje malo spljošten, sa jednom oko- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
mitom ručkom i sa dva vodoravna, probušena Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- dio dna posude, sa graviranom rozetom.
nastavka nalik na ručke, koji su prilijepljeni bunari, Tesprotia. Opis/Description: mala crvenkasta glina, tragovi smeđe presvlake.
na trup. crvenkasta glina, slabo ispečena. zdjelica. žućkasta glina, bez presvlake, slabo Nađena u polju mononar kod sela Karbunari
Nađen u Atici, nabavljen u Ateni. Dimenzi- ispečena. Nađena u polju mononar kod sela (Tesprotia), a nabavljena u Janini. Dimenzi-
je/Dimensions: visina 6,5 cm. Literatura/ Karbunari (Tesprotia), a nabavljena u Jani- je/Dimensions: promjer 6 cm. Literatura/
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza ni. Dimenzije/Dimensions: visina 2 cm, Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju promjer 4,6 cm. Literatura/Literature: e. u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her- u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. cegovačkom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 296; m.
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- parović–pešikan „Grčko-italske i helenistič-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- cegovine, Sarajevo, 1911, 296; m. parović– ke vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“
tional de la République Socialiste de bosnie pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 18, 7. zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik cegovine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 51.
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
192. Inv. br. 177 (Tabla 50, sl. 2). Mjesto 199. Inv. br. 371 (Tabla 51, sl. 3). Mje-
s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 51.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ati- 196. Inv. br. 368 (Tabla 50, sl. 6). Mje- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ka. Opis/Description: mala zdjelica sa izlje- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
vom i jednom vodoravnom ručkom. ovome sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Noga posude, šuplja. crvenkasta glina, crna
sa obje strane po jedan nastavak. žućkasta Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: presvlaka. Nađena u polju mononar kod sela
glina, slabo ispečena. Nađena u Atici, na- mala posuda. žućkasta glina, bez presvla- Karbunari (Tesprotia), a nabavljena u Jani-
bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions: ke, loše ispečena. Nađena u polju mononar ni. Dimenzije/Dimensions: visina 2,5 cm.
visina 4,3 cm, promjer 6 cm. Literatura/ kod sela Karbunari (Tesprotija), a nabavljena Literatura/Literature: e. bulanda „Kata-
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza u Janini. Dimenzije/Dimensions: promjer log grčkih vaza u bos. – hercegovačkom ze-
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju 4,8 cm. Literatura/Literature: e. bulanda maljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovač- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 294; m. kom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Sarajevo, 1911, 296; m. parović–pešikan
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- „Grčko-italske i helenističke vaze iz zemalj-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- govine, Sarajevo, 1911, 296; m. parović–pe- skog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
tional de la République Socialiste de bosnie šikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
– Herzégovine, belgrade, 1975, pl. 18, 2. zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik A, 40/41, Sarajevo, 1986, 52.
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
193. Inv. br. 363 (Tabla 50, sl. 3). Mjesto 200. Inv. br. 714 (Tabla 51, sl. 4). Mjesto
s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 51.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 197. Inv. br. 369 (Tabla 51, sl. 1). Mjesto Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: mala čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i lajek, Konia. Opis/Description: Keramička
keramička amfora koja je mogla služiti samo Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- posuda oblika vrča sa jednom drškom. po ti-
kao igračka. vidljivi ostaci premaza. Dimen- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Kupa, jelu vidljivi ukrasi u vidu horizontalnih linija
zije/Dimensions: visina 4,5 cm. Literatura/ bez ručke. Glina crvena poput opeke, bez – kanelura. Dimenzije/Dimensions: visina
Literature: Nepublicirano. presvlake. Nađena u polju mononar kod sela 17 cm. Literatura/Literature: J. Jüthner – F.

289
ADNAN BUSULADŽIĆ

Knoll – K. patsch – H. Swoboda „eine ar- wissenschaft, Kunst und literatur, prag, Site: pljoča, berat, Albanija. Opis/Descrip-
chäologische expedition nach Kleineasien.“ 1903, 50. tion: mramorna glava, oštećena. Nedostaje
In: vorläufiger bericht mitteilung Xv, Ge- gornji dio. Najvjerovatnije glava Aleksandra
205. Inv. br. 743 (Tabla 52, sl. 3). Mje-
sellschaft zur Förderung deutscher wissensc- velikog. Dimenzije/Dimensions: visina 30
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
haft, Kunst und literatur, prag, 1903, 26, fig. 8. cm. Literatura/Literature: c. patsch „das
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Sandschak berat in Albanien.“ In: Schriften
201. Inv. br. 715 (Tabla 51, sl. 5). Mjesto Narona, vid. Opis/Description: Keramička
der balkankommission Antiquarische Abtei-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i posuda oblika vrča sa jednom drškom. po
lung III, wien, 1904, 39-40.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi- tijelu vidljivi ukrasi u vidu gusto urađenih
lajek, Konia. Opis/Description: Keramička horizontalnih linija – kanelura. Na vratu dio 211. Inv. br. 662 (Tabla 53, sl. 4). Mjesto
posuda oblika vrča sa jednom drškom. po ti- namijenjen za izljevanje udubljen, bez ivice. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
jelu vidljivi ukrasi u vidu horizontalnih linija Dimenzije/Dimensions: visina 13,5 cm. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka-
– kanelura. Dimenzije/Dimensions: visina Literatura/Literature: Nepublicirano. meiros, Rodos. Opis/Description: Kamena
14,5 cm. Literatura/Literature: J. Jüthner – glava žene sa pokrivalom na glavi. Dimen-
F. Knoll – K. patsch – H. Swoboda „eine ar- zije/Dimensions: visina 7,4 cm. Literatura/
chäologische expedition nach Kleineasien.“ AMFORE Literature: A. busuladžić „Tragovi antičkog
In: vorläufiger bericht mitteilung Xv, Gese- teatra, muzike, gladijatorskih borbi i takmiče-
llschaft zur Förderung deutscher wissensc- 206. Inv. br. 697 (Tabla 52, sl. 4 i 4a). nja iz arheoloških zbirki u bosni i Hercegovi-
haft, Kunst und literatur, prag, 1903, 21. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej ni.“ Sarajevo, 2017, 270, sl. 39.
202. Inv. br. 716 (Tabla 51, sl. 6). Mjesto bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 212. Inv. br. 673 (Tabla 53, sl. 5). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Site: Grčka. Opis/Description: Ručka am- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi- fore sa nečitkim žigom, nepoznate tipologi- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro-
lajek, Konia. Opis/Description: Keramička je. Dimenzije/Dimensions: dužina 9,5 cm. dos. Opis/Description: Komična kamena
posuda oblika vrča sa jednom drškom. po ti- Literatura/Literature: Nepublicirano. mala teatarska maska. Dimenzije/Dimen-
jelu vidljivi ukrasi u vidu horizontalnih linija 207. Inv. br. 894 (Tabla 52, sl. 5 i 5a). sions: visina 3,5 cm. Literatura/Literatu-
– kanelura. Dimenzije/Dimensions: visina Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej re: A. busuladžić „Tragovi antičkog teatra,
14,5 cm. Literatura/Literature: J. Jüthner – bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ muzike, gladijatorskih borbi i takmičenja iz
F. Knoll – K. patsch – H. Swoboda „eine ar- Site: Grčka. Opis/Description: Ručka am- arheoloških zbirki u bosni i Hercegovini.“
chäologische expedition nach Kleineasien.“ fore sa žigom, nepoznate tipologije. Dimen- Sarajevo, 2017, Tab. 13, sl. 33.
In: vorläufiger bericht mitteilung Xv, Gese- zije/Dimensions: dužina 10 cm. Literatu-
llschaft zur Förderung deutscher wissensc- ra/Literature: Nepublicirano.
haft, Kunst und literatur, prag, 1903, 21. ZEUS
203. Inv. br. 717 (Tabla 52, sl. 1). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i KAMENE SKULPTURE 213. Inv. br. 298 (Tabla 54, sl. 1) Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
lajek, Konia. Opis/Description: Keramička 208. Inv. br. 431 (Tabla 53, sl. 1). Mjesto sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
posuda oblika vrča sa jednom drškom. po ti- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i pljoča, berat, Albanija. Opis/Description:
jelu vidljivi tragovi boje. drška se savija pod Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bej- Kamena glava bradatog muškarca, vrlo vje-
pravim uglom. Dimenzije/Dimensions: vi- rut. Opis/Description: Skulptura sa očuva- rovatno zeusa. Dimenzije/Dimensions:
sina 14 cm. Literatura/Literature: Nepubli- nim dijelom glave, mladog muškarca ili žene. visina 21,5 cm. Literatura/Literature: c.
cirano. Glava znatno oštećena. Dimenzije/Dimen- patsch „das Sandschak berat in Albanien.“
sions: visina 4 cm. Literatura/Literature: In: Schriften der balkankommission Antiqu-
204. Inv. br. 718 (Tabla 52, sl. 2). Mjesto arische Abteilung III, wien, 1904, 41-42.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi- 209. Inv. br. 435 (Tabla 53, sl. 2). Mjesto 214. Inv. br. 667 (Tabla 54, sl. 2). Mjesto
lajek, Konia. Opis/Description: Keramička čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zdjela sa horizontalno postavljenim kane- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sai- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: lar-
lurama u unutrašnjosti zdjele po rubu, ali i sa da. Opis/Description: Kamena maska koja dos, lindos. Opis/Description: mramorna
vanjske strane. Dimenzije/Dimensions: R: vjerovatno predstavlja Gorgonu. Dimenzije/ glava zeusa sa dugom bradom i kuštravom
13 cm, visina 5 cm. Literatura/Literature: J. Dimensions: visina 4,7 cm. Literatura/Li- kosom. Dimenzije/Dimensions: visina 13,2
Jüthner – F. Knoll – K. patsch – H. Swoboda terature: Nepublicirano. cm, širina 10,7 cm. Literatura/Literature:
„eine archäologische expedition nach Klei- Nepublicirano.
210. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 53,
neasien.“ In: vorläufiger bericht mitteilung
sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
Xv, Gesellschaft zur Förderung deutscher
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/

290
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

ATENA bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra 223. Inv. br. 669 (Tabla 55, sl. 6). Mje-
za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje- sto čuvanj/Kept at: zemaljski muzej bosne
215. Inv. br. 665 (Tabla 54, sl. 3). Mje- vo, 2016, 192, sl. 47; A. busuladžić „Tragovi i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi dos. Opis/Description: Torzo venere/Afro-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i dite od mramora, bez lijeve ruke i ramena.
Rodos. Opis/Description: mramorna glava Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 9, sl. 27. desna noga oštećena iznad koljena, a lijeva
Atene, sa kacigom na glavi. Dimenzije/Di- do koljena. Dimenzije/Dimensions: visina
219. Inv. br. 663 (Tabla 55, sl. 2). Mje-
mensions: visina 10,7 cm. Literatura/Lite- 22 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
rature: A. busuladžić „Tragovi antičkog tea- „predmeti i prikazi erotskog sadržaja iz an-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
tra, muzike, gladijatorskih borbi i takmičenja tičke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Her-
Rodos. Opis/Description: mramorna glava
iz arheoloških zbirki u bosni i Hercegovini.“ cegovine.“ In: Godišnjak centra za balkano-
vjerovatno dionisa. Glava oštećena, te postoji
Sarajevo, 2017, Tab. 25, sl. 61. loška ispitivanja, band 45, Sarajevo, 2016,
opravdana dvojba da je u pitanju glava žene.
184, sl. 24.
216. Inv. br. 712 (Tabla 54, sl. 4). Mjesto Dimenzije/Dimensions: visina 9 cm. Lite-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi- 220. Inv. br. 695 (Tabla 55, sl. 3). Mje-
lajek Konia. Opis/Description: mramorna TERAKOTA SKULPTURE
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
statua Atene sa bogato prikazanom odjećom. sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Skulputra nema glavu i ruke. Dimenzije/Di- 224. Inv. br. 72 (Tabla 56, sl. 1). Mjesto
Rodos. Opis/Description: mramorna glava čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
mensions: visina 26,3 cm. Literatura/Lite- vjerovatno dionisa. Glava oštećena, te postoji
rature: J. Jüthner – F. Knoll – K. patsch – H. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
opravdana dvojba da je u pitanju glava žene. beotija. Opis/Description: Terakotna fi-
Swoboda „eine archäologische expedition Dimenzije/Dimensions: visina 7,8 cm. Li-
nach Kleineasien.“ In: vorläufiger bericht gurina žene koja leži na ležaju. Dimenzije/
teratura/Literature: Nepublicirano. Dimensions: visina 11,5 cm, dužina 9,5 cm.
mitteilung Xv, Gesellschaft zur Förderung
deutscher wissenschaft, Kunst und litera- Literatura/Literature: Nepublicirano.
tur, prag, 1903, 26; A. busuladžić „Tragovi 225. Inv. br. 73 (Tabla 56, sl. 2). Mjesto
antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi HEKATA čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 25, sl. 60. 221. Inv. br. 666 (Tabla 55, sl. 4). Mjesto
beotija. Opis/Description: Keramička sti-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
lizirana čovječija figurina sa ukrasnim de-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: lin-
taljima u vidu urezanih linija i kosih crtica.
dos. Opis/Description: mramorna glava sa
NEPOZNATA KAMENA Dimenzije/Dimensions: visina 18,5 cm.
tri lica, koja predstavlja boginju Hekatu. Di-
SKULPTURA GLAVE Literatura/Literature: Nepublicirano.
menzije/Dimensions: visina 7,5 cm. Lite-
ratura/Literature: A. busuladžić „predmeti 226. Inv. br. 75 (Tabla 56, sl. 3). Mjesto
217. Inv. br. 701 (Tabla 54, sl. 5). Mjesto i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: pljo- In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- beotija. Opis/Description: Terakotna ljud-
ča, berat. Opis/Description: Kamena glava, vanja, band 45, Sarajevo, 2016, 193. ska figura u sjedećem položaju. Dimenzije/
odlomljena od skulpture. Radi se vjerovatno Dimensions: visina 8,3 cm. Literatura/Li-
o mladom muškarcu duže kose. Dimenzije/ terature: Nepublicirano.
Dimensions: visina 11 cm, širina 10 cm. Li-
AFRODITA 227. Inv. br. 76 (Tabla 56, sl. 3). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
222. Inv. br. 668 (Tabla 55, sl. 5). Mje- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet: Teba, beo-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- tija. Opis/Description: Terakotna figura u
DIONIS sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sjedećem položaju. Dimenzije/Dimensions:
Rodos. Opis/Description: Torzo venere/ visina 8,5 cm. Literatura/Literature: Nepu-
218. Inv. br. 796 (Tabla 55, sl. 1). Mjesto Afrodite bez ruku od mramora. desna noga blicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sačuvana do koljena, a lijeva iznad koljena.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Al- Dimenzije/Dimensions: visina 21 cm. Li- 228. Inv. br. 77 (Tabla 56, sl. 4). Mjesto
banija. Opis/Description: mramorna glava teratura/Literature: A. busuladžić „predme- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
žene sa frizurom. Dimenzije/Dimensions: ti i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
visina 11,5 cm. Literatura/Literature: A. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“ beotija. Opis/Description: Terakotna ljud-
busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa- In: Godišnjak centra za balkanološka ispi- ska figura u sjedećem položaju. Dimenzije/
držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja tivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 184, sl. 23.

291
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimensions: visina 8 cm. Literatura/Lite- apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina stojećem položaju, sa prikazom odjeće, naj-
rature: Nepublicirano. 11 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. vjerovatnije peplos i apoptigma. Ruke pri-
ljubljene uz tijelo. lijeva ruka blago u laktu
229. Inv. br. 188 (Tabla 56, sl. 5). Mjesto 235. Inv. br. 194 (Tabla 57, sl. 6). Mje-
savijena. Dimenzije/Dimensions: visina 7,9
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: 241. Inv. br. 201 (Tabla 58, sl. 6). Mjesto
kotna figurina bez glave, u stojećem položaju, Terakotna figurina stilizirana, u stojećem čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i položaju, sa prikazom odjeće. Dimenzije/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina Dimensions: visina 11,5 cm. Literatura/ bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
13,5 cm. Literatura/Literature: Nepublici- Literature: Nepublicirano. kotna figurina bez glave, u stojećem položaju,
rano. sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i
236. Inv. br. 195 (Tabla 58, sl. 1). Mjesto
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina
230. Inv. br. 189 (Tabla 56, sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
12,5 cm. Literatura/Literature: Nepublici-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
rano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- kotna figurina bez glave i nogu, u sjedećem 242. Inv. br. 196 (Tabla 58, 7). Mjesto
kotna figurina bez glave, u stojećem položaju, položaju, sa prikazom odjeće, u desnoj ruci čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i drži pticu. Dimenzije/Dimensions: visina i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina 7 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
12 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Terakotna figurina u stojećem položaju, sa
237. Inv. br. 197 (Tabla 58, sl. 2). Mjesto
prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i
231. Inv. br. 190 (Tabla 57, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
apoptigma. u desnoj ruci drži zeca. Dimen-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
zije/Dimensions: visina 11,5 cm. Literatu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
ra/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- kotna figurina bez glave, u stojećem položaju,
kotna figurina bez glave, u stojećem položaju, sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i 243. Inv. br. 202 (Tabla 59, sl. 1). Mje-
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i apoptigmu. lijeva ruka spuštena niz tijelo, sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina desna savijena u laktu. Dimenzije/Dimen- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
8,5 cm. Literatura/Literature: Nepublicira- sions: visina 9 cm. Literatura/Literature: Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
no. Nepublicirano. Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u
stojećem položaju, sa prikazom odjeće, naj-
232. Inv. br. 191 (Tabla 57, sl. 2 i 3). 238. Inv. br. 198 (Tabla 58, sl. 3). Mje-
vjerovatnije peplos i apoptigma. Dimenzije/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Dimensions: visina 11 cm. Literatura/Lite-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
rature: Nepublicirano.
Site: Karbunari, Tesprotia. Opis/Descripti- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
on: Terakotna figurina bez glave, u sjedećem Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u 244. Inv. br. 203 (Tabla 59, sl. 2). Mje-
položaju, sa prikazom odjeće, najvjerovatnije stojećem položaju, sa prikazom odjeće, najvje- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
peplos i apoptigma. Dimenzije/Dimensi- rovatnije peplos i apoptigma. Ruke spuštene sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ons: visina 6,5 cm. Literatura/Literature: niz tijelo. Dimenzije/Dimensions: visina 6,5 Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Nepublicirano. cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u
stojećem položaju sa prikazom odjeće, najvje-
233. Inv. br. 192 (Tabla 57, sl. 4). Mjesto 239. Inv. br. 200 (Tabla 58, sl. 4). Mjesto
rovatnije peplos i apoptigma. Ruke spuštene
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
niz tijelo. Dimenzije/Dimensions: visina 6
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
kotna figurina bez glave, u stojećem položaju, kotna figurina bez glave. Figurina ima samo 245. Inv. br. 204 (Tabla 59, sl. 3). Mje-
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i dio nogu, u stojećem položaju, sa prikazom sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina odjeće, najvjerovatnije peplos i apoptigma. sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
13 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 10 cm. Li- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
teratura/Literature: Nepublicirano. Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u
234. Inv. br. 193 (Tabla 57, sl. 5). Mje-
stojećem položaju, sa prikazom odjeće, naj-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 240. Inv. br. 199 (Tabla 58, sl. 5). Mje-
vjerovatnije peplos i apoptigma. Ruke spušte-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ne niz tijelo. Dimenzije/Dimensions: visina
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
7 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Terakotna figurina u stojećem položaju, sa Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu, u

292
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

246. Inv. br. 205 (Tabla 59, sl. 4). Mje- Dimenzije/Dimensions: visina 12,5 cm. najvjerovatnije peplos i apoptigmu. lijeva
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Literatura/Literature: Nepublicirano. ruka spuštena niz tijelo, desna ruka savijena
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: u laktu i drži neki predmet, moguće ogledalo.
252. Inv. br. 211 (Tabla 60, sl. 4). Mjesto
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: Dimenzije/Dimensions: visina 9,5 cm. Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u teratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
stojećem položaju, sa prikazom odjeće, najvje-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- 258. Inv. br. 218 (Tabla 61, sl. 4). Mjesto
rovatnije peplos i apoptigma. Ruke spuštene
kotna figurina bez glave u stojećem položaju, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
niz tijelo. Dimenzije/Dimensions: visina 7,3
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
247. Inv. br. 206 (Tabla 59, sl. 5). Mjesto 18 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Keramička glava žene sa pokrivalom – ka-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i pom ili vrčem na glavi. Stepen devastacije ne
253. Inv. br. 212 (Tabla 60, sl. 5). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- ostavlja mogućnost za bliži opis. leđna stra-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- na šuplja. Dimenzije/Dimensions: visina
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
kotna figurina bez glave u stojećem položaju, 3,5 cm, širina 2,5 cm. Literatura/Literature:
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i Nepublicirano.
kotna figurina bez glave i zadnjeg dijela nogu
apoptigma. Ruke spuštene niz tijelo. Dimen-
u sjedećem položaju, sa prikazom odjeće, naj- 259. Inv. br. 240 (Tabla 61, sl. 5). Mjesto
zije/Dimensions: visina 19,5 cm. Literatu-
vjerovatnije peplos i apoptigma. Dimenzije/ čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ra/Literature: Nepublicirano.
Dimensions: visina 11 cm. Literatura/Lite- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
248. Inv. br. 207 (Tabla 59, sl. 6). Mjesto rature: Nepublicirano. nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Segment keramičke figurine. Stepen devasta-
254. Inv. br. 213 (Tabla 60, sl. 6). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- cije veliki. Dimenzije/Dimensions: visina
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- 11 cm, širina 4 cm. Literatura/Literature:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
kotna figurina bez glave i sa oštećenim jed- Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
nim ramenom. Figurina u stojećem položaju
kotna figurina bez glave u stojećem položaju 260. Inv. br. 243 (Tabla 61, sl. 6). Mje-
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos i
sa prikazom odjeće. Dimenzije/Dimensi- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina
ons: visina 10,5 cm. Literatura/Literature: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
18 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Nepublicirano. Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
249. Inv. br. 208 (Tabla 60, sl. 1). Mjesto Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u
255. Inv. br. 214 (Tabla 61, sl. 1). Mje-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i stojećem položaju, sa prikazom odjeće. Ruke
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- spuštene niz tijelo. lijeva ruka od ramena
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- oštećena, desna ruka vidljiva. Dimenzije/Di-
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
kotna figurina bez glave u stojećem položaju, mensions: visina 7,5 cm. Literatura/Litera-
Terakotna figurina, torzo bez glave i zadnjeg
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije peplos ture: Nepublicirano.
dijela nogu u stojećem položaju, sa prikazom
i apoptigma. lijeva ruka spuštena niz tijelo,
odjeće. Dimenzije/Dimensions: visina 10 261. Inv. br. 351 (Tabla 62, sl. 1). Mje-
desna savijena u laktu. Dimenzije/Dimensi-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ons: visina 16,5 cm. Literatura/Literature:
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Nepublicirano. 256. Inv. br. 215 (Tabla 61, sl. 2). Mje-
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
250. Inv. br. 209 (Tabla 60, sl. 2). Mjesto Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i stojećem položaju, sa prikazom odjeće. desna
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- ruka savijena u laktu. Dimenzije/Dimensi-
Terakotna figurina bez glave i zadnjeg dijela
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- ons: visina 4 cm. Literatura/Literature:
nogu u stojećem položaju, sa prikazom odje-
kotna figurina bez glave u stojećem položaju, Nepublicirano.
će, najvjerovatnije peplos i apoptigma. lijeva
sa prikazom odjeće, najvjerovatnije poplos i
rua spuštena niz tijelo, u desnoj neki predmet. 262. Inv. br. 352 (Tabla 62, sl. 2). Mje-
apoptigma. Dimenzije/Dimensions: visina
Dimenzije/Dimensions: visina 13 cm. Li- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
14 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
teratura/Literature: Nepublicirano. sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
251. Inv. br. 210 (Tabla 60, sl. 3). Mje- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
257. Inv. br. 216 (Tabla 61, sl. 3). Mje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Terakotna figurina bez glave i dijela nogu u
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: stojećem položaju, sa prikazom odjeće, naj-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: vjerovatnije peplos i apoptigma. Ruke savi-
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Terakotna figurina, torzo bez glave i zadnjeg jene u laktovima. Dimenzije/Dimensions:
Terakotna figurina, bez glave i zadnjeg dijela
dijela nogu u stojećem položaju, sa prikazom visina 6,4 cm. Literatura/Literature: Nepu-
nogu, u stojećem položaju sa prikazom odjeće,
odjeće, najvjerovatnije peplos i apoptigma. blicirano.

293
ADNAN BUSULADŽIĆ

263. Inv. br. 353 (Tabla 62, sl. 3). Mje- 269. Inv. br. 359 (Tabla 63, sl. 3). Mjesto Ruke je složio na krilu, a noge, bez sandala,
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i prekrstio. crvenkasta glina, crn firnis, jako
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- izblijedio. Nađena i nabavljena na Rodosu.
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: Dimenzije/Dimensions: visina 14,5 cm.
Terakotna figurina bez glave i dijela nogu u Fragment terakotne figurine, velikog stepena Literatura/Literature: e. bulanda „Katalog
stojećem položaju, sa prikazom odjeće, naj- oštećenja. Dimenzije/Dimensions: visina 5 grčkih vaza u bos. – hercegovačkom zemalj-
vjerovatnije peplos i apoptigma. Ruke blago cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. skom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
savijene i spuštene. Dimenzije/Dimensions: maljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sara-
270. Inv. br. 360 (Tabla 63, sl. 4). Mjesto
visina 5,5 cm. Literatura/Literature: Nepu- jevo, 1911, 293, sl. 58; A. busuladžić „Tragovi
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
blicirano. antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
264. Inv. br. 354 (Tabla 62, sl. 4). Mje- nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 13, sl. 36.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Fragment terakotne figurine, velikog stepena
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: oštećenja. Dimenzije/Dimensions: visina 275. Inv. br. 664 (Tabla 64, sl. 3). Mjesto
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: 6,3 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Terakotna figurina, torzo bez glave i nogu u Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
271. Inv. br. 361 (Tabla 63, sl. 5). Mjesto
stojećem položaju, sa prikazom odjeće. desna otkopan na Kameriosu na Rodosu. Opis/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ruka spuštena niz tijelo, lijeva ruka savijena u Description: Terakotna figurina u sjedećem
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
laktu i usmjerena prema gornjem dijelu tijela. položaju. Dimenzije/Dimensions: visina 9,5
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Dimenzije/Dimensions: visina 5,3 cm. Li- cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Fragment terakotne figurine, velikog stepena
teratura/Literature: Nepublicirano.
oštećenja. Dimenzije/Dimensions: visina
265. Inv. br. 355 (Tabla 62, sl. 5). Mjesto 3,3 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i GLAVE TERAKOTA
272. Inv. br. 660 (Tabla 63, sl. 6). Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 276. Inv. br. 107 (Tabla 65, sl. 1). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
kotna figurina, donji dio u odjeći. Dimen-
Kameiros, Rodos. Opis/Description: Tera- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
zije/Dimensions: visina 6,3 cm. Literatura/
kotna figurina u sjedećem položaju. Rječ je u beotiji. Opis/Description: Glinena glava
Literature: Nepublicirano.
o ženskoj figurini. Na glavi pokrivalo – kapa, figurine. predstava žene sa posudom na glavi.
266. Inv. br. 356 (Tabla 62, sl. 6). Mjesto te odjeća, koja je zbog oštećenja teško prepo- Dimenzije/Dimensions: visina 8 cm. Lite-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i znatljiva. Dimenzije/Dimensions: visina 10 ratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- 277. Inv. br. 108 (Tabla 65, sl. 2). Mjesto
273. Inv. br. 661 (Tabla 64, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
kotna figurina, donji dio u odjeći. Dimen-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
zije/Dimensions: visina 8 cm. Literatura/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka- u beotiji. Opis/Description: Glinena glava
Literature: Nepublicirano.
meiros, Rodos. Opis/Description: pločasta figurine. predstava žene sa frizurom. Dimen-
267. Inv. br. 357 (Tabla 63, sl. 1). Mjesto figurina Atene bez glave, sa prikazom tijela zije/Dimensions: visina 6 cm. Literatura/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i u bogato izvedenoj odjeći i sačuvanim prika- Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- zom noge druge osobe. Dimenzije/Dimen-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Tera- sions: visina 14 cm. Literatura/Literatu- 278. Inv. br. 109 (Tabla 65, sl. 3). Mjesto
kotna figurina bez glave i nogu u stojećem re: A. busuladžić „Tragovi antičkog teatra, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
položaju, sa prikazom odjeće. desna ruka muzike, gladijatorskih borbi i takmičenja iz Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
spuštena niz tijelo. Dimenzije/Dimensions: arheoloških zbirki u bosni i Hercegovini“, u beotiji. Opis/Description: Glinena glava
visina 6 cm. Literatura/Literature: Nepu- Sarajevo, 2017, Tab. 25, sl. 62. figurine. predstava žene, u pozadini kera-
blicirano. mički cjevasti dio. Dimenzije/Dimensions:
274. Inv. br. 693 (Tabla 64, sl. 2). Mje- visina 10 cm. Literatura/Literature: Nepu-
268. Inv. br. 358 (Tabla 63, sl. 2). Mjesto sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- blicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- Rodos. Opis/Description: Statua u obliku 279. Inv. br. 110 (Tabla 65, sl. 4). Mjesto
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: komičkog glumca. veći otvor na glavi, a na čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Fragment terakotne figurine, velikog stepena leđima lavlja glava kao izljev (rupa). Glumac Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
oštećenja. Teško vidljiva glava sa kapom na sjedi na četverouglatoj plinti en face, sa ma- u beotiji. Opis/Description: Glinena glava
kojoj je prikazana ptica. Dimenzije/Dimen- skom. odjeća mu je sastavljena iz hitona sa figurine. predstava žene sa kupastom kapom
sions: visina 5,3 cm. Literatura/Literature: rukavima, koji mu međutim dosiže samo do na glavi. Dimenzije/Dimensions: visina 7
Nepublicirano. stegana. preko lijevog ramena ima kabanicu. cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.

294
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

280. Inv. br. 111 (Tabla 65, sl. 5). Mjesto figurine. predstava žene. Dimenzije/Dimen- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sions: visina 7 cm. Literatura/Literature: u beotiji. Opis/Description: Glinena glava
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob Nepublicirano. figurine. predstava žene sa bogato urađeno
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava frizurom. Dimenzije/Dimensions: visina 10,
287. Inv. br. 118 (Tabla 66, sl. 3). Mjesto
figurine. predstava žene duže kose. Dimen- 5 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zije/Dimensions: visina 7 cm. Literatura/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob 294. Inv. br. 39 (Tabla 67, sl. 1). Mjesto
Literature: Nepublicirano.
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
281. Inv. br. 112 (Tabla 65, sl. 6). Mjesto figurine. predstava žene. Dimenzije/Dimen- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sions: visina 4 cm. Literatura/Literature: đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob Nepublicirano. Description: Glinena glava tanagra figuri-
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
288. Inv. br. 119 (Tabla 66, sl. 4). Mjesto
figurine, sa oštećenom glavom i sačuvanim visina 3 cm. Literatura/Literature: Nepu-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
poprsjem. Dimenzije/Dimensions: visina blicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
6 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava 295. Inv. br. 40 (Tabla 67, sl. 2). Mjesto
282. Inv. br. 113 (Tabla 65, sl. 7). Mjesto figurine. predstava žene. Dimenzije/Dimen- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sions: visina 4 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob Nepublicirano. đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava Description: Glinena glava tanagra figuri-
289. Inv. br. 121 (Tabla 66, sl. 5). Mjesto
figurine, Satira. Dimenzije/Dimensions: ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
visina 5,5 cm. Literatura/Literature: A. visina 3,5 cm. Literatura/Literature: Nepu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, blicirano.
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
figurine. predstava žene. Dimenzije/Dimen- 296. Inv. br. 41 (Tabla 67, sl. 3). Mjesto
kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
sions: visina 7 cm. Literatura/Literature: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
2017, Tab. 4, sl. 12.
Nepublicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
283. Inv. br. 114 (Tabla 65, sl. 8). Mje- đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
290. Inv. br. 434 (Tabla 66, sl. 6). Mjesto
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Description: Glinena glava tanagra figuri-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bej-
Grob u beotiji. Opis/Description: Glinena visina 4 cm. Literatura/Literature: Nepu-
rut. Opis/Description: Glinena glava figu-
glava figurine sa dijelom vrata. Dimenzije/ blicirano.
rine sa predstavom muške maske. Dimenzi-
Dimensions: visina 6,7 cm. Literatura/Li-
je/Dimensions: visina 9,5 cm. Literatura/ 297. Inv. br. 42 (Tabla 67, sl. 4). Mjesto
terature: Nepublicirano.
Literature: A. busuladžić „Tragovi antičkog čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
284. Inv. br. 115 (Tabla 65, sl. 9). Mjesto teatra, muzike, gladijatorskih brobi i takmiče- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i nja iz arheoloških zbirki u bosni i Hercegovi- đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob ni.“ Sarajevo, 2017, Tab. 13, sl. 32. Description: Glinena glava tanagra figuri-
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
291. Inv. br. 123 (Tabla 66, sl. 7). Mjesto
figurine. predstava žene u reljefu. Sa leđne visina 4 cm. Literatura/Literature: Nepu-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
strane cjevasti dio. Dimenzije/Dimensions: blicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
visina 7,3 cm. Literatura/Literature: Nepu-
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava 298. Inv. br. 43 (Tabla 67, sl. 5). Mjesto
blicirano.
figurine. predstava žene sa bogato urađenom čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
285. Inv. br. 116 (Tabla 66, sl. 1). Mjesto frizurom. Figura ima pozadinu. Dimenzije/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Dimensions: visina 10 cm. Literatura/Li- đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob terature: Nepublicirano. Description: Glinena glava tanagra figuri-
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
292. Inv. br. 124 (Tabla 66, sl. 8). Mjesto
figurine. predstava žene, sa bogato urađenom visina 5, 4 cm. Literatura/Literature: Ne-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
frizurom i pozadinom. Dimenzije/Dimen- publicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
sions: visina 5,7 cm. Literatura/Literature:
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava 299. Inv. br. 44 (Tabla 67, sl. 6). Mjesto
Nepublicirano.
figurine. predstava žene sa bogato urađenom čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
286. Inv. br. 117 (Tabla 66, sl. 2). Mjesto frizurom. Dimenzije/Dimensions: visina 10 Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob Description: Glinena glava tanagra figuri-
293. Inv. br. 125 (Tabla 66, sl. 9). Mjesto
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i

295
ADNAN BUSULADŽIĆ

visina 3,5 cm. Literatura/Literature: Nepu- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na- Dimensions: visina 4,8 cm, širina 3 cm. Li-
blicirano. đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/ teratura/Literature: Nepublicirano.
Description: Glinena glava tanagra figuri-
300. Inv. br. 126 (Tabla 67, sl 7). Mjesto 313. Inv. br. 223 (Tabla 69, sl. 3). Mjesto
ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
visina 3 cm. Literatura/Literature: Nepu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
blicirano.
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
figurine. predstava žene sa bogato urađenom 307. Inv. br. 51 (Tabla 68, sl. 6). Mjesto na glava tanagra figurine. predstava žene, sa
frizurom i pozadinom. Dimenzije/Dimen- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i oštećenom dijademom na glavi. Dimenzije/
sions: visina 12 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na- Dimensions: visina 6,5 cm, širina 6 cm. Li-
Nepublicirano. đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/ teratura/Literature: Nepublicirano.
Description: Glinena glava tanagra figuri-
301. Inv. br. 120 (Tabla 67, sl. 8). Mjesto 314. Inv. br. 224 (Tabla 69, sl. 4). Mjesto
ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
visina 5 cm. Literatura/Literature: Nepu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
blicirano.
u beotiji. Opis/Description: Glinena glava bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
figurine. predstava žene. Dimenzije/Dimen- 308. Inv. br. 217 (Tabla 68, sl. 7). Mjesto nena glava tanagra figurine. predstava žene.
sions: visina 3,3 cm. Literatura/Literature: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Dimenzije/Dimensions: visina 7,5 cm, ši-
Nepublicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- rina 4, 3 cm. Literatura/Literature: Nepu-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- blicirano.
302. Inv. br. 45 (Tabla 68, sl. 1). Mjesto
nena glava tanagra figurine. predstava žene,
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 315. Inv. br. 225 (Tabla 69, sl. 5). Mjesto
vidljiv i dio prsa. Dimenzije/Dimensions:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
visina 5,7 cm, širina 3 cm. Literatura/Lite-
đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
rature: Nepublicirano.
Description: Glinena glava tanagra figuri- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions: 309. Inv. br. 219 (Tabla 68, sl. 8). Mjesto na glava tanagra figurine. predstava žene, sa
visina 4,5 cm. Literatura/Literature: Nepu- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i dijademom na glavi. Dimenzije/Dimensi-
blicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- ons: visina 6,5 cm, širina 5,5 cm. Literatura/
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- Literature: Nepublicirano.
303. Inv. br. 46 (Tabla 68, sl. 2). Mjesto
na glava tanagra figurine. predstava žene. Di-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 316. Inv. br. 227 (Tabla 69, sl. 6). Mjesto
menzije/Dimensions: visina 7 cm, širina 5,5
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Description: Glinena glava tanagra figuri- 310. Inv. br. 220 (Tabla 68, sl. 9). Mjesto bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i nena glava tanagra figurine. predstava žene,
visina 4 cm. Literatura/Literature: Nepu- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- sa velom preko glave. očuvan i dio prsa. Di-
blicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- menzije/Dimensions: visina 11 cm, širina
na glava tanagra figurine. predstava žene, sa 7 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
304. Inv. br. 48 (Tabla 68, sl. 3). Mjesto
dijademom na glavi. Dimenzije/Dimensi-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 317. Inv. br. 228 (Tabla 69, sl. 7). Mjesto
ons: visina 6,5 cm, širina 4,5 cm. Literatura/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Literature: Nepublicirano.
đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Description: Glinena glava tanagra figuri- 311. Inv. br. 221 (Tabla 69, sl. 1). Mjesto bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i nena glava tanagra figurine. predstava žene,
visina 3,8 cm. Literatura/Literature: Nepu- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- oštećenog gornjeg dijela glave. Na glavi dio
blicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- dijademe. Dimenzije/Dimensions: visina
nena glava tanagra figurine. predstava žene 8,5 cm, širina 4,5 cm. Literatura/Literature:
305. Inv. br. 49 (Tabla 68, sl. 4). Mjesto
sa dijademom na glavi. Dimenzije/Dimen- Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sions: visina 9 cm, širina 6 cm. Literatura/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na- 318. Inv. br. 229 (Tabla 69, sl. 8). Mjesto
Literature: Nepublicirano.
đena u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/ čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Description: Glinena glava tanagra figuri- 312. Inv. br. 222 (Tabla 69, sl. 2). Mje- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
ne. predstava žene. Dimenzije/Dimensions: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
visina 4,3 cm. Literatura/Literature: Nepu- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: na glava tanagra figurine. predstava žene. Di-
blicirano. Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: menzije/Dimensions: visina 8 cm, širina 5,5
Glinena glava tanagra figurine. predstava cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
306. Inv. br. 50 (Tabla 68, sl. 5). Mjesto
žene sa dijademom na glavi. Dimenzije/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i

296
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

319. Inv. br. 230 (Tabla 69, sl. 9). Mjesto Dimenzije/Dimensions: visina 5,5 cm. Li- Glinena glava tanagra figurine. predstava
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i teratura/Literature: Nepublicirano. žene sa dijademom Dimenzije/Dimensions:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- visina 4,5 cm. Literatura/Literature: Nepu-
326. Inv. br. 247 (Tabla 70, sl. 7). Mje-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- blicirano.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
na glava tanagra figurine. predstava žene, sa
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 333. Inv. br. 254 (Tabla 71, sl. 5). Mjesto
dijademom. očuvani ramena i prsa. Dimen-
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
zije/Dimensions: visina 7,5 cm, širina 4,6
Glinena glava tanagra figurine. predstava Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
žene vjerovatno sa dijademom. Dimenzije/ bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
320. Inv. br. 231 (Tabla 70, sl. 1). Mjesto Dimensions: visina 5 cm. Literatura/Lite- nena glava tanagra figurine. predstava žene.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i rature: Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 4,3 cm. Li-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- teratura/Literature: Nepublicirano.
327. Inv. br. 248 (Tabla 70, sl. 8). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 334. Inv. br. 255 (Tabla 71, sl. 6). Mjesto
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
5,4 cm, širina 3 cm. Literatura/Literature:
nena glava tanagra figurine. predstava žene. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Nepublicirano.
Dimenzije/Dimensions: visina 6,5 cm. Li- na glava tanagra figurine. predstava žene sa
321. Inv. br. 232 (Tabla 70, sl. 2). Mjesto teratura/Literature: Nepublicirano. dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 4,5 cm. Literatura/Literature: Nepublicira-
328. Inv. br. 249 (Tabla 70, sl. 9). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- no.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 335. Inv. br. 256 (Tabla 71, sl. 7). Mjesto
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
5 cm, širina 3 cm. Literatura/Literature:
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 5,3 bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Nepublicirano.
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. na glava tanagra figurine. predstava žene sa
322. Inv. br. 233 (Tabla 70, sl. 3). Mjesto dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
329. Inv. br. 250 (Tabla 71, sl. 1). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 4 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 336. Inv. br. 257 (Tabla 71, sl. 8). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
na glava tanagra figurine. predstava žene, sa Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
8 cm, širina 5 cm. Literatura/Literature:
5,5 cm. Literatura/Literature: Nepublicira- na glava tanagra figurine. predstava žene sa
Nepublicirano.
no. dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
323. Inv. br. 244 (Tabla 70, sl. 4). Mjesto 4,5 cm. Literatura/Literature: Nepublicira-
330. Inv. br. 251 (Tabla 71, sl. 2). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i no.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 337. Inv. br. 258 (Tabla 71, sl. 9). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
na glava tanagra figurine. predstava žene sa Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite-
oštećenom dijademom. Dimenzije/Dimen- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
ratura/Literature: Nepublicirano.
sions: visina 5,3 cm. Literatura/Literature: nena glava tanagra figurine. predstava žene.
324. Inv. br. 245 (Tabla 70, sl. 5). Mjesto Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 3,8 cm. Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i teratura/Literature: Nepublicirano.
331. Inv. br. 252 (Tabla 71, sl. 3). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 338. Inv. br. 259 (Tabla 72, sl. 1). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
nena glava tanagra figurine. predstava žene. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
5 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm. Li- nena glava tanagra figurine. predstava žene.
325. Inv. br. 246 (Tabla 70, sl. 6). Mjesto teratura/Literature: Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 3,6 cm. Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i teratura/Literature: Nepublicirano.
332. Inv. br. 253 (Tabla 71, sl. 4). Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 339. Inv. br. 260 (Tabla 72, sl. 2). Mje-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:

297
ADNAN BUSULADŽIĆ

Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: 353. Inv. br. 288 (Tabla 73, sl. 7). Mjesto
Glinena glava tanagra figurine. predstava Glinena glava tanagra figurine. predstava čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
žene, samo lice i vrat. Dimenzije/Dimensi- žene sa dijademom. Dimenzije/Dimensi- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
ons: visina 5,5 cm. Literatura/Literature: ons: visina 4 cm. Literatura/Literature: bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Nepublicirano. Nepublicirano. na glava tanagra figurine. predstava žene sa
dijademom, posudom ili kapom na glavi i ve-
340. Inv. br. 261 (Tabla 72, sl. 3). Mjesto 347. Inv. br. 268 (Tabla 73, sl. 1). Mjesto
lom. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Literatura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 354. Inv. br. 274 (Tabla 73, sl. 8). Mjesto
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- nena glava tanagra figurine. predstava žene, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 3,4 samo lice sačuvano. Dimenzije/Dimensi- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. ons: visina 3,5 cm. Literatura/Literature: bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
Nepublicirano. nena glava tanagra figurine. predstava žene.
341. Inv. br. 262 (Tabla 72, sl. 4). Mjesto
Dimenzije/Dimensions: visina 6,6 cm. Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 348. Inv. br. 269 (Tabla 73, sl. 2). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 355. Inv. br. 275 (Tabla 73, sl. 9). Mjesto
nena glava tanagra figurine. predstava žene. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm. Li- nena glava tanagra figurine. predstava žene Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
teratura/Literature: Nepublicirano. sa velom. Dimenzije/Dimensions: visina 3 bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. na glava tanagra figurine. predstava žene, više
342. Inv. br. 263 (Tabla 72, sl. 5). Mjesto
frizure i ostatka noge najvjerovatnije posude.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 349. Inv. br. 270 (Tabla 73, sl. 3). Mjesto
Dimenzije/Dimensions: visina 4 cm. Lite-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ratura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
na glava tanagra figurine. predstava žene sa bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 356. Inv. br. 276 (Tabla 74, sl. 1). Mjesto
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina nena glava tanagra figurine. predstava žene, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
3,4 cm. Literatura/Literature: Nepublicira- oštećeno lice, frizura i vrat. Dimenzije/Di- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
no. mensions: visina 3 cm. Literatura/Litera- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
ture: Nepublicirano. nena glava tanagra figurine. predstava žene.
343. Inv. br. 264 (Tabla 72, sl. 6). Mjesto
Dimenzije/Dimensions: visina 3,3 cm. Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 350. Inv. br. 271 (Tabla 73, sl. 4). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 357. Inv. br. 277 (Tabla 74, sl. 2). Mjesto
na glava tanagra figurine. predstava žene sa bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina nena glava tanagra figurine. predstava žene. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
3 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Sačuvano samo lice. Dimenzije/Dimensi- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
ons: visina 3,5 cm. Literatura/Literature: nena glava tanagra figurine. predstava žene.
344. Inv. br. 265 (Tabla 72, sl. 7). Mjesto
Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm. Lite-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 351. Inv. br. 272 (Tabla 73, sl. 5). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 358. Inv. br. 278 (Tabla 74, sl. 3). Mjesto
nena glava tanagra figurine. predstava žene. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Dimenzije/Dimensions: visina 3,5 cm. Li- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
teratura/Literature: Nepublicirano. nena glava tanagra figurine. predstava žene. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm. Lite- nena glava tanagra figurine. predstava žene.
345. Inv. br. 266 (Tabla 72, sl. 8). Mjesto
ratura/Literature: Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 2,3 cm. Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
teratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 352. Inv. br. 273 (Tabla 73, sl. 6). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 359. Inv. br. 279 (Tabla 74, sl. 4). Mjesto
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 3,9 bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 3,5 glava tanagra figurine. predstava žene sa dija-
346. Inv. br. 267 (Tabla 72, sl. 9). Mje-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. demom. Dimenzije/Dimensions: visina 2,4
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:

298
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

360. Inv. br. 280 (Tabla 74, sl. 5). Mjesto 367. Inv. br. 285 (Tabla 75, sl. 3). Mjesto Dimensions: visina 5,9 cm. Literatura/Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i terature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
374. Inv. br. 296 (Tabla 76, sl. 1). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- na glava tanagra figurine. predstava žene sa
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 2,2 posudom na glavi. Dimenzije/Dimensions:
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. visina 5,2 cm. Literatura/Literature: Nepu-
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija-
blicirano.
361. Inv. br. 281 (Tabla 74, sl. 6). Mjesto demom. Dimenzije/Dimensions: visina 5,3
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 368. Inv. br. 286 (Tabla 75, sl. 4). Mjesto cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
375. Inv. br. 297 (Tabla 76, sl. 2). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
na glava tanagra figurine. predstava žene sa bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
velom. Dimenzije/Dimensions: visina 2,4 na glava tanagra figurine. predstava žene sa
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
5,3 cm. Literatura/Literature: Nepublicira-
362. Inv. br. 282 (Tabla 74, sl. 7). Mjesto Dimenzije/Dimensions: visina 5,2 cm. Li-
no.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i teratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 369. Inv. br. 287 (Tabla 75, sl. 5). Mjesto
376. Inv. br. 298 (Tabla 76, sl. 3). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
nena glava tanagra figurine. predstava žene. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Dimenzije/Dimensions: visina 2,5 cm. Li- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
teratura/Literature: Nepublicirano. nena glava tanagra figurine. predstava žene.
nena glava tanagra figurine. predstava žene,
Dimenzije/Dimensions: visina 3,2 cm. Li-
363. Inv. br. 290 (Tabla 74, sl. 8). Mjesto dosta oštećena. Dimenzije/Dimensions:
teratura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i visina 5,5 cm. Literatura/Literature: Nepu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 370. Inv. br. 289 (Tabla 75, sl. 6). Mjesto blicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
377. Inv. br. 299 (Tabla 76, sl. 4). Mjesto
na glava tanagra figurine. predstava žene, vrlo Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
oštećena. Dimenzije/Dimensions: visina 5,2 bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. glava tanagra figurine. predstava žene sa dija-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 4,3
364. Inv. br. 292 (Tabla 74, sl. 9). Mjesto nena glava tanagra figurine. predstava žene
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sa dijademom, dosta oštećena. Dimenzije/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 371. Inv. br. 293 (Tabla 75, sl. 7). Mjesto Dimensions: visina 5 cm. Literatura/Lite-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i rature: Nepublicirano.
na glava tanagra figurine. predstava žene, vrlo Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
378. Inv. br. 300 (Tabla 76, sl. 5). Mjesto
oštećena. Dimenzije/Dimensions: visina 5,8 bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. nena glava tanagra figurine. predstava žene.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Dimenzije/Dimensions: visina 6,3 cm. Li-
365. Inv. br. 283 (Tabla 75, sl. 1). Mjesto bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
teratura/Literature: Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i na glava tanagra figurine. predstava žene sa
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 372. Inv. br. 294 (Tabla 75, sl. 8). Mjesto dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 4 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
na glava tanagra figurine. predstava žene koja Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
379. Inv. br. 301 (Tabla 76, sl. 6). Mjesto
je izvedena reljefno, iza glave je pozadina. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite- nena glava tanagra figurine. predstava žene.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
ratura/Literature: Nepublicirano. Dimenzije/Dimensions: visina 5,8 cm. Li-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
teratura/Literature: Nepublicirano.
366. Inv. br. 284 (Tabla 75, sl. 2). Mjesto nena glava tanagra figurine. predstava žene.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 373. Inv. br. 295 (Tabla 75, sl. 9). Mjesto Dimenzije/Dimensions: visina 6,3 cm. Li-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i teratura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Na-
380. Inv. br. 302 (Tabla 76, sl. 7). Mjesto
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- đeno u grobu na lokalitetu Tanagre. Opis/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 5,2 Description: Glinena glava tanagra figurine.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. predstava žene sa dijademom. Dimenzije/
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
nena glava tanagra figurine. predstava žene.

299
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimenzije/Dimensions: visina 5,5 cm. Li- 388. Inv. br. 310 (Tabla 77, sl. 6). Mjesto 395. Inv. br. 317 (Tabla 78, sl. 4). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalite/Locality: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
381. Inv. br. 303 (Tabla 76, sl. 8). Mjesto
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Glinena glava tanagra figurine. predstava nena glava tanagra figurine. predstava žene,
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
žene. Dimenzije/Dimensions: visina 4,3 samo lice sačuvano. Dimenzije/Dimensi-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. ons: visina 4,5 cm. Literatura/Literature:
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
Nepublicirano.
Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm. Li- 389. Inv. br. 311 (Tabla 77, sl. 7). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 396. Inv. br. 318 (Tabla 78, sl. 5). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
382. Inv. br. 304 (Tabla 76, sl. 9). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
na glava tanagra figurine. predstava žene sa bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
velom. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 na glava tanagra figurine. predstava žene sa
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. dijademom i velom. Dimenzije/Dimensi-
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
ons: visina 4,3 cm. Literatura/Literature:
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina 390. Inv. br. 312 (Tabla 77, sl. 8). Mjesto
Nepublicirano.
6 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- 397. Inv. br. 319 (Tabla 78, sl. 6). Mje-
383. Inv. br. 305 (Tabla 77, sl. 1). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Glinena glava tanagra figurine. predstava
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija-
žene, sačuvani samo lice i vrat. Dimenzije/
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 5,4 391. Inv. br. 313 (Tabla 77, sl. 9). Mjesto
Dimensions: visina 4,5 cm. Literatura/Li-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
terature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
384. Inv. br. 306 (Tabla 77, sl. 2). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 398. Inv. br. 320 (Tabla 78, sl. 7). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
nena glava tanagra figurine. predstava žene. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Sačuvano samo lice. Dimenzije/Dimensi- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena
ons: visina 4,3 cm. Literatura/Literature: bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija-
Nepublicirano. nena glava tanagra figurine. predstava žene
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5
sa oštećenim licem i gornjim dijelom glave.
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. 392. Inv. br. 314 (Tabla 78, sl. 1). Mjesto
Dimenzije/Dimensions: visina 6 cm. Lite-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
385. Inv. br. 307 (Tabla 77, sl. 3). Mjesto ratura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 399. Inv. br. 321 (Tabla 78, sl. 8). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
nena glava tanagra figurine. predstava žene. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Dimenzije/Dimensions: visina 4 cm. Lite- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
ratura/Literature: Nepublicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
nena glava tanagra figurine. predstava žene
6 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. 393. Inv. br. 315 (Tabla 78, sl. 2). Mjesto
sa dijademom i dužom kosom. Dimenzije/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
386. Inv. br. 308 (Tabla 77, sl. 4). Mjesto Dimensions: visina 5 cm. Literatura/Lite-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i rature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
na glava tanagra figurine. predstava žene sa 400. Inv. br. 322 (Tabla 78, sl. 9). Mjesto
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
5 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Dimenzije/Dimensions: visina 4 cm. Lite-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
ratura/Literature: Nepublicirano. 394. Inv. br. 316 (Tabla 78, sl. 3). Mjesto
na glava tanagra figurine. predstava žene sa
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
387. Inv. br. 309 (Tabla 77, sl. 5). Mjesto dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 4 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
nena glava tanagra figurine. predstava žene, 401. Inv. br. 323 (Tabla 79, sl. 1). Mje-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
oštećene glave. Dimenzije/Dimensions: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
visina 5,3 cm. Literatura/Literature: Nepu- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Dimenzije/Dimensions: visina 3,5 cm. Li-
blicirano. Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
teratura/Literature: Nepublicirano.

300
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Glinena glava tanagra figurine. predstava 408. Inv. br. 330 (Tabla 79, sl. 8). Mjesto Dimensions: visina 3,2 cm. Literatura/Li-
žene, oštećena glava. Dimenzije/Dimensi- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i terature: Nepublicirano.
ons: visina 3,3 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
415. Inv. br. 337 (Tabla 80, sl. 6). Mjesto
Nepublicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Glinena
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
glava tanagra figurine. predstava žene sa dija-
402. Inv. br. 324 (Tabla 79, sl. 2). Mjesto Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
demom. Dimenzije/Dimensions: visina 3,5
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- nena glava tanagra figurine. predstava žene.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 409. Inv. br. 331 (Tabla 79, sl. 9). Mjesto Dimenzije/Dimensions: visina 3,2 cm. Li-
nena glava tanagra figurine. predstava žene. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i teratura/Literature: Nepublicirano.
Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm. Lite- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
416. Inv. br. 338 (Tabla 80, sl. 7). Mjesto
ratura/Literature: Nepublicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
čuvanja: zemaljski muzej bosne i Herce-
nena glava tanagra figurine. predstava žene,
403. Inv. br. 325 (Tabla 79, sl. 3). Mjesto govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Karbunari,
loše sačuvano lice. Dimenzije/Dimensions:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Tesprotia. Opis/Description: Glinena glava
visina 3 cm. Literatura/Literature: Nepu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- tanagra figurine. predstava žene. Dimenzije/
blicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- Dimensions: visina 3,4 cm. Literatura/Li-
nena glava tanagra figurine. predstava žene, 410. Inv. br. 332 (Tabla 80, sl. 1). Mjesto terature: Nepublicirano.
samo dio lica sačuvan. Dimenzije/Dimen- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
417. Inv. br. 339 (Tabla 80, sl. 8). Mjesto
sions: visina 5 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Nepublicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
nena glava tanagra figurine. predstava žene,
404. Inv. br. 326 (Tabla 79, sl. 4). Mjesto bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
loše sačuvano lice. Dimenzije/Dimensions:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i nena glava tanagra figurine. predstava žene,
visina 4,4 cm. Literatura/Literature: Nepu-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- samo lice, loše očuvano. Dimenzije/Dimen-
blicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- sions: visina 4 cm. Literatura/Literature:
nena glava tanagra figurine. predstava žene. 411. Inv. br. 333 (Tabla 80, sl. 2). Mjesto Nepublicirano.
Samo dio lica sačuvan. Dimenzije/Dimen- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
418. Inv. br. 340 (Tabla 80, sl. 9). Mjesto
sions: visina 5,3 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Nepublicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
na glava tanagra figurine. predstava žene, loše
405. Inv. br. 327 (Tabla 79, sl. 5). Mjesto bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
sačuvana. Dimenzije/Dimensions: visina
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i na glava tanagra figurine. predstava žene, loše
3,9 cm. Literatura/Literature: Nepublicira-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- očuvana. Dimenzije/Dimensions: visina 4
no.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
nena glava tanagra figurine. predstava žene. 412. Inv. br. 334 (Tabla 80, sl. 3). Mjesto
419. Inv. br. 341 (Tabla 81, sl. 1). Mjesto
Dimenzije/Dimensions: visina 4,3 cm. Li- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
teratura/Literature: Nepublicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
406. Inv. br. 328 (Tabla 79, sl. 6). Mjesto bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
na glava tanagra figurine. predstava žene, loše
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i nena glava tanagra figurine. predstava žene.
sačuvana. Dimenzije/Dimensions: visina 4
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- Dimenzije/Dimensions: visina 3,6 cm. Li-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- teratura/Literature: Nepublicirano.
nena glava tanagra figurine. predstava žene. 413. Inv. br. 335 (Tabla 80, sl. 4). Mjesto
420. Inv. br. 342 (Tabla 81, sl. 2). Mjesto
Samo lice sačuvano. Dimenzije/Dimensi- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ons: visina 4,7 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Nepublicirano. bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
na glava tanagra figurine. predstava žene, loše
407. Inv. br. 329 (Tabla 79, sl. 7). Mjesto nena glava tanagra figurine. predstava žene.
sačuvana. Dimenzije/Dimensions: visina 3,5
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Dimenzije/Dimensions: visina 2,5 cm. Li-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- teratura/Literature: Nepublicirano.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 414. Inv. br. 336 (Tabla 80, sl. 5). Mje-
421. Inv. br. 343 (Tabla 81, sl. 3). Mjesto
nena glava tanagra figurine. predstava žene sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sa dijademom i velom. Dimenzije/Dimen- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
sions: visina 4 cm. Literatura/Literature: Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
Nepublicirano. Glinena glava tanagra figurine. predstava
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
žene, samo lice, loše sačuvano. Dimenzije/

301
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimenzije/Dimensions: visina 3,3 cm. Li- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: 434. Inv. br. 226 (Tabla 82, sl. 7). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano. Glinena glava tanagra figurine. predstava čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
žene sa sačuvanim prsima. Dimenzije/Di- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
422. Inv. br. 344 (Tabla 81, sl. 4). Mjesto
mensions: visina 5 cm. Literatura/Litera- nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ture: Nepublicirano. Terakotna glava žene sa dijademom na glavi i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
pokrivalom. Dimenzije/Dimensions: visina
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli- 429. Inv. br. 547 (Tabla 82, sl. 2). Mjesto
8 cm, širina 4,5 cm. Literatura/Literature:
nena glava tanagra figurine. predstava žene. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Nepublicirano.
vrlo oštećena, vidi se samo lice. Dimenzije/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala
Dimensions: visina 3 cm. Literatura/Lite- Azija. Opis/Description: Terakotna glava sa 435. Inv. br. 291 (Tabla 82, sl. 8). Mjesto
rature: Nepublicirano. zrakastim izraslinama sa leđne strane. prikaz čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
predstavlja mladog muškarca. Dimenzije/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
423. Inv. br. 345 (Tabla 81, sl. 5). Mjesto
Dimensions: visina 4,6 cm, širina 4,5 cm. nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Literatura/Literature: A. busuladžić „Tra- ostatak oštećene terakotne glave, vjerovatno
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
govi antičkog teatra muzike, gladijatorskih ženske osobe. Dimenzije/Dimensions: vi-
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki u bo- sina 5 cm. Literatura/Literature: Nepubli-
nena glava tanagra figurine. predstava žene,
sni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 270, sl. 37. cirano.
vrlo oštećena. vidi se samo dio lica i vrata.
Dimenzije/Dimensions: visina 4,3 cm. Li- 430. Inv. br. 545 (Tabla 82, sl. 3). Mjesto 436. Inv. br. 699 (Tabla 82, sl. 9). Mjesto
teratura/Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: pljo-
424. Inv. br. 346 (Tabla 81, sl. 6). Mjesto
Azija. Opis/Description: Terakotna glava ča, berat. Opis/Description: Terakotna gla-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
žene, sa maramom na glavi. Glava blago sa- va - maska mlade žene koja žmiri sa pokriva-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
vijena na jednu stranu. Dimenzije/Dimen- lom na glavi, spuštenih kapaka. Dimenzije/
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
sions: visina 3,2 cm. Literatura/Literature: Dimensions: visina 18,4 cm, širina 10,4 cm.
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
Nepublicirano. Literatura/Literature: A. busuladžić „Tra-
Dimenzije/Dimensions: visina 3,5 cm. Li-
govi antičkog teatra, muzike, gladijatorskih
teratura/Literature: Nepublicirano. 431. Inv. br. 546 (Tabla 82, sl. 4). Mjesto
borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki u bo-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
425. Inv. br. 347 (Tabla 81, sl. 7). Mjesto sni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 270, sl. 40.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Azija. Opis/Description: Terakonta figurina 437. Inv. br. 187 (Tabla 83, sl. 1). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
glave muškarca koji je gologlav, duže kose. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm, širina Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
4 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
vrlo oštećena, sa vidljivim licem, konturama
„Tragovi antičkog teatra muzike, gladijator- Terakotna glava muškarca ili mlade žene sa
kose i dijelom vrata. Dimenzije/Dimensi-
skih borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki kovrdžavom kosom i istaknutim očima. Di-
ons: visina 4,5 cm. Literatura/Literature:
u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 270, menzije/Dimensions: visina 11,9 cm, širina
Nepublicirano.
sl. 38. 7,2 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
426. Inv. br. 348 (Tabla 81, sl. 8). Mjesto
432. Inv. br. 441 (Tabla 82, sl. 5). Mjesto 438. Inv. br. 53 (Tabla 83, sl. 2). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bej- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
rut. Opis/Description: Skulptura, bez tijela, iz Tanagre. Opis/Description: Terakotna
na glava tanagra figurine. predstava žene, sa
sa očuvanim dijelom glave, mladog muškarca glava žene sa maramom na glavi. Dimenzi-
dijademom. Dimenzije/Dimensions: visina
ili žene. Glava znatno devastirana. Dimen- je/Dimensions: visina 3,5 cm. Literatura/
5 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
zije/Dimensions: visina 4 cm. Literatura/ Literature: Nepublicirano.
427. Inv. br. 349 (Tabla 81, sl. 9). Mjesto Literature: Nepublicirano.
439. Inv. br. 52 (Tabla 83, sl. 3). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
433. Inv. br. 681 (Tabla 82, sl. 6). Mje- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gli-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: iz Tanagre. Opis/Description: Terakotna
nena glava tanagra figurine. predstava žene.
Rodos. Opis/Description: Terakotna glava glava mladog gologlavog muškarca sa dužom
Dimenzije/Dimensions: visina 3,3 cm. Li-
žene sa pokrivalom - kapom na glavi. Di- kosom, koja je počešljana na razdjeljak. Gla-
teratura/Literature: Nepublicirano.
menzije/Dimensions: visina 5 cm. Litera- va blago nageta na jednu stranu. Dimenzije/
428. Inv. br. 350 (Tabla 82, sl. 1). Mje- tura/Literature: Nepublicirano. Dimensions: visina 3,3 cm. Literatura/Li-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- terature: Nepublicirano.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:

302
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

440. Inv. br. 38 (Tabla 83, sl. 4). Mjesto Igalo, crna Gora. Opis/Description: Kera- i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i mička teatarska mala maska, oštećene jedne zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob strane. Dimenzije/Dimensions: visina 14 In: Godišnjak centra za balkanološka is-
iz Tanagre. Opis/Description: Terakotna cm, širina 9 cm. Literatura/Literature: A. pitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 170; A.
glava mlade žene koja je blago nagnuta na busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike, busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
jednu stranu. Na glavi pokrivalo. Dimenzije/ gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ- gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
Dimensions: visina 3,3 cm. Literatura/Li- kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
terature: Nepublicirano. 2017, Tab. 13, sl. 35. 2017, Tab. 4, sl. 10.
441. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 83, 446. Inv. br. 692 (Tabla 84, sl. 4). Mjesto 449. Inv. br. 690 (Tabla 84, sl. 7). Mjesto
sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro-
kalitet/Site: Nepoznat. Opis/Description: dos. Opis/Description: Keramički predmet dos. Opis/Description: Keramički predmet
Terakotna ženska glava sa frizurom u obliku sa prikazom glave muškarca duge brade, ista- sa prikazom glave muškarca duge brade, ista-
dinje i punđe. Dimenzije/Dimensions: vi- knutih obrva i brkova. Scena prikazuje Silena. knutih obrva i brkova, te duge kuštrave kose.
sina 3,4 cm. Literatura/Literature: Nepubli- Iza glave četvrtasta uokvirena pozadina. Na Scena prikazuje Silena. Iza glave četvrtasta
cirano. glavi kapa. Dimenzije/Dimensions: visina uokvirena pozadina. Dimenzije/Dimensi-
10 cm, širina 9 cm. Literatura/Literature: ons: visina 11 cm, širina 10,5 cm. Litera-
442. Inv. br. 122. Mjesto čuvanja/Kept
A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog tura/Literature: A. busuladžić „predmeti
at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine,
sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog mu- i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
Sarajevo. Lokalitet/Site: Grob u beotiji.
zeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
Opis/Description: Glinena glava figurine.
centra za balkanološka ispitivanja, band 45, In: Godišnjak centra za balkanološka is-
predstava žene. Dimenzije/Dimensions:
Sarajevo, 2016, 170; A. busuladžić „Tragovi pitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 170; A.
visina 8 cm. Literatura/Literature: Nepu-
antičkog teatra, muzike, gladijatorskih borbi busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
blicirano.
i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab. 4, sl. 11. kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
2017, Tab. 4, sl. 9.
MASKE TERAKOTA, SILEN, 447. Inv. br. 689 (Tabla 84, sl. 5). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 450. Inv. br. 705 (Tabla 84, sl. 8). Mjesto
SATIR, NIKA I AFRODITA Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
dos. Opis/Description: Keramički predmet Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Alba-
443. Inv. br. 674 (Tabla 84, sl. 1). Mje-
sa prikazom glave muškarca duge brade, ista- nija. Opis/Description: Keramički element
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
knutih obrva i brkova, te duge kuštrave kose. arhitekture sa reljefnim prikazom Nike i flo-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Scena prikazuje Silena. Iza glave četvrtasta ralnim detaljima. Dimenzije/Dimensions:
Rodos. Opis/Description: mala pločasta
uokvirena pozadina. Dimenzije/Dimensi- visina 27,5 cm. Literatura/Literature: A.
okrugla terakotna komična maska. Dimenzi-
ons: visina 11 cm, širina 10 cm. Literatura/ busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
je/Dimensions: visina 2,6 cm. Literatura/
Literature: A. busuladžić „predmeti i prikazi držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
Literature: A. busuladžić „Tragovi antičkog
erotskog sadržaja iz antičke zbirke zemalj- bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
teatra, muzike, gladijatorskih borbi i takmiče-
skog muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Go- za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje-
nja iz arheoloških zbirki u bosni i Hercegovi-
dišnjak centra za balkanološka ispitivanja, vo, 2016, 174.
ni.“ Sarajevo, 2017, Tab. 13, sl. 34.
band 45, Sarajevo, 2016, 170; A. busuladžić
451. Inv. br. 933 (Tabla 84, sl. 9). Mjesto
444. Inv. br. 700 (Tabla 84, sl. 2). Mje- „Tragovi antičkog teatra, muzike, gladijator-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- skih borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ni-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, Tab.
kopolje, epir. Opis/Description: Keramička
pljoča, berat, Albanija. Opis/Description: 3, sl. 8.
svjetiljka sa prikazom Afrodite. Dimenzije/
Keramički prikaz vjerovatno ženske glave sa
448. Inv. br. 691 (Tabla 84, sl. 6). Mjesto Dimensions: dužina 10,5 cm. Literatura/
sačuvanim licem i vratom. Dimenzije/Di-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Literature: A. busuladžić „Rimske svjetiljke
mensions: visina 10,5 cm, širina 6 cm. Li-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ro- u bosni i Hercegovini“. Sarajevo, 2007, 118,
teratura/Literature: c. patsch „das Sands-
dos. Opis/Description: Keramički predmet sl. 59; A. busuladžić „predmeti i prikazi erot-
chak berat in Albanien.“ In: Schriften der
sa prikazom glave muškarca duge brade, ista- skog sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog
balkankommission Antiquarische Abteilung
knutih obrva i brkova, te duge kuštrave kose. muzeja bosne i Hercegovine“, In: Godišnjak
III, wien, 1904, 48.
Scena prikazuje Silena. Iza glave četvrtasta centra za balkanološka ispitivanja, knj. 45,
445. Inv. br. 959 (Tabla 84, sl. 3). Mje- uokvirena pozadina. Dimenzije/Dimensi- Sarajevo, 2016, 183, sl. 16.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- ons: visina 12,5 cm, širina 12 cm. Litera-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: tura/Literature: A. busuladžić „predmeti

303
ADNAN BUSULADŽIĆ

TeRAKoTNe žIvoTINJe Dimensions: dužina 8,2 cm, visina 5,1 cm. visina: dužina 7,3 cm, visina 4,5 cm. Litera-
Literatura/Literature: Nepublicirano. tura/Literature: Nepublicirano.
KONJ 456. Inv. br. 239 (Tabla 85, sl. 5). Mje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
452. Inv. br. 70 (Tabla 85, sl. 1). Mjesto sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: MAčKA
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Karbunari, Tesprotia, grobni nalaz. Opis/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. Description: Terakotna figurina sa prikazom 462. Inv. br. 89 (Tabla 86, sl. 5). Mjesto
Opis/Description: posuda nalik na konja, sa glave ovna sa spiralnim rogovima. Dimenzi- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
otvorom u glavi i sa jednom ručkom na le- je/Dimensions: dužina 9,5 cm. Literatura/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
đima. Glava više liči na čovječiju sa dugač- Literature: Nepublicirano. beotija, iz groba. Opis/Description: Tera-
kim, izbočenim nosom. oči i usta naznačeni kotna stilizirana figurina mačke. Dimenzije/
su bojom, dok su uši i kosa izrađeni u reljefu. Dimensions: visina 5 cm. Literatura/Lite-
dekoracija prednje strane je potpuno geo- rature: Nepublicirano.
metrijska. među dvije vodoravne pruge leže ZEC
463. Inv. br. 90 (Tabla 86, sl. 6). Mjesto
tri izrešetkana, okomita trokuta, a pod njima
457. Inv. br. 86 (Tabla 85, sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
linija od kukastih križića, ograničena dolje
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
jednom prugom. Na otvoru, na glavi i na
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, beotija, iz groba. Opis/Description: Tera-
spuštenoj kosi je po jedna cik-cak crta. Samo
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- kotna stilizirana figurina mačke. Dimenzije/
neznatni tragovi repa. Glina crvenkasta, firnis
kotna figurina zeca. Dimenzije/Dimensi- Dimensions: visina 5,5 cm. Literatura/Li-
crn i tragovi crvene boje. Nađena u Tebi, na-
ons: visina 4,8 cm, dužina 8 cm. Literatura/ terature: Nepublicirano.
bavljena u Ateni. Dimenzije/Dimensions:
Literature: Nepublicirano.
visina 14,8 cm, dužina 10,4 cm. Literatura/ 464. Inv. br. 91 (Tabla 87, sl. 1). Mjesto
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza 458. Inv. br. 84 (Tabla 86, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, beotija, iz groba. Opis/Description: Tera-
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 271; m. beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- kotna stilizirana figurina mačke. Dimenzije/
parović–pešikan „corpus vasorum antiquo- kotna figurina zeca. Dimenzije/Dimensi- Dimensions: visina 5 cm. Literatura/Lite-
rum“ – yougoslavie, Sarajevo – musée Na- ons: visina 6 cm, dužina 6 cm. Literatura/ rature: Nepublicirano.
tional de la République Socialiste de bosnie Literature: Nepublicirano.
– Herzégovine, belgrade, 1975, 23.
453. Inv. br. 71 (Tabla 85, sl. 2). Mjesto DELFIN ILI RIBA
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i SVINJA
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, 465. Inv. br. 74 (Tabla 87, sl. 2). Mjesto
beotija. Opis/Description: Terakotna figu- 459. Inv. br. 85 (Tabla 86, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
rina konja. Dimenzija/Dimensions: visina čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
12 cm, dužina 11 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, beotija. Opis/Description: Terakotna figu-
Nepublicirano. beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- rina delfina na čijim leđima je stilizirani pri-
kotna figurina svinje. Dimenzije/Dimensi- kaz čovjeka. Dimenzija/Dimensions: visina
454. Inv. br. 81 (Tabla 85, sl. 3). Mjesto ons: dužina 7,3 cm, visina 4,4 cm. Literatu- 9,7 cm, dužina 8,3 cm. Literatura/Literatu-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ra/Literature: Nepublicirano. re: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- 460. Inv. br. 87 (Tabla 86, sl. 3). Mjesto
kotna figurina konja. Dimenzije/Dimensi- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ons: visina 11,5 cm. Literatura/Literature: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, PTICA
Nepublicirano. beotija, iz groba. Opis/Description: Tera-
kotna figurina svinje. Dimenzije/Dimensi- 466. Inv. br. 78 (Tabla 87, sl. 3). Mjesto
ons: visina 3,4 cm, dužina 6,5 cm. Literatu- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ra/Literature: Nepublicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
OVAN beotija, iz groba. Opis/Description: Tera-
461. Inv. br. 88 (Tabla 86, sl. 4). Mjesto kotna figurina ptice. Dimenzije/Dimensi-
455. Inv. br. 82 (Tabla 85, sl. 4). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ons: visina 9,9 cm, širina 7,3 cm. Literatura/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, Literature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, beotija, iz groba. Opis/Description: Terakot-
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- na figurina svinje. Dimenzije/Dimensions: 467. Inv. br. 79 (Tabla 87, sl. 4). Mjesto
kotna figurina ovna sa rogovima. Dimenzije/ čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i

304
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, meTAlNe lJudSKe ispitivanja, band 45, Sarajevo, 2016, 173; A.
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- busuladžić „Tragovi antičkog teatra, muzike,
kotna figurina ptice. Dimenzije/Dimensi- SKulpTuRe gladijatorskih borbi i takmičenja iz arheološ-
ons: visina 9,7 cm, širina 6,6 cm. Literatura/ kih zbirki u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
Literature: Nepublicirano. HERA 2017, Tab. 8, sl. 24.
468. Inv. br. 93 (Tabla 87, sl. 5). Mjesto 473. Inv. br. 429 (Tabla 89, sl. 1). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sa- HERKUL
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- ida. Opis/Description: bronzana figurina
kotna figurina ptice raširenih krila. Dimen- ženske osobe sa velom preko glave. vjerovat- 477. Inv. br. 794 (Tabla 89, sl. 5). Mjesto
zije/Dimensions: dužina 8,4 cm, visina 4,5 no boginja Hera. Dimenzije/Dimensions: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. visina 3,9 cm. Literatura/Literature: Nepu- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala
blicirano. Azija. Opis/Description: bronzana statua
469. Inv. br. 92 (Tabla 87, sl. 6). Mjesto mladića sa buzdovanom u ruci. Dimenzije/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Dimensions: visina 4,5 cm. Literatura/Li-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, terature: A. busuladžić „predmeti i prikazi
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- AFRODITA erotskog sadržaja iz antičke zbirke zemalj-
kotna figurina sa prikazom dvije ptice raši- skog muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Go-
renih krila koje stoje na okruglom postolju. 474. Inv. br. 428 (Tabla 89, sl. 2). Mjesto
dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
Dimenzije/Dimensions: dužina 10,5 cm, čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
band 45, Sarajevo, 2016, 174.
visina 6,4 cm. Literatura/Literature: Nepu- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Saida.
blicirano. Opis/Description: bronzana figurina Afro-
dite. Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm.
470. Inv. br. 80 (Tabla 88, sl. 1). Mjesto GORGONA
Literatura/Literature: A. busuladžić „pred-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
meti i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbir-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, 478. Inv. br. 510 (Tabla 89, sl. 6). Mjesto
ke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“
beotija, iz groba. Opis/Description: Tera- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
kotna figurina ptice. Dimenzije/Dimensi- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: dodo-
vanja, band 45, Sarajevo, 2016, 170.
ons: visina 4 cm, dužina 6 cm. Literatura/ na. Opis/Description: bronzana glava Gor-
Literature: Nepublicirano. 475. Inv. br. 610 (Tabla 89, sl. 3). Mjesto gone. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Literatura/Literature: Nepublicirano.
471. Inv. br. 721 (Tabla 88, sl. 2) Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Al-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
banija. Opis/Description: bronzana figurina
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vi-
Afrodite sa podignutim rukama. Noge ošteće-
lajek Konia. Opis/Description: Stilizirani
ne. Dimenzije/Dimensions: visina 6 cm. Li-
PROFANE SCENE
keramički prikaz neke životinje, vjerovatno
teratura/Literature: A. busuladžić „predmeti
ptice. Dimenzije/Dimensions: dužina 5 479. Inv. br. 440 (Tabla 90, sl. 1). Mje-
i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke
cm. Literatura/Literature: J. Jüthner – F. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“ In:
Knoll – K. patsch – H. Swoboda „eine ar- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
chäologische expedition nach Kleineasien.“ bejrut. Opis/Description: bronzana glava
band 45, Sarajevo, 2016, 184, sl. 21.
In: vorläufiger bericht mitteilung Xv, Gese- mlađeg dječaka. Dimenzije/Dimensions:
llschaft zur Förderung deutscher wissensc- visina 2,5 cm. Literatura/Literature: Nepu-
haft, Kunst und literatur, prag, 1903, 25. blicirano.
APOLON
480. Inv. br. 515 (Tabla 90, sl. 2). Mje-
476. Inv. br. 677 (Tabla 89, sl. 4). Mjesto sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
PAS čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: myla- ploča, valona. Opis/Description: bronzana
472. Inv. br. 83 (Tabla 88, sl. 3 i 4). Mje- pločasta figurina ženske osobe u odjeći sa
sa. Opis/Description: bronzana figurina
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- istaknutim naborima. Riječ je o ukrasnom
mladića oštećenih nogu. lijeva ruka spuštena
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: dijelu nekog većeg upotrebnog predmeta.
i blago savijena u laktu. desna ruka oštećena,
Grob iz Tebe, beotija. Opis/Description: Dimenzije/Dimensions: visina 7 cm. Lite-
podignuta. Dimenzije/Dimensions: visina
Stilizirani prikaz vjerovatno psa. Dimenzije/ ratura/Literature: Nepublicirano.
9,5 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić
Dimensions: dužina 6,2 cm, visina 4,7 cm.
„predmeti i prikazi erotskog sadržaja iz antič- 481. Inv. br. 554 (Tabla 90, sl. 3). Mjesto
Literatura/Literature: Nepublicirano.
ke zbirke zemaljskog muzeja bosne i Herce- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
govine.“ In: Godišnjak centra za balkanološka

305
ADNAN BUSULADŽIĆ

Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- stilizirana figurina konja, koji je na posta- Azija. Opis/Description: malena bronzana
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: mentu. Dimenzije/Dimensions: visina 3 žaba u karakterističnoj pozi. Dimenzije/Di-
bronzana ruka savijena u laktu sa kružnom cm, dužina 5 cm. Literatura/Literature: Ne- mensions: dužina 2,5 cm. Literatura/Lite-
ušicom za pričvršćivanja na figuru kojoj je publicirano. rature: Nepublicirano.
pripadala. Šaka u poluotvorenom položaju.
Dimenzije/Dimensions: dužina 2,7 cm.
Literatura/Literature: Nepublicirano. STILIZIRANA žIVOTINJA BIK
482. Inv. br. 556 (Tabla 90, sl. 4). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 487. Inv. br. 130 (Tabla 91, sl. 5). Mjesto 492. Inv. br. 577 (Tabla 93, sl. 1). Mjesto
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Al- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
banija. Opis/Description: bronzana glava, Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: do-
teško oštećena. Nazire se samo da je u pitanju beotija. Opis/Description: Stilizirana bron- dona. Opis/Description: bronzani pločasti
ljudska glava. Dimenzije/Dimensions: visi- zana figurina životinje. Dimenzije/Dimen- prikaz bika koji je savio prednje noge i sageo
na 1,5 cm. Literatura/Literature: Nepubli- sions: visina 4,3 cm, dužina 4 cm. Literatu- glavu. Dimenzije/Dimensions: dužina 7,7
cirano. ra/Literature: Nepublicirano. cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
488. Inv. br. 594 (Tabla 91, sl. 6). Mje- 493. Inv. br. 605 (Tabla 93, sl. 2). Mjesto
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
METALNE SKULPTURE žIVOTINJA sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Grč-
olimpija. Opis/Description: bronzana ka. Opis/Description: bronzana oštećena
stilizirana figurina sa dvije noge naprijed i figurina bika koji trči. Noge savijene. Dimen-
jednom debljom nazad. Glava pločasta. Di- zije/Dimensions: dužina 10,5 cm, visina 7,3
PANTERA menzije/Dimensions: visina 3,5 cm, dužina cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
3 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
483. Inv. br. 430 (Tabla 91, sl. 1). Mjesto 494. Inv. br. 604 (Tabla 93, sl. 3). Mje-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sa- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ida. Opis/Description: bronzana figurina
RIBA Teba, beotija, iz groba. Opis/Description:
pantere, bez zadnjeg dijela tijela. Dimenzije/ bronzana figurina bika, oštećena. Dimenzi-
489. Inv. br. 432 (Tabla 92, sl. 1). Mjesto je/Dimensions: dužina 7,5 cm. Literatura/
Dimensions: dužina 4,6 cm. Literatura/Li-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Literature: Nepublicirano.
terature: Nepublicirano.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Tarsos.
Opis/Description: bronzana riba lijepo izra- 495. Inv. br. 606 (Tabla 93, sl. 4). Mjesto
đena. Dimenzije/Dimensions: dužina 9,5 čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
KONJ cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala
Azija. Opis/Description: bronzana figurina
484. Inv. br. 511 (Tabla 91, sl. 2). Mje- bika, sa vijencem oko stomaka. Dimenzije/
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Dimensions: visina 6,3 cm, dužina 7 cm. Li-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
MITSKA žIVOTINJA – ZMIJA KO- teratura/Literature: Nepublicirano.
ploča, valona, Albanija. Opis/Description: BRA?
496. Inv. br. 708 (Tabla 93, sl. 5). Mjesto
bronzana figurina najvjerovatnije konja. Di- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
menzije/Dimensions: dužina 5,2 cm. Lite- 490. Inv. br. 509 (Tabla 92, sl. 2). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: me-
ratura/Literature: Nepublicirano. hadia. Opis/Description: bronzani predmet
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
485. Inv. br. 603 (Tabla 91, sl. 3). Mjesto nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Descripti- sa pločastom osnovom neravnih rubova. Na
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i on: bronzana figurina sa prikazom glave, sliči osnovi je izrađena glava bika sa halkom koja
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba, zmiji kobri. Dimenzije/Dimensions: visina je postavljena između rogova. Dimenzije/
beotija. Opis/Description: bronzana stili- 3 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. Dimensions: visina 8,5 cm, širina 10,5 cm.
zirana figurina konja. Dimenzije/Dimensi- Literatura/Literature: Nepublicirano.
ons: visina 6 cm, dužina 5,2 cm. Literatura/ 497. Inv. br. 129 (Tabla 93, sl. 6). Mjesto
Literature: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
žABA
486. Inv. br. 607 (Tabla 91, sl. 4). Mje- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba,
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- 491. Inv. br. 513 (Tabla 92, sl. 3). Mjesto beotija. Opis/Description: bronzana figu-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i rina jelena ili bika sa velikim rogovima. Di-
Teba, beotija. Opis/Description: bronzana Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala menzije/Dimensions: visina 5 cm, dužina
5 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.

306
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

GRčKI NAKIT malog bakhusa. Dimenzije/Dimensions: Dimenzije/Dimensions: R: 1,1 cm. Litera-


visina 3,4 cm. Literatura/Literature: Nepu- tura/Literature: Nepublicirano.
498. Inv. br. 614 (Tabla 94, sl. 1). Mjesto blicirano.
510. Inv. br. 1365 (Tabla 96, sl. 7 i 8).
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 504. Inv. br. 581/1 (Tabla 95, sl. 3 i 3a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ar- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
karija. Opis/Description: Srebrena naru- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: Kosovo. Opis/Description: zatna ko-
kvica, pločastog presjeka, čiji se krakovi za- Site: Akarnia. Opis/Description: dio zlat- vanica sa prikazom Aleksandra velikog. Di-
vršavaju u formi zmijske glave. Dimenzije/ ne naušnice sa dosta ukrasnih detalja rađenih menzije/Dimensions: R: 1,8 cm. Literatu-
Dimensions: R: 5,5 cm. Literatura/Litera- u tehnici filigrana. vidljiva glava životinje iz ra/Literature: Nepublicirano.
ture: Nepublicirano. čijih usta izlazi nastavak naušnice koji se pre-
511. Inv. br. 4979 (Tabla 96, sl. 9). Mje-
499. Inv. br. 678 (Tabla 94, sl. 2). Mje- kida. Dimenzije/Dimensions: dužina 3 cm.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Literatura/Literature: Nepublicirano.
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 505. Inv. br. 581/2 (Tabla 95, sl. 4). poznat. Opis/Description: zlatna kovanica
Rodos. Opis/Description: Srebreni masivni Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej sa prikazom Aleksandra velikog. Dimenzi-
prsten kružnog presjeka. Na krajevima zade- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ je/Dimensions: R: 1,7 cm. Literatura/Lite-
bljanja koja podsjećaju na falus. Na mjestu Site: Akarnia. Opis/Description: drugi dio rature: Nepublicirano.
gdje se savijaju krajevi vidljiva zadebljanja sa zlatne naušnice rađen u tehnici pletene žice,
profilacijama. Dimenzije/Dimensions: R: 3 te halka za kačenje na uho. Dimenzije/Di-
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. mensions: R: 5 cm. Literatura/Literature: METALNO POSUđE
500. Inv. br. 878 (Tabla 94, sl. 3). Mjesto Nepublicirano.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 506. Inv. br. 579 (Tabla 95, sl. 5). Mjesto 512. Inv. br. 427 (Tabla 97, sl. 1). Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bej- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
rut. Opis/Description: bronzani prsten sa Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: le- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
prikazom dvije glave muškarca i žene koji gle- badea. Opis/Description: zlatna naušnica bejrut. Opis/Description: bronzana drška
daju jedno nasuprot drugom. vrlo vjerovatno sa prikazom lavlje protome. Dimenzije/Di- manje posude sa prikazima ljudskih glava i
da je riječ o Heliosu i Seleni. Dimenzije/Di- mensions: R: 2 cm. Literatura/Literature: poprsja na krajevima. Dimenzije/Dimensi-
mensions: R: 3 cm. Literatura/Literature: ons: dužina 9,5 cm. Literatura/Literature:
Nepublicirano.
A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog Nepublicirano.
sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra 513. Inv. br. 498 (Tabla 97, sl. 2). Mjesto
za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje- ZLATNI NUMIZMATIčKI NALAZI čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
vo, 2016, 176. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Al-
507. Inv. br. 4981 (Tabla 96, sl. 1 i 2). banija. Opis/Description: bronzana drška
501. Inv. br. 500 (Tabla 94, sl. 4). Mjesto Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej lijepo ukrašena palmetama. Najvjerovatnije
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ od hidrije. Dimenzije/Dimensions: dužina
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ga- Site: Nepoznat. Opis/Description: zlatna 18,5 cm. Literatura/Literature: Nepublici-
larydi loeris? Opis/Description: masivna kovanica sa prikazom Filipa III. Dimenzije/ rano.
bronzana ogrlica sa kaneliranim tijelom. Na Dimensions: R: 1,3 cm. Literatura/Litera-
jednom kraju završetak u obliku životinjske 514. Inv. br. 518 (Tabla 97, sl. 3). Mjesto
ture: Nepublicirano. čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
glave. drugom kraju nedostaje završetak. Di-
menzije/Dimensions: R: 13,5 cm. Literatu- 508. Inv. br. 4982 (Tabla 96, sl. 3 i 4). Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mo-
ra/Literature: Nepublicirano. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej nonar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Descrip-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ tion: malena bronzana posudica oblika am-
502. Inv. br. 580/1 (Tabla 95, sl. 1). Mje- Site: Nepoznat. Opis/Description: zlatna fore, koja je mogla služiti kao privjesaka ili
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- kovanica sa prikazom lizimaha. Dimenzije/ igračka. Dimenzije/Dimensions: visina 2,3
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Dimensions: R: 1,8 cm. Literatura/Litera- cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Grčka. Opis/Description: zlatne naušnice ture: Nepublicirano.
sa prikazom bakhusa. Dimenzije/Dimen- 515. Inv. br. 582 (Tabla 97, sl. 4). Mje-
sions: visina 3,7 cm. Literatura/Literature: 509. Inv. br. 4980 (Tabla 96, sl. 5 i 6). sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Nepublicirano. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ zeusov hram u dodoni. Opis/Description:
503. Inv. br. 580/2 (Tabla 95, sl. 2). Mje- Site: Nepoznat. Opis/Description: zlatna bronzani tanjur sa koncentričnim krugovima
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- kovanica sa prikazom Aleksandra velikog. u unutrašnjosti tanjura. Dimenzije/Dimen-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sions: R: 17 cm. Literatura/Literature: Ne-
Grčka. Opis: zlatna naušnica sa prikazom publicirano.

307
ADNAN BUSULADŽIĆ

516. Inv. br. 608 (Tabla 97, sl. 5). Mjesto ZAVJETNE PLOčICE krugova od kojih su četiri na uglovima sa
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i malim perofracijama za apliciranje. Između
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mala 523. Inv. br. 598 (Tabla 99, sl. 1). Mje- krugova niz tačkica koje stvaraju spiralu. Di-
Azija. Opis/Description: malena posuda sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- menzije/Dimensions: dužina 6,3 cm, visina
oblika vrča. mogla je služiti kao privjesak ili sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 6 cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
igračka za djete. Dimenzije/Dimensions: olimpija. Opis/Description: elipsasta
visina 4 cm. Literatura/Literature: Nepu- bronzana pločica sa ukrasnim detaljima u
blicirano. vidu niza tačkica po rubovima i dva kruga u GRčKE SVJETILJKE
517. Inv. br. 643 (Tabla 97, sl. 6). Mjesto sredini. Na gornjoj i donjoj strani dvije kruž-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i ne perforacije. po jedna kružna manja perfo- 528. Inv. br. 720 (Tabla 100, sl. 1). Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- racija i na krajevima. Dimenzije/Dimensi- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
poznat. Opis/Description: bronzana čaša ons: dužina 6,5 cm, širina 3 cm. Literatura/ i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ko-
jednostavne izrade. Dimenzije/Dimensions: Literature: Nepublicirano. nia, Turska. Opis/Description: Svjetiljka od
visina 6 cm, R: 6 cm. Literatura/Literature: 524. Inv. br. 599 (Tabla 99, sl. 2). Mje- tamnožute gline, dobro očuvana. okruglog ti-
Nepublicirano. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- jela. veliki otvor obrubljen krugom na disku.
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Nos bez vrata sa velikim otvorom i tragovima
518. Inv. br. 644 (Tabla 98, sl. 1). Mjesto gareži. Dimenzije/Dimensions: dužina 7,3
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i olimpija. Opis/Description: elipsasta
bronzana pločica sa ukrasnim detaljima u cm, širina 6 cm, visina 2,3 cm. Litaratura/
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- Literature: A. busuladžić „Antičke svjetiljke
poznat. Opis/Description: bronzana posu- vidu niza tačkica po rubovima i tri kruga u
sredini. Na gornjoj i donjoj strani dvije kruž- u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2007, 104.
da oblika vrča, dobro očuvana. Dimenzije/
Dimensions: visina 12 cm. Literatura/Li- ne perforacije. po jedna kružna manja perfo- 529. Inv. br. 871 (Tabla 100, sl. 2). Mjesto
terature: Nepublicirano. racija i na krajevima. Dimenzije/Dimensi- čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
ons: dužina 7 cm, širina 3,2 cm. Literatura/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Alba-
519. Inv. br. 645 (Tabla 98, sl. 2). Mjesto Literature: Nepublicirano. nija. Opis/Description: Svjetiljka od crvene
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i gline. Sa leđne strane prstenasta drška. oko
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- 525. Inv. br. 600 (Tabla 99, sl. 3). Mje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- diska oštećen, plitak prsten. u sredini rupa
poznat. Opis/Description: bronzana čaša sa za ulje. Nos izrasta iz tijela, na otvoru tragovi
piće oblika kaleža. Dimenzije/Dimensions: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
olimpija. Opis/Description: elipsasta gareži. Tijelo svjetiljke u obliku lončića. Di-
visina 9 cm, R: 9,5 cm. Literatura/Literatu- menzije/Dimensions: dužina 7,5 cm, visina
re: Nepublicirano. bronzana pločica sa ukrasnim detaljima u
vidu niza tačkica po rubovima i tri kruga u 3,3 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić
520. Inv. br. 647 (Tabla 98, sl. 3 i 3a). sredini. Na gornjoj i donjoj strani dvije kruž- „Antičke svjetiljke u bosni i Hercegovini.“
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej ne perforacije. po jedna kružna manja perfo- Sarajevo, 2007, 104.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ racija i na krajevima. Dimenzije/Dimensi- 530. Inv. br. 719 (Tabla 100, sl. 3). Mje-
Site: Nepoznat. Opis/Description: manja ons: dužina 7 cm, širina 3 cm. Literatura/ sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
bronzana posuda oblika dublje zdjele. Di- Literature: Nepublicirano. sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
menzije/Dimensions: R: 10, visina 5,3 cm. Konia, Turska. Opis/Description: Svjetiljka
Literatura/Literature: Nepublicirano. 526. Inv. br. 597 (Tabla 99, sl. 4). Mje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- od žute gline, dobro očuvana. Sa leđne strane
521. Inv. br. 560 (Tabla 98, sl. 4). Mjesto sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: otvorena drška. Na sredini prstenasto zadeb-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i olimpija. Opis/Description: pravougaona ljali otvor. Nos izuzetno izdužen, cjevast. Na
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne- bronzana pločica sa ukrasnim detaljima u otvoru tragovi gareži. Na tijelu svjetiljke tra-
poznat. Opis/Description: bronzana oino- vidu niza tačkica po rubovima i u vidu zra- govi crvene boje. dno usko, ali stabilno. Di-
hoa bez ukrasa dobro očuvana. Dimenzije/ kastih linja u sredini. Na ivicama vidljive menzije/Dimensions: dužina 9,5 cm, širina
Dimensions: visina 17 cm. Literatura/Li- kružne perforacije za apliciranje. Dimenzije/ 6 cm, visina 3,8 cm. Literatura/Literature:
terature: Nepublicirano. Dimensions: dužina 6 cm, širina 2,4 cm. Li- A. busuladžić „Antičke svjetiljke u bosni i
teratura/Literature: Nepublicirano. Hercegovini.“ Sarajevo, 2007, 102.
522. Inv. br. 501 (Tabla 98, sl. 5). Mjesto
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 527. Inv. br. 596 (Tabla 99, sl. 5). Mje- 531. Inv. br. 549 (Tabla 100, sl. 4). Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Opis/Description: bronzana drška posude. sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Na krajevima savijeni dio u obliku stilizirane olimpija. Opis/Description: više četvrta- velani, Ajdanosa, Albanija. Opis/Descrip-
životinjske glave. Dimenzije/Dimensions: sta bronzana pločica sa jednom izraslinom tion: Svjetiljka od smeđe gline. Ispupčenog
R: 11 cm. Literatura/Literature: Nepubli- na gornjoj strani. po ivicama niz tačkica sa okruglog tijela sa bočnim izbojkom i sa du-
cirano. lijeve i desne strane. po površini vidljivo šest gim cjevastima nosom, te prstenasto za-
debljanim, djelimično oštećenim otvorom.

308
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Niska konkavna nožica. Dimenzije/Dimen- koncentrične linije. Nos izdužen i cjevast. recipijenta. Na svijetiljci tragovi gorenja. Di-
sions: dužina 9 cm, širina 5,7 cm, visina 3,3 Ispupčen otvor u sredini diska. dno usko, menzije/Dimensions: dužina 8 cm, širina
cm. Literatura/Literature: A. busuladžić stabilno. Dimenzije/Dimensions: dužina 6,5 cm, visina 2,8 cm. Literatura/Literature:
„Antičke svjetiljke u bosni i Hercegovini.“ 6,5 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić A. busuladžić „Antičke svjetiljke u bosni i
Sarajevo, 2007, 102. „Nepublicirane antičke svjetiljke iz Franje- Hercegovini.“ Sarajevo, 2007, 104.
vačkog samostana u visokom i s Katedre za
532. Inv. br. 550 (Tabla 100, sl. 5). Mje- 540. Inv. br. 54181 (Tabla 101, sl. 4).
arheologiju Filozofskog fakulteta u Saraje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
vu.“ In: Godišnjak centra za balkanološka
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ispitivanja, band 43, Sarajevo, 2014, 128.
Kastar Fanari, Tesprotia. Opis/Description: Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
Svjetiljka od smeđe gline, premazana crnom 536. Inv. br. neinventarizirano (Tabla oštećena i fragmentirana svijetiljka bez di-
bojom. oko diska krug sa velikim otvorom 100, sl. 9). Mjesto čuvanja/Kept at: Fra- jela tijela i nosa. prstenasta drška. Na sredini
u sredini. Nos izuzetno izdužen. Na vratu njevački samostan u visokom. Lokalitet/ diska veliki otvor. Svijetlosmeđa keramika sa
nosa urezan kvadrat sa poljima u obliku mre- Site: Nepoznat. Opis/Description: Svjetilj- vidljivim tragovima crnog premaza na vanj-
že. Na boku svjetiljke ušica za vješanje. Na ka od bijele gline, sa tragovima crvenkastog skoj i unutarnjoj strani. dno konkavno, sta-
obodu tragovi neispravnih crtica. Dimenzi- premaza. Svjetiljka sa kratkim nosom koji bilno. Dimenzije/Dimensions: dužina 7,5
je/Dimensions: dužina 8,5 cm, širina 5,5 izlazi iz recipijenta. otvor za ulje na sredini. cm, širina 5,6 cm, visina 3 cm. Literatura/Li-
cm, visina 3,5 cm. Literatura/Literature: A. otvor nosa djelimično oštećen. Dimenzije/ terature: z. marić „Arheološka istraživanja
busuladžić „Antičke svjetiljke u bosni i Her- Dimensions: dužina 5,8 cm. Literatura/ na gradini u ošanićima kod Stoca 1963. go-
cegovini.“ Sarajevo, 2007, 102. Literature: A. busuladžić „Nepublicirane dine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne
antičke svjetiljke iz Franjevačkog samostana i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII Sara-
533. Inv. br. 680 (Tabla 100, sl. 6). Mje-
u visokom i s Katedre za arheologiju Filo- jevo, 1973, Tab. XIII, sl. 1a i 1b; A. busuladžić
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
zofskog fakulteta u Sarajevu.“ In: Godišnjak „Antičke svjetiljke u bosni i Hercegovini.“
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
centra za balkanološka ispitivanja, band 43, Sarajevo, 2007, 104.
Rodos. Opis/Description: Svjetiljka od
Sarajevo, 2014, 128.
smeđe gline, premazana crnom bojom. Na 541. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
ramenima tri bradavice. Ispupčen otvor u 537. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 101, sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: Franje-
sredini diska. okolo otvora teško vidljivi tra- 101, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: Franje- vački samostan u Kreševu. Lokalitet/Site:
govi ukrasa u obliku malih polukrugova. Nos vački samostan u visokom. Lokalitet/Site: Nepoznat. Opis/Description: Svjetiljka od
jako izdužen sa velikim otvorom. dno usko Nepoznat. Opis/Description: Svjetiljka od crvene gline dobro očuvana. okruglog tijela.
i stabilno. Dimenzije/Dimensions: dužina crvenkaste zemlje sa dugim cjevastim nosom. Na sredini diska veliki otvor za ulje. Na nosu
7 cm, širina 4,5 cm, visina 2 cm. Literatura/ otvor za ulje sa plitkim prstenastim zade- tragovi gorenja. Dimenzije/Dimensions:
Literature: A. busuladžić „Antičke svjetiljke bljanjem. dno sa konkavnnim prstenastim dužina 9 cm, širina 6,3 cm, visina 2,7 cm. Li-
u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2007, 103. zadebljanjem. po svjetiljici ostaci crnog pre- teratura/Literature: A. busuladžić „Antičke
maza. Dimenzije/Dimensions: dužina 8,7 svjetiljke u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo,
534. Inv. br. 936 (Tabla 100, sl. 7). Mje-
cm, visina 3,8 cm. Literatura/Literature: A. 2007, 103.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
busuladžić „Antičke svjetiljke u bosni i Her-
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ni- 542. Inv. br. 55.836 (Tabla 101, sl. 6)
cegovini.“ Sarajevo, 2007, 103.
kopolis, epir. Opis/Description: Svjetiljka Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
od žućkaste gline sa tragovima boje. Sa leđ- 538. Inv. br. neinventarizirano (Tabla bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ne strane prstenasta drška. Tijelo svjetiljke u 101, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: Franje- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
obliku lončića, bez ukrasa. disk obrubljen za- vački samostan u Kreševu. Lokalitet/Site: Fragment keramičke svjetiljke sa sačuvanim
tvorenim prstenom, koji je oštećen. u sredini Nepoznat. Opis/Description: Svjetiljka od dijelom nosa i vrata, te dijela diska. crven-
diska rupa. Nos izrasta iz tijela, a na samom bijele gline, sa zrakasim linijama od otvora kaste boje, presvučene iznutra i izvana sjaj-
korijenu nosa rupa. dno široko i stabilno. Di- za ulje na ramenima. Nos duži. Na tijelu svi- nim crnim firnisom. Dimenzije/Dimensi-
menzije/Dimensions: dužina 7,5 cm, visina jetiljke izbojak – bradavica. Dimenzije/Di- ons: dužina 5,2 cm. Literatura/Literature:
3,5 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić mensions: dužina 9,5 cm, širina 6 cm, visina z. marić „Arheološka istraživanja Akropole
„Antičke svjetiljke u bosni i Hercegovini.“ 2,8 cm. Literatura/Literature: A. busuladžić ilirskog grada daors.....a na Gradini u oša-
Sarajevo, 2007, 103. „Antičke svjetiljke u bosni i Hercegovini.“ nićima kod Stoca od 1967 do 1972. godine.“
Sarajevo, 2007, 103. In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
535. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977,
100, sl. 8). Mjesto čuvanja/Kept at: Franje- 539. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
Tab. XXXIII, sl. 1a i 1b.
vački samostan u visokom. Lokalitet/Site: 101, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: Franje-
Nepoznat. Opis/Description: Svjetiljka od vački samostan u visokom. Lokalitet/Site:
gline sa tragovima crvenkastog premaza. Na Nepoznat. Opis/Description: Svjetiljka od
strani bočni izbojak – bradavica. po tijelu gline. Sa boka vidljiva bradavica. Nos izlazi iz

309
ADNAN BUSULADŽIĆ

KERAMIčKI BALZAMARIJI Sarajevo, 1911, 295; m. parović–pešikan vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In:
„Grčko-italske i helenističke vaze iz zemalj- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
543. Inv. br. 234 (Tabla 102, sl. 1). Mje- skog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 49.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
549. Inv. br. 242 (Tabla 102, sl. 7). Mje-
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- A, 40/41, Sarajevo, 1986, 49.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- 546. Inv. br. 237 (Tabla 102, sl. 4). Mje- i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
na boca, oštećena, odlomljenog vrata. visoka sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline-
noga, sa dvije prividne ručke na trupu. ukras sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: na boca, visoka i vrlo vitka. crvenkasta gli-
čine četiri kruga koja teku unaokolo po grlu Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: na, bez presvlake. Nađena u polju mononar
i dva po recipijentu, zajedno sa tamnosme- Glinena boca, grlo i otvor odlomljeni. crven- kod sela Karbunari (Tesprotia), a nabavljena
đom presvlakom donjega dijela sa nogom. kasto-žuta glina, bez presvlake, slabo pečena. u Janini. Dimenzije/Dimensions: visina
crvenkasta glina. Nađena u polju mononar Nađena u polju mononar kod sela Karbunari 15 cm. Literatura/Literature: e. bulanda
kod sela Karbunari (Tesprotia), a nabavljena (Tesprotia), a nabavljena u Janini. Dimen- „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovač-
u Janini. Dimenzije/Dimensions: visina zije/Dimensions: visina 8 cm. Literatura/ kom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In:
15,6 cm. Literatura/Literature: e. bulanda Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
„Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju govine, Sarajevo, 1911, 295; m. parović–pe-
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja šikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, Sa- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 295; m. zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
rajevo, 1911, 295; m. parović–pešikan „Grč- parović–pešikan „Grčko-italske i helenističke zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
ko-italske i helenističke vaze iz zemaljskog vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 50.
muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 40/41, 550. Inv. br. 364 (Tabla 102, sl. 8). Mje-
govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 49-50.
Sarajevo, 1986, 48-49. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
547. Inv. br. 238 (Tabla 102, sl. 5). Mje- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
544. Inv. br. 235 (Tabla 102, sl. 2). Mje- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Glinena boca, visoka i vitka. Grlo i noga
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: odlomljeni. crvenkasta glina, bez presvlake.
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Gline- Glinena boca, visoka i vitka. crvenkasta gli- Nađena u polju mononar kod sela Karbunari
na boca, sa grlom i otvorom koji su odlomlje- na, bez presvlake. Nađena u polju mononar (Tesprotija), a nabavljena u Janini. Dimenzi-
ni. bez ručke i presvlake. crvenkasta glina. kod sela Karbunari (Tesprotia), a nabavljena je/Dimensions: visina 10 cm. Literatura/
Nađena u polju mononar kod sela Karbunari u Janini. Dimenzije/Dimensions: visina Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza
(Tesprotia), a nabavljena u Janini. Dimenzi- 10,3 cm. Literatura/Literature: e. bulanda u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju
je/Dimensions: visina 13 cm. Literatura/ „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Gla- bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 296; m.
u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju snik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi- parović–pešikan „Grčko-italske i helenistič-
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja ne, Sarajevo, 1911, 295; m. parović–pešikan ke vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“
bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 295; m. „Grčko-italske i helenističke vaze iz zemalj- In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
parović–pešikan „Grčko-italske i helenistič- skog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik ze- cegovine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 51.
ke vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- 551. Inv. br. 365 (Tabla 102, sl. 9). Mje-
A, 40/41, Sarajevo, 1986, 50.
cegovine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 50. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
548. Inv. br. 241 (Tabla 102, sl. 6). Mje- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
545. Inv. br. 236 (Tabla 102, sl. 3). Mje- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Glinena boca, oštećena. crvenkasta glina,
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: Tr- bez presvlake, slabo ispečena. Nađena u polju
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: bušasta glinena boca, odlomljenog grla. cr- mononar kod sela Karbunari (Tesprotija), a
Glinena boca, prilično trbušasta. presvuče- venkasta glina. presvlaka crvena kao opeka. nabavljena u Janini. Dimenzije/Dimensi-
na tamnosmeđe, ali i dosta izlizana. crven- Nađena u polju mononar kod sela Karbunari ons: visina 10 cm. Literatura/Literature: e.
kasto-žuta glina. Nađena u polju mononar (Tesprotija), a nabavljena u Janini. Dimen- bulanda „Katalog grčkih vaza u bos. – her-
kod sela Karbunari (Tesprotia), a nabavljena zije/Dimensions: visina 8 cm. Literatura/ cegovačkom zemaljskom muzeju u Sarajevu.“
u Janini. Dimenzije/Dimensions: visina 10 Literature: e. bulanda „Katalog grčkih vaza In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
cm. Literatura/Literature: e. bulanda „Ka- u bos. – hercegovačkom zemaljskom muzeju cegovine, Sarajevo, 1911, 296; m. parović–
talog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1911, 295; m. zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, parović–pešikan „Grčko-italske i helenističke

310
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- Dimensions: 4 cm x 2,2 cm. Literatura/
s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 51. nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: Literature: b. marijan „Staklene posudice iz
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. Grčke u zemaljskom muzeju bosne i Her-
Dimenzije/Dimensions: visina 5,5 cm. Li- cegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik zemaljskog
KERAMIčKI UTEZI teratura/Literature: Nepublicirano. muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43,
Sarajevo, 1989, 74.
559. Inv. br. 379 (Tabla 103, sl. 8). Mjesto
552. Inv. br. 372 (Tabla 103, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i 565. Inv. br. 565 (Tabla 104, sl. 2). Mje-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm. Li- Fragment posudice od neprozirnog stakla
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite- teratura/Literature: Nepublicirano. tamnosmeđe boje. Dimenzije/Dimensi-
ratura/Literature: Nepublicirano. ons: 3,5 cm x 2,6 cm. Literatura/Literatu-
560. Inv. br. 380 (Tabla 103, sl. 9). Mjesto
553. Inv. br. 373 (Tabla 103, sl. 2). Mjesto re: b. marijan „Staklene posudice iz Grčke
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i u zemaljskom muzeju bosne i Hercegovine
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- (Sarajevo).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg.
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. 1989, 74.
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite-
očuvano pola utega. Dimenzije/Dimensi- ratura/Literature: Nepublicirano. 566. Inv. br. 566 (Tabla 104, sl. 3). Mje-
ons: visina 2,5 cm. Literatura/Literature: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Nepublicirano. 561. Inv. br. 381 (Tabla 103, sl. 10). Mje-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
554. Inv. br. 374 (Tabla 103, sl. 3). Mjesto Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Fragment prijelaza vrata u trbuh posudice
mornar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Des-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- od neprozirnog tamnoplavog stakla. ukra-
cription: Jednostavno izrađeni keramički ku-
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: šen je jednom širom i više tanjih valovnica
pasti uteg. Dimenzije/Dimensions: visina
Jednostavno izrađeni mali keramički kupasti bijele boje. Dimenzije/Dimensions: 2,2 cm
4,5 cm. Literatura/Literature: Nepublicira-
uteg. Dimenzije/Dimensions: visina 3,2 x 2,3 cm. Literatura/Literature: b. marijan
no.
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. „Staklene posudice iz Grčke u zemaljskom
562. Inv. br. 382 (Tabla 103, sl. 11). Mje- muzeju bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In:
555. Inv. br. 375 (Tabla 103, sl. 4). Mjesto sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 74.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: 567. Inv. br. 567 (Tabla 104, sl. 4). Mje-
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg.
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
Dimenzije/Dimensions: visina 4,5 cm. Li-
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
teratura/Literature: Nepublicirano.
ratura/Literature: Nepublicirano. Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
563. Inv. br. 702 (Tabla 103, sl. 12). Mje- Fragment središnjeg dijela posudice od ne-
556. Inv. br. 376 (Tabla 103, sl. 5). Mjesto sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- prozirnog stakla bijele boje sa ukrasima u
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: obliku višestruke valovnice tamnosmeđe boje.
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- Apolonia. Opis/Description: Jednostavno Dimenzije/Dimensions: 2,7 cm x 2,1 cm.
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: izrađeni veći keramički kupasti uteg. Dimen- Literatura/Literature: b. marijan „Stakle-
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. zije/Dimensions: visina 7 cm. Literatura/ ne posudice iz Grčke u zemaljskom muzeju
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite- Literature: Nepublicirano. bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik
ratura/Literature: Nepublicirano. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
557. Inv. br. 377 (Tabla 103, sl. 6). Mjesto s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 74.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i GRčKO STAKLO 568. Inv. br. 568 (Tabla 104, sl. 5). Mje-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: mor- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
nar, Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: 564. Inv. br. 564 (Tabla 104, sl. 1). Mje- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Jednostavno izrađeni keramički kupasti uteg. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Karbunari, Tesprotia. Opis/Description:
Dimenzije/Dimensions: visina 5 cm. Lite- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Fragment trbuha posudice od neprozirnog
ratura/Literature: Nepublicirano. Site: Karbunari, Tesprotia. Opis/Descrip- stakla tamnoplave boje. Na vanjskoj strani
tion: Fragment posudice od neprozirnog vidljivi tragovi kanelura u koje su bile ume-
558. Inv. br. 378 (Tabla 103, sl. 7). Mjesto
tamnoplavog stakla sa ukrasima od debljih tane staklene mase drugih boja. Dimenzije/
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
žutih i tanjih bijelih valovnica. Dimenzije/

311
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimensions: 1,5 cm x 1,4 cm. Literatura/ boje na trbuhu. Na najširem dijelu afmorisk neprozirnog stakla. Jedna ručkica djelomično
Literature: b. marijan „Staklene posudice iz ima vertikalnu rebrastu profilaciju. Dimen- oštećena. Dimenzije/Dimensions: visina
Grčke u zemaljskom muzeju bosne i Her- zije/Dimensions: visina 9,7 cm. Literatura/ 10,1 cm. Literatura/Literature: b. marijan
cegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik zemaljskog Literature: b. marijan „Staklene posudice iz „Staklene posudice iz Grčke u zemaljskom
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Grčke u zemaljskom muzeju bosne i Her- muzeju bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In:
Sarajevo, 1989, 74. cegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik zemaljskog Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 74.
569. Inv. br. 570 (Tabla 104, sl. 6). Mje-
Sarajevo, 1989, 73.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 573. Inv. br. 152 (Tabla 105, sl. 3). Mjesto
Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
IzBoR ARHeološKoG
Fragment neprozirnog stakla. Dimenzije/ Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. mATeRIJAlA GRČKoG,
Dimensions: 2,2 cm x 2,0 cm. Literatura/ Opis/Description: Alabastron od neprozir- GRČKo-ITAlSKoG
Literature: b. marijan „Staklene posudice iz nog tamnoplavog stakla sa ukrasima od traka
Grčke u zemaljskom muzeju bosne i Her- žute i svijetloplave boje na vratu i donjem di- I HeleNISTIČKoG
cegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik zemaljskog jelu, te višestrukim valovnicama svijetloplave poRIJeKlA pRoNAđeNoG
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, i žute boje na središnjem trbušastom dijelu
Sarajevo, 1989, 74. posude. Ručkice i uši sačuvane. Dimenzije/
NA podRuČJu BoSNe I
570. Inv. br. 569 (Tabla 104, sl. 7). Mje-
Dimensions: visina 12,1 cm. Literatura/ HeRCeGovINe2
Literature: b. marijan „Staklene posudice iz
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
Grčke u zemaljskom muzeju bosne i Her-
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Kar-
cegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik zemaljskog MIKENSKA KERAMIKA
bunari, Tesprotia. Opis/Description: Fra-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43,
gment neprozirnog stakla sa očuvanim ukra-
Sarajevo, 1989, 74. 577. Inv. br. 19020 (Tabla 106, sl. 1).
som u vidu valovnice zelenkastoplave boje.
Dimenzije/Dimensions: 2,4 cm x 1,8 cm. 574. Inv. br. 563 (Tabla 105, sl. 4). Mje- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Literatura/Literature: b. marijan „Stakle- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ne posudice iz Grčke u zemaljskom muzeju sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip-
bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik Karbunari, Tesprotia. Opis/Description: tion: ulomak mikenske keramike sa vidlji-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Fragment posudice od poluprozirnog stakla vim crvenim linijama na rubovima. ulomak
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 74. plave boje sa ostacima pravilnih žutih ukra- je fragmentiran i sastavljen iz tri dijela. Di-
snih traka. Dimenzije/Dimensions: 3,1 cm menzije/Dimensions: dužina 7,4 cm. Lite-
571. Inv. br. 145 (Tabla 105, sl. 1). Mje- ratura/Literature: F. Fiala „Izvještaj o preko-
x 2,0 cm. Literatura/Literature: b. marijan
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- pavanju na debelom brdu kod Sarajeva.“ In:
„Staklene posudice iz Grčke u zemaljskom
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Herce-
muzeju bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In:
maura. Opis/Description: Trbušasti amfo- govini, vIII, Sarajevo, 1896, 106, sl. 45 i 46.
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
riskos od neprozirnog tamnoplavog stakla sa
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 74.
ukrasima žute trake omotane na prijelazu iz
vrata u trbuh. posudica posjeduje višestruke 575. Inv. br. 143 (Tabla 105, sl. 5). Mje-
valovnice zelenkastoplave i žute boje na tr- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
buhu i trakama žute i zelenkastoplave boje na sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
donjem dijelu. Razbijen je i dijelom oštećen. beotija. Opis/Description: Alabastron od
Dimenzije/Dimensions: visina 8,2 cm. Li- neprozirnog stakla. Tijelo prekriveno hori-
teratura/Literature: b. marijan „Staklene zontalnim trakama i valovnicama različitih 2 U kataloškom dijelu koji prezentira materijal
pronađen na lokalitetima u Bosni i Hercego-
posudice iz Grčke u zemaljskom muzeju boja smeđe, žute, srebrenosive. Ima oštećenja.
vini, korišten je samo onaj publiciran i od
bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik Dimenzije/Dimensions: visina 11,2 cm. strane autora determiniran kao grčko-hele-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Literatura/Literature: b. marijan „Stakle- nistički. U pojedinim situacijama, u nekim
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 73-74. ne posudice iz Grčke u zemaljskom muzeju kataloškim jedinicama nema inventarnog
bosne i Hercegovine (Sarajevo).“ In: Glasnik broja ili podataka dimenzija odnosno razm-
572. Inv. br. 151 (Tabla 105, sl. 2). Mjesto
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. jera. Navedeni materijal je najvjerovatnije
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 74. inventariziran sa cjelokupnim materijalom
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Teba. koji je sa tog lokaliteta unešen u inventarne
Opis/Description: Amforiskos od neprozir- 576. Inv. br. 144 (Tabla 105, sl. 6). Mje- knjige. Kako u publiciranoj građi nije nave-
nog plavog stakla sa ukrasima od bijele tanke sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- den inventarni broj nemoguće je dati sigurnu
trake, omotane na vratu i donjem dijelu posu- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: determinaciju prezentiranih ulomaka i onih
de, te sa višetrukim valovnicama žute i bijele beotija. Opis/Description: Alabastron od zavedenih u inventaru, a samim time ni di-
menzije nekih od tih predmeta ili ulomaka.

312
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

GRČKA KeRAmIKA vidljivim polukrugovima i koncentričnim li- SKIFOS


S pRoSToRA ApeNINA nijama. Dimenzije/Dimensions: dužina 3
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. 586. Inv br. 2598 (Tabla 108, sl. 1). Mje-
578. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 583. Inv. br. 687 (Tabla 107, sl. 3). Mje- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
106, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Hrustovača, Glasinac, Rogatica. Opis/Des-
kalitet/Site: Halapići, Glamoč. Opis/Des- Rodos. Opis/Description: ulomak vaze s cription: Skifos, oniža posuda sa niskim pr-
cription: ulomak otvora keramičke posude reljefnim prikazima. Između dvije istačkane stenastim postoljem i dvije koso postavljene
sa vidljivim smeđim premazom. Dimenzije/ crte dvije su rozete. u dva reda, nastavljena ručice izvijene u obliku ćiriličnog slova „П“.
Dimensions: dužina 7,6 cm, širina 3 cm. Li- istačkanom crtom, prikazane su ratne scene. obod suda dosta razveden, a neposredno pod
teratura/Literature: Nepublicirano. u prvom redu ratnik na konju, sa zašiljenom njim oštra ramena. površina jako oštećena, ali
kapom (frigijskom?), drži u desnoj ruci mač i se može pretpostaviti crvenkasta nijansa boje.
579. Inv. br. nepoznat (Tabla 106, sl. 3). Glina također crvenkasta. Dimenzije/Di-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej hoće da ubije ratnika koji leži konju pod no-
gama. pred jahačem je en face prikazan ratnik mensions: Nepoznate. Literatura/Literatu-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ re: m. parović–pešikan „o karakteru grčkog
Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip- sa oklopom, pasom oko bokova i potkoljeni-
cama, ima duguljast štit u lijevoj ruci i prijeti materijala na Glasincu i putevima njegovog
tion: ulomak helenističko-italske keramike prodiranja.“ In: Starinar n. s. XI, beograd,
sa vidljivim crvenim cik-cak linijama i uglom mačem u uzdignutoj desnici neprijatelju, koji
na njega s leđa navaljuje. vidi se ruka dru- 1961, 32.
neke ornamentalne dekoracije. Dimenzije/
Dimensions: visina 6,5 cm. Literatura/Li- gog. Na tlu, ratniku do nogu, leži štit. u dru- 587. Inv. br. 2967 (Tabla 108, sl. 2 i 2a).
terature: F. Fiala „Izvještaj o prekopavanju gom su redu, samo fragmentarno sačuvani, Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
na debelom brdu kod Sarajeva.“ In: Glasnik pali konj s jahačem. moguće je da je riječ o bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, scennama iz amazonomahije. Glina siva, prije Site: Čitluci, Glasinac. Opis/Description:
vIII, Sarajevo, 1896, 106, sl. 44. tamnosmeđe presvučena. Nađen i nabavljen Fragmentiran primjerak crvenofiguralnog
na Rodosu. Dimenzije/Dimensions: visina skifosa, nedostaje jedna drška. obojen firni-
580. Inv. br. nepoznat (Tabla 106, sl. 4). 11 cm. Literatura/Literature: e. bulanda som, preko koga ide žućkastobijela boja od
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej „Katalog grčkih vaza u bos. – hercegovačkom oslikavanja. Firnis crn. Na obje strane vaze
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ zemaljskom muzeju u Sarajevu.“ In: Glasnik predstava sove okrenute udesno, sa glavom en
Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, face. desno i lijevo od sove lišće maslinove
tion: ulomak helenističko-italske kerami- Sarajevo, 1911, 293. grančice. Kraj v stoljeća stare ere. Dimenzi-
ke sa vidljivim crvenim linijama po stijenci. je/Dimensions: visina 5,7 cm. Literatura/
Dimenzije/Dimensions: visina 7,5 cm. 584. Inv. br. 688 (Tabla 107, sl. 4). Mje-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Literature: m. parović–pešikan „o karakte-
Literatura/Literature: F. Fiala „Izvještaj o ru grčkog materijala na Glasincu i putevima
prekopavanju na debelom brdu kod Saraje- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Rodos. Opis/Description: ulomak reljefne njegovog prodiranja.“ In: Starinar n. s. XI,
va.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i beograd, 1961, 33, sl. 8; m. parović–pešikan
Hercegovini, vIII, Sarajevo, 1896, 106, sl. 47. keramike sa prikazom jednog ženskog lika i
ratnika sa štitom. Dimenzije/Dimensions: „Grčko-italske i helenističke vaze iz zemalj-
visina 4,9 cm. Literatura/Literature: Nepu- skog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik ze-
blicirano. maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
RelJefNA A, 40/41, Sarajevo, 1986, 41.
HeleNISTIČKA KeRAmIKA 585. Inv. br. neinventarizirano. (Tab. 107,
sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. 588. Inv. br. 14059 (Tabla 108, sl. 3).
Lokalitet/Site: doljani, dubine, Čapljina. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
581. Inv. br. 856/1 (Tabla 107, sl. 1). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Opis/Description: Fragment tamnosive re-
ljefne keramike, oblika megarske zdjelice. Na Site: Godimlja, humak I, Glasinac. Opis/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Description: ulomak atičke keramike, dna
Site: Narona. Opis/Description: ulomak ulomku teško vidljiva glava lava. Dimenzije/
Dimensions: Fragmentirano. Literatura/Li- dubokog otvorenog suda, najvjerovatnije
trbuha reljefne helenističke keramike sa vid- skifosa. ulomak ima nisko profilirano prste-
ljivim polukrugovima i koncentričnim lini- terature: S. vasilj „Arheološki lokalitet dolja-
ni – dubine u općini Čapljina, bosna i Herce- nasto postolje. ulomak je prekirven sjajnim
jama. Dimenzije/Dimensions: dužina 5,4 crnim lakom, dubokog tona i sa unutarnje i
cm. Literatura/Literature: Nepublicirano. govina.“ In: Godišnjak centra za balkanološka
ispitivanja, knj. 41, Sarajevo, 2012, 126. sa spoljašnje strane. u međuvremenu je ulo-
582. Inv. br. 856/2 (Tabla 107, sl. 2). mak podijeljen na tri fragmenta. Dimenzije/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Dimensions: visina najvećeg ulomka 3 cm.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Literatura/Literature: m. parović–pešikan
Site: Narona. Opis/Description: ulomak „o karakteru grčkog materijala na Glasincu
trbuha reljefne helenističke keramike sa

313
ADNAN BUSULADŽIĆ

i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: 595. Inv. br. nepoznat (Tabla 109, sl.
n. s. XI, beograd, 1961, 33. donji dio suženog trbuha vaze i prstenasto 4). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato.
dno skifosa. Firnis oštećen, crne boje. prva Lokalitet/Site: mahrevići, Čajniče. Opis/
589. Inv. br. 12793 (Tabla 108, sl. 4).
polovina Iv stoljeća stare ere. Dimenzije/ Description: Keramički skifos sa visoko po-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Dimensions: visina 7,3 cm. Literatura/Li- dignutim drškama. Ručke srcolikog oblika.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
terature: m. parović–pešikan „Grčko-italske Dimenzije/Dimensions: visina 11 cm. Li-
Site: Sanski most. Opis/Description: Fra-
i helenističke vaze iz zemaljskog muzeja u teratura/Literature: Ć. Truhelka „Gromila
gmentiran i restauriran skifos. Na keramici
Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja latenske dobe u mahrevićima, kotar Čajni-
žućkasti premaz, sa slikanim ornamentima.
bosne i Hercegovine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, če.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i
unutrašnjost obojena crnim firnisom. Skifos
1986, 42. Hercegovini, Sarajevo, 1909, 429.
ima nisko prstenasto postolje, blago razgrnut
obod. u donjem dijelu se sužava. Geometrij- 592. Inv. br. 21434 (Tabla 109, sl. 1 i 1a). 596. Inv. br. nepoznat (Tabla 109, sl. 5).
ski ornamenti raspoređeni u zonama i prekri- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: Franjevački samo-
vaju cijelu površinu. Ispod oboda ukras tzv. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ stan u visokom. Lokalitet/Site: Nepoznat.
vučijih zuba. Ispod ovog ornamenta široka Site: plana, bileća. Opis/Description: Ski- Opis/Description: dobro očuvan manji ke-
horizontalna traka firnisa i jedna tanka lini- fos bez jedne drške. površina oštećena. Firnis ramički skifos sa horizontalno postavljenim
ja. centralna zona na trbuhu sa ornamentom crn, slabog sjaja. datacija u v stoljeće stare ručkama. vidljivi tragovi boje. Dimenzije/
spiralnog meandra sa tačkama, koji je oivičen ere. Dimenzije/Dimensions: visina 5,5 cm. Dimensions: visina 8,2 cm. Literatura/Li-
još jednom horizontalnom trakom. manji Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Rezul- terature: Nepublicirano.
donji dio vaze i noga obojeni firnisom. datira tati prehistoričkih istraživanja u bosni i Her-
597. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
se u v do Iv stoljeće stare ere. Dimenzije/ cegovini.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja,
109, sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
Dimensions: visina 14,5 cm. Literatura/Li- XIII/1, Sarajevo, 1901, 11, sl. 14; m. parović–
ski muzej bosne i Hercegvoine, Sarajevo.
terature: F. Fiala „das Flachgräberfeld und pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
Lokalitet/Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/
prähistorische Ansiedlung in Sanski most.“ zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
Description: Fragment ruba i vrata blijedo-
In: wissenschaftliche mittheilungen aus bo- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
narandžaste posude sa ukrasom izduženih
snien und der Herzegovina, vI, wien, 1899, s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 41.
kapljastih motiva tamnosmeđe boje, te zaga-
86, fig. 87; m. parović–pešikan „Grčko-ital-
593. Inv. br. neinventarizirano (Tabla sitocrvenim premazom sa unutarnje strane.
ske i helenističke vaze iz zemaljskog muzeja
109, sl. 2 i 2a). Mjesto čuvanja/Kept at: Najvjerovatnije pripada posudi tipa skifosa,
u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
muzej Hercegovine, Trebinje. Lokalitet/ sa blago izvijenim obodom. Najvjerovatnije
bosne i Hercegovine, n. s. A, 40/41, Sarajevo,
Site: Kačanj, bileća. Opis/Description: pripada tipu korintsko-italske proizvodnje
1986, 42.
više fragmenata skifosa, najvjerovatnije od sa geometrijskim ukrasima, kasnokorintskog
590. Inv. br. 18841a (Tabla 108, sl. 5 i 5a). dva skifosa. Fragmenti presvučeni sjajnom stila. Dimenzije/Dimensions: Fragmen-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej crnosmeđom bojom. vidljivi i ostaci boje- tirano. Literatura/Literature: b. marijan
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ nog ornamenta. Faktura keramike fina. vid- „protohistorijski nalazi sa Gradine u prenju
Site: Nekropola Jezerine. Opis/Description: ljiv i prikaz palmete. ornament je izvođen kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Fragmentirana i sastavljena posuda – veliki premazivanjem bojom preko osnovne boje. bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
skifos. obojena sivocrnim firnisom slabog Dimenzije/Dimensions: veliki broj malih 1989, 64, Tab. I, 2.
kvaliteta. drške okrugle, dno spolja profilira- keramičkih ulomaka. Literatura/Literature:
598. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 1).
no. unutrašnjost ukrašena horizontalnim tra- z. marić „Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
kama firnisa. u donjem dijelu trbuha i na nozi In: Glasnik zemaljskog muzeja n. s. A, XIv,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
široka horizontalna traka od firnisa. datira Sarajevo, 1959, 95; z. marić „Reviziono isko-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
se u Iv do III stoljeća stare ere. Dimenzije/ pavanje ilirske grobnice u Kačnju.“ In: Gla-
Fragment gornjeg dijela skifosa, sive boje pri-
Dimensions: visina 23,5 cm. Literatura/Li- snik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi-
jeloma. površina prevučena svijetlosmeđom
terature: w. Radimsky „die Nekropole von ne, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, 103.
sjajnom glazurom. ornament crn. Dimen-
Jezerine bei pritoka.“ In: wissenschaftliche
594. Inv. br. neinventarizirano (Tabla zije/Dimensions: 4,3 x 3,5 cm. Literatura/
mittheilungen aus bosnien und der Herze-
109, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Literature: z. marić „Arheološka istraživa-
govina, III, wien, 1895, 180, fig. 586; m. pa-
Hercegovine, Trebinje. Lokalitet/Site: Ka- nja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ In:
rović– pešikan „Grčko-italske i helenističke
čanj, bileća. Opis/Description: Fragment Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In:
oboda otvora keramičkog skifosa. Dimenzi- cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo,
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
je/Dimensions: visina 4 cm. Literatura/Li- 1973, Tab. XII, 3.
govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 43.
terature: z. marić „Grobovi ilirskih ratnika
599. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 2 i
591. Inv. br. 19971 (Tabla 108, sl. 6). iz Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja n.
2a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej s. A, XIv, Sarajevo, 1959, Tab. Iv, sl. 3.
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/

314
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 603. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 6). 607. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 10).
Gornji dio skifosa sa smeđom glazurom, pri- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
jelom blijedosmeđ. Dimenzije/Dimensions: bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
dužina 3,8 cm, visina 4,5 cm. Literatura/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
Literature: z. marić „Arheološka istraživa- Fragment skifosa prijeloma sive boje. vanj- Fragment drške skifosa, prijelom svije-
nja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: ska i unutarnja strana prevučene sivom bo- tlosmeđ, površina prevučena crnom glazu-
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- jom. Negativ ornamenta u vidu sjajnih crnih rom. Dimenzije/Dimensions: dužina 4 cm.
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, površina. Dimenzije/Dimensions: visina Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
1973, Tab. XIX, 3. 3,9 cm. Literatura/Literature: z. marić ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
„Arheološka istraživanja na gradini u oša- Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
600. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 3).
nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ Sarajevo, 1973, Tab. XvII, 9.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvI, 9.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 608. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 11).
Fragment skifosa, prijeloma blijedosmeđeg. 604. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 7). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
unutarnja strana mat i siva. vanjska povr- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
šina prevučena crnom sjajnom glazurom. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
očuvan negativ ornamenta u vidu tamnijih Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fragment drške skifosa, prijelom svije-
mat površina. Dimenzije/Dimensions: visi- Fragment posude, vjerovatno skifosa, prije- tlosmeđ, površina prevučena crnom glazu-
na 3,8 cm. Literatura/Literature: z. marić lom blijedosmeđ, površina presvučena sivom rom. vidljiv ornament rozete. Dimenzije/
„Arheološka istraživanja na gradini u oša- bojom, očuvan negativ ornamenta u vidu sjaj- Dimensions: visina 4 cm. Literatura/Lite-
nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog nih crnih površina. Dimenzije/Dimensions: rature: z. marić „Arheološka istraživanja na
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ visina 2,5 cm. Literatura/Literature: z. gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvI, 6. marić „Arheološka istraživanja na gradini u zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj- s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab.
601. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 4).
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XvII, 10.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvII,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 609. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 12).
5.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Fragment skifosa, prijeloma blijedosmeđeg. 605. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 8). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
unutarnja strana mat i siva. vanjska povr- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
šina prevučena crnom sjajnom glazurom. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Fragment gornjeg dijela posude - skifosa, pri-
očuvan negativ ornamenta u vidu tamnijih Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: jelom blijedožut. površina prevučena crnom
mat površina. Dimenzije/Dimensions: visi- Fragment posude, vjerovatno skifosa, prije- sjajnom glazurom. očuvan negativ ornamen-
na 2,4 cm. Literatura/Literature: z. marić lom blijedosmeđ, vanjska i unutarnja površi- ta u vidu tamnijih površina. Na fragmentu
„Arheološka istraživanja na gradini u oša- na presvučena crnom bojom, očuvan negativ prikaz ptice. Dimenzije/Dimensions: visi-
nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog ornamenta u vidu tamnih sjajnih površina. na 3,8 cm. Literatura/Literature: z. marić
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm. Li- „Arheološka istraživanja na gradini u oša-
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvI, 7. teratura/Literature: z. marić „Arheološka nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog
istraživanja na gradini u ošanićima kod Sto- muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
602. Inv. br. nepoznat (Tabla 110, sl. 5).
ca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 2.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Saraje-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 610. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 1).
vo, 1973, Tab. XvII, 6.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Fragment skifosa, prijeloma blijedosmeđeg. 606. Inv. nepoznat (Tabla 110, sl. 9). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
unutarnja strana mat i siva. vanjska površina Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
prevučena crnom sjajnom glazurom. očuvan bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Fragment posude - skifosa, prijelom bla-
negativ ornamenta u vidu tamnijih mat povr- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Ke- gosmeđ. unutarnja površina siva, a vanjska
šina. Dimenzije/Dimensions: visina 3 cm. ramički ulomak skifosa. unutarnja površina prevučena crnom sjajnom glazurom. očuvan
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- bez boje. vanjska strana sa crnom glazurom. negativ ornamenta u vidu tamnih mat povr-
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod Dimenzije/Dimensions: dužina 5,2 cm. šina. Dimenzije/Dimensions: dužina 3 cm.
Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, ka istraživanja na gradini u ošanićima kod ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
Sarajevo, 1973, Tab XvI, 8. Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
Sarajevo, 1973, Tab. XvII, 7. Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 10.

315
ADNAN BUSULADŽIĆ

611. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 2). Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 5. Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
615. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 6).
Fragment posude - skifosa, prijelom bla- Sarajevo, 1973, Tab. XX, 6.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
gosmeđ. unutarnja površina siva, a vanjska
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 619. Inv. br. 54612 (Tabla 111, sl. 10).
prevučena crnom sjajnom glazurom. očuvan
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
negativ ornamenta u vidu tamnih mat povr-
Fragment posude - skifosa, prijelom blije- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
šina. Dimenzije/Dimensions: dužina 5 cm.
dožut. vanjska površina prevučena crnom i Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
sivom glazurom. očuvan negativ ornamenta Fragment donjeg dijela skifosa, blijedosmeđe
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
u vidu tamnih mat površina. Dimenzije/Di- boje, sa ostacima tankog sloja smeđe glazure.
Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
mensions: visina 4,2 cm. Literatura/Lite- Na nozi sa vanjske strane ornament u vidu
sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
rature: z. marić „Arheološka istraživanja na niza crnih sjajnih tačaka. Dimenzije/Di-
Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 11.
gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik mensions: R: 5 cm. Literatura/Literature:
612. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 3). zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. z. marić „Arheološka istraživanja na gradini
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik ze-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ XvIII, 6. maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XX,
616. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 7).
Fragment posude - skifosa, prijelom bla- 8.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
gosmeđ. unutarnja površina siva, a vanjska
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 620. Inv. br. 54631 (Tabla 111, sl. 11).
prevučena crnom sjajnom glazurom. očuvan
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
negativ ornamenta u vidu tamnih mat povr-
Fragment posude - skifosa, prijelom bla- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
šina. Dimenzije/Dimensions: visina 4 cm.
gosmeđ. unutarnja površina siva, a vanjska Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
prevučena crnom sjajnom glazurom. očuvan Fragment noge skifosa sive boje sa ostaci-
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
negativ ornamenta u vidu tamnih mat povr- ma crne glazure, na vanjskoj površini vidjivi
Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
šina. Dimenzije/Dimensions: visina 2 cm. ostaci niza sjajnih crnih tačaka na gornjem
sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- prstenu. Dimenzije/Dimensions: R: 5 cm.
Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 12.
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
613. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 4). Stoca“. Glasnik zemaljskog muzeja bosne i ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sara- Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ jevo, 1973, Tab. XvIII, 8. sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Sarajevo, 1973, Tab. XXI, 1.
617. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 8).
Fragment posude - skifosa, prijelom blije-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 621. Inv. br. 54682 (Tabla 111, sl. 12).
dožut. vanjska površina prevučena crnom i
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
sivom glazurom. očuvan negativ ornamenta
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
u vidu tamnih mat površina. Dimenzije/Di-
Fragment posude - skifosa, prijelom bla- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
mensions: visina 3,2 cm. Literatura/Lite-
gosmeđ. unutarnja površina siva, a vanjska Fragment noge skifosa sive boje. Dimenzije/
rature: z. marić „Arheološka istraživanja na
prevučena crnom sjajnom glazurom. očuvan Dimensions: R: 5,3 cm. Literatura/Litera-
gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik
negativ ornamenta u vidu tamnih mat površi- ture: z. marić „Arheološka istraživanja na
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
na. Dimenzije/Dimensions: dužina 4,7 cm. gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik
s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab.
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
XvIII, 4.
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab.
614. Inv. br. nepoznat (Tabla 111, sl. 5). Stoca“. Glasnik zemaljskog muzeja bosne i XXI, 3.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sara-
622. Inv. br. 54679 (Tabla 112, sl. 1).
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ jevo, 1973, Tab. XvIII, 9.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
618. Inv. br. 54681 (Tabla 111, sl. 9). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Fragment gornjeg dijela posude - skifosa,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
prijelom blijedosmeđ. površina prevučena
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Fragment noge skifosa blijedosmeđe boje sa
sjajnom crnom glazurom. očuvani negati-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: ostacima crne glazure. Dimenzije/Dimensi-
vi ornamenta u vidu tamnih mat površina.
Fragment noge skifosa, sivožute boje, sa tra- ons: R: 5 cm. Literatura/Literature: z. ma-
Dimenzije/Dimensions: visina 2,8 cm.
govima crnog sjajnog ornamenta u vidu niza rić „Arheološka istraživanja na gradini u oša-
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
tačaka. Dimenzije/Dimensions: R: 5,5 cm. nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod

316
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ „Arheološka istraživanja na gradini u oša- Dimenzije/Dimensions: veličina 6,3 x 6,5
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXI, 4. nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog cm. Literatura/Literature: z. marić „Arhe-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ ološka istraživanja na gradini u ošanićima
623. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 2).
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXII, 1. kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 627. Inv. br. 54611 (Tabla 112, sl. 6).
Sarajevo, 1973, Tab. XI, 10.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: pet Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
fragmenata većeg skifosa. prijelom blijedo- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 631. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 10).
smeđe boje. površina prevučena tamnosme- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
đom sjajnom glazurom. očuvan negativ Fragment donjeg dijela skifosa, blijedosme- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ornamenta u vidu tamnih mat površina. Di- đe boje. Na unutarnjoj strani očuvani ostaci Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
menzije/Dimensions: Fragmentirano. Li- smeđe glazure. Dimenzije/Dimensions: R: Fragment gornjeg dijela skifosa, blijedožute
teratura/Literature: z. marić „Arheološka 7 cm. Literatura/Literature: z. marić „Ar- boje. površina prevučena svijetlom crnom bo-
istraživanja na gradini u ošanićima kod Sto- heološka istraživanja na gradini u ošanićima jom. ornament sjejne crne boje. Dimenzije/
ca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Dimensions: veličina 4,2 x 3,6 cm. Litera-
Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Saraje- bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, tura/Literature: z. marić „Arheološka istra-
vo, 1973, Tab. XXI, 5. Sarajevo, 1973, Tab. XXII, 3. živanja na gradini u ošanićima kod Stoca.“
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
624. Inv. br. 54680 (Tabla 112, sl. 3). 628. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 7).
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
1973, Tab. XI, 11.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Če- 632. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 11).
Fragment noge skifosa sive boje sa ostacima tiri fragmenta gornjeg dijela skifosa, na osnvu Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
crne glazure na vanjskoj površini. Dimenzi- kojih je izvršena rekonstrukcija. prijelom bli- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
je/Dimensions: R: 5 cm. Literatura/Lite- jedožut. površina prevučena crnom sjajnom Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
rature: z. marić „Arheološka istraživanja na glazurom. očuvan negativ ornamenta u vidu Fragment donjeg dijela skifosa, blijedožute
gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik tamnih mat površina, na kojima se vidi biljni boje. Iznutra sjajna smeđa boja, a izvana gore
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. ornament i prikaz ptice. Dimenzije/Dimen- crna sjajna glazura. Dimenzije/Dimensions:
s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. sions: Fragmentirano. Literatura/Litera- veličina 4,8 x 5 cm. Literatura/Literature:
XXI, 6. ture: z. marić „Arheološka istraživanja na z. marić „Arheološka istraživanja na gradini
gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj-
625. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 4).
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XI, 6.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
XXII, 4.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 633. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 12).
Sedam fragmenata većeg skifosa. prijelom 629. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 8). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
blijedosmeđ. površina prevučena sjajnom gla- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
zurom, crne ili sive boje. Središnji dio iznu- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
tra žut. očuvan negativ ornamenta u vidu Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fragment gornjeg dijela skifosa, prijeloma
tamnih mat površina. Dimenzije/Dimensi- Četiri fragmenta skifosa. prijelom blijedožut. blijedožute boje. površina prevučena izvana
ons: Fragmentirano. Literatura/Literature: površina prevučena smeđom sjajnom glazu- svijetlosmeđom, a iznutra tamnosmeđom bo-
z. marić „Arheološka istraživanja na gradini rom. očuvani negativi ornamenta u vidu cr- jom. Dimenzije/Dimensions: dužina 5 cm.
u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj- nih mat površina. Dimenzije/Dimensions: Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, Fragmentirano. Literatura/Literature: z. ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXI, 2. marić „Arheološka istraživanja na gradini u Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj- sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
626. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 5).
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, Sarajevo, 1973, Tab. XIII, 7.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXII, 7.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 630. Inv. br. nepoznat (Tabla 112, sl. 9).
Četiri fragmenta skifosa, na osnovu kojih je Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej KOTILE
izvršena rekonstrukcija. prijelom blijedožut. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
površina prevučena crnom sjajnom glazurom. Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 634. Inv. br. 18854 (Tabla 113, sl. 1 i 1a).
očuvan negativ ornamenta u vidu tamnih Fragment skifosa blijedosmeđe boje. unu- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
mat površina. Dimenzije/Dimensions: Fra- tarnja strana nije prevučena bojom. vanjska bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
gmentirano. Literatura/Literature: z. marić površina prevučena crnom sjajnom bojom. Site: Jezerine. Opis/Description: od fra-
gmenata sastavljena kotila. površina obojena

317
ADNAN BUSULADŽIĆ

firnisom slabog metalnog sjaja. visoka noga donji dio kotile, blijedosmeđe boje, sa trago- metalnih posuda s Glasinca.“ In: Godišnjak
postavljena na profiliranom postolju, iznutra vima crne glazure na gornjem dijelu vanjske centra za balkanološka ispitivanja, band
šupljem. ukras u vidu vertikalnih kanelura, površine. Dimenzije/Dimensions: visina 8 43, 2014, 99, sl. 7; A. Jašarević „Importovani
raspoređen u dva pojasa. Kanelure urezane cm. Literatura/Literature: z. marić „Arhe- predmeti prestižnog i simboličkog karaktera
plitko. Ispod oboda i drške se nalazi tanka ološka istraživanja na gradini u ošanićima iz Kačnja.“ In: Tribunia 13, Trebinje, 2014,
horizontalna linija crvene boje. Stil Gnathia. kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja 49, sl. 4.
datira se u III stoljeće stare ere. Dimenzije/ bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
641. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 3).
Dimensions: visina 16,2 cm. Literatura/Li- Sarajevo, 1973, Xv, 2.
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovi-
terature: w. Radimsky „die Nekropole von
ne, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća.
Jezerine bei pritoka.“ In: wissenschaftliche
Opis/Description: Fragmentirani ostaci do-
mittheilungen aus bosnien und der Herze- VAZA, BOKAL, VRč njeg i gornjeg dijela posude koja nalikuje na
govina, III, wien, 1895, 179, fig. 584; m. pa-
neku od oblika bokala. Dimenzije/Dimen-
rović – pešikan „Grčko-italske i helenističke 638. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, 1 i 1a). sions: pretpostavljena visina 21 cm. Litera-
vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovi- tura/Literature: z. marić „Grobovi ilirskih
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- ne, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća. ratnika iz Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog
govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 44. Opis/Description: masivnija posuda, mo- muzeja n. s. A, XIv, Sarajevo, 1959, 96, Tab.
635. Inv. br. nepoznat (Tabla 113, sl. 2). guće bokal za vino sa tri kljuna za izlivanje. Iv, sl. 2.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Sačuvani su ostaci vrata, ramena i dva kljuna
za izlivanje. Dimenzije/Dimensions: veliki 642. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 4).
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
broj ulomaka keramike, rekonstrukcija visi- Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovi-
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: u
na 13 cm. Literatura/Literature: z. marić ne, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća.
cijelosti sačuvana kotila. površina kalcirana.
„Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“ In: Gla- Opis/Description: Fragmentirani ostaci do-
ornament djelomično izbrisan. Glina crven-
snik zemaljskog muzeja n. s. A, XIv, Sara- njeg dijela posude koja nalikuje na neku od
kastomrka, dobre fakture. Firnis tamnomrk,
jevo, 1959, 96; z. marić „Reviziono iskopa- oblika bokala. Dimenzije/Dimensions: du-
ponegdje crvenkast. po tijelu uzdužne kane-
vanje ilirske grobnice u Kačnju.“ In: Glasnik žina 7 cm. Literatura/Literature: z. marić
lure. Dimenzije/Dimensions: visina 11,5
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. „Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“ In: Gla-
cm. Literatura/Literature: m. parović – pe-
s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, 103; A. Ja- snik zemaljskog muzeja n. s. A, XIv, Saraje-
šikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
šarević „Importovani predmeti prestižnog i vo, 1959, Tab. Iv, sl. 10.
zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. simboličkog karaktera iz Kačnja.“ In: Tribu- 643. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 5).
s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 44-45. nia, 12, Trebinje, 2014, 49. Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/
639. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/ Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti-
636. Inv. br. 18848 (Tabla 113, sl. 3 i 3a).
Kept at: muzej Hercegovine, Trebinje. Lo- on: Keramička zdjela vrč sa loptastim tijelom.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
kalitet/Site: Kačanj, bileća. Opis/Descrip- posuda premazana crnim firnisom. Dimen-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
tion: Fragmenti vrča sa vertikalnim rebrima. zije/Dimensions: visina 7,6 cm, promjer
Site: Jezerine. Opis/Description: Keramič-
Dimenzije/Dimensions: desetak fragme- otvora 5 cm. Literatura/Literature: m. ble-
ka kotila od svijetle žućkaste gline. donji dio
nata jedne posude. Literatura/Literature: z. čić Kavur – I. miličević-capek „o horizontu
dio posude bez boje, a gornji dio obojen fir-
marić „Reviziono iskopavanje ilirske grobni- ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro-
nisom. Izduženih proporcija sa dnom koje je
ce u Kačnju.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa:
profilirano. drške su horizontalno postavlje-
bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/XXXI, primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
ne. Jedna drška je oštećena. po tijelu vidljive
Sarajevo, 1977, 103. In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu,
uzdužne kanelure. Dimenzije/Dimensions:
28/2011, zagreb, 2011, 82.
visina 10 cm. Literatura/Literature: w. 640. Inv. br. nepoznat (Tab. 114, sl. 2).
Radimsky „die Nekropole von Jezerine bei Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 644. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 6).
pritoka.“ In: wissenschaftliche mitthei- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Loka-
lungen aus bosnien und der Herzegovina, Site: Jezerine, bihać. Opis/Description: bo- litet/Site: Grudine, ljubomir. Opis/Des-
III, wien, 1895, 149, fig. 432; m. parović – kal sa jednom drškom. Na visokom grlu, širok cription: posuda sa kaneliranim tijelom i
pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz otvor. Na stijenkama trbuha vidljiv ukrasni oštećenim otvorom. posjeduje jednu dršku.
zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik detalj u formi vitica. Dimenzije/Dimensi- Iznad zdepastog tijela visočiji vrat. Dimen-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. ons: visina 13,5 cm. Literatura/Literature: zije/Dimensions: Nepoznate. Literatura/
s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 44. w. Radimsky „Nekropola u Jezerinama u Literature: v. Atanacković-Salčić „prethod-
protici kod bišća.“ In: Glasnik zemaljskog ni izvještaj sa istraživanja praistorijskih tu-
637. Inv. br. nepoznat (Tabla 113, sl. 4 i
muzeja u bosni i Hercegovini, v, Sarajevo, mula u ljubomiru.“ In: Tribunia, 3, Trebinje,
4a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
1893, Tab. XlvII, sl. 4; A. Jašarević „Socio- 1977, 19-50; A. Jašarević „Importovani pred-
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
ekonomska i simbolička uloga importovanih meti prestižnog i simboličkog karaktera iz
tet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:

318
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Kačnja.“ In: Tribunia, 13, Trebinje, 2014, 52; grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne w. Radimsky „die Nekropole von Jezerine
A. Jašarević „Socioekonomska i simbolička obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- bei pritoka.“ In: wissenschaftliche mitthe-
uloga importovanih metalnih posuda s Gla- za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi ilungen aus bosnien und der Herzegovina,
sinca.“ In: Godišnjak centra za balkanološka Instituta za arheologiju u zagrebu, 28/2011, III, wien, 1895, 180, fig. 585; m. parović–
ispitivanja, band 43, 2014, 99, sl. 6. zagreb, 2011, 82. pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
645. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 7).
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovi-
KRATER s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 44.
ne, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća.
Opis/Description: Keramička fragmenti-
rana posuda, oblika zdjele. Dimenzije/Di- 649. Inv. br. nepoznat (Tabla 115, sl. 1).
mensions: Fragmentirano. Literatura/Lite- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej KANTAROS
rature: z. marić „Grobovi ilirskih ratnika iz bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja n. s. Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/Des- 652. Inv. br. 17339 (Tabla 116, sl. 1 i 1a).
A, XIv, Sarajevo, 1959, Tab. Iv, sl. 5. cription: Fragment veće posude, vjerovatno Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
kratera, debljih stijenki. Na sačuvanom di- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
646. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 8). jelu nalijepljena trakasta ručka do koje ide Site: Nekropola Ribić, bihać. Opis/Des-
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovi- ukras slikanih kosih S-kukica u kombinaciji cription: Kantaros sa širokim grlom i profi-
ne, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća. sa većim crnim tačkastim mrljama i okvirom liranim obodom, na kome su dvije vertikalne
Opis/Description: Keramička zdjela sa dvije od manje primjetnih urezanih crta. Riječ je drške. Ramena su okrugla i naglašena jednim
horizontalno postavljene drške. Dimenzije/ o grčko-italskom, odnosno južnoitalskom plitkim horizontalnim žlijebom. Noga je u
Dimensions: Nepoznato. Literatura/Lite- importu. Dimenzije/Dimensions: dužina obliku širokog postolja, konična. osim po-
rature: A. Jašarević „Importovani predmeti 12 cm. Literatura/Literature: b. marijan stolja, čitava posuda je premazana firnisom.
prestižnog i simboličkog karaktera iz Kač- „protohistorijski nalazi sa Gradine u prenju Na grlu su linearni ornamenti slikani bijelom
nja.“ In: Tribunia, 13, Trebinje, 2014, 54. kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja i crvenom bojom. Na gornjem i donjem dije-
647. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 9). bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, lu su po dvije šire crvenkaste trake oivičene
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovi- 1989, 65, Tab. I, 4. sa po dvije bijele tanke linije. prostor između
ne, Trebinje. Lokalitet/Site: Grudine, lju- drški je sa ornamentima od niza bijelih ta-
650. Inv. br. nepoznat (Tabla 115, sl. 2).
bomir. Opis/Description: Keramički ošte- čaka. Gnathia stil. datacija okvirna III i II
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
ćeni bokal sa jednom drškom. Dimenzije/ stoljeće stare ere. Dimenzije/Dimensions:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Dimensions: Nepoznato. Literatura/Lite- visina 11 cm. Literatura/Literature: v.
Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/Des-
rature: v. Atanacković-Salčić „prethodni iz- Ćurčić „ein Flachgräberfeld der Iapoden in
cription: Fragment veće posude, vjerovatno
vještaj sa istraživanja praistorijskih tumula u Ribić bei bihać.“ In: wissenschaftliche mi-
kratera, blijedožućkaste zemlje sa slikanim
ljubomiru.“ In: Tribunia, 3, Trebinje, 1977, ttheilungen aus bosnien und der Herzego-
geometrijskim motivima, tamnosmeđe boje.
19-50; A. Jašarević „Importovani predmeti vina, vII, wien, 1900, 17, fig. 20; z. marić
Riječ je o apulskoj uvoznoj keramici koja se
prestižnog i simboličkog karaktera iz Kačnja.“ „die Japodischen Nekropolen in unatal.“ In:
datira u razdoblje vII i vI stoljeća. Dimenzi-
In: Tribunia, 13, Trebinje, 2014, 52; A. Jašare- wissenschaftliche mitteilungen des bosnish
je/Dimensions: visina 8 cm. Literatura/Li-
vić „Socioekonomska i simbolička uloga im- - herzegowinischen landesmuseums, bd. I,
terature: b. marijan „protohistorijski nalazi
portovanih metalnih posuda s Glasinca.“ In: Sarajevo, 1971, 46, T. XII, 10; m. parović –
sa Gradine u prenju kod Stoca.“ In: Glasnik
Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja, pešikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
band 43, 2014, 99, sl. 5. zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 64, Tab. I, sl. 1.
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
651. Inv. br. 18841b (Tabla 115, sl. 3 i s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 45.
3a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
PELIKA zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
653. Inv. br. 55651, 56103, 56104, 55651,
56103-56108, 54381, 55077, 55190, više in-
Site: Jezerine. Opis/Description: Fragmen-
648. Inv. br. nepoznat (Tabla 114, sl. 10). ventariziranih fragmenata (Tab. 116, sl. 2, 3,
tiran i sastavljen krater. Široko ljevkasto grlo
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ 4, 5, 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski
sa dvije vertikalne dvojne drške. Ramena i
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descrip- muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka-
trbuh su pokriveni plitko urezanim kanelura-
tion: Keramička posuda pelika crno prema- litet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descripti-
ma, raspoređenim u dva pojasa. Na sredini
zana sa dvije vertikalno postavljene drške. on: Fragmenti bradavičastih kantarosa. više
gornjeg pojasa je pravougaona metopa. donji
posuda crno premazana. dno sa manjim fragmenata. Na istim vidljiv ukrasni detalji u
dio vaze i noga su neobojeni, a ostatak obojen
prstenastim zadebljanjem. Dimenzije/Di- vidu bršljanovog lista, polukužnih i kružnih
crnim firnisom. Stil Gnathia. datacijski okvir
mensions: visina 8,8 cm, promjer otvora 7,5 ukrasa. Na sredini tijela kružni bradavičasti
III stoljeće stare ere. Dimenzije/Dimensi-
cm. Literatura/Literature: m. blečić Kavur ukrasi, dok je prikaz bršljana bio na gornjem
ons: visina 22 cm. Literatura/Literature:
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih

319
ADNAN BUSULADŽIĆ

dijelu. Na otvoru posude kanelure. Kanelura- Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gra- visina 6,5 cm. Literatura/Literature: m. pa-
ma su odvojeni prikazi bršljana i bradavica. dac – donje Hrasno, Stolac. Opis/Descrip- rović–pešikan „Grčko-italske i helenističke
drške imaju uglasto rješenje na stranama. tion: olpa slabo očuvana. drška nedostaje. vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In:
Noga profilirana. Dimenzije/Dimensions: Kruškoliki trbuh se postepeno sužava prema Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
Fragmentirano. Literatura/Literature: z. dole. Gornji i donji dio vaze obojen firni- govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 47.
marić – b. Kirigin „bradavičasti helenistički som. u najširem dijelu trbuha desno posto-
kantharosi iz daorsona (ošanići kod Stoca).“ ji bijela traka sa ukrasima u obliku slikanih
In: zbornik radova posvećenih akademiku ornamenata u obliku grančice. Firnis je cr- KILIKS
Alojzu bencu. posebna izdanja knjiga Xcv, venkasto-mrke boje, slabog sjaja. Dimenzije/
27, Sarajevo, 1991, 177-183. Dimensions: visina 14,5 cm. Literatura/ 659. Inv. br. 14136a (Tabla 118, sl. 2).
Literature: v. Ćurčić „Alter und Herkunft Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
einger Fibeln und Tongefässe aus bosnien bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
OLPA und Hercegovina.“ In: Jahrbüch für Alter- Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Descripti-
tumskunde bd. II/1, wien, 1908, 17, fig. 42; on: Keramički ulomak posude oblika kiliksa.
654. Inv. br. nepoznat (Tabla 117, sl. 1). p. lisičar „crna Korkira i grčke kolonije na Atički porizvod. Dimenzije/Dimensions:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Jadranu“, Skoplje, 1951, 38, Tab. X, sl. 2; m. Nepoznato. Literatura/Literature: m. pa-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ parović– pešikan „Grčko-italske i helenistič- rović-pešikan „Grčki materijal na Glasincu.“
Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/Descrip- ke vaze iz zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: In: Starinar, knj. XI, beograd, 1961, 33 i 34,
tion: Fragment posudice sa crnofirnisanom Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- sl. 9/3.
vanjskom i unutarnjom površinom. Fragment govine, n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 46-47.
sa blago izvijenim i neznatno zadebljalim 657. Inv. br. 19254 (Tabla 117, sl. 3).
obodom, vjerovatno od olpe. crni firnis loše Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej PITOS/DOLIA
kvalitete. Dimenzije/Dimensions: visina bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
4,2 cm. Literatura/Literature: b. marijan Site: Ribić, bihać. Opis/Description: olpa 660. Inv. br. 55835 (Tabla 118, sl. 3).
„protohistorijski nalazi sa Gradine u prenju sa trbuhom širokih okruglih ramena. dno je Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja prstenasto, drška mala trakasta, sa centralnim bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, rebrom, savijena kružno ispod samog oboda. Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Ke-
1989, 66, Tab II, 5. Spoljna površina je obojena, osim donjeg di- ramički fragment pitosa sa vidljivim dekora-
655. Inv. br. nepoznat (Tabla 117, sl. 2 i jela. Na nozi su tragovi firnisa. Dimenzije/ tivnim elementom valovnice i linija. uglača-
2a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu- Dimensions: visina 17,2 cm. Literatura/Li- na površina svijetlosmeđe boje. Dimenzije/
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ terature: v. Ćurčić „ein Flachgräberfeld der Dimensions: visina 21 cm. Literatura/Li-
Site: Gradac – donje Hrasno, Stolac. Opis/ Iapoden in Ribić bei bihać.“ In: wissensc- terature: z. marić „Arheološka istraživanja
Description: olpa jako fragmentirana i re- haftliche mittheilungen aus bosnien und der ilirskog grada daors....a na Gradini u oša-
konstruirana. Spoljna površina vaze obojena. Herzegovina, vII, wien, 1900, 23; z. marić nićima kod Stoca od 1967 do 1972. godine.“
Na firnisu kod ramena kao i kod grla vidljivi „die Japodischen Nekropolen in unatal.“ In: In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
slabi tragovi slikane dekoracije. ovaj ukras je wissenschaftliche mitteilungen des bosnish cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977,
u vidu shematizirane girlande od lišća slikane - herzegowinischen landesmuseums, bd. I, 43 i Tab. XXXIv, sl. 17.
žućkasto-bijelom bojom. Na pregibu drške Sarajevo, 1971, T. XXII, 34; m. parović–pe-
661. Inv. br. nepoznat (Tabla 118, sl. 4).
ukrašena tzv. Herkulovim čvorom. Dimenzi- šikan „Grčko-italske i helenističke vaze iz
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Loka-
je/Dimensions: visina 18,5 cm. Literatura/ zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
litet/Site: doljani, Čapljina. Opis/Descrip-
Literature: v. Ćurčić „Alter und Herkunft zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
tion: Fragment otvora pitosa. Dimenzije/
einger Fibeln und Tongefässe aus bosnien s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 47.
Dimensions: dužina 18 cm. Literatura/Li-
und Hercegovina.“ In: Jahrbüch für Alter- terature: S. vasilj „Arheološki lokalitet dolja-
tumskunde.“ bd. II/1, wien, 1908, 14-17, ni – dubine u općini Čapljina, bosna i Her-
fig. 40-42; p. lisičar „crna Korkira i grčke LEGINOS cegovina. prilog istraživanju donjeg toka rijeke
kolonije na Jadranu.“ Skoplje, 1951, 38, nap. Neretve.“ In: Godišnjak centra za balkanološ-
120 a, Tab. X, sl. 1; m. parović–pešikan „Grč- 658. Inv. br. 19874 (Tabla 118, sl. 1). ka ispitivanja, knj. 41, Sarajevo, 2012, 126.
ko-italske i helenističke vaze iz zemaljskog Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik zemaljskog bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 40/41, Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description:
Sarajevo, 1986, 46. Fragmentirani leginos bez grla i drške. Atič- KILIKS
ki proizvod. datacijski okvir kraj Iv do III
656. Inv. br. nepoznat. Mjesto ču- 662. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 1).
stoljeća. Dimenzije/Dimensions: Sačuvana
vanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/

320
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti- ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro- Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti-
on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no- storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa: on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no-
gom i dvije horizontalno postavljene drške. primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“ gom i dvije horizontalno postavljene drške.
posuda premazana crnim firnisom. znatan In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu, posuda premazana crnim firnisom. znatan
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di- 28/2011, zagreb, 2011, 81. dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di-
mensions: visina 5,4 cm, promjer otvora mensions: visina 5,4 cm, promjer otvora
666. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 5).
11,7 cm. Literatura/Literature: m. blečić 11,1 cm. Literatura/Literature: m. blečić
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/
Kavur – I. miličević-capek „o horizontu Kavur – I. miličević-capek „o horizontu
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti-
ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro- ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro-
on: Keramička zdjela kilikis sa visokom no-
storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa: storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa:
gom i dvije horizontalno postavljene drške.
primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“ primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
posuda premazana crnim firnisom. znatan
In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu, In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu,
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di-
28/2011, zagreb, 2011, 80. 28/2011, zagreb, 2011, 82.
mensions: visina 5,9 cm, promjer otvora 12
663. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 2). cm. Literatura/Literature: m. blečić Kavur
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ – I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti- grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne AMFORE
on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no- obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
gom i dvije horizontalno postavljene drške. za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi 670. Inv. br. neinventarizirano (Tab. 120,
posuda premazana crnim firnisom. znatan Instituta za arheologiju u zagrebu, 28/2011, sl. 1 i Tab. 121, sl. 8). Mjesto čuvanja/Kept
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di- zagreb, 2011, 81. at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sa-
mensions: visina 8,2 cm, promjer otvora rajevo. Lokalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/
667. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 6). Description: Fragment donjeg dijela amfore,
14,2 cm. Literatura/Literature: m. blečić
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ svijetlosmeđe boje. Dimenzije/Dimensi-
Kavur – I. miličević-capek „o horizontu
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti- ons: visina 18 cm. Literatura/Literature: z.
ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro-
on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no- marić „Arheološka istraživanja na gradini u
storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa:
gom i dvije horizontalno postavljene drške. ošanićima kod Stoca 1963. godine.“ In: Gla-
primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
posuda premazana crnim firnisom. znatan snik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovi-
In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu,
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di- ne, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973,
28/2011, zagreb, 2011, 81.
mensions: visina 5,3 cm, promjer otvora Tab. X, sl. 5; A. busuladžić „A contribution to
664. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 3). 11,4 cm. Literatura/Literature: m. blečić knowledge of Greek and Roman amphorae
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ Kavur – I. miličević-capek „o horizontu found or located in bosnia and Herzegovi-
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti- ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro- na.“ In: Radovi (Historija, Historija umjet-
on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no- storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa: nosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo, 2019, 85.
gom i dvije horizontalno postavljene drške. primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
posuda premazana crnim firnisom. znatan In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu, 671. Inv. br. neinventarizirano (Tab. 120,
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di- 28/2011, zagreb, 2011, 81-82. sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski
mensions: visina 5,5 cm, promjerk otvora muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo-
668. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 7). kalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descrip-
11,9 cm. Literatura/Literature: m. blečić
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ tion: Fragment dna amfore blijedožute boje.
Kavur – I. miličević-capek „o horizontu
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti- Dimenzije/Dimensions: visina 12,5 cm.
ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro-
on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa:
gom i dvije horizontalno postavljene drške. ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
posuda premazana crnim firnisom. znatan Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu,
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di- muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
28/2011, zagreb, 2011, 81.
mensions: visina 10,2 cm, promjer otvora XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. X, sl. 9; A.
665. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 4). 17,2 cm. Literatura/Literature: m. blečić busuladžić „A contribution to knowledge of
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ Kavur – I. miličević-capek „o horizontu Greek and Roman amphorae found or loca-
Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descripti- ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro- ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
on: Keramička zdjela kiliks sa visokom no- storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa: (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
gom i dvije horizontalno postavljene drške. primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“ ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 85.
posuda premazana crnim firnisom. znatan In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu,
dio posude rekonstruiran. Dimenzije/Di- 28/2011, zagreb, 2011, 82. 672. Inv. br. neinventarizirano (Tab.
mensions: visina 5,2 cm, promjer otvora 120, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: ze-
669. Inv. br. nepoznat (Tabla 119, sl. 8). maljski muzej bosne i Hercegovine, Sara-
11,5 cm. Literatura/Literature: m. blečić
Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/ jevo. Lokalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/
Kavur – I. miličević-capek „o horizontu

321
ADNAN BUSULADŽIĆ

Description: Fragment oboda i vrata amfore godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija,
blijedosmeđe boje. Dimenzije/Dimensions: sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
9,9x5,7 cm. Literatura/Literature: z. marić Sarajevo, 1973, Tab. XvII, sl. 3; A. busuladžić rajevo, 2019, 86.
„Arheološka istraživanja na gradini u ošani- „A contribution to knowledge of Greek and
679. Inv. br. 54648 (Tab. 121, sl. 3). Mje-
ćima kod Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik Roman amphorae found or located in bosnia
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija,
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
ošanići, Stolac. Opis/Description: ulomak
X, sl. 3; A. busuladžić „A contribution to rajevo, 2019, 86.
amfore oker boje. Dimenzije/Dimensions:
knowledge of Greek and Roman amphorae
676. Inv. br. 54745 (Tab. 120, sl. 7). Mje- R: 17,5 cm. Literatura/Literature: z. marić
found or located in bosnia and Herzegovi-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- „Arheološka istraživanja na gradini u ošani-
na.“ In: Radovi (Historija, Historija umjet-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ćima kod Stoca 1963. godine“. In: Glasnik
nosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo, 2019, 85.
ošanići, Stolac. Opis/Description: ulomak zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
673. Inv. br. 54751 (Tab. 120, sl. 4 i Tab. gornjeg dijela otvora amfore blijedosmeđe n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab.
121, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj- boje. Dimenzije/Dimensions: visina 8 cm. XXv, sl. 3; A. busuladžić „A contribution to
ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- knowledge of Greek and Roman amphorae
kalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descrip- ka istraživanja na gradini u ošanićima kod found or located in bosnia and Herzegovi-
tion: Fragment oboda i vrata i dio korijena Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog na.“ In: Radovi (Historija, Historija umjet-
drške amfore blijedožute boje. Dimenzije/ muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ nosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo, 2019, 86.
Dimensions: 6,5x8,2 cm. Literatura/Lite- XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXIv, sl. 5; A.
680. Inv. br. 54755 (Tab. 121, sl. 4). Mje-
rature: z. marić „Arheološka istraživanja na busuladžić „A contribution to knowledge of
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
gradini u ošanićima kod Stoca 1963. godi- Greek and Roman amphorae found or loca-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ne.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
ošanići, Stolac. Opis/Description: donji
Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Saraje- (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
dio amfore žute boje. Dimenzije/Dimensi-
vo, 1973, Tab. X, sl. 2; A. busuladžić „A con- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 86.
ons: visina 8 cm. Literatura/Literature: z.
tribution to knowledge of Greek and Roman
677. Inv. br. 54743 (Tab. 120, sl. 8). Mje- marić „Arheološka istraživanja na gradini
amphorae found or located in bosnia and
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne u ošanićima kod Stoca 1963. godine.“ In:
Herzegovina“. In: Radovi (Historija, Histo-
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: oša- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
rija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo,
nići, Stolac. Opis/Description: Fragment cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo,
2019, 85.
otvora amfore sivožute boje. Dimenzije/ 1973, Tab. XXv, sl. 4; A. busuladžić „A con-
674. Inv. br. neinventarizirano (Tab. 120, Dimensions: visina 7 cm. Literatura/Lite- tribution to knowledge of Greek and Roman
sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski rature: z. marić „Arheološka istraživanja na amphorae found or located in bosnia and
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka- gradini u ošanićima kod Stoca 1963. godi- Herzegovina.“ In: Radovi (Historija, Histo-
litet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descripti- ne.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne rija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo,
on: Fragment oboda i vrata amfore blijedocr- i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sa- 2019, 86.
vene boje. Dimenzije/Dimensions: 9x7 cm. rajevo, 1973, Tab. XXIv, sl. 3; A. busuladžić
681. Inv. br. 54650 (Tab. 121, sl. 5). Mje-
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- „A contribution to knowledge of Greek and
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod Roman amphorae found or located in bosnia
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija,
ošanići, Stolac. Opis/Description: Gornji
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
dio amfore, žute i blijedoružičaste boje. Di-
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. X, sl. 1; A. rajevo, 2019, 86.
menzije/Dimensions: R: 19 cm. Literatura/
busuladžić „A contribution to knowledge of
678. Inv. br. 54649 (Tab. 121, sl. 2). Mje- Literature: z. marić „Arheološka istraživa-
Greek and Roman amphorae found or loca-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- nja na gradini u ošanićima kod Stoca 1963.
ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
ošanići, Stolac. Opis/Description: Fra- sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 85.
gment gornjeg dijela amfore mrke boje. Di- Sarajevo, 1973, Tab. XXv, sl. 5; A. busuladžić
675. Inv. br. neinventarizirano (Tab. 120, menzije/Dimensions: R: 19 cm. Literatura/ „A contribution to knowledge of Greek and
sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski Literature: z. marić „Arheološka istraživa- Roman amphorae found or located in bosnia
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka- nja na gradini u ošanićima kod Stoca 1963. and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija,
litet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descripti- godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
on: drška amfore sivožute boje. Dimenzije/ sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, rajevo, 2019, 86.
Dimensions: visina 19 cm. Literatura/Li- Sarajevo, 1973, Tab. XXv, sl. 2; A. busuladžić
682. Inv. br. 54634 (Tab. 121, sl. 6).
terature: z. marić „Arheološka istraživanja „A contribution to knowledge of Greek and
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
na gradini u ošanićima kod Stoca 1963. Roman amphorae found or located in bosnia

322
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ u ošanićima kod Stoca 1963. godine“. In: Roman amphorae found or located in bosnia
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija,
Fragmenti otvora amfore sivožute boje. Di- cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
menzije/Dimensions: R: 19 cm. Literatura/ 1973, Tab. XXvI, sl. 2, A. busuladžić „A con- rajevo, 2019, 87.
Literature: z. marić „Arheološka istraživa- tribution to knowledge of Greek and Roman
689. Inv. br. 54688 (Tab. 122, sl. 6).
nja na gradini u ošanićima kod Stoca 1963. amphorae found or located in bosnia and
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- Herzegovina“. In: Radovi (Historija, Histo-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, rija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo,
Site: ošanići kod Stoca. Opis/Description:
Sarajevo, 1973, Tab. XXv, sl. 6; A. busuladžić 2019, 87.
Fragment gornjeg dijela otvora amfore sive
„A contribution to knowledge of Greek and
686. Inv. br. 54754 (Tab. 122, sl. 3). Mje- boje. Dimenzije/Dimensions: R: 15 cm.
Roman amphorae found or located in bosnia
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija,
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
ošanići, Stolac. Opis/Description: ulomak Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
rajevo, 2019, 86-87.
donjeg dijela amfore svijetlosmeđe i sive boje. muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
683. Inv. br. 54651 (Tab. 121, sl. 7). Mje- Dimenzije/Dimensions: visina 6,5 cm. XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 6; A.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- busuladžić „A contribution to knowledge of
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ka istraživanja na gradini u ošanićima kod Greek and Roman amphorae found or loca-
ošanići, Stolac. Opis/Description: ulomak Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
gornjeg dijela otvora amfore blijedoružiča- muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
ste boje. Dimenzije/Dimensions: R: 15 cm. XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 3; A. ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 87.
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- busuladžić „A contribution to knowledge of
690. Inv. br. 54307 (Tab. 122, sl. 7).
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod Greek and Roman amphorae found or loca-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
Site: ošanići kod Stoca. Opis/Descripti-
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXv, sl. 7; A. ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 87.
on: Fragment donjeg dijela amfore žute boje.
busuladžić „A contribution to knowledge of
687. Inv. br. 54633 (Tab. 122, sl. 4). Mje- Dimenzije/Dimensions: visina 7,5 cm. Li-
Greek and Roman amphorae found or loca-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- teratura/Literature: z. marić „Arheološ-
ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
ošanići, Stolac. Opis/Description: ulomak Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 87.
gornjeg dijela amfore oker boje. Dimenzije/ muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
684. Inv. br. 54648 (Tab. 122, sl. 1). Dimensions: R: 15 cm. Literatura/Litera- XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 7, A.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej ture: z. marić „Arheološka istraživanja na busuladžić „A contribution to knowledge of
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ gradini u ošanićima kod Stoca 1963. godi- Greek and Roman amphorae found or loca-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: ne.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
ulomak otvora i vrata amfore svijetlosmeđe i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sa- (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
boje. Dimenzije/Dimensions: R: 17, 5 cm. rajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 4; A. busuladžić ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88.
Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- „A contribution to knowledge of Greek and
691. Inv. br. 54646 (Tab. 122, sl. 8).
ka istraživanja na gradini u ošanićima kod Roman amphorae found or located in bo-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog snia and Herzegovina“. In: Radovi (Historija,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 1; A. rajevo, 2019, 87.
ulomak gornjeg dijela otvora amfore oker
busuladžić „A contribution to knowledge of
688. Inv. br. 54647 (Tab. 122, sl. 5). Mje- boje. Dimenzije/Dimensions: R: 14 cm.
Greek and Roman amphorae found or loca-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
ošanići, Stolac. Opis/Description: Fra- Stoca 1963. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 87.
gment gornjeg dijela otvora amfore. Dimen- muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
685. Inv. br. 54637 (Tab. 122, sl. 2). Mje- zije/Dimensions: R: 13 cm. Literatura/Li- XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 8; A.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- terature: z. marić „Arheološka istraživanja busuladžić „A contribution to knowledge of
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: na gradini u ošanićima kod Stoca 1963. go- Greek and Roman amphorae found or loca-
ošanići, Stolac. Opis/Description: ulomak dine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
gornjeg dijela otvora amfore. Dimenzije/Di- i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sa- (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
mensions: R: 15 cm. Literatura/Literature: rajevo, 1973, Tab. XXvI, sl. 5; A. busuladžić ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88.
z. marić „Arheološka istraživanja na gradini „A contribution to knowledge of Greek and

323
ADNAN BUSULADŽIĆ

692. Inv. br. neinventarizirano (Tab. 122, Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fragment dna amfore žutosmeđe boje. Di-
sl. 9). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski Fragment amfore grubo obrađene površine. menzije/Dimensions: visina 6,8 cm. Li-
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- Dimenzije/Dimensions: visina 11 cm. Li- teratura/Literature: z. marić „Arheološka
kalitet/Site: prenj, Stolac. Opis/Descrip- teratura/Literature: z. marić „Arheološka istraživanja Akropole ilirskog grada daors...a
tion: ulomak otvora amfore. Dimenzije/ istraživanja Akropole ilirskog grada daors...a na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967.
Dimensions: visina 7,2 cm. Literatura/Li- na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
terature: b. marijan „protohistorijski nalazi do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/
s Gradine na prenju kod Stoca.“ In: Glasnik muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/ XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br. 7; A.
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br. 4; A. busuladžić „A contribution to knowledge of
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, Tab. II, sl. 4; A. busuladžić „A contribution to knowledge of Greek and Roman amphorae found or loca-
busuladžić „A contribution to knowledge of Greek and Roman amphorae found or loca- ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
Greek and Roman amphorae found or loca- ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 89.
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologi- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88.
699. Inv. br. 55818 (Tabla 123, sl. 7).
ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88.
696. Inv. br. 55498 (Tabla 123, sl. 4). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
693. Inv. br. 55499 (Tabla 123, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: dno amfore dobro uglačane površine, svije-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fragment dna amfore svijetlosmeđe boje. tlosmeđe boje. Dimenzije/Dimensions: vi-
Gornji dio amfore svijetlosmeđe boje. Di- Dimenzije/Dimensions: visina 8,5 cm. Li- sina 9 cm. Literatura/Literature: z. marić
menzije/Dimensions: visina 12,6 cm. Li- teratura/Literature: z. marić „Arheološka „Arheološka istraživanja Akropole ilirskog
teratura/Literature: z. marić „Arheološka istraživanja Akropole ilirskog grada daors...a grada daors...a na Gradini u ošanićima kod
istraživanja Akropole ilirskog grada daors...a na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. Stoca od 1967. do 1972. godine.“ In: Glasnik
na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/ A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br.
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/ XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br. 5; A. 8; A. busuladžić „A contribution to knowled-
XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br. 1; A. busuladžić „A contribution to knowledge of ge of Greek and Roman amphorae found or
busuladžić „A contribution to knowledge of Greek and Roman amphorae found or loca- located in bosnia and Herzegovina.“ In: Ra-
Greek and Roman amphorae found or loca- ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi dovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheo-
ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi- logija), knj. 6, Sarajevo, 2019, 89.
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologi- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88.
700. Inv. br. 55500 (Tabla 123, sl. 8).
ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88.
697. Inv. br. 55502 (Tabla 123, sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
694. Inv. br. 55817 (Tabla 123, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: donji dio amfore uglačane površine, žu-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fragment amfore dobro uglačane površine, tosmeđe boje. Dimenzije/Dimensions: vi-
dno amfore svijetlosmeđe boje. unutarnja sivosmeđe boje, od dobro prečišćene gline. sina 9,2 cm. Literatura/Literature: z. marić
površina je vrlo grubo obrađena. Dimenzije/ Dimenzije/Dimensions: visina 8,9 cm. Li- „Arheološka istraživanja Akropole ilirskog
Dimensions: visina 9,7 cm. Literatura/Li- teratura/Literature: z. marić „Arheološka grada daors...a na Gradini u ošanićima kod
terature: z. marić „Arheološka istraživanja istraživanja Akropole ilirskog grada daors...a Stoca od 1967. do 1972. godine.“ In: Glasnik
Akropole ilirskog grada daors...a na Gradi- na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
ni u ošanićima kod Stoca od 1967. do 1972. do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br.
godine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/ 9; A. busuladžić „A contribution to knowled-
sne i Hercegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sa- XXXI, Sarajevo, 1977, T. XXXII, br. 6; A. ge of Greek and Roman amphorae found or
rajevo, 1977, T. XXXII, br. 2; A. busuladžić busuladžić „A contribution to knowledge of located in bosnia and Herzegovina.“ In: Ra-
„A contribution to knowledge of Greek and Greek and Roman amphorae found or loca- dovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheo-
Roman amphorae found or located in bosnia ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi logija), knj. 6, Sarajevo, 2019, 89.
and Herzegovina.“ In: Radovi (Historija, (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
701. Inv. br. 55503 (Tabla 123, sl. 9).
Historija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sa- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 88-89.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
rajevo, 2019, 88.
698. Inv. br. 55319 (Tabla 123, sl. 6). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
695. Inv. br. 55505 (Tabla 123, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ donji dio amfore dobro uglačane površine
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: blijedosmeđe boje. Dimenzije/Dimensions:

324
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

visina 13,8 cm. Literatura/Literature: z. istraživanja Akropole ilirskog grada daor...a zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
marić „Arheološka istraživanja Akropole ilir- na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XI,
skog grada daors...a na Gradini u ošanići- do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog 5.
ma kod Stoca od 1967. do 1972. godine.“ In: muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/
708. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 3).
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- XXXI, Sarajevo, 1977, Tab. XXXIII, sl. 4; A.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
govine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, T. busuladžić „A contribution to knowledge of
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
XXXII, br. 10, A. busuladžić „A contribution Greek and Roman amphorae found or loca-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
to knowledge of Greek and Roman ampho- ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
Fragment posude oinohoe, iznutra crna mat
rae found or located in bosnia and Herzego- (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
boja, a izvana sjajna glazura. Dimenzije/Di-
vina.“ In: Radovi (Historija, Historija umjet- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 90.
mensions: veličina 1,8 x 8,8 cm. Literatura/
nosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo, 2019, 89.
705. Inv. br. 55815 (Tab. 124, sl. 3). Literature: z. marić „Arheološka istraživa-
702. Inv. br. 55504 (Tabla 123, sl. 10). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej nja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ In:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo,
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fragment gornjeg dijela otvora i vrata amfo- 1973, Tab. XI, 7.
Fragment amfore srednje uglačane površine, re. Dimenzije/Dimensions: 12x11 cm. Li-
709. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 4).
svijetlosmeđe boje. Dimenzije/Dimensi- teratura/Literature: z. marić „Arheološka
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
ons: visina 11,3 cm. Literatura/Literature: istraživanja Akropole ilirskog grada daor...a
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
z. marić „Arheološka istraživanja Akropole na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
ilirskog grada daors...a na Gradini u ošani- do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
protom psa, vjerovatno gornji završetak drške
ćima kod Stoca od 1967. do 1972. godine.“ muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/
jedne oinohoe, prijeloma blijedožutog. po-
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- XXXI, Sarajevo, 1977, Tab. XXXIII, sl. 5; A.
vršina prevučena mrkom i crnom glazurom.
cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, busuladžić „A contribution to knowledge of
Dimenzije/Dimensions: veličina 3,6 x 3,2
T. XXXIII, br. 11; A. busuladžić „A contri- Greek and Roman amphorae found or loca-
cm. Literatura/Literature: z. marić „Arhe-
bution to knowledge of Greek and Roman ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi
ološka istraživanja na gradini u ošanićima
amphorae found or located in bosnia and (Historija, Historija umjetnosti, Arheologi-
kod Stoca,“ Glasnik zemaljskog muzeja bo-
Herzegovina.“ In: Radovi (Historija, Histo- ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 90.
sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
rija umjetnosti, Arheologija), knj. 6, Sarajevo,
Sarajevo, 1973, Tab. XII, 4.
2019, 89.
OINOHOA 710. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 5).
703. Inv. br. 55813 (Tab. 124, sl. 1). Mje-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
706. Inv. br. 54731 (Tabla 125, sl. 1). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
ošanići, Stolac. Opis/Description: Fra-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Fragment gornjeg dijela oinohoe, blijedo-
gment gornjeg dijela otvora i vrata amfore.
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: smeđe boje, na površini nema glazure ni
Dimenzije/Dimensions: 11,3x11 cm. Li-
dva fragmenta donjeg dijela oinohoe sive ornamenata. Dimenzije/Dimensions: visi-
teratura/Literature: z. marić „Arheološka
boje, bez glazure. Dimenzije/Dimensions: na 4,5 cm. Literatura/Literature: z. marić
istraživanja Akropole ilirskog grada daor...a
visina 4,5 cm. Literatura/Literature: z. „Arheološka istraživanja na gradini u oša-
na Gradini u ošanićima kod Stoca od 1967.
marić „Arheološka istraživanja na gradini u nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog
do 1972. godine.“ In: Glasnik zemaljskog
ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj- muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXX/
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvI, 3.
XXXI, Sarajevo, 1977, Tab. XXXIII, sl. 2; A.
busuladžić „A contribution to knowledge of XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XX, 9. 711. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 6).
Greek and Roman amphorae found or loca- 707. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: Neum. Lokalitet/
ted in bosnia and Herzegovina.“ In: Radovi Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/Descrip-
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologi- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ tion: oinohoa sa karakterističnim otvorom,
ja), knj. 6, Sarajevo, 2019, 89. Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: te visoko dignutom drškom. dno široko.
Fragment posude oinohoe, sive boje prije- Tijelo posude pri dnu uže, te se širi. posuda
704. Inv. br. 55814 (Tab. 124, sl. 2).
loma. unutarnja površina prevučena sivom ima široka ramena. Dimenzije/Dimensions:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
mat bojom. Dimenzije/Dimensions: ve- Nepoznate. Literatura/Literature: m. ble-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ličina 14,9 x 12,8 cm. Literatura/Litera- čić Kavur – I. miličević-capek „o horizontu
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
ture: z. marić „Arheološka istraživanja na ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro-
Fragment gornjeg dijela otvora i vrata amfo-
gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa:
re. Dimenzije/Dimensions: 12,9x7 cm. Li-
primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
teratura/Literature: z. marić „Arheološka

325
ADNAN BUSULADŽIĆ

In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu, bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, 720. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
28/2011, zagreb, 2011, 67, sl. 17/1. Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 15. Kept at: muzej Hercegovine, Trebinje. Lo-
kalitet/Site: Kačanj, bileća. Opis/Descrip-
712. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 7). 716. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 11).
tion: oinohoa – vrč za vino. Jedna posuda
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
sačuvana gotovo u cijelosti. Čitava površina
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
osim dna je obojena sa dva sloja boje. donji
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
sloj je svijetlosmeđa boja, a gornji sloj je ta-
Fragment posude oinohoe, prijelom blijedo- Fragment trbušnog dijela posude oinohoe,
mna sjajna crno-smeđa boja. oinohoa pripa-
smeđ. površina prevučena smeđom sjajnom prijelom sivožut. unutrašnja površina siva,
da crvenofiguralnom stilu. pored ove posude
glazurom. donji dio vanjske površine crn, bez glazure. vanjska površina prevučena cr-
postoje nedefinirani fragmenti još posuda.
ornament crn. Dimenzije/Dimensions: vi- nom i smeđom glazurom. očuvan negativ
Dimenzije/Dimensions: veliki broj uloma-
sina 4,5 cm. Literatura/Literature: z. marić ornamenta u vidu smeđih mat površina. Di-
ka jedne posude. Literatura/Literature: z.
„Arheološka istraživanja na gradini u oša- menzije/Dimensions: visina 8 cm. Litera-
marić „Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“
nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog tura/Literature: z. marić „Arheološka istra-
In: Glasnik zemaljskog muzeja n. s. A, XIv,
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ živanja na gradini u ošanićima kod Stoca.“
Sarajevo, 1959, 95.
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 14. In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 721. Inv. br. nepoznat (Tabla 126, sl. 1, 2,
713. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 8).
1973, Tab. XvIII, 16. 3 i 4). Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Her-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
cegovine, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 717. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 12).
bileća. Opis/Description: Četiri fragmenata
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
posude oinohoe sa dekorativnim motivom u
Fragment gornjeg dijela oinohoe, prijelom bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
vidu peteljke sa srcolikim listovima bršljana,
siv, površina presvučena crnom glazurom. Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
listovima, i „S“ motivima. ovaj ukrasni dio je
Dimenzije/Dimensions: dužina 9 cm. Li- Fragment trbušnog dijela oinohoe, prijelom
bio smješten direktno ispod ramena posude i
teratura/Literature: z. marić „Arheološka sivosmeđ. vanjska površina prevučena crnom
dopirao je u donji dio posude. vanjska površi-
istraživanja na gradini u ošanićima kod Sto- glazurom. očuvan negativ ornamenta u vidu
na fragmenata je sjajno uglačana. ornament
ca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i svijetlijih mat površina. Dimenzije/Dimen-
je izveden crnom bojom direktno na površini
Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Saraje- sions: dužina 10 cm. Literatura/Literature:
gline, te pripada crnofiguralnom stilu. Saču-
vo, 1973, Tab. XvII, 4. z. marić „Arheološka istraživanja na gradini
vani dijelovi kljunova, dijelovi vrata i prelaza
u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj-
714. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 9). vrata u rame. Dimenzije/Dimensions: Fra-
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej gmentirani ulomci keramike. Literatura/Li-
XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XX, 1.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ terature: z. marić „Grobovi ilirskih ratnika
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 718. Inv . br. 54732 (Tabla 125, sl. 13). iz Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja n.
Fragment posude oinohoe, prijelom siv. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej s. A, XIv, Sarajevo, 1959, 96, z. marić „Revi-
vanjska površina prevučena crnom sjajnom bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ ziono iskopavanje ilirske grobnice u Kačnju.“
glazurom. očuvan negativ ornamenta u vidu Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
svijetlih mat površina. Dimenzije/Dimensi- Fragment dna oinohoe, sive boje bez glazure. cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977,
ons: visina 4 cm. Literatura/Literature: z. Dimenzije/Dimensions: visina 4 cm. Li- 105; A. Jašarević „Importovani predmeti pre-
marić „Arheološka istraživanja na gradini u teratura/Literature: z. marić „Arheološka stižnog i simboličkog karaktera iz Kačnja.“
ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj- istraživanja na gradini u ošanićima kod Sto- In: Tribunia, 13, Trebinje, 2014, 54, sl. 1.
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, ca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
722. Inv. br. 11897 (Tabla 134, sl. 3).
XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Saraje-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
13. vo, 1973, Tab. XX, 3.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
715. Inv. br. nepoznat (Tabla 125, sl. 10). 719. Inv. br. 54686 (Tabla 125, sl. 14). Site: Rusanovići, Glasinac. Opis/Descrip-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej tion: Fragment dna velikog i visokog suda,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ moguće oinohoe. ulomak ima nisko prste-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: nasto postolje i debeo zid. Tip jonske kera-
Fragment posude oinohoe, prijelom blije- Fragment donjeg dijela oinohoe, sivožute mike. Dimenzije/Dimensions: Nepoznate.
dožut. vanjska površina prevučena crnom boje. Dimenzije/Dimensions: dužina 12,5 Literatura/Literature: m. parović–pešikan
sjajnom glazurom, a unutrašnja tamnosivom cm. Literatura/Literature: z. marić „Arhe- „o karakteru grčkog materijala na Glasincu
bojom. Dimenzije/Dimensions: visina 3,8 ološka istraživanja na gradini u ošanićima i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
cm. Literatura/Literature: z. marić „Arhe- kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja knj, IX, beograd, 1961, 27.
ološka istraživanja na gradini u ošanićima bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Sarajevo, 1973, Tab. XX, 5.

326
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

KERAMIčKI BALZAMARIJ Description: Sivopepeljasti fragment sa Fragment gornjeg dijela tanjura, blijedosme-
stepenastom profilacijom unutarnje stijen- đe boje, u prijelomu sa crnom sjajnom gla-
723. Inv. br. nepoznat (Tabla 127, sl. 1). ke, pripada vretenastom obliku i tipu un- zurom. Dimenzije/Dimensions: R: 12,5 cm.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej guentarij. Dimenzije/Dimensions: visina Literatura/Literature: z. marić „Arheološ-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 3,3 cm. Literatura/Literature: b. marijan ka istraživanja na gradini u ošanićima kod
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: „protohistorijski nalazi sa Gradine u prenju Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
donji dio keramičkog balzamarija, svije- kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII,
tlosmeđe boje bez tragova glazure. Dimen- bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, Sarajevo, 1973, Tab. XXIv, 2.
zije/Dimensions: visina 3 cm. Literatura/ 1989, 66, Tab. II, 7.
732. Inv. br. 7565. Mjesto čuvanja/Kept
Literature: z. marić „Arheološka istraživa- at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine,
nja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: Sarajevo. Lokalitet/Site: Rudine, humka Iv,
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- ZDJELE I TANJURI Glasinac. Opis/Description: Fragment dna
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, plitkog tanjura na niskom prstenastom posto-
1973, Tab. XIII, 2. 728. Inv. br. 54603 (Tabla 128, sl. 1). lju. Sačuvani tragovi premaza bez sjaja, nalik
724. Inv. br. nepoznat (Tabla 127, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej na kasnohelenistički lak. ulomak je od sive
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ gline. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Literatura/Literature: m. parović–pešikan
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: do- Fragment noge tanjura – plitke vaze, sive „o karakteru grčkog materijala na Glasincu
nji dio keramičkog balzamarija, blijedožute boje, sa ostacima crne boje, bez sjaja na vanj- i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar
boje bez tragova glazure. Dimenzije/Dimen- skoj površini. Dimenzije/Dimensions: R: n. s. XI, beograd, 1961, 35.
sions: visina 6 cm. Literatura/Literature: z. 13,5 cm. Literatura/Literature: z. marić
marić „Arheološka istraživanja na gradini u „Arheološka istraživanja na gradini u oša-
ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj- nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/
HIDRIJA
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XIII, 3. XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XXIII, 7.
733. Inv. br. nepoznat (Tabla 129, sl. 1, 2
725. Inv. br. nepoznat (Tabla 127, sl. 3). 729. Inv. br. 54606 (Tabla 128, sl. 2). i 3). Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Her-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej cegovine, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bileća. Opis/Description: veći broj fragme-
ošanići, Stolac. Opis/Description: donji dio Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: nata posude oblika hidrije. manjih dimenzija.
keramičkog balzamarija, blijedoružičaste boje Fragment noge tanjura – plitke vaze sive boje Glina dobre fakture. vanjska površina posude
bez tragova glazure. Dimenzije/Dimensions: sa tragovima crne mat boje na vanjskoj po- presvučena blještavo sjajnim crnim firnisom.
visina 7 cm. Literatura/Literature: z. marić vršini. Dimenzije/Dimensions: R: 10,5 cm. odlomljena drška je najvjerovatnije stajala
„Arheološka istraživanja na gradini u oša- Literatura/Literature: z. marić „Arheološ- vertikalno. Dimenzije/Dimensions: veliki
nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog ka istraživanja na gradini u ošanićima kod broj keramičkih ulomaka. Literatura/Lite-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- rature: z. marić „Grobovi ilirskih ratnika iz
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XIII, 4. sne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja n. s.
Sarajevo, 1973, Tab. XXIII, 9. A, XIv, Sarajevo, 1959, 96; z. marić „Revi-
726. Inv. br. nepoznat (Tabla 127, sl. 4). ziono iskopavanje ilirske grobnice u Kačnju.“
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 730. Inv. br. 54620 (Tabla 128, sl. 3).
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977,
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
105; A. Jašarević „Importovani predmeti pre-
donji dio keramičkog balzamarija, svije- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
stižnog i simboličkog karaktera iz Kačnja.“
tlosmeđe boje. Na unutarnjoj strani crna boja Fragment plitkog tanjura sa svijetlosmeđom
In: Tribunia, 13, Trebinje, 2014, 54, sl. 2.
bez sjaja. Dimenzije/Dimensions: visina 6 glazurom. prijelom narandžaste boje. Di-
cm. Literatura/Literature: z. marić „Arhe- menzije/Dimensions: R: 17,5 cm. Literatu-
ološka istraživanja na gradini u ošanićima ra/Literature: z. marić „Arheološka istraži-
kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja vanja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: KUPA
bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 734. Inv. br. nepoznat (Tabla 129, sl. 4).
Sarajevo, 1973, Tab. XXIII, 4.
1973, Tab. XXIv, 1. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
727. Inv. br. nepoznat (Tabla 127, sl. 5). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu- 731. Inv. br. 54309 (Tabla 128, sl. 4). Site: prenj, Stolac. Opis/Description: Fra-
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej gment kupe iz helenističkog razdoblja. Fra-
litet/Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ gment posudice premazan crnim firnisom sa
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:

327
ADNAN BUSULADŽIĆ

unutarnje i vanjske strane. oblik posude kupa, 738. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 742. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
rađena od dobre gline ,,porculanske“ kvalitete 130, sl. 4). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepo- 131, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
i sa sačuvanim sjajnim firnisom Dimenzije/ znato. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/ ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Dimensions: dužina 8 cm. Literatura/Li- Description: Fragment finije posude, rađene Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
terature: b. marijan „protohistorijski nalazi na lončarskom kolu. „Gnathia“ tip. pretpo- Description: ulomak keramičke posude
s Gradine u prenju kod Stoca.“ In: Glasnik stavljeno porijeklo iz grčkih naselja u južnoj „gnathia“ tipa. vidljive kanelure, te smeđi
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Italiji. Dimenzije/Dimensions: Fragmen- sjajni premaz. Dimenzije/Dimensions: du-
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, Tab. II, sl. 6. tirano. Literatura/Literature: b. marijan žina 4,9 cm. Literatura/Literature: Nepu-
„Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: blicirano.
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
743. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
GNATHIA KERAMIKA govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 36 i 42.
131, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
739. Inv. br. nepoznat (Tabla 130, sl. 5). ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
735. Inv. br. neinventarizirano (Tabla Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
130, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepo- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Description: ulomak keramičke posude
znato. Lokalitet/Site: doljani, dubine, Ča- Site: Kamenjača, breza. Opis/Descripti- „gnathia“ tipa. vidljive kanelure, te smeđi
pljina. Opis/Description: Fragment „Gnat- on: ulomak „gnathia“ keramičke posude sa sjajni premaz. Dimenzije/Dimensions: vi-
hia“ keramike, debljih stijenki u nijansama glatkim dijelom i manjim segmentom saču- sina 3,7 cm. Literatura/Literature: Nepubli-
crne i tamnosmeđe boje, ukrašen sa dvije vanim sa kanelurama. Dimenzije/Dimen- cirano.
pliće utisnute vodoravne trake. Ispod njih 17 sions: Nepoznate Literatura/Literature: v.
vrlo plitko urezanih kanelura, dok je iznad 744. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
paškvalin „Helenistički sloj nekropole ilir-
vodoravnih traka vidljiv otisak ukrasnog 131, sl. 4). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
sko-panonskog plemena desitijata na Kame-
motiva sa kratkim okomitim jezičcima. Di- ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
njači u brezi kod Sarajeva.“ In: Grčki utjecaj
menzije/Dimensions: veličina 4,5 x 3,0 cm. Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
na istočnoj obali Jadrana/Greek influence
Literatura/Literature: S. vasilj „Arheološki Description: ulomak keramičke posude
along the east Adriatic coast. zbornik ra-
lokalitet doljani – dubine u općini Čapljina, „gnathia“ tipa. vidljive kanelure, te crvenka-
dova sa znanstvengo skupa održanog u Splitu
bosna i Hercegovina.“ In: Godišnjak centra stosmeđi sjajni premaz. Dimenzije/Dimen-
24. do 26. 09, 1998. (ur. N. cambi, S. Čače i
za balkanološka ispitivanja, knj. 41, Sarajevo, sions: visina 4,5 cm. Literatura/Literature:
b. Kirigin), Split, 2002, 528-529.
2012, 126. Nepublicirano.
740. Inv. br. nepoznat (Tabla 130, sl. 6).
736. Inv. br. neinventarizirano (Tabla Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
130, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepo- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
znato. Lokalitet/Site: doljani, dubine, Ča-
VARIA GRčKOHELENISTIčKA
Site: Kamenjača, breza. Opis/Description:
pljina. Opis/Description: Fragment kera- ulomak „gnathia“ keramičke posude sa vid-
KERAMIKA
mike „Gnathia“ tamnosmeđe i crne boje i sa ljivim specifičnim kanelurama. Dimenzije/
14 nejednakih kanelura, koje su se kao pojas 745. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
Dimensions: Nepoznate. Literatura/Lite-
nalazile između dvaju vodoravnih traka. Di- 131, sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
rature: v. paškvalin „Helenistički sloj nekro-
menzije/Dimensions: veličina 3,0 x 2,5 cm. ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
pole ilirsko-panonskog plemena desitijata na
Literatura/Literature: S. vasilj „Arheološki Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
Kamenjači u brezi kod Sarajeva.“ In: Grčki
lokalitet doljani – dubine u općini Čapljina, Description: ulomak keramičke posude,
utjecaj na istočnoj obali Jadrana/Greek in-
bosna i Hercegovina.“ In: Godišnjak centra fragmentiranog dna i dijela recipijenta, mo-
fluence along the east Adriatic coast. zbor-
za balkanološka ispitivanja, knj. 41, Sarajevo, guće skifosa. vidljiva boja i svijetla podloga.
nik radova sa znanstvengo skupa održanog u
2012, 126. Dimenzije/Dimensions: visina 8,3 cm. Li-
Splitu 24. do 26. 09, 1998. (ur. N. cambi, S.
teratura/Literature: Nepublicirano.
737. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 130, Čače i b. Kirigin), Split, 2002, 528-539.
sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. 746. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 1).
741. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/Des- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
131, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
cription: Fragment finije posude, rađene na bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
lončarskom kolu. „Gnathia“ tip. Najvjerovat- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fra-
Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
nije oblik skifosa. pretpostavljeno porijeklo gment posude sive boje sa izvedenim orna-
Description: ulomak keramičke posude
iz grčkih naselja u južnoj Italiji. Dimenzije/ mentima. Dimenzije/Dimensions: dužina
„gnathia“ tipa. vidljive kanelure, te crvenka-
Dimensions: Fragmentirano. Literatura/Li- 9,0 cm, visina 3,2 cm. Literatura/Literature:
stosmeđi sjajni premaz. Dimenzije/Dimen-
terature: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca z. marić „Arheološka istraživanja na gradini
sions: visina 6 cm. Literatura/Literature:
kod Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u ošanićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemalj-
Nepublicirano.
bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
1989, 36 i 42. XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XII, 1.

328
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

747. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 2). 751. Inv. br. 55521 (Tabla 132, sl. 6). 755. Inv. br. 14047 (Tabla 133, sl. 2).
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
Fragment posude, prijelom svijetlosmeđ. donji dio posudice od fino prečišćene gli- Fragment nedefinirane keramičke posude
vanjska površina prevučena sivom glazurom. ne. unutarnji dio je presvučen sjajnim crnim grčkohelenističke provenijencije, moguće ta-
očuvan negativ ornamenta u vidu tamnih firnisom. Sa vanjske strane također obojena njura. Dimenzije/Dimensions: Nepoznate.
površina. prikaz glava dva goluba. Dimenzi- traka i obojena stopa. Dimenzije/Dimen- Literatura/Literature: Nepublicirano.
je/Dimensions: dužina 5,5 cm. Literatura/ sions: visina 4 cm. Literatura/Literature:
756. Inv. br. 13633 (Tabla 133, sl. 3).
Literature: z. marić „Arheološka istraživa- z. marić „Arheološka istraživanja Akropole
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
nja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ In: ilirskog grada daors...a na Gradini u ošani-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- ćima kod Stoca od 1967. do 1972. godine.“
Site: Rusanovići, humka 18, Glasinac, Ro-
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
gatica. Opis/Descriptions: Fragmenti do-
1973, Tab. XvIII, 1. cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977,
sta duboke zdjele sačuvanih zidova. dno je
T. XXXII, br. 3.
748. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 3). u obliku prstenastog postolja. Sud je pažljivo
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 752. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 7). izrađen od sive gline, tankih stijenki. Sastav-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej ljen od tri ulomka. Dimenzije/Dimensions:
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Fra- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Ručka dužina 2,4 cm, obod otvora 4 cm, dno
gment posude sive boje, površina djelimično Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/Descrip- i trbuh visina 3,2 cm. Literatura/Literatu-
pokrivena crnom sjajnom glazurom, orna- tion: Fragment posude od blijedožućkaste re: m. parović–pešikan „o karakteru grčkog
ment crn i sjajan. Dimenzije/Dimensions: gline, koji pripada vjerovatno korintsko-ital- materijala na Glasincu i putevima njegovog
Širina 2,4 cm. Literatura/Literature: z. ma- skom importu. Na ulomku vidljivi tragovi prodiranja.“ In: Starinar n. s. XI, beograd,
rić „Arheološka istraživanja na gradini u oša- slikanih motiva u vidu širokih traka. Dimen- 1961, 35.
nićima kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog zije/Dimensions: dužina 7,5 cm. Literatu-
757. Inv. br. 6996 (dva fragmenta) (Ta-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXvII/ ra/Literature: b. marijan „protohistorijski
bla 133, sl. 4). Mjesto čuvanja/Kept at: ze-
XXvIII, Sarajevo, 1973, Tab. XvIII, 3. nalazi sa Gradine u prenju kod Stoca.“ In:
maljski muzej bosne i Hercegovine, Saraje-
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
749. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 4). vo. Lokalitet/Site: Jarevičko brdo, humka I,
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 65, Tab.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Glasinac, Rogatica. Opis/Description: dva
I, sl. 3.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ ulomka. prvi fragment dna posude. dno ima
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 753. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 8). oblik prstenastog fino profiliranog postolja.
Fragment posude, prijelom blagosmeđ. unu- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Sa vanjske i unutarnje strane ulomak pre-
tarnja površina siva, a vanjska prevučena bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ kriven crvenkastim lakom bez sjaja. drugi
crnom sjajnom glazurom. očuvan negativ Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Descripti- ulomak prekriven tamnomrkim lakom, pred-
ornamenta u vidu tamnih mat površina. Di- on: Fragment atičke keramičke posude. Na stavlja dio visokog valjkastog grlića, koji pre-
menzije/Dimensions: Širina 2 cm. Litera- ulomku vidljivi tragovi slikanih motiva u vidu lazi u naglo izražena obla ramena, odvojena
tura/Literature: z. marić „Arheološka istra- traka koje nalikuju na palmetu. Dimenzije/ od grlića reljefnim prstenom. Najvjerovatni-
živanja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ Dimensions: Nepoznate. Literatura/Litera- je je posuda bila u obliku ćupa. Dimenzije/
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- ture: m. parović-pešikan „o karakteru grč- Dimensions: Širina jednog ulomka 4,5 cm,
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, kog materijala na Glasincu.“ In: Starinar, XI, širina drugog ulomka 3 cm. Literatura/Li-
1973, Tab. XvIII, 7. beograd, 1961, 34, sl. 9/2. terature: m. parović–pešikan „o karakteru
grčkog materijala na Glasincu i putevima
750. Inv. br. nepoznat (Tabla 132, sl. 5).
njegovog prodiranja.“ In: Starinar n. s. XI,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
NEDEFINIRANA beograd, 1961, 35.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: GRčKA KERAMIKA 758. Inv. br. 14059/2 (Tabla 133, sl. 5).
Fragment gornjeg dijela posude prevučen Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
svijetlosmeđom bojom. prijelom sivosmeđ. 754. Inv. br. 17334 (Tabla 133, sl. 1). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Dimenzije/Dimensions: R: 6 cm. Litera- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Descripti-
tura/Literature: z. marić „Arheološka istra- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ on: ulomak oboda nedefinirane keramičke
živanja na gradini u ošanićima kod Stoca.“ Site: Ribić, bihać. Opis/Description: Fra- posude grčkohelenističke provenijencije, fine
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- gment nedefinirane keramičke posude grčko- fakutre, tankih stijenki premazan crnom bo-
cegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, helenističke provenijencije, sa tragovima pre- jom visokog sjaja. Dimenzije/Dimensions:
1973, Tab. XXII, 2. maza. Dimenzije/Dimensions: Nepoznate. Nepoznate. Literatura/Literature: Nepubli-
Literatura/Literature: Nepublicirano. cirano.

329
ADNAN BUSULADŽIĆ

759. Inv. br. 13881 (Tabla 133, sl. 6). Mje- 763. Inv. br. 14172/4. Mjesto čuvanja/ prikazom palmete. Fragment je našao sarad-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- nik Arheološkog instituta Srpske akademije
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vr- govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sjeversko, nauka i umetnosti, gdje se vjerovatno i sada
lazije, humka v, Glasinac, Rogatica. Opis/ Glasinac, Rogatica. Opis/Description: Fra- nalazi. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato.
Descriptions: Fragment dna male zdjele gment ručice okruglog presjeka premazane sa Literatura/Literature: m. parović–pešikan
poluloptastog oblika na niskom postolju. Na spoljne strane tamnim lakom. Svijetla glina. „o karakteru grčkog materijala na Glasincu
spoljnoj površini ulomka sačuvani tragovi cr- Dimenzije/Dimensions: Fragmentirano. i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar
nog, tamnog premaza, koji podsjeća na ka- Literatura/Literature: m. parović–pešikan n. s. XI, beograd, 1961, 33, napomena 107a.
sni helenistički lak slabog kvaliteta. Glina je „o karakteru grčkog materijala na Glasincu
768. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
siva. posudica je napravljena na grnčarskom i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercego-
točku. Fine izrade. Dimenzije/Dimensions: knj. IX, beograd, 1961, 27.
vine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Rudine – Ru-
dužina 4 cm. Literatura/Literature: m. pa-
764. Inv. br. 11515. Mjesto čuvanja/ sanovići, humka vII, grob 1, Glasinac, Ro-
rović–pešikan „o karakteru grčkog materijala
Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercego- gatica. Opis/Description: dno manjeg suda
na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“
vine, Sarajevo. Lokalitet/Site: osovo, humka u obliku prstenastog postolja bez dopunskog
In: Starinar n. s. XI, beograd, 1961, 35.
II, Glasinac, Rogatica. Opis/Description: profiliranja, koso srezano sa unutarnje strane.
760. Inv. br. 14172. Mjesto čuvanja/ Fragment dna suda od crvenkaste gline sa Glina siva. Izrada pažljiva. Dimenzije/Di-
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- visokim prstenastim postoljem. vjerovatno mensions: Nepoznate. Literatura/Literatu-
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sjeversko, jonski tip keramike. Dimenzije/Dimensi- re: m. parović–pešikan „o karakteru grčkog
Glasinac, Rogatica. Opis/Description: ulo- ons: dužina 5,7 cm. Literatura/Literature: materijala na Glasincu i putevima njegovog
mak zida otvorenog suda velikog prečnika. Sa m. parović–pešikan „o karakteru grčkog prodiranja.“ In: Starinar n. s. XI, beograd,
unutarnje strane nema laka, a sa spoljašnje je materijala na Glasincu i putevima njegovog 1961, 35.
ornament u vidu niza uspravnih zraka. Glina prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd,
769. Inv. br. 13622. Mjesto čuvanja/
svijetla, žućkastomrka. lak tamnomrk sa ta- 1961, 27.
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
mnim sjajem. Dimenzije/Dimensions: Fra-
765. Inv. br. 14075. Mjesto čuvanja/ govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Rudine,
gmentirano. Literatura/Literature: m. pa-
Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercego- humka III, Glasinac, Rogatica. Opis/Des-
rović–pešikan „o karakteru grčkog materijala
vine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Godomilje, cription: Fragment dvostruko profiliranog
na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“
Glasinac, Rogatica. Opis/Description: Fra- masivnog oboda velike zdjele od sive gline.
In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 27.
gment dna posude, svijetle gline. Dimenzije/ Dimenzije/Dimensions: Nepoznate. Lite-
761. Inv. br. 14172/2. Mjesto čuvanja/ Dimensions: Nepoznate. Literatura/Li- ratura/Literature: m. parović–pešikan „o
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- terature: m. parović–pešikan „o karakteru karakteru grčkog materijala na Glasincu i
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sjeversko, grčkog materijala na Glasincu i putevima putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar
Glasinac, Rogatica. Opis/Description: Fra- njegovog prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, n. s. XI, beograd, 1961, 35.
gment zida suda ukrašen dvjema srcolikim beograd, 1961, 27.
770. Inv. br. 14273. Mjesto čuvanja/
vodoravnim trakama, prekrivenim tamnomr-
766. Inv. br. 14047. Mjesto čuvanja/ Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
kim lakom. Glina svijetla. Dimenzije/Di-
Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercego- govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: okruglo,
mensions: Fragmentirano. Literatura/Li-
vine, Sarajevo. Lokalitet/Site: osovo, humka humka III, Glasinac, Rogatica. Opis/Des-
terature: m. parović–pešikan „o karakteru
IX, Glasinac, Rogatica. Opis/Description: cription: dno čašice tankih stijenki, na vi-
grčkog materijala na Glasincu i putevima
Fragment zida otvorenog suda vjerovatno od sokom prstenastom postolju. postolje nije
njegovog prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX,
plitkog kiliksa. Tip jonskih zdjela. Na ulom- profilirano. Glina siva, pažljiva izrada. Di-
beograd, 1961, 27.
ku se vide ukrasni detalji od šest vertikalnih menzije/Dimensions: visina 2 cm. Lite-
762. Inv. br. 14172/3. Mjesto čuvanja/ traka. Glina svijetla, mrkožuta, sa tamnomr- ratura/Literature: m. parović–pešikan „o
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- kim lakom. Dimenzije/Dimensions: Ne- karakteru grčkog materijala na Glasincu i
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Sjeversko, poznate. Literatura/Literature: m. paro- putevima njegovog prodiranja.“ In. Starinar
Glasinac, Rogatica. Opis/Description: Fra- vić–pešikan „o karakteru grčkog materijala n. s. XI, beograd, 1961, 35.
gment zida istog suda sa tragovima mjesta na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“
771. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
pričvršćivanja ručice, koja je bila postavljena In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 26.
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
donekle koso. ornament u vidu pomenutih
767. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/ govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Rusano-
širokih traka sa tamnim lakom. Glina svije-
Kept at: Arheološki institut, Srpska akade- vići, humka 92, Glasinac, Rogatica. Opis/
tla. Dimenzije/Dimensions: Fragmentirano.
mija nauka i umjetnosti, beograd. Lokalitet/ Description: Fragment oboda poluloptaste
Literatura/Literature: m. parović–pešikan
Site: Han Glasinac, humka III, Rogatica. zdjele sa zaobljenim obodom i sa tri vodo-
„o karakteru grčkog materijala na Glasincu
Opis/Description: manji ulomak atičkog cr- ravna rebra – kanelure ispod oboda. po obo-
i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
venofiguralnog suda sa djelimično sačuvanim du i horizontalnim rebrima urezane su kose
knj. IX, beograd, 1961, 27.

330
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

linije. ulomak je pod obodom probušen, 775. Inv. br. 11897 (Tabla 134, sl. 3). NUMIZMATIKA
što predstavlja trag pričvršćivanja suda, koji Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
je bio razbijen. Glina tamnosiva, šupljikava, bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 779. Inv. br. 13641 (Tabla 136, sl. 1 i 2).
slabo prečišćena. Dimenzije/Dimensions: Site: Rusanovići, Glasinac, Rogatica. Opis/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Nepoznate. Literatura/Literature: m. paro- Description: ulomak zida suda. Na fra- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
vić–pešikan „o karakteru grčkog materijala gmentu ornament u vidu naporednih usprav- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ nih poteza kičicom, napravljenih dosta nepa- Srebrena kovanica sa prikazom ženske glave
In: Starinar n. s. XI, beograd, 1961, 35. žljivo, razblaženim crvenkastomrkim lakom, na reversu i prikazom krilatog konja pegaza
bez sjaja. Dimenzije/Dimensions: debljina na aversu. Dimenzije/Dimensions: R: 13
772. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
zida 2,5 cm. Literatura/Literature: m. pa- milimetara. Literatura/Literature: Syllo-
Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercego-
rović–pešikan „o karakteru grčkog materijala ge Nummorum Graecorum denmark, The
vine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Rusanovići,
na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ Royal collection of coins and medals, da-
humka 92, Glasinac, Rogatica. Opis/Des-
In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 26. nish National museum, copehhagen, 1942-
cription: ulomak zida i oboda plitke zdjele.
obod je vertikalan, odvojen od tijela oštrim 1979, 104.
rebrom. zidovi se postupno sužavaju prema 780. Inv. br. 2111 (Tabla 136, sl. 3 i 4).
dolje. Glina svijetlosiva. Dimenzije/Dimen- RITON, MASKA LAVLJE GLAVE Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
sions: Nepoznate. Literatura/Literature: m. I POSUDA SA ZVJEZDASTIM bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
parović–pešikan „o karakteru grčkog materi- DEKORATIVNIM DETALJIMA Site: Tomislavgrad. Opis/Description:
jala na Glasincu i putevima njegovog prodira- bronzana kovanica sa prikazom teško vid-
nja.“ In: Starinar n. s. XI, beograd, 1961, 35. 776. Inv. br. nepoznat (Tabla 135, sl. 1). ljivim. dosta oštećena. Dimenzije/Dimen-
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej unsko-san- sions: R: 16 milimetara. Literatura/Lite-
skog kantona, bihać. Lokalitet/Site: Jezeri- rature: Sylloge Nummorum Graecorum
ARHAJSKA KERAMIKA ne, pritoka, bihać. Opis/Description: vrh denmark, The Royal collection of coins and
keramičke posude tipa riton oblika goveđe medals, danish National museum, copeh-
773. Inv. br. nepoznat (Tabla 134, sl. 1). glave – njuške. Dimenzije/Dimensions: Ne- hagen, 1942-1979, 221.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej poznate. Literatura/Literature: b. Raunig 781. Inv. br. nepoznat (Tabla 136, sl. 5).
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ „umjetnost i religija prahistorijskih Japoda.“ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Site: osovo, Glasinac, Rogatica. Opis/Des- Sarajevo, 2004, 54, sl. 4. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
cription: ulomak oboda velike otvorene 777. Inv. br. neinventarizirano (Tabla Site: Gradina, prenj, Stolac. Opis/Descrip-
zdjele. obod visok i kupast, sa lahkim šire- 135, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepo- tion: vrlo oštećen brončani novčić. Na re-
njem. Na unutarnjoj strani suda ostaci laka. znato. Lokalitet/Site: doljani, dubine, Ča- versu se nazire ženski lik u kratkom dorskom
Najvjerovatnije jonska grupa posuđa. Na spo- pljina. Opis/Description: Keramička aplika hitonu, sa lijevom rukom na boku, te podi-
ljašnjoj strani slabi tragovi ornamenta u vidu sa prikazom lava. Dimenzije/Dimensions: gnutom desnom rukom u kojoj drži baklju -
paralelnih lučnih linija. Glina svijetla. lak veličina 6,5 x 5 cm. Literatura/Literature: Artemida. Na aversu se vidi mladi muškarac
crvenkastomrk, bez sjaja. Dimenzije/Di- S. vasilj „Arheološki lokalitet doljani – du- kovrdžave kose u obliku koso položene kalo-
mensions: Nepoznate. Literatura/Literatu- bine u općini Čapljina, bosna i Hercegovina“ te - glava vladara. Dimenzije/Dimensions:
re: m. parović–pešikan „o karakteru grčkog In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- R: 1,5 cm. Literatura/Literature: b. marijan
materijala na Glasincu i putevima njegovog vanja, knj. 41, Sarajevo, 2012, 126. „protohistorijski nalazi sa Gradine u prenju
prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd, kod Stoca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
1961, 26. 778. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
135, sl. 3a i 3b). Mjesto čuvanja/Kept at:
774. Inv. br. 5634 (Tabla 134, sl. 2). Mje- 1989, 64, Tab. II, sl. 8.
Nepoznato. Lokalitet/Site: doljani, dubine,
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Čapljina. Opis/Description: Fragment obo-
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: da veće posude zvjezdolikog ukrasa, vjerovat-
Ilijak, humka vI, Glasinac, Rogatica. Opis/ no egejskog porijekla. Dimenzije/Dimensi-
meTAl
Description: Fragment malog otvorenog ons: promjer 26 cm. Literatura/Literature:
suda, vjerovatno kiliksa, sa koso postavljenom S. vasilj „Arheološki lokalitet doljani – du-
ručicom, pričvršćenom neposredno ispod bine u općini Čapljina, bosna i Hercegovi- KSIFOS - MAč
oboda. Ručica je kružnog presjeka. boja gline na.“ In: Godišnjak centra za balkanološka
tamna. Dimenzije/Dimensions: Nepoznate. ispitivanja, knj. 41, Sarajevo, 2012, 126. 782. Inv. br. nepoznat (Tabla 137, sl. 1)
Literatura/Literature: m. parović–pešikan Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
„o karakteru grčkog materijala na Glasincu bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar, Site: Sanski most. Opis/Description: Grč-
knj. IX, beograd, 1961, 27. ki dvosjekli mač – ksifos, sa horizontalno

331
ADNAN BUSULADŽIĆ

postavljenim balčakom u krstastom obliku materijala na Glasincu i putevima njegovog Site: Grob 63, Sanski most. Opis/Descrip-
i sa oštećenim sječivom koje na sredini ima prodiranja.“ In: Starinar, knj, IX, beograd, tion: željezni mač sa djelimično oštećenom
žlijeb. Dimenzije/Dimensions: dužina 21 1961, 28; m. parović–pešikan „Grčka mahaj- drškom. žlijeb teče duž gornjeg ruba sječiva,
cm. Literatura/Literature: F. Fiala „das ra i problem krivih mačeva.“ In: Godišnjak a balčak je u obliku halke leptirastog oblika.
Flachgräberfeld und die prähistorische An- centra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, Dimenzije/Dimensions: dužina 40 cm. Li-
siedlung in Sanskimost.“ In: wissenschaftli- Sarajevo, 1982, 27; R. vasić „prilog prouča- teratura/Literature: F. Fiala „das Flachgrä-
che mittheilungen aus bosnien und der Her- vanju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Godiš- berfeld und die prähistorische Ansiedlung in
cegovina vI, wien, 1899, 66, sl. 9; R. vasić njak centra za balkanološka ispitivanja, knj. Sanskimost.“ In: wissenschaftliche mitthei-
„prilog proučavanju grčkog oružja u Jugosla- 18, Sarajevo, 1982, 18. lungen aus bosnien und der Hercegovina vI,
viji.“ In: Godišnjak centra za balkanološka wien, 1899, 82, fig. 78; m. parović–pešikan
785. Inv. br. nepoznat (Tabla 137, sl. 4).
ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 15. „Grčka mahajra i problem krivih mačeva.“
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
vanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 36.
Site: Razrušeni grob, Sanski most. Opis/
MAHAJRA - MAč Description: dobro sačuvani željezni mač 788. Inv. br. 12657 (Tabla 137, sl. 7).
sa oštećenom drškom. Na drški vidljivi ekseri Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
783. Inv. br. nepoznat (Tabla 137, sl. 2). oplate. donja ivica se neznatno širi u sredini. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Gornja strana sječiva je ravna. zadebljani žli- Site: Grob 137, Sanski most. Opis/Descrip-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ jeb se pruža duž centralnog dijela sječiva. Di- tion: željezni mač sa oštećenom drškom, na
Site: Glamoč. Opis/Description: dobro menzije/Dimensions: dužina 51 cm, širina kojoj su sačuvana tri eksera za oplatu. Sječivo
očuvan mač, bez manjeg dijela samog vrha oštrice 4 cm. Literatura/Literature: F. Fiala se znatno širi prema vrhu. Dimenzije/Di-
sječiva. duž gornjeg dijela sječiva koji se ne- „das Flachgräberfeld und die prähistorische mensions: dužina 40 cm. Literatura/Lite-
znatno proširuje u srednjem dijelu, nalaze se Ansiedlung in Sanskimost.“ In: wissensc- rature: F. Fiala „das Flachgräberfeld und die
dva paralelna žlijeba. Treći žlijeb je išao lučno haftliche mittheilungen aus bosnien und der prähistorische Ansiedlung in Sanskimost.“
od donjeg kraja prema gornjoj ivici. drška Hercegovina vI, wien, 1899, 110, fig. 175; In: wissenschaftliche mittheilungen aus bo-
je sačuvana sa pločicama oplate. u srednjem m. parović–pešikan „Grčka mahajra i pro- snien und der Hercegovina vI, wien, 1899,
dijelu proširena. Na njoj su pomoću eksera blem krivih mačeva.“ In: Godišnjak centra 101, fig. 149; m. parović–pešikan „Grčka
aplicirane ukrasne željezne pločice oplate i to za balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, mahajra i problem krivih mačeva.“ In: Go-
po dvije sa svake strane. Na rubovima apli- 1982, 27; R. vasić „prilog proučavanju grčkog dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
ciranih pločica ukrasni zarezi. Dimenzije/ oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za knj. 18, Sarajevo, 1982, 36.
Dimensions: dužina 36 cm, širina oštri- balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo,
ce 3,5 cm. Literatura/Literature: z. marić 789. Inv. br. nepoznat (Tabla 137, sl. 8).
1982, 18.
„donja dolina i problem etničke pripadnosti Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
predrimskog stanovništva sjeverne bosne.“ 786. Inv. br. 12138 (Tabla 137, sl. 5). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: Grob 14, Sanski most. Opis/Descrip-
cegovine, XIX, Sarajevo, 1964, 41, napomena bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ tion: željezni mač, dobro sačuvan, sa drškom
239/1; m. parović–pešikan „Grčka mahajra i Site: Grob 14, Sanski most. Opis/Descrip- na kojoj je bilo pet eksera. Sačuvan je balčak
problem krivih mačeva.“ In: Godišnjak cen- tion: željezni mač sa djelimično oštećenom leptirastog oblika. Dimenzije/Dimensions:
tra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sara- drškom, na kojoj su dva eksera za oplatu ko- dužina 42 cm. Literatura/Literature: F.
jevo, 1982, 26. rica. Na prijelazu ka sječivu je balčak u obliku Fiala „das Flachgräberfeld und die prähisto-
halke leptirastog oblika. duž srednjeg dijela rische Ansiedlung in Sanskimost.“ In: wis-
784. Inv. br. 12681 (Tabla 137, sl. 3). sječiva postoji žlijeb, dok je oštrica blago savi- senschaftliche mittheilungen aus bosnien
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej jena i proširena u centralnom dijelu. Dimen- und der Hercegovina vI, wien, 1899, 110,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ zije/Dimensions: dužina 36 cm. Literatu- fig. 176; m. parović–pešikan „Grčka mahaj-
Site: Grob 55, Sanski most. Opis/Descrip- ra/Literature: F. Fiala „das Flachgräberfeld ra i problem krivih mačeva.“ In: Godišnjak
tion: Sačuvana drška sa dijelom oštrice mača. und die prähistorische Ansiedlung in Sanski- centra za balkanološka ispitivanja, knj. 18,
Širi se u predjelu rukohvata. vidljivo je šest most.“ In: wissenschaftliche mittheilungen Sarajevo, 1982, 36.
eksera za prikivanje oplate. Dimenzije/Di- aus bosnien und der Hercegovina vI, wien,
mensions: očuvana dužina 22 cm, širina oš- 790. Inv. br. nepoznat (Tabla 137, sl. 9).
1899, 69, fig. 20; m. parović–pešikan „Grčka
trice 3,5 cm. Literatura/Literature: F. Fiala Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
mahajra i problem krivih mačeva.“ In: Godiš-
„das Flachgräberfeld und die prähistorische bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj.
Ansiedlung in Sanskimost.“ In: wissens- Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
18, Sarajevo, 1982, 36.
chaftliche mittheilungen aus bosnien und djelimično sačuvana oštrica krivog željeznog
der Hercegovina vI, wien, 1899, 80 fig 66; 787. Inv. br. 12312 (Tabla 137, sl. 6). mača, čija se donja ivica izrazito širi prema
m. parović–pešikan „o karakteru grčkog Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej vrhu. Dimenzije/Dimensions: očuvana du-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ žina 31 cm. Literatura/Literature: A. benac

332
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

– b. Čović „Glasinac I“, Sarajevo, 1956, Tab. centra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, obliku slova v. ovaj dio izrađen od ukrasnog
XIX, sl. 10; m. parović– pešikan „o karak- Sarajevo, 1982, 27; R. vasić „prilog proučava- srebrenog lima. Na samoj dršci ostatak priko-
teru grčkog materijala na Glasincu i pute- nju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Godiš- vanog ukrasa od srebrenog lima. Ispod hrpta
vima njegovog prodiranja.“ In: Starinar, knj, njak centra za balkanološka ispitivanja, knj. široki žlijeb. Dimenzije/Dimensions: du-
IX, beograd, 1961, 28; m. parović–pešikan 18, Sarajevo, 1982, 17. žina 45 cm. Literatura/Literature: Nepubli-
„Grčka mahajra i problem krivih mačeva.“ cirano.
793. Inv. br. 20050 (Tabla 137, sl. 12).
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 796. Inv. br. 7303 (Tabla 138, sl. 2). Mje-
vanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 29.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
791. Inv. br. 16550 i 16573 (Tabla 137, Site: donja dolina. Opis/Description: i Hercegovine. Lokalitet/Site: Kamenjača,
sl. 10). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski Kratki željezni mač sa oštećenom drškom. breza. Opis/Description: Fragmentirana
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka- Sječivo je dobro sačuvano. Gornji rub je go- jako korodirana željezna mahajra. Na prelazu
litet/Site: Gorica, ljubuški. Opis/Descrip- tovo ravan, a donji se malo širi prema vrhu. iz drške u sječivo zadebljanje u obliku slova v
tion: masivni željezni mač sa prelomljenom dužinom centralnog dijela sječiva pruža se izrađeno od ugrađenog srebrenog lima. Ispod
drškom. Sječivo se širi u srednjem dijelu, dok široki plitki žlijeb. oblik drške je nedovolj- povijenog hrpta jedan veći i dva manja žlije-
je kod drške suženo. duž gornjeg dijela ruba no jasan, ali sa sačuvanim karakterističnim ba. Na dršci ostaci dvaju zakovica. Dimenzi-
na dužini od orijentacijski dvije trećine sje- bočnim ispustima kod balčaka i tragovima je/Dimensions: dužina 46,2 cm. Literatu-
čiva ide žlijeb. predmet spojen iz dva dijela. eksera za pričvršćivanje oplate. Dimenzije/ ra/Literature: Nepublicirano.
Dimenzije/Dimensions: očuvana dužina Dimensions: dužina 50 cm, širina oštri-
797. Inv. br. 7302 (Tabla 138, sl. 3). Mje-
32 cm, širina oštrice 3,5 cm. Literatura/Li- ce 3,8 cm. Literatura/Literature: z. marić
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
terature: Ć. Truhelka „zwei prähistorische „donja dolina i problem etničke pripadnosti
i Hercegovine. Lokalitet/Site: Kamenjača,
Funde aus Gorica.“ In: wissenschaftliche predrimskog stanovništva sjeverne bosne.“
breza. Opis/Description: željezna mahaj-
mittheilungen aus bosnien und der Herce- In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
ra sa fragmentiranom drškom. Na prelazu iz
govina, vIII, wien, 1902, 11, fig. 7; m. pa- cegovine, XIX, Sarajevo, 1964, Tab. Xv, sl. 29;
drške u sječivo nalazi se plastično zadebljanje
rović–pešikan „o karakteru grčkog materijala m. parović–pešikan „Grčka mahajra i pro-
u obliku slova v. Ispod hrpta sječiva vidlji-
na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ blem krivih mačeva.“ In: Godišnjak centra
va su dva paralelena žlijeba. Hrbat povijen,
In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 28; m. za balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo,
jako korodiran. Na ostatku drške zakovica.
parović–pešikan „Grčka mahajra i problem 1982, 27; R. vasić „prilog proučavanju grčkog
Dimenzije/Dimensions: dužina 41,5 cm.
krivih mačeva.“ In: Godišnjak centra za bal- oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za
Literatura/Literature: Nepublicirano.
kanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo,
27. 1982, 17. 798. Inv. br. nepoznat (Tabla 138, sl. 4).
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
792. Inv. br. 30396 (Tabla 137, sl. 11). 794. Inv. br. nepoznat (Tabla 137, sl. 13).
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Site: Čarakovo, prijedor. Opis/Description:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
vrlo oštećen krivi željezni mač, bez drške.
Site: Grede, donja dolina. Opis/Descrip- Site: donja dolina. Opis/Description: Sa-
dužinom gornjeg i donjeg ruba vide se po
tion: Sačuvani kratki željezni mač. Nedo- čuvana oštrica željeznog mača sa zadebljalim
dva izdubljena žlijeba. Dimenzije/Dimen-
staje oplata drške. oštrica znatno iskrivljena. balčakom, leptirastog oblika i uzdužnim žli-
sions: očuvana dužina 36 cm. Literatura/
donja ivica se blago proširuje ka vrhu. duž jebom na gornjoj ivici sječiva, koje se blago
Literature: b. Čović „Ilirska nekropola u
gornje ivice sječiva nalaze s dva paralelena širi u srednjem dijelu. bez drške. Dimenzije/
Čarakovu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
žlijeba, koja prelaze orijentacijski dvije treći- Dimensions: dužina sječiva 35,8 cm. Lite-
bosne i Hercegovine XI, Sarajevo, 1956, 187,
ne ukupne dužine. drška ima karakterističan ratura/Literature: z. marić „donja dolina
197, Tab. I, sl. 14; m. parović–pešikan „Grčka
oblik, sa završetkom u obliku ptičije glave. Na i problem etničke pripadnosti predrimskog
mahajra i problem krivih mačeva.“ In: Godiš-
dršci je sačuvano sedam eksera. Dimenzije/ stanovništva sjeverne bosne.“ In: Glasnik
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj.
Dimensions: dužina 43,5 cm, širina sječiva zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
18, Sarajevo, 1982, 28.
3,5 cm. Literatura/Literature: m. parović– XIX, Sarajevo, 1964, Tab. Xv, 31; m. paro-
pešikan „o karakteru grčkog materijala na vić–pešikan „Grčka mahajra i problem krivih 799. Inv. br. 31097 (Tabla 138, sl. 5).
Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ In: mačeva.“ In: Godišnjak centra za balkano- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Starinar, knj, IX, beograd, 1961, 28; z. marić loška ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 36. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
„donja dolina i problem etničke pripadnosti Site: mahrevići, Čajniče. Opis/Description:
795. Inv. br. 7304 (Tabla 138, sl. 1). Mje-
predrimskog stanovništva sjeverne bosne.“ veliki bojni željezni nož sa izdignutim gor-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- njim rubom sječiva, ravnom donjom ivicom
i Hercegovine. Lokalitet/Site: Kamenjača,
cegovine, XIX, Sarajevo, 1964, 41, Tab. Xv, i uskim žlijebom. drška je dobro sačuvana,
breza. Opis/Description: Fragmentirana
sl. 30; m. parović–pešikan „Grčka mahaj- a izrađena je zajedno sa sječivom. Na balča-
željezna mahajra, savijenog vrha, jako koro-
ra i problem krivih mačeva.“ In: Godišnjak ku je nekoliko bronzanih pločica, kojih ima
dirana. plastični prijelaz iz drške u sječivo u

333
ADNAN BUSULADŽIĆ

i na užem srednjem dijelu rukohvata. drška 803. Inv. br. nepoznat (Tabla 138, sl. 9). knemida sa izraženom muskulaturom ljudske
se završava masivnim koničnim proširenjem. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej noge. pri vrhu oštećena. Na dnu vidljive za-
Dimenzije/Dimensions: dužina 34,5 cm, bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ kovice za pričvršćivanje. Dimenzije/Dimen-
dužina drške 10,5 cm, širina sječiva 6 cm. Li- Site: Sanski most. Opis/Description: oču- sions: visina 33 cm. Literatura/Literature:
teratura/Literature: Ć. Truhelka „Gromila vana željezna mahajra sa drškom na kojoj su F. Fiala „die ergebnisse der untersuchung
latenske dobe u mahrevićima, kotar Čajni- vidljive zakovice za pričvršćivanje drvenog prähistorischer Grabhügel auf dem Glasinac
ca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i dijela drške. Ispod drške zadebljanje u obliku im Jahre 1892.“ In: wissenschaftliche mitt-
Hercegovine, 1909, 431, fig. 4, ; Ć. Truhel- slova v. Dimenzije/Dimensions: dužina 42 heilungen aus bosnien und der Hercegovina,
ka „Kulturne prilike bosne i Hercegovine u cm. Literatura/Literature: m. parović–peši- wien, 1893, 134 i 135, fig. 11; R. vasić „prilog
doba prethistoričko.“ In: Glasnik zemaljskog kan „Grčka mahajra i problem krivih mačeva.“ proučavanju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In:
muzeja bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1914, In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
134; m. parović– pešikan „Grčka mahajra i vanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, Tab. III, sl. 2. knj. 18, Sarajevo, 1982, 12.
problem krivih mačeva.“ In: Godišnjak cen-
807. Inv. br. nepoznat (Tabla 139, sl. 4).
tra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sara-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
jevo, 1982, 40. KNEMIDE bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
800. Inv. br. nepoznat (Tabla 138, sl. 6). Site: Sanski most. Opis/Description: bron-
Mjesto čuvanja/Kept at: prirodnohistorijski 804. Inv. br. 2854 (Tabla 139, sl. 1). Mje- zana knemide sa izraženom muskulaturom
muzej u beču. Lokalitet/Site: Stolac. Opis/ sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- ljudske noge. Dimenzije/Dimensions: vi-
Description: veliki masivni željezni bojni sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: sina 34 cm. Literatura/Literature: F. Fiala
nož. Sječivo ima uski žlijeb duž gornje ivice. Čitluci, Glasinac, humka I, grob 5. Opis/ „das Flachgräberfeld und die prähistorische
drška je sa balčakom i uskim pločastim ru- Description: bronzana knemida, bez ukra- Ansiedlung in Sanskimost.“ In: wissensc-
kohvatom, koji završava masivnim dodatkom sa, osim plastično naznačene muskulatu- haftliche mittheilungen aus bosnien und der
nepravilnih oblika. Dimenzije/Dimensions: re. Dimenzije/Dimensions: visina 30 cm. Hercegovina, wien, 1899, Taf. II, fig. 1; R.
dužina 38 cm. Literatura/Literature: v. Literatura/Literature: A. benac – b. Čović vasić „prilog proučavanju grčkog oružja u Ju-
Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predmeta „Glasinac 2.“ Sarajevo, 1957, 47, T. 30, 6; R. goslaviji.“ In: Godišnjak centra za balkano-
iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i kra- vasić „prilog proučavanju grčkog oružja u loška ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 12.
ljevskog naravoslovnog dvorskog muzeja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za balka-
nološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 808. Inv. br. nepoznat (Tabla 139, sl. 5).
beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne
11; m. parović– pešikan „o karakteru grčkog Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
i Hercegovine, XIX, Sarajevo, 1907, 214, Tab.
materijala na Glasincu i putevima njegovog bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
III, 1; m. parović–pešikan „Grčka mahajra i
prodiranja.“ In: Starinar, knj, IX, beograd, Site: Sanski most. Opis/Description: bron-
problem krivih mačeva.“ In: Godišnjak cen-
1961, 23-24. zana knemida sa izraženom muskulaturom
tra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sara-
ljudske noge. Dimenzije/Dimensions: vi-
jevo, 1982, 41. 805. Inv. br. 2855 (Tabla 139, sl. 2). Mje- sina 34 cm. Literatura/Literature: F. Fiala
801. Inv. br. nepoznato (Tabla 138, sl. 7). sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- „das Flachgräberfeld und die prähistorische
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ansiedlung in Sanskimost.“ In: wissensc-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Čitluci, Glasinac, humka I, grob 5. Opis/ haftliche mittheilungen aus bosnien und der
Site: ošanići, Stolac? Opis/Description: Description: bronzana knemida, bez ukra- Hercegovina, wien, 1899, Taf. II, fig. 2; R.
zakrivljeni vrh mahajre sa žlijebom po sre- sa, osim plastično naznačene muskulature. vasić „prilog proučavanju grčkog oružja u Ju-
dini. Dimenzije/Dimensions: Nepoznate. Na knemidi sačuvani na donjem dijelu otvori goslaviji.“ In: Godišnjak centra za balkano-
Literatura/Literature: Nepublicirano. za učvršćivanje podmetača. Dimenzije/Di- loška ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 12.
mensions: visina 31,5 cm. Literatura/Li-
802. Inv. br. nepoznat (Tabla 138, sl. 8). terature: A. benac – b. Čović „Glasinac 2.“
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Sarajevo, 1957, 47, T. 30, 6; R. vasić „prilog šTIT – umBo
proučavanju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In:
Site: Sanski most. Opis/Description: oču- Godišnjak centra za balkanološka ispitiva-
vana željezna mahajra sa drškom na kojoj su nja, knj. 18, Sarajevo, 1982, 11; m. parović–
vidljive zakovice za pričvršćivanje drvenog pešikan „o karakteru grčkog materijala na
žELJEZNI UMBO
dijela drške. Dimenzije/Dimensions: duži- Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“
na 40 cm. Literatura/Literature: m. paro- 809. Inv. br. 22189 (Tabla 140, sl. 1).
In: Starinar, knj, IX, beograd, 1961, 23-24.
vić–pešikan „Grčka mahajra i problem krivih Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
mačeva.“ In: Godišnjak centra za balkano- 806. Inv. br. 13387 (Tabla 139, sl. 3). Mje- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
loška ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982, Tab. sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne Site: donja dolina. Opis/Description:
III, sl. 3. i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gla- željezni umbo štita. Dimenzije/Dimen-
sinac, Rogatica. Opis/Description: bronzana sions: R: 26 cm. Literatura/Literature: Ć.

334
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Truhelka „Sojenica u donjoj dolini – dru- donja dolina. Opis/Description: bronzani Site: Arareva gromila, Glasinac. Opis/Des-
go iskopavanje god 1901.“ In: Glasnik ze- umbo štita. Dimenzije/Dimensions: R: 28 cription: bronzana kaciga sa nepokretnim
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, XIv, cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „So- obraznim štitovima i štitom za nos. Na čelu
Sarajevo, 1902, 261; R. vasić „prilog prouča- jenica u donjoj dolini – drugo iskopavanje i potiljku ispusti za pričvršćivanje pera. Ko-
vanju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Godiš- god 1901.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja rintski tip. Dimenzije/Dimensions: visina
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj. u bosni i Hercegovini, XIv, Sarajevo, 1902, 24 cm. Literatura/Literature: A. benac – b.
18, Sarajevo, 1982, 14. 261, sl. 4; R. vasić „prilog proučavanju grčkog Čović „Glasinac II- željezno doba.“ Sarajevo,
oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za 1957, Tab. XXXX, sl. 1; m. parović–pešikan
810. Inv. br. 22332 (Tabla 140, sl. 2).
balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, „o karakteru grčkog materijala na Glasincu i
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
1982, 14. putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
knj. IX, beograd, 1961, 24-25.
Site: donja dolina. Opis/Description: že- 814. Inv. br. 22333 (Tabla 141, sl. 3). Mje-
ljezni umbo štita. Dimenzije/Dimensions: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
R: 36 cm. Literatura/Literature: Ć. Truhel- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
ka „Sojenica u donjoj dolini – drugo isko- donja dolina. Opis/Description: bronzani IlIRSKI TIp3
pavanje god 1901.“ In: Glasnik zemaljskog umbo štita. Dimenzije/Dimensions: R: 40
muzeja u bosni i Hercegovini, XIv, Saraje- cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „So- 817. Inv. br. 14455 (Tabla 142, sl. 2). Mje-
vo, 1902, 271; R. vasić „prilog proučavanju jenica u donjoj dolini – drugo iskopavanje sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak god 1901.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
centra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, u bosni i Hercegovini, XIv, Sarajevo, 1902, donja dolina, bosanska Gradiška. Opis/
Sarajevo, 1982, 14. 270, sl. 9; R. vasić „prilog proučavanju grčkog Description: bronzana kaciga, relativno do-
oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za bro očuvana i restaurirana. Kaciga ima blago
811. Inv. br. 22356 (Tabla 140, sl. 3). izvučen i širok štitnik za vrat. paragnatide su
balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej blago zaobljenih vanjskih krajeva i zašiljenog
1982, 14.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ završetka, na kojem se nalazi po jedna rupica
Site: donja dolina. Opis/Description: že- 815. Inv. br. 2852 (Tabla 141, sl. 4). Mje- za vezivanje kacige. otvor za lice je nepra-
ljezni umbo štita. Dimenzije/Dimensions: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- vilno četvrtastog oblika. duž najvišeg dijela
R: 30 cm. Literatura/Literature: Ć. Truhel- sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: kalote protežu se dva paralelna rebra koja su
ka „Sojenica u donjoj dolini – drugo isko- Čitluci, Glasinac, humka I, grob 5. Opis/ tvorila ležište za perjanicu. ukrasno rebro se
pavanje god 1901.“ In: Glasnik zemaljskog Description: bronzani umbo štita. umbo proteže uz rub kacige. Iznad otvora za fron-
muzeja u bosni i Hercegovini, XIv, Saraje- ima uzano polje prekriveno sa nekoliko re- talni nosač perjanice nalazi se paralelno sa
vo, 1902, 272; R. vasić „prilog proučavanju dova ispupčenja poluloptastog oblika od gornjim rubom četvrtastog otvora po jedno
grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak kojih su četiri velika i jedna sitna. u sredini ukrasno profilirano rebro. Dimenzije/Di-
centra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, umba je poluloptasti stepenasti ispust. Na mensions: visina 24,7 cm, širina otvora 9,4
Sarajevo, 1982, 14. sredini ispusta uzdiže se liveni četverostrani cm. Literatura/Literature: F. Fiala „Nekoli-
šiljak. Dimenzije/Dimensions: R: 16 cm. ko grčkih šljemova, nađenih u bosni i Her-
Literatura/Literature: A. benac – b. Čović cegovini.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
BRONZANI UMBO „Glasinac 2“. Sarajevo, 1957, 47, T. XXX, sl. bosne i Hercegovine IX, Sarajevo, 1897, 657-
7; m. parović– pešikan „o karakteru grčkog 663, T. III, 1-3; Ć. Truhelka „Sojenica u do-
812. Inv. br. 22190 (Tabla 141, sl. 1). Mje- materijala na Glasincu i putevima njegovog njoj dolini.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- prodiranja.“ In: Starinar, knj, IX, beograd, u bosni i Hercegovini, XIv, Sarajevo, 1902,
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 1961, 24; R. vasić „prilog proučavanju grčkog 257-274 I 519-539, sl. 7 i 8, T. XIII, 1, 3-6; z.
donja dolina. Opis/Description: bronzani oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za marić „donja dolina.“ In: Glasnik zemalj-
umbo štita. Dimenzije/Dimensions: R: 36 balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, skog muzeja u Sarajevu, XIX, Sarajevo, 1964,
cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „So- 1982, 14. 5-128, T. XI, 10, T. XII, 2a-b; R. vasić „donja
jenica u donjoj dolini – drugo iskopavanje dolina i makedonija.“ In: Godišnjak centra
god 1901.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja za balkanološka ispitivanja, XIv/12, Sarajevo,
u bosni i Hercegovini, XIv, Sarajevo, 1902, KACIGe 1975, 81-94, T. 2, 1-2; R. vasić „Reflecting on
267, sl. 8; R. vasić „prilog proučavanju grčkog Illyrian Helmets.“ In: Starinar, lX, beograd,
oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za 2010, 37-55, T. II, 1-3; m. Gavranović „die
balkanološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, KORINTSKI TIP
1982, 14.
816. Inv. br. 272 (Tabla 142, sl. 1). Mje-
813. Inv. br. 22243 (Tabla 141, sl. 2). Mje- 3 Detaljnu katalošku obradu ilirskih kaciga
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- dali su M. Blečić Kavur – A. Pravidur 2012,
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: 35-137.

335
ADNAN BUSULADŽIĆ

Spätbronze und Früheisenzeit in bosnien.“ bronzana kaciga izrazito loše očuvana. Sa- očuvana. Kalota je oštećena u gornjem de-
universitätsforschungen zur prähistorischen stavljena iz više polomljenih i nagorenih ulo- snom dijelu. Nedostaje dio štitnika za vrat,
Archäologie 195, bonn, 2011, 156, sl. 264/1 maka. zaobljenog je oblika. paragnatide su koji prelazi iz desne paragnatide. paragnatide
T. I, 1-2; m. blečić – A. pravidur „Ilirske trokutasto urezane, kratke i izrazito zašiljene. su trokutasto rezane, polukružno zaobljenih
kacige s područja bosne i Hercegovine.“ In: otvor za lice je četvrtast, niskog i zabačenog vanjskih krajeva i zašiljenog završetka. otvor
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- čeonog dijela. od čeonog prema zatiljnom za lice četvrtast. od čeonog prema stražnjem
govine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 97. dijelu, po sredini kalote, smještena su dva dijelu po sredini kalote smještena su dva rebra
plitko profilirana rebra, trokutastog presjeka trokutastog presjeka, između kojih su urezane
818. Inv. br. 22244 (Tabla 142, sl. 3).
između kojih su urezane tri paralelne linije. tri paralelne linije. Dimenzije/Dimensions:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Dimenzije/Dimensions: visina 20,2 cm, visina 23 cm, širina otvora 10,5 cm. Litera-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
širina otvora 10 cm. Literatura/Literatu- tura/Literature: z. marić „Grobovi ilirskih
Site: donja dolina, bosanska Gradiška.
re: Ć. Truhelka „dva prethistorijska nalaza ratnika iz Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog
Opis/Description: loše očuvana bronzana
iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: Glasnik muzeja u Sarajevu, XIv, Sarajevo, 1959, 87-
kaciga. Nedostaju desni čeoni i stražnji dio.
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, 102, sl. 1b, T. I, 1a-b, 2; z. marić „Reviziono
zaobljenog oblika, blago izvučenog i širokog
XI, Sarajevo, 1899, 343 i 344, sl. 3 i 4; m. iskopavanje ilirske grobnice u Kačnju kod bi-
štitnika za vrat, koji se ravnomjerno produ-
blečić „Status, symbols, sacrifices, offerings. leće.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
žava iz bočnih usjeka paragnatida. paragna-
The diverse meaning of Illyrian helmets.“ Hercegovine, 30/31, Sarajevo, 1976, 101-110,
tide su blago zaobljene, vanjskih krajeva i
In: vjesnik Arheološkog muzeja u zagrebu, sl. 3, T. I, 2-5, T. XIv, 34-36; m. blečić – A.
zašiljenog završetka. otvor za lice nepravilno
Xl, zagreb, 2007, 73-116, T. II, 4; R. vasić pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i
četvrtast. duž najvišeg dijela kalote protežu
„Reflecting on Illyrian Helmets.“ In: Stari- Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
se dva paralelna rebra koja su tvorila ležište
nar, lX, beograd, 2010, 37-55, T. III, 1, T. II, zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje-
za perjanicu. ukrasno rebro se proteže uz rub
3; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s vo, 2012, 113.
kacige. Iznad otvora za frontalni nosač per-
područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik
janice nalazi se paralelno sa gornjim rubom 822. Inv. br. 29 (Tabla 142, sl. 7). Mjesto
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
četvrtastog otvora po jedno ukrasno profili- čuvanja/Kept at: muzej Hercegovine, Tre-
s. A, 53, Sarajevo, 2012, 98-99.
rano rebro. Dimenzije/Dimensions: visina binje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća. Opis/
23,8 cm, širina otvora 10,7 cm. Literatura/ 820. Inv. br. neinventarizirano (Tabla 142, Description: bronzana kaciga djelomično
Literature: F. Fiala „Nekoliko grčkih šlje- sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. očuvana. Sačuvan dio štitnika za vrat. otvor
mova, nađenih u bosni i Hercegovini.“ In: Lokalitet/Site: Grude. Opis/Description: za lice četvtast. od čeonog prema stražnjem
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- bronzana kaciga dobro očuvana. zaoblje- dijelu po sredini kalote nalaze se dva istaknu-
govinem IX, Sarajevo, 1897, 657-663, T. III, nog oblika, istaknutog štitnika za vrat, koji ta rebra trokutastog presjeka sa vanjskim ka-
1-3; Ć. Truhelka „Sojenica u donjoj dolini.“ ravnomjerno prelazi iz paragnatide prema nelurama, između kojih su urezane tri para-
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i krajnjem rubu kacige. paragnatide su troku- lelne linije. Dimenzije/Dimensions: visina
Hercegovini, XIv, Sarajevo, 1902, 257-274 tasto rezane, polukružno zaobljenih vanjskih 24,5 cm, širina otvora 10 cm. Literatura/Li-
i 519-539, sl. 7 i 8, T. XIII, 1, 3-6; z. ma- krajeva i zašiljenog završetka. otvor za lice je terature: z. marić „Grobovi ilirskih ratnika
rić „donja dolina.“ In: Glasnik zemaljskog četvrtast. od čeonog prema zatiljnom dijelu, iz Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
muzeja u Sarajevu, XIX, Sarajevo, 1964, po sredini kalote smještena su dva istaknu- u Sarajevu, XIv, Sarajevo, 1959, 87-102, sl.
5-128, T. XI, 10, T. XII, 2a-b; R. vasić „donja ta rebra trokutastog presjeka, između kojih 1b, T. I, 1a-b, 2; z. marić „Reviziono isko-
dolina i makedonija.“ In: Godišnjak centra su urezane tri paralelne linije. Dimenzije/ pavanja ilirske grobnice u Kačnju kod bile-
za balkanološka ispitivanja, XIv/12, Sarajevo, Dimensions: Nepoznate dimenzije. Litera- će.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
1975, 81-94, T. 2, 1-2; R. vasić „Reflecting on tura/Literature: F. Fiala „Nekoliko grčkih Hercegovine, 30/31, Sarajevo, 1976, 101-110,
Illyrian Helmets.“ In: Starinar, lX, beograd, šljemova, nađenih u bosni i Hercegovini.“ In: sl. 3, T. I, 2-5, T. XIv, 34-36; m. blečić – A.
2010, 37-55, T. II, 1-3; m. Gavranović „die Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i
Spätbronze und Früheisenzeit in bosnien.“ govinem IX, Sarajevo, 1897, 657-663, T. I; R. Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
In: universitätsforschungen zur prähistoris- vasić „Reflecting on Illyrian Helmets.“ In: zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje-
chen Archäologie 195, bonn, 2011, 156, sl. Starinar, lX, beograd, 2010, 37-55, T. III, 3, vo, 2012, 113-114.
264/1 T. I, 1-2; m. blečić – A. pravidur „Ilir- T. IX, 22; m. blečić – A. pravidur „Ilirske
823. Inv. br. 30 (Tabla 142, sl. 8). Mjesto
ske kacige s područja bosne i Hercegovine.“ kacige s područja bosne i Hercegovine.“ In:
čuvanja/Kept at: muzej Hercegovine, Tre-
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
binje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća. Opis/
cegovine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 98. govine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 107.
Description: bronzana kaciga slabo očuvana,
819. Inv. br. 19815 (Tabla 142, sl. 4). 821. Inv. br. 26 (Tabla 142, sl. 6). Mje- sa desnim dijelom kalote i paragnatidom. pa-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej sto čuvanja/Kept at: muzej Hercegovine, ragnatida trokutasto urezana, polukružno za-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća. obljenih vanjskih krajeva. Na čeonom dijelu
Site: Gorica, Grude. Opis/Description: Opis/Description: bronzana kaciga dobro nosač za perjanicu. od čeonog do stražnjeg

336
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

dijela po sredini kalote nalaze se dva rebra po sredini kalote nalaze se dva rebra trokuta- „Reflecting on Illyrian Helmets.“ In: Stari-
trokutastog presjeka, između kojih su urezane stog presjeka sa vanjskim kanelurama izme- nar, lX, beograd, 2010, 37-55, T. v, 9-10; m.
tri paralelne linije. Dimenzije/Dimensions: đu kojih su tri paralelne linije. Dimenzije/ blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja
visina 22,2 cm, širina otvora 10 cm. Litera- Dimensions: visina 28 cm, širina otvora 10 bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj-
tura/Literature: z. marić „Grobovi ilirskih cm. Literatura/Literature: b. Čović „Ilirska skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53,
ratnika iz Kačnja.“ In: Glasnik zemaljskog nekropola u Čarakovu.“ In: Glasnik zemalj- Sarajevo, 2012, 102.
muzeja u Sarajevu, XIv, Sarajevo, 1959, 87- skog muzeja u Sarajevu, XI, Sarajevo, 1956,
827. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
102, sl. 1b, T. I, 1a-b, 2; z. marić „Reviziono 187-204; I. marović „l’elmo greco – illirico.“
143, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
iskopavanja ilirske grobnice u Kačnju kod bi- In: b. Čečuk, N. majnarić – pandžić, v. mi-
ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
leće.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i rosavljević, m. Suić (eds.). Jadranska obala
Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
Hercegovine, 30/31, Sarajevo, 1976, 101-110, u protohistoriji. Kulturni i etnički problemi.
Description: veći fragment bronzane ka-
sl. 3, T. I, 2-5, T. XIv, 34-36; m. blečić – A. Simpozij održan u dubrovniku 1972, zagreb,
cige, dijela desne paragnatide, sa prijelazom
pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i 1976, 287-300; b. Čović „Grupa donja doli-
na frontalni dio. očuvan ukras sa lijevanim
Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu- na – Sanski most.“ In: A. benac, S. Gabrovec
imitacijama kuglica. Dimenzije/Dimensi-
zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje- (eds.), praistorija jugoslavenskih zemalja v
ons: dužina 7,1 cm, širina 7,3 cm. Litera-
vo, 2012, 114. – željezno doba, Akademija nauka i umjet-
tura/Literature: v. paškvalin „Helenistički
nosti bosne i Hercegovine, centar za balka-
824. Inv. br. 28 (Tabla 142, sl. 9). Mjesto sloj nekropole ilirsko-panonskog plemena
nološka ispitivanja, Sarajevo, 1987, 232-286;
čuvanja/Kept at: muzej Hercegovine, Trebi- dezitijata na Kamenjači u brezi kod Sara-
R. vasić „Reflecting on Illyrian Helmets.“
nje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća – zajed- jeva.“ In: zbornik radova Grčki utjecaji na
In: Starinar, lX, beograd, 2010, 37-55, T. v,
nička grobnica. Opis/Description: bronza- istočnoj obali Jadrana, biblioteka Knjiga me-
9-10; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige
na kaciga loše očuvana. zaobljen oblik kalote, diterana, 26, Split, 2002, T. II, 1-4; v. paš-
s područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik
rekonstruirana na čeonom i desnom gornjem kvalin „Kamenjača, breza kod Sarajeva.“ In:
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
dijelu. Štitnik za vrat djelomično očuvan. pa- Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja
s. A, 53, Sarajevo, 2012, 102-103.
ragnatide trokutasto rezane, uvučene prema XXXvII/35, Sarajevo, 2008, T. 17, 1-4, T.
otvoru za lice, polukružno zaobljenih vanjskih 826. Inv. br. 426/1 (Tabla 142, sl. 11). vII, 15-19; m. blečić – A. pravidur „Ilirske
krajeva i zašiljenog završetka. otvor za lice Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Kozare, kacige s područja bosne i Hercegovine.“ In:
četvrtast. od čeonog prema zatiljnom dijelu, prijedor. Lokalitet/Site: Čarakovo, prijedor. Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
po sredini kalote, smještena su dva istaknuta Opis/Description: bronzana kaciga, relativ- govine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 104.
rebra trokutastog presjeka, sa vanjskim kane- no dobro očuvana. zaobljenog oblika kalote,
828. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
lurama, između kojih su urezane tri paralelne koja je oštećena. paragnatide su na rubnim
143, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
linije, vidljive samo na zatiljnom dijelu. Di- dijelovima oštećene, nedostaju dijelovi po-
ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
menzije/Dimensions: visina 23 cm, širina lukružno zaobljenih vanjskih krajeva. otvor
Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/
otvora 10,5 cm. Literatura/Dimensions: z. za lice četvrtast. Na čeonom dijelu nalazi se
Description: ulomak paragnatide bronzane
marić „Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“ nosač kojim se na kacigu pričvršćivala per-
kacige. očuvan krajnji zašiljeni kraj lijeve pa-
In: Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, janica. od čeonog prema stražnjem dijelu,
ragnatide sa ukrasom od lijevanih i naknadno
XIv, Sarajevo, 1959, 87-102, sl. 1b, T. I, 1a- po sredini kalote smještena su dva istaknuta
obrađivanih, imitacija kuglica. Dimenzije/
b, 2; z. marić „Reviziono iskopavanje ilirske rebra trokutastog presjeka sa vanjskim ka-
Dimensions: dužina 5 cm, širina 4,6 cm.
grobnice u Kačnju kod bileće.“ In: Glasnik nelurama, između kojih su urezane tri para-
Literatura/Literature: v. paškvalin „Hele-
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, lelne linije. Dimenzije/Dimensions: visina
nistički sloj nekropole ilirsko-panonskog ple-
30/31, Sarajevo, 1976, 101-110, sl. 3, T. I, 2-5, 28 cm, širina otvora 10 cm. Literatura/Li-
mena dezitijata na Kamenjači u brezi kod
T. XIv, 34-36; m. blečić – A. pravidur „Ilir- terature: b. Čović „Ilirska nekropola u Ča-
Sarajeva.“ In: zbornik radova Grčki utjecaji
ske kacige s područja bosne i Hercegovine.“ rakovu.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u
na istočnoj obali Jadrana, biblioteka Knjiga
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- Sarajevu, XI, Sarajevo, 1956, 187-204; I. ma-
mediterana, 26, Split, 2002, T. II, 1-4; v. paš-
cegovine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 100-101. rović „l’elmo greco – illirico.“ In: b. Čečuk,
kvalin „Kamenjača, breza kod Sarajeva.“ In:
N. majnarić – pandžić, v. mirosavljević, m.
825. Inv. br. 67/26 (Tabla 142, sl. 10). Godišnjak centra za balkanološka ispitiva-
Suić (eds.). Jadranska obala u protohistoriji.
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Kozare, nja XXXvII/35, Sarajevo, 2008, T. 17, 1-4, T.
Kulturni i etnički problemi. Simpozij održan
prijedor. Lokalitet/Site: Čarakovo, prijedor. vII, 15-19; m. blečić – A. pravidur „Ilirske
u dubrovniku 1972, zagreb, 1976, 287-300;
Opis/Description: bronzana kaciga, znatno kacige s područja bosne i Hercegovine.“ In:
b. Čović „Grupa donja dolina – Sanski
oštećena. veće raspuknuće na gornjoj lije- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
most.“ In: A. benac, S. Gabrovec (eds.), pra-
voj strani kalote. paragnatide su na rubnim govine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 105.
istorija jugoslavenskih zemalja v – željezno
dijelovima polukružno zaobljenih vansjkih
doba, Akademija nauka i umjetnosti bosne 829. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
krajeva i zašiljenog završetka. otvor za lice
i Hercegovine, centar za balkanološka is- 143, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
četvrtast. od čeonog prema stražnjem dijelu
pitivanja, Sarajevo, 1987, 232-286; R. vasić ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.

337
ADNAN BUSULADŽIĆ

Lokalitet/Site: Kamenjača, breza. Opis/ Literatura/Literature: v. paškvalin „Heleni- ošanići bei Stolac, Herzegovina.“ In: H.
Description: ulomak bronzane kacige sa stički sloj nekropole ilirsko-panonskog ple- mitscha-märheim et. al. (eds.) Festschrift für
djelimično očuvanim ukrasom izvedenim li- mena dezitijata na Kamenjači u brezi kod Richard pittioni zum siebzigsten Geburtstag
jevanjem i naknadnim obrađivanjem imitaci- Sarajeva.“ In: zbornik radova Grčki utjecaji I, Archaeologica Austriaca 13, wien, 1976,
ja kuglica. Dimenzije/Dimensions: dužina na istočnoj obali Jadrana, biblioteka Knjiga 634-638, sl. 2; z. marić „Arheološka istra-
2,3 cm, širina 2,5 cm. Literatura/Literatu- mediterana, 26, Split, 2002, T. II, 1-4; v. paš- živanja akropole ilirskog grada daors...a na
re: v. paškvalin „Helenistički sloj nekropole kvalin „Kamenjača, breza kod Sarajeva.“ In: gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. do
ilirsko-panonskog plemena dezitijata na Ka- Godišnjak centra za balkanološka ispitiva- 1972.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne
menjači u brezi kod Sarajeva.“ In: zbornik nja XXXvII/35, Sarajevo, 2008, T. 17, 1-4, T. i Hercegovine, 30/31, Sarajevo, 1976, 5-100,
radova Grčki utjecaji na istočnoj obali Jadra- vII, 15-19; m. blečić – A. pravidur „Ilirske T. XXvI, 48; z. marić „die hellenistische
na, biblioteka Knjiga mediterana, 26, Split, kacige s područja bosne i Hercegovine.“ In: Stadt oberhalb ošanići bei Stolac.“ In: be-
2002, T. II, 1-4; v. paškvalin „Kamenjača, Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- richt der Römisch-Germanischen Kommis-
breza kod Sarajeva.“ In: Godišnjak cen- govine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 105. sion 76, Frankfurt am main, 1995, 31-72,
tra za balkanološka ispitivanja XXXvII/35, T. 3, 1-2, sl. 1, T. XI, 26-29; m. blečić – A.
832. Inv. br. 27 (Tabla 143, sl. 6). Mjesto
Sarajevo, 2008, T. 17, 1-4, T. vII, 15-19; m. pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i
čuvanja/Kept at: muzej Hercegovine, Trebi-
blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
nje. Lokalitet/Site: Kačanj, bileća–zajednič-
bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj- zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje-
ka grobnica. Opis/Description: bronzana
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, vo, 2012, 110.
kaciga relativno dobro očuvana. zaobljenog
Sarajevo, 2012, 105.
oblika, oštećena na gornjem lijevom i zatilj- 834. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 11,
830. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 4). nom dijelu kalote, te djelimično duž rubova. 12 i 13). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Nedostaje dio štitnika za vrat na sredini za- muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ tiljnog dijela kacige. paragnatide su troku- litet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descripti-
Site: Kamenjača, breza. Opis/Description: tasto rezane, uvučene prema otvoru za lice. on: Tri ulomka bronzanih kaciga, na rubo-
dva ulomka zatiljne strane bronzane kacige, otvor za lice četvrtast. od čeonog prema vima postoje ukrasni detalji u vidu imitacija
sa široko izvučenim štitnicima za vrat. duž stražnjem dijelu po sredini kalote smještena zaobljenih kuglica. Dimenzije/Dimensions:
cijelog rubnog dijela unutar rubnika postoji su dva istaknuta rebra trokutastog presjeka prvi ulomak dužina 2,3 cm, drugi ulomak
ukras izveden žigosanjem kvadratića sa iz- sa vanjskim kanelurama, između kojih su dužina 2,8 cm, treći ulomak dužina 1 cm. Li-
dignutim unutrašnjim kugličastim ispupče- urezane tri paralelne linije. Dimenzije/Di- teratura/Literature: z. marić „ein bronze-
njima. Dimenzije/Dimensions: dužina 5,7 mensions: visina 23 cm, širina otvora 10 cm. helm aus der Illyrischen Stadt daorsoi ober-
cm, širina 2 cm. Literatura/Literature: v. Literatura/Literature: z. marić „Grobovi halb ošanići bei Stolac, Herzegovina.“ In: H.
paškvalin „Helenistički sloj nekropole ilir- ilirskih ratnika iz Kačnja.“ In: Glasnik ze- mitscha-märheim et. al. (eds.) Festschrift für
sko-panonskog plemena dezitijata na Ka- maljskog muzeja u Sarajevu, XIv, Sarajevo, Richard pittioni zum siebzigsten Geburtstag
menjači u brezi kod Sarajeva.“ In: zbornik 1959, 87-102, sl. 1b, T. I, 1a-b, 2; z. marić I, Archaeologica Austriaca 13, wien, 1976,
radova Grčki utjecaji na istočnoj obali Jadra- „Reviziono iskopavanje ilirske grobnice u 634-638, sl. 2; z. marić „Arheološka istra-
na, biblioteka Knjiga mediterana, 26, Split, Kačnju kod bileće.“ In: Glasnik zemaljskog živanja akropole ilirskog grada daors...a na
2002, T. II, 1-4; v. paškvalin „Kamenjača, muzeja bosne i Hercegovine, 30/31, Saraje- gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. do
breza kod Sarajeva.“ In: Godišnjak cen- vo, 1976, 101-110, sl. 3, T. I, 2-5, T. XIv, 34- 1972.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne
tra za balkanološka ispitivanja XXXvII/35, 36; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s i Hercegovine, 30/31, Sarajevo, 1976, 5-100,
Sarajevo, 2008, T. 17, 1-4, T. vII, 15-19; m. područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik T. XXvI, 48; z. marić „die hellenistische
blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Stadt oberhalb ošanići bei Stolac.“ In: be-
bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj- s. A, 53, Sarajevo, 2012, 100. richt der Römisch-Germanischen Kommis-
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, sion 76, Frankfurt am main, 1995, 31-72,
833. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 7,
Sarajevo, 2012, 105. T. 3, 1-2, sl. 1, T. XI, 26-29; m. blečić – A.
8, 9 i 10). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i
831. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 5). ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Lokalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Des-
zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ cription: Četiri ulomka bronzane kacige. Na
vo, 2012, 110.
Site: Kamenjača, breza. Opis/Description: rubnim dijelovima postoje ukrasni detalji od
dva ulomka bronzane kacige, od ruba pa- zaobljenih imitacija kuglica. Dimenzije/Di- 835. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 14).
ragnatide sa strane otvora za lice. duž cije- mensions: prvi ulomak, dužina 3,3 cm, drugi Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
log rubnog dijela unutar rubnika teče ukras ulomak dužina 2,4 cm, treći ulomak dužina bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
nastao žigosanjem kvadratića sa unutraš- 3,4 cm, četvrti ulomak dužina 2,5 cm. Litera- Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
njim kugličastim ispupčenjem. Dimenzije/ tura/Literature: z. marić „ein bronzehelm ulomak ruba bronzane kacige, sa ukrašenim
Dimensions: dužina 3,8 cm, širina 3,4 cm. aus der Illyrischen Stadt daorsoi oberhalb reljefno profiliranim rubom. Dimenzije/

338
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Dimensions: dužina 1,9 cm, širina 1,6 cm. pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i Dimensions: visina 21 cm, širina otvora 11
Literatura/Literature: z. marić „ein bron- Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu- cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Re-
zehelm aus der Illyrischen Stadt daorsoi zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje- zultati prehistoričkog istraživanja u bosni i
oberhalb ošanići bei Stolac, Herzegovina.“ vo, 2012, 109. Hercegovini (tečajem 1900.).“ In: Glasnik
In: H. mitscha-märheim et. al. (eds.) Fests- zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini,
837. Inv. br. 21378 (Tabla 143, sl. 16).
chrift für Richard pittioni zum siebzigsten XIII, Sarajevo, 1901, 1-13, sl. 1 – 4; Ć. Tru-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
Geburtstag I, In: Archaeologica Austriaca helka „Kulturne prilike bosne i Hercegovine
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
13, wien, 1976, 634-638, sl. 2; z. marić „Ar- u doba prehistoričko. vođa kroz prehistorič-
tet/Site: plana, bileća. Opis/Description:
heološka istraživanja akropole ilirskog grada ku zbirku zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In:
bronzana kaciga dobro očuvana. Nedostaje
daors...a na gradini u ošanićima kod Stoca Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
dio štitnika za vrat koji prelazi iz desne para-
od 1967. do 1972.“ In: Glasnik zemaljskog cegovini, XXvI, Sarajevo, 1914, 43-139, sl.
gnatide. paragnatide trokutasto urezane, po-
muzeja bosne i Hercegovine, 30/31, Saraje- 109; m. blečić-Kavur – I. miličević-capek
lukružno zaobljenih krajeva. otvor za lice če-
vo, 1976, 5-100, T. XXvI, 48; z. marić „die „o horizontu ratničkih grobova 5. stoljeća na
tvrtast. od čeonog prema stražnjem dijelu, po
hellenistische Stadt oberhalb ošanići bei prostoru istočne obale Jadrana i njezina zale-
sredini kalote smještena dva rebra trokutastog
Stolac.“ In: bericht der Römisch-Germanis- đa: primjer novog nalaza iz vranjeva Sela kod
presjeka sa vanjskim kanelurama, između ko-
chen Kommission 76, Frankfurt am main, Neuma.“ In: prilozi Instituta za arheologiju u
jih su urezane tri paralelne linije. Dimenzi-
1995, 31-72, T. 3, 1-2, sl. 1, T. XI, 26-29; m. zagrebu, zagreb, 2011, 31-94, T. XIII, 32 –
je/Dimensions: visina 20,7 cm, širina otvora
blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja 33; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s
17,3 cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka
bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj- područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik
„Rezultati prehistoričkog istraživanja u bosni
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
i Hercegovini (tečajem 1900.).“ In: Glasnik
Sarajevo, 2012, 110. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 112.
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini,
836. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 15). XIII, Sarajevo, 1901, 1-13, sl. 1 – 4; Ć. Tru- 839. Inv. br. 30520 (Tabla 143, sl. 18).
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej helka „Kulturne prilike bosne i Hercegovine Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ u doba prehistoričko. vođa kroz prehistorič- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: ku zbirku zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Site: podastinje, Kiseljak. Opis/Description:
bronzana kaciga dobro očuvana, ali deformi- Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her- bronzana kaciga dobro očuvana. zaobljenog
rana. zaobljenog oblika, istaknutog štitnika cegovini, XXvI, Sarajevo, 1914, 43-139, sl. oblika, sa istaknutim štitnikom za vrat, koji
za vrat koji ravnomjerno prelazi iz paragna- 109; m. blečić-Kavur – I. miličević-capek ravnomjerno prelazi iz paragnatida prema
tida prema rubu kacige. Na sredini zatiljnog „o horizontu ratničkih grobova 5. stoljeća na krajnjem rubu kacige. paragnatide su troku-
dijela kacige ukucana slova. paragnatide su prostoru istočne obale Jadrana i njezina zale- tasto rezane, polukružno zaobljenih vanjskih
polukružno zaobljenih vanjskih krajeva i za- đa: primjer novog nalaza iz vranjeva Sela kod krajeva i zašiljenog završetka. otvor za lice
šiljenog završetka, deformirane. otvor za lice Neuma.“ In: prilozi Instituta za arheologiju u četvrtast. od čeonog, prema stražnjem dijelu
četvrtast. od čeonog prema stražnjem dijelu, zagrebu, zagreb, 2011, 31-94, T. XIII, 32 – po sredini kalote smještena su dva istaknuta
po sredini kalote smještena su dva istaknuta 33; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s rebra, trokutastog presjeka sa vanjskim kane-
rebra trokutastog presjeka sa vanjskim ka- područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik lurama, iznad kojih su urezane tri paralelne
nelurama, između kojih su urezane tri para- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. linije. Dimenzije/Dimensions: visina 23,6
lelne linije. Dimenzije/Dimensions: visina s. A, 53, Sarajevo, 2012, 112-113. cm, širina otvora 10,8 cm. Literatura/Lite-
22,6 cm, širina otvora 10,2 cm. Literatura/ rature: I. marović „l’elmo greco-ilirico.“ In:
838. Inv. br. 21377 (Tabla 143, sl. 17).
Literature: z. marić „ein bronzehelm aus b. Čečuk, N. majnarić-pandžić, v. mirosav-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
der Illyrischen Stadt daorsoi oberhalb oša- ljević, m. Suić (eds.), Jadranska obala u pro-
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
nići bei Stolac, Herzegovina.“ In: H. mits- tohistoriji. Kulturni i etnički problemi. Sim-
tet/Site: plana, bileća. Opis/Description:
cha-märheim et. al. (eds.) Festschrift für pozij održan u dubrovniku 1972, zagreb,
bronzana kaciga dobro sačuvana. zaobljenog
Richard pittioni zum siebzigsten Geburtstag 1976, 287-300, sl. 4; m. blečić – A. pravidur
oblika i istaknutog štitnika za vrat, koji rav-
I, Archaeologica Austriaca 13, wien, 1976, „Ilirske kacige s područja bosne i Hercegovi-
nomjerno prelazi iz paragnatida prema kraj-
634-638, sl. 2; z. marić „Arheološka istra- ne.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
njem rubu kacige. Sačuvan dio štitnika. para-
živanja akropole ilirskog grada daors...a na Hercegovine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 106.
gnatide su trokutasto rezane, sa polukružno
gradini u ošanićima kod Stoca od 1967. do
zaobljenim završetkom. otvor za lice četvr- 840. Inv. br. 19475 (Tabla 143, sl. 19).
1972.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne
tast. Na čeonom dijelu nalazi se nosač, a na Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
i Hercegovine, 30/31, Sarajevo, 1976, 5-100,
stražnjem dijelu djelomično očuvana halka za bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
T. XXvI, 48; z. marić „die hellenistische
perjanicu. od čeonog prema stražnjem dijelu Site: prisojska gradina, drinovci. Opis/
Stadt oberhalb ošanići bei Stolac.“ In: be-
po sredini kalote dva rebra trokutastog pre- Description: bronzana kaciga loše očuva-
richt der Römisch-Germanischen Kommis-
sjeka sa vanjskim kanelurama, između kojih na. paragnatida je trokutasto rezana sa po-
sion 76, Frankfurt am main, 1995, 31-72,
su urezane tri paralelne linije. Dimenzije/ lukružno zaobljenim vanjskim rubom. otvor
T. 3, 1-2, sl. 1, T. XI, 26-29; m. blečić – A.

339
ADNAN BUSULADŽIĆ

za lice četvrtast. Na zatiljnom dijelu kacige zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Sarajevo, 1982, 6; b. Čović „Glasinačka kul-
djelomično očuvano ležište za perjanicu, sa s. A, 53, Sarajevo, 2012, 99. tura.“ In: A. benac, S. Gabrovec (eds.), „pra-
po dva istaknuta rebra trokutastog presjeka, historija jugoslavenskih zemalja v-željezno
842. Inv. br. 121 (Tabla 143, sl. 21). Mje-
sa vanjskim kanelurama, između kojih su doba,“ Akademija nauka i umjetnosti bosne
sto čuvanja/Kept at: Franjevački samostan
urezane tri paralelne linije. Dimenzije/Di- i Hercegovine, centar za balkanološka ispi-
Humac, ljubuški. Lokalitet/Site: Radiši-
mensions: visina 16,4 cm, širina paragnatide tivanja, Sarajevo, 1987, 575-643, T. vII, 13;
ći, ljubuški. Opis/Description: bronzana
12,6 cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka R. vasić „Reflecting on Illyrian Helmets.“ In:
kaciga, dobro očuvana, zaobljenog oblika,
„Rezultati prehistoričkog istraživanja u bosni Starinar, lX, beograd, 2010, 37-55, T. III,
istaknutog štitnika za vrat, koji ravnomjer-
i Hercegovini (tečajem 1900.).“ In: Glasnik 4; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s
no prelazi iz paragnatida prema rubu kacige.
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik
paragnatide su trokutasto rezane, polukružno
XIII, Sarajevo, 1901, 1-13; Ć. Truhelka „Kul- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
zaobljenih vanjskih krajeva i zašiljenog zavr-
turne prilike bosne i Hercegovine u doba s. A, 53, Sarajevo, 2012, 104.
šetka. otvor za lice je četvrtast. Na čeonom
prehistoričko. vođa kroz prehistoričku zbirku
dijelu nalazi se nosač, a na stražnjem dijelu 844. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 23).
zemaljskog muzeja u Sarajevu.“ In: Glasnik
halka za pričvršćivanje perjanice. od čeonog Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini,
prema stražnjem dijelu po sredini kalote na- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
XXvI, Sarajevo, 1914, 43-139, T. IX, 24; m.
laze se dva istaknuta rebra, trokutastog pre- Site: Rusanovići, Glasinac. Opis/Descrip-
blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja
sjeka sa vanjskim kanelurama, između kojih tion: ulomak bronzane kacige sa očuvanim
bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj-
su urezane tri paralelne linije. Dimenzije/ rubnim dijelom profiliranog rubnika. Di-
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53,
Dimensions: visina 23 cm, širina otvora 10 menzije/Dimensions: dužina 5,5 cm, širina
Sarajevo, 2012, 108.
cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Re- 3 cm. Literatura/Literature: F. Fiala „Rezul-
841. Inv. br. 3976 (Tabla 143, sl. 20). zultati prehistoričkog istraživanja u bosni i tati pretraživanja prehistoričkih gromila na
Mjesto čuvanja/Kept at: zavičajni muzej Hercegovini (tečajem 1900.).“ In: Glasnik Glasincu godine 1895.“ In: Glasnik zemalj-
Travnik, Travnik. Lokalitet/Site: putičevo, zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, skog muzeja, vII, Sarajevo, 1895, 533-565; b.
Travnik. Opis/Description: bronzana kaciga XIII, Sarajevo, 1-13; I. marović „l’elmo gre- Čović „Importation of bronze vessels in the
djelomično očuvana. Nedostaje čitava lijeva co-illirico.“ In: b. Čečuk, N. majnarić–pan- western balkans (7th to 5 th century).“ In:
polovica. otvor za lice četvrtast. Na čeonom džić, v. mirosavljević, m. Suić (eds.), Jadran- l’Adriatico tra mediterraneo e penisola bal-
dijelu nalazi se nosač kojim se na kacigu pri- ska obala u protohistoriji. Kulturni i etnički canica nell’antichita, Atti del convegno, le-
čvršćivala perjanica. od čeonog prema zatilj- problemi. Simpozij održan u dubrovniku cce – matera 21-27.10. 1973, Taranto, 1983,
nom dijelu, po sredini kalote smještena su dva 1972, zagreb, 1976, 287-300; R. vasić „pri- 147-154; R. vasić „Reflecting on Illyrian
plitko profilirana rebra, trokutastog presjeka log proučavanju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ Helmets.“ In: Starinar, lX, beograd, 2010,
sa vanjskim kanelurama, između kojih su ure- In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- 37-55, T. III, 4, sl. 13 i 14; m. blečić – A.
zane tri paralelne linije. Dimenzije/Dimen- vanja, XIv,/12, Sarajevo, 1982, 5-24; b. Čović pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i
sions: visina 20,5 cm, širina otvora 8,7 cm. „praistorijska zbirka Franjevačkog samostana Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
Literatura/Literature: F. Fiala „Nekoliko na Humcu kod ljubuškog.“ In: 100 godi- zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje-
grčkih šljemova, nađenih u bosni i Hercego- na muzeja u Humcu 1884-1984, ljubuški, vo, 2012, 104.
vini.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne 1985, 49-59, T. III, 4; R. dodig „30 stoljeća
845. Inv. br. A 405 (Tabla 144, sl. 1).
i Hercegovinem IX, Sarajevo, 1897, 657-663, ljubuškog.“ ljubuški, 2011, 51, T. X, 23; m.
Mjesto čuvanja/Kept at: Istorijski muzej
T. II; b. Nadbath „metallene einzelfunde der blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja
Srbije, beograd. Lokalitet/Site: Rijeka Sava,
bronze und eisenzeit im Raum von bosnien bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj-
između županje i orašja. Opis/Descripti-
und Herzegowina.“ In: Godišnjak centra za skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53,
on: bronzana kaciga dobro očuvana, zaoblje-
balkanološka ispitivanja 33 (31), Sarajevo, Sarajevo, 2012, 107-108.
nog oblika kalote, istaknutog štitnika za vrat
2004, 33-125, T. 1, 1; m. blečić „Status, sym-
843. Inv. br. nepoznat (Tabla 143, sl. 22). koji prelazi iz paragnatida prema rubu kacige.
bols, sacrifices, offerings. The diverse meaning
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej paragnatide su uvučene prema otvoru za lice.
of Illyrian helmets.“ In: vjesnik Arheološkog
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ otvor za lice je četvrtast. Na čeonom dijelu
muzeja u zagrebu, Xl, zagreb, 2007, 73-116,
Site: Taline, Glasinac. Opis/Description: je nosač, a na stražnjem dijelu halka koja pri-
T. III, 1; R. vasić „Reflecting on Illyrian Hel-
ulomak bronzane kacige sa očuvanim rubnim čvršćuje perjanicu na kacigi. od čeonog dijela
mets.“ In: Starinar, lX, beograd, 2010, 37-
dijelom. vidljiv ukras izveden žigosanjem prema stražnjem po sredini kalote nalaze se
55, T. III, 2; m. Gavranović „die Spätbronze
kvadratića sa izdignutim unutrašnjim kugli- dva istaknuta rebra trokutastog presjeka sa
und Früheisenzeit in bosnien.“ In: univer-
častim ispupčenjem. Dimenzije/Dimensi- vanjskim kanelurama. Dimenzije/Dimen-
sitätsforschungen zur prähistorischen Ar-
ons: dužina 3,5 cm, širina 1,9 cm. Literatu- sions: visina 28 cm, širina otvora 11 cm.
chäologie 195, bonn, 2011, Abb. 157, T. II,
ra/Literature: R. vasić „prilog proučavanju Literatura/Literature: R. vasić „prilog pro-
4; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s
grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak učavanju grčkog oružja u Jugoslaviji.“ In: Go-
područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik
centra za balkanološka ispitivanja, knj. 18, dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,

340
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

XX/18, Sarajevo, 1982, 5-24; R. vasić „A „Grobnice željeznog doba iz crvenice kod vanjskih krajeva. otvor za lice četvrtast. od
contribution to the study of „Illirian“ hel- duvna.“ In: vjesnik za arheologiju i historiju čeonog prema zatiljnom dijelu, po sredini
mets in north yugoslavia.“ In: Archaeologia dalmatinsku, lXIII-lXIv, Split, 1962, 25- kalote smještena dva istaknuta rebra tro-
Iugoslavica 22-23, beograd, 1983, 76-80; m. 49; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s kutastog presjeka sa vanjskim kanelurama,
blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik između kojih su urezane tri paralelne linije.
bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. Dimenzije/Dimensions: visina 24,6 cm, ši-
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, s. A, 53, Sarajevo, 2012, 106-107; e. mulović rina otvora 10,5 cm. Literatura/Literature:
Sarajevo, 2012, 103. „Katalog kamene arheološke zbirke muzeja I. miličević-capek „vidića guvno, vranjevo
Hercegovine mostar.“ mostar, 2018, 33. Selo – zaštitna istraživanja.“ In: Hercegovina,
846. Inv. br. 4790 (Tabla 144, sl. 2). Mje-
godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe 21,
sto čuvanja/Kept at: muzej u doboju, do- 848. Inv. br. N. 1755 (Tabla 144, sl. 4).
mostar, 2007, 139-144; I. puljić „povijest ne-
boj. Lokalitet/Site: Ritešić, doboj. Opis/ Mjesto čuvanja/Kept at: Arheološki muzej
umskog kraja.“ In: 30 godina općine Neum,
Description: bronzana kaciga relativno do- Split, Split. Lokalitet/Site: Stolac ili okoli-
Neum, 2008, 10-17, sl. 12; m. blečić-Kavur
bro očuvana, sa zaobljenom kalotom. Štitnik ca. Opis/Description: bronzana kaciga do-
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
za vrat ravnomjerno prelazi iz paragnatida bro očuvana, zaobljenog oblika, istaknutog
grobova 5. stoljeća na prostoru istočne obale
prema krajnjem rubu kacige, sa vidljivim štitnika za vrat, koji ravnomjerno prelazi iz
Jadrana i njezina zaleđa: primjer novog nala-
oštećenjima. paragnatide su polukružno zao- paragnatida prema krajnjem rubu. paragna-
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
bljene prema vanjskim krajevima i zašiljenog tide trokutasto rezane, polukružno zaoblje-
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
završetka. otvor za lice četvrtast. Na čeonom nih vanjskih krajeva i zašiljenog završetka.
2011, 31-94, T. XII, 30-31; m. blečić – A.
dijelu nosač za pričvršćivanje perjanice. od otvor za lice četvrtast. Na čeonom dijelu
pravidur „Ilirske kacige s područja bosne i
čeonog prema zatiljnom dijelu po sredini nalazi se nosač, a na stražnjem dijelu halka
Hercegovine.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
kalote smještena su dva istaknuta rebra, tro- za pričvršćivanje perjanice. od čeonog prema
zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Saraje-
kutastog presjeka. Dimenzije/Dimensions: stražnjem dijelu, po sredini kalote, smješte-
vo, 2012, 110-111.
visina 26 cm, širina otvora 10,2 cm. Lite- na su dva istaknuta rebra, trokutastog pre-
ratura/Literature: R. vasić „Reflecting on sjeka, sa vanjskim kanelurama između kojih 850. Inv. br. 16 (Tabla 144, sl. 6). Mje-
Illyrian Helmets.“ In: Starinar, lX, beograd, su urezane tri paralelne linije. Dimenzije/ sto čuvanja/Kept at: muzej i Galerija Neum,
2010, 37-55, T. Iv, 12; m. blečić – A. pra- Dimensions: visina 25,2 cm, širina otvora Neum. Lokalitet/Site: vranjevo Selo, Neum.
vidur „Ilirske kacige s područja bosne i Her- 10 cm. Literatura/Literature: m. Nikolanci Opis/Description: bronzana kaciga djelo-
cegovine.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja „Nove grčke kacige i knemide u dalmaciji.“ mično očuvana. Štitnik za vrat je polomljen.
bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, Sarajevo, In: vjesnik za historiju i arheologiju dalma- paragnatide trokutasto rezane sa polukružno
2012, 103-104. tinsku, 61, Split, 1959, 81-93, T. 9, 2; I. ma- zaobljenim vanjskim krajevima. otvor za lice
rović „l’elmo greco-illirico.“ In: b. Čečuk, N. četvrtast. Na zatiljnom dijelu vidljiv dio re-
847. Inv. br. 1 (Tabla 144, sl. 3). Mjesto
majnarić-pandžić, v. mirosavljević, m. Suić bara trokutastog presjeka za pričvršćivanje
čuvanja/Kept at: muzej Hercegovine, mo-
(eds.), Jadranska obala u protohistoriji. Kul- perjanice. Dimenzije/Dimensions: visina
star. Lokalitet/Site: Ritke liske – crveni-
turni i etnički problemi. Simpozij održan u 26,6 cm, širina otvora 12,2 cm. Literatura/
ce, duvno. Opis/Description: bronzana
dubrovniku 1972, zagreb, 1976, 287-300, Literature: I. miličević-capek „vidića guv-
kaciga relativno očuvana, rekonstruirana na
sl. 11; m. blečić-Kavur – I. miličević-capek no, vranjevo Selo – zaštitna istraživanja.“ In:
gornjem, tjemenom i lijevom dijelu kalote.
„o horizontu ratničkih grobova 5. stoljeća na Hercegovina, godišnjak za kulturno i povi-
zaobljenog oblika i istaknutog štitnika za
prostoru istočne obale Jadrana i njezina zale- jesno naslijeđe 21, mostar, 2007, 139-144;
vrat, koji ravnomjerno prelazi iz paragnati-
đa: primjer novog nalaza iz vranjeva Sela kod I. puljić „povijest neumskog kraja.“ In: 30
da prema krajnjem rubu kacige. paragnatide
Neuma.“ In: prilozi Instituta za arheologiju u godina općine Neum, Neum, 2008, 10-17,
su trokutasto rezane, polukružno zaobljenih
zagrebu, zagreb, 2011, 31-94, T. X, 25; m. sl. 12; m. blečić-Kavur – I. miličević-capek
vanjskih krajeva, te oštećenih rubova. zavr-
blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s područja „o horizontu ratničkih grobova 5. stoljeća na
šetak desne paragnatide nedostaje. otvor za
bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik zemalj- prostoru istočne obale Jadrana i njezina zale-
lice četvrtast. Na čeonom dijelu je nosač, a
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, đa: primjer novog nalaza iz vranjeva Sela kod
na stražnjem dijelu halka kojom se na kaci-
Sarajevo, 2012, 108-109. Neuma.“ In: prilozi Instituta za arheologiju
gu pričvršćivala perjanica. od čeonog prema
u zagrebu, zagreb, 2011, 31-94, T. XII, 30-
stražnjem dijelu, po sredini kalote smještena 849. Inv. br. 15 (Tabla 144, sl. 5). Mje-
31; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige s
su dva istaknuta rebra, trokutastog presjeka sa sto čuvanja/Kept at: muzej i Galerija Neum,
područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik
vanjskim kanelurama, između kojih su ureza- Neum. Lokalitet/Site: vranjevo Selo, Neum.
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
ne tri paralelne linije. Dimenzije/Dimensi- Opis/Description: bronzana kaciga dje-
s. A, 53, Sarajevo, 2012, 111.
ons: visina 22,5 cm, širina otvora 10,2 cm. lomično očuvana. Štitnik za vrat istaknut i
Literatura/Literature: I. bojanovski „Novi ravnomjerno prelazi iz paragnatida prema 851. Inv. br. 18186 (Tabla 144, sl. 7).
ilirsko-grčki šljem iz crvenice.“ In: Naše sta- krajnjem rubu kacige, oštećen. paragnatide Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
rine, 21, Sarajevo, 1967, 181-185; b. Čović trokutasto rezane i polukružno zaobljenih bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/

341
ADNAN BUSULADŽIĆ

Site: zagrađe, Glasinac. Opis/Description: 2,2 cm do 5,6 cm. Literatura/Literature: z. 855. Inv. br. nepoznat (Tabla 145, sl. 3).
Aplikacija vepra, izrađena od tankog srebre- marić „Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
nog lima izrezanog i otisnutog na matrici. Ri- In: Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ječ je o dekorativnom ukrasu na čeonoj strani XIv, Sarajevo, 1959, 87-102, sl. 1b, T. I, 1a- Site: Čitluci, Glasinac. Opis/Description:
kacige. vepar je pognut, usmjeren nadesno, b, 2; z. marić „Reviziono iskopavanje ilirske Fragmenti bronzanog pehara. po površini
sa ispruženim i spojenim stražnjim nogama. grobnice u Kačnju kod bileće.“ In: Glasnik crna patina. pehar ima široko grlo, sa razve-
mišići i sva istaknuta mjesta označeni su re- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, denim obodom, tijelo širokih ramena, koje se
ljefno. detalji glave i čekinje izraženi rezba- 30/31, Sarajevo, 1976, 101-110, sl. 3, T. I, 2-5, postepeno sužava nadole. Nema nožice. Na
renjem. Rep je spiralno savijen i prebačen na T. XIv, 34-36; m. blečić – A. pravidur „Ilir- tijelu su urezani ornamenti u vidu imitacije
but sa lijeve strane. po leđima nakostriješena ske kacige s područja bosne i Hercegovine.“ kanelura na keramičkim posudama. Dimen-
dlaka. Dimenzije/Dimensions: dužina 4,3 In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- zije/Dimensions: Fragmentirano. Litera-
cm, širina 3 cm. Literatura/Literature: F. cegovine, n. s. A, 53, Sarajevo, 2012, 101. tura/Literature: A. Jašarević „Socio-eko-
Fiala „Nekoliko grčkih šljemova, nađenih u nomska i simbolička uloga importovanih
bosni i Hercegovini.“ In: Glasnik zemalj- metalnih posuda s Glasinca.“ In: Godišnjak
skog muzeja bosne i Hercegovine IX, Saraje- BRONZANO POSUđE centra za balkanološka ispitivanja, band 43,
vo, 1897, 657-663, sl. 51; m. parović– pešikan Sarajevo, 2014, 67.
„o karakteru grčkog materijala na Glasincu i 853. Inv. br. nepoznat (Tabla 145, sl. 1). 856. Inv. br. nepoznat (Tab. 145, sl. 4).
putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar, Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
knj. IX, beograd, 1961, 25-26; N. lucentini bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
„Sulla cronologia delle necropoli di Glasinac Site: donja dolina. Opis/Description: Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
nell’ eta del ferro.“ In: R. peroni (ed), Studi di bronzana posuda poluloptasta sa drškom bronzana zdjela sa nepravilno ravnim užim
protostoria adriatica 1, Roma, 1981, 67-164, jednostavne izrade. Dimenzije/Dimensions: dnom i stijenkama koje se šire prema otvoru.
T. XI, 4; b. Čović „Importation of bronze promjer 20,5 cm. visina 10 cm. Literatura/ Na otvoru obod ravan koji na svojoj gornjoj
vessels in the western balkans (7th to 5 th Literature: Ć. Truhelka „Sojenica u donjoj ivici ima dvije linije neposredno na rubu.
century).“ In: l’Adriatico tra mediterraneo dolini – drugo iskopavanje god. 1901.“ In: Dimenzije/Dimensions: promjer otvora
e penisola balcanica nell’antichita, Atti del Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- 14,5 cm. Literatura/Literature: m. Hoernes
convegno, lecce – matera 21-27.10. 1973, cegovine, XIv, Sarajevo, 1902, 261; z. ma- „Srebreni pokladni nakit iz Štrbaca u bosni.“
Taranto, 1983, 147-154, XXXIv, 18; b. Čo- rić „donja dolina.“ In: Glasnik zemaljskog In: Glasnik zemaljskog muzeja 13, Sarajevo,
vić „Glasinačka kultura.“ In: A. benac, S. muzeja bosne i Hercegovine XIX, Sarajevo, 1901, 527-536, v. Ćurčić „Alter und Her-
Gabrovec (eds.), „prahistorija jugoslavenskih 1964, Tab. XI, sl. 11. kunft einiger Fibeln und Tongefäße aus bo-
zemalja v-željezno doba.“ Akademija nau-
854. Inv. br. 2969 (Tabla 145, sl. 2). Mje- snien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch für
ka i umjetnosti bosne i Hercegovine centar
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- Altertumskunde herausgegeben von der K.
za balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 1987,
sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: K. zentralkomission für Kunst und Historis-
575-643, XIv, 1; R. vasić „die Geheimni-
Čitluci, Glasinac. Opis/Description: pehar che denkmale, band II, wien, 1908, 7.
sse der Hochebene von Glasinac.“ In: Go-
dišnjak centra za balkanološka ispitivanja, sa jednom drškom, napravljen od bronze i 857. Inv. br. 5413 (Tabla 145, sl. 5). Mje-
XXXII/30, Sarajevo, 2002, 307-316, sl. 2, 2; posrebren. po površini crna patina. pehar ima sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
m. blečić „Status, symbols, sacrifices, offerin- široko grlo, sa razvedenim obodom, tijelo ši- i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ili-
gs. The diverse meaning of Illyrian helmets.“ rokih ramena, koje se postepeno sužava na- jak, Glasinac. Opis/Description: bronzani
In: vjesnik Arheološkog muzeja u zagrebu, dole. Nema nožice. Ručica je dvostruka, a u duboki kiliks. Tijelo kupastog oblika, sa bla-
Xl, zagreb, 2007, 73-116, sl. 6b – sl. 8,1, T. gornjem dijelu se razdvaja na dvije grane koje gom linijom ramena i vertikalnim obodom.
Iv, 8; m. blečić – A. pravidur „Ilirske kacige su se pričvršćivale uz obod srebrenim žicama, Nisko pljosnato postolje. pod samim obodom
s područja bosne i Hercegovine.“ In: Glasnik provučenim kroz otvore. Na tijelu su urezani tragovi dvije horizontalne drške, vjerovatno
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. ornamenti u vidu imitacije kanelura na kera- željezne. Dimenzije/Dimensions: visina 7
s. A, 53, Sarajevo, 2012, 55, sl. 8/1 i 101. mičkim posudama. Dimenzije/Dimensions: cm, promjer 11 cm. Literatura/Literature:
Nepoznate. Literatura/Literature: m. paro- A. benac – b. Čović „Glasinac 2.“ Sarajevo,
852. Inv. br. neinventarizirano (Tabla vić–pešikan „o karakteru grčkog materijala 1957, T. XvIII, 4; m. parović–pešikan „o
144, sl. 8). Mjesto čuvanja/Kept at: muzej na Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ karakteru grčkog materijala na Glasincu i
Hercegovine, Trebinje. Lokalitet/Site: Ka- In: Starinar, knj, IX, beograd, 1961, 29; A. Ja- putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
čanj, bileća – zajednička grobnica. Opis/ šarević „Socio-ekonomska i simbolička uloga knj, IX, beograd, 1961, 25; A. Jašarević „So-
Description: Četiri bronzana ulomka kacige, importovanih metalnih posuda s Glasinca.“ cio-ekonomska i simbolička uloga importo-
od debljeg lima sa ukrašenim rubnikom od In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- vanih metalnih posuda s Glasinca.“ In: Go-
zasebno lijevanih i potom umetnutih malih vanja, band 43, Sarajevo, 2014, 67. dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
kulgica. Najbolje očuvan dio ruba desne pa-
band 43, Sarajevo, 2014, Tab. 1.
ragnatide. Dimenzije/Dimensions: dužina

342
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

858. Inv. br. nepoznat (Tabla 145, sl. 6). A. Jašarević „Socio-ekonomska i simbolička In: Starinar, knj, IX, beograd, 1961, 23; A. Ja-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej uloga importovanih metalnih posuda s Gla- šarević „Socio-ekonomska i simbolička uloga
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ sinca.“ In: Godišnjak centra za balkanološka importovanih metalnih posuda s Glasinca.“
Site: Radimlja, Stolac. Opis/Description: ispitivanja, band 43, Sarajevo, 2014, 58-66. In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
bronzana oinohoa sa karakterističnim troli- vanja, band 43, Sarajevo, 2014, 58-66.
861. Inv. br. 5412 (Tabla 146, sl. 2). Mje-
snim otvorom, visoko postavljenom drškom i
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne 864. Inv. br. 12000 (Tabla 146, sl. 5).
širokim ramenima. Nisko pljosnato postolje.
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ili- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Dimenzije/Dimensions: Nepoznate. Li-
jak, Glasinac. Opis/Description: bronzana bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
teratura/Literature: b. marijan „Željezno
zdjela - lotos fiala sa poluloptastim ispupče- Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
doba na južnojadranskom području
njem sa unutarnje strane dna (omfalos). Di- bronzana zdjela – omfalos fijala sa polulop-
(istočna Hercegovina, južna Dalmacija).“
menzije/Dimensions: visina 5, 5 cm, pro- tastim ispupčenjem sa unutarnje strane dna
In: vjesnik za arheologiju i historiju dalma-
mjer 15,5 cm. Literatura/Literature: F. Fiala (omfalos). Dimenzije/Dimensions: prečnik
tinsku, vol. 93, Split, 2000, sl. 17; m. ble-
„uspjesi prekopavanja prehistoričkih gromila 19 cm. Literatura/Literature: A. benac –
čić-Kavur – I. miličević-capek „o horizontu
u jugoistočnoj bosni (do Glasinca) godine b. Čović „Glasinac 2.“ Sarajevo, 1957, Tab.
ratničkih grobova 5. stoljeća pr. Kr. na pro-
1897.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bo- XXIII, sl. 9; m. parović – pešikan „o karak-
storu istočne obale Jadrana i njezina zaleđa:
sni i Hercegovini, IX, Sarajevo, 1897, 594, sl. teru grčkog materijala na Glasincu i putevi-
primjer nalaza iz vranjeva Sela kod Neuma.“
16; m. parović–pešikan „o karakteru grčkog ma njegovog prodiranja.“ In: Starinar n. s. XI,
In: prilozi Instituta za arheologiju u zagrebu,
materijala na Glasincu i putevima njegovog beograd, 1961, 23; A. Jašarević „Socio-eko-
28/2011, zagreb, 68.
prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd, nomska i simbolička uloga importovanih
859. Inv. br. nepoznat (Tabla 145, sl. 7). 1961, 23; A. Jašarević „Socio-ekonomska metalnih posuda s Glasinca.“ In: Godišnjak
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej i simbolička uloga importovanih metalnih centra za balkanološka ispitivanja, band 43,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ posuda s Glasinca.“ In: Godišnjak centra za Sarajevo, 2014, 58-66.
Site: bjelosavljevići, Glasinac, Rogatica. balkanološka ispitivanja, band 43, Sarajevo,
865. Inv. br. 13841 (Tab. 146, sl. 6). Mje-
Opis/Description: bronzana oinohoa sa ka- 2014, 58-66.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo-
rakterističnim trolisnim otvorom, visoko po-
862. Inv. br. 12001 (Tabla 146, sl. 3). sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
stavljenom drškom i oblim ramenima. dno
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej brankovići, humka v, Glasinac, Rogatica.
ravno. Dimenzije/Dimensions: Nepoznate.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Opis/Description: pet odlomaka bronzane
Literatura/Literature: b. Čović „Importati-
Site: brezje, Glasinac. Opis/Description: zdjele, vjerovatno fijale. Riječ je o polulopta-
on of bronze vessels in the western balkans
bronzana zdjela – omfalos fiala sa polulop- stoj, spljoštenoj zdjeli sa unutra podvijenim
(7 th to 5 th centuty).“ In: l’Adriatico tra
tastim ispupčenjem sa unutarnje strane dna obodom. Na tankim zidovima utisnuti orna-
méditerranée e peninsola balcanica nell an-
(omfalos). Dimenzije/Dimensions: visina menti raspoređeni u nekoliko pojaseva. dva
tichita, Taranto, 1983, 147-154; A. Jašarević
3,3 cm, promjer 13 cm. Literatura/Litera- gornja pojasa bila su od stiliziranog lišća,
„Socio-ekonomska i simbolička uloga im-
ture: A. benac – b. Čović „Glasinac 2.“ Sa- a pod njima se nalazio figuralni friz, čiji su
portovanih metalnih posuda s Glasinca.“ In:
rajevo, 1957, Tab. XXIII, sl. 1; m. parović– tragovi sačuvani. Dimenzije/Dimensions:
Godišnjak centra za balkanološka ispitiva-
pešikan „o karakteru grčkog materijala na prečnik 19 cm. Literatura/Literature: m.
nja, band 43, Sarajevo, 2014, 98, Tab. 8, sl. 1.
Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ parović – pešikan „o karakteru grčkog ma-
In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 23; A. Ja- terijala na Glasincu i putevima njegovog pro-
šarević „Socio-ekonomska i simbolička uloga diranja.“ In: Starinar n. s. XI, beograd, 1961,
FIALA importovanih metalnih posuda s Glasinca.“ 33; A. Jašarević „Socio-ekonomska i simbo-
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- lička uloga importovanih metalnih posuda s
860. Inv. br. 18101 (Tabla 146, sl. 1, 1b vanja, band 43, Sarajevo, 2014, 58-66. Glasinca.“ In: Godišnjak centra za balkano-
i 1c). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski loška ispitivanja, band 43, Sarajevo, 2014, 93,
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- 863. Inv. br. 11999 (Tabla 146, sl. 4).
sl. 5.
kalitet/Site: osovo, Glasinac, humka II, Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
grob 1. Opis/Description: bronzana zdjela bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 866. Inv. br. nepoznat (Tabla 146, sl. 7).
– lotos fiala sa poluloptastim ispupčenjem sa Site: brezje, Glasinac. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
unutarnje strane dna (omfalos). Dimenzije/ bronzana zdjela – omfalos fijala sa polulop- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Dimensions: promjer 13 cm. Literatura/Li- tastim ispupčenjem sa unutarnje strane dna Site: donja dolina. Opis/Description:
terature: A. benac – b. Čović „Glasinac 2.“ (omfalos). Dimenzije/Dimensions: visina Fragment bronzane posude tipa lotos fijale.
Sarajevo, 1957, Tab. XXvIII, sl. 2; m. paro- 4,5 cm, promjer 18 cm. Literatura/Litera- Na predmetu vidljivi tragovi reljefnog ukra-
vić–pešikan „o karakteru grčkog materijala ture: A. benac – b. Čović „Glasinac 2.“ Sa- sa u formi kriški dinje. u sredini dna polu-
na Glasincu i putevima njegovog prodira- rajevo, 1957, Tab. XvIII, sl. 3; m. parović– loptasto ispupčenje – omfalos. Dimenzije/
nja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 23; pešikan „o karakteru grčkog materijala na Dimensions: prečnik 22. Literatura/Litera-
Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“ ture: z. marić „donja dolina.“ In: Glasnik

343
ADNAN BUSULADŽIĆ

zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, Description: bronzani prsten sa ovalnim šti- zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini,
XIX, Sarajevo, 1964, Tab. XII, sl. 2 i 2a; A. Ja- tom i ugraviranim likom pegaza. Dimenzije/ Sarajevo, 1901, 9 i 10.
šarević „Socio-ekonomska i simbolička uloga Dimensions: promjer 2,2 cm. Literatura/
873. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. 4).
importovanih metalnih posuda s Glasinca.“ Literature: F. Fiala „uspjesi prekopavanja
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- prehistoričkih gromila u jugoistočnoj bosni
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
vanja, band 43, Sarajevo, 2014, 63, sl. 9. (do Glasinca) godine 1897.“ In: Glasnik ze-
Site: plana, bileća. Opis/Description: Sre-
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, IX,
867. Inv. br. nepoznat (Tabla 146, sl. 8). breni pristen jednostavnog oblika bez ukrasa.
Sarajevo, 1897, 587, sl. 1; A. benac – b. Čović
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Dimenzije/Dimensions: R: 2 cm. Literatu-
„Glasinac II – željezno doba.“ Sarajevo, 1957,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ ra/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati pret-
Tab. XXXXv, sl. 11; m. parović–pešikan „o
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Descripti- historičkog istraživanja u bosni-Hercegovini
karakteru grčkog materijala na Glasincu i
on: ulomak bronzane posude vjerovatno od (tečajem godine 1900.).“ In: Glasnik zemalj-
putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
lotos fijale. Dimenzije/Dimensions: Nepo- skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo,
knj. IX, beograd, 1961, 32.
znato. Literatura/Literature: A. Jašarević 1901, 9 i 10.
„Socio-ekonomska i simbolička uloga im- 870. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. 3).
874. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. 4).
portovanih metalnih posuda s Glasinca.“ In: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Godišnjak centra za balkanološka ispitiva- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
nja, band 43, Sarajevo, 2014, 96, sl. 6. Site: Rudine – Rusanovići, humak III, grob
Site: plana, bileća. Opis/Description: Sre-
br. 2, Glasinac. Opis/Description: bronzani
breni pristen jednostavnog oblika bez ukrasa.
prsten sa ovalnim štitom i ugraviranim likom,
Dimenzije/Dimensions: R: 2 cm. Literatu-
NAKIT teško vidljivim, vjerovatno neke životinje,
ra/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati pret-
poput koze. Dimenzije/Dimensions: pro-
historičkog istraživanja u bosni-Hercegovini
mjer 2,3 cm. Literatura/Literature: F. Fiala
zlATNI pRSTeN „uspjesi prekopavanja prehistoričkih gromila
(tečajem godine 1900.).“ In: Glasnik zemalj-
skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo,
u jugoistočnoj bosni (do Glasinca) godine
1901, 9 i 10.
1897.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bo-
sni i Hercegovini, IX, Sarajevo, 1897, 587, sl. 875. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. 4).
OŠANIćI, STOLAC 2; A. benac – b. Čović „Glasinac II – želje- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
zno doba.“ Sarajevo, 1957, Tab. XXXXv, sl. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
868. Inv. br. 55420 (Tabla 147, sl. 1). 10; m. parović–pešikan „o karakteru grčkog Site: plana, bileća. Opis/Description: Sre-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej materijala na Glasincu i putevima njegovog breni pristen jednostavnog oblika bez ukrasa.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd, Dimenzije/Dimensions: R: 2,3 cm. Litera-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: 1961, 32. tura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati pret-
zlatni prsten sa tamnocrvenim kamenom historičkog istraživanja u bosni-Hercegovini
u obliku skarabeja. donja strana skarabeja 871. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. 4).
(tečajem godine 1900.).“ In: Glasnik zemalj-
je glatka. Dimenzije/Dimensions: dužina Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo,
skarabeja 1,15 cm, promjer prstena 2 cm. Li- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
1901, 9 i 10.
teratura/Literature: z. marić „Arheološka Site: plana, bileća. Opis/Description: Sre-
istraživanja na gradini u ošanićima kod Sto- breni prsten jednostavnog oblika bez ukrasa.
ca.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Dimenzije/Dimensions: R: 2,2 cm. Litera-
Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Saraje- tura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati pret- SREBRENA NAKITNA
vo, 1973, Tab. XII, 5. historičkog istraživanja u bosni-Hercegovini OPREMA I GRIVNA
(tečajem godine 1900.).“ In: Glasnik zemalj-
skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo, 876. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 1).
BRoNzANI I 1901, 9 i 10. Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
SReBReNI pRSTeNovI 872. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. 4).
Site: plana, bileća. Opis/Description: Fra-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
gmenti srebrenog cjevastog ukrasnog ele-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
menta, sa vidljivim reljefnim dekoracijama na
Site: plana, bileća. Opis/Description: Sre-
GlASINAC sebi. Dimenzije/Dimensions: dužina većeg
breni pristen jednostavnog oblika bez ukra-
2 cm, dužina manjeg 1 cm. Literatura/Lite-
869. Inv. br. nepoznat (Tabla 147, sl. sa. Dimenzije/Dimensions: R: 2 cm. Lite-
rature: Ć. Truhelka „Rezultati prethistorič-
2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski ratura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati
kog istraživanja u bosni-Hercegovini (teča-
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- prethistoričkog istraživanja u bosni-Herce-
jem godine 1900.).“ In: Glasnik zemaljskog
kalitet/Site: brankovići, Glasinac. Opis/ govini (tečajem godine 1900.).“ In: Glasnik

344
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo, glavama. bogato izrađena. Dimenzije/Di- 885. Inv. br. 7248 (Tabla 149, sl. 4). Mje-
1901, 9 i 10. mensions: R: 7,5 cm. Literatura/Literature: sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
z. marić „Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja.“ i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ka-
877. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 2).
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- menjača, breza. Opis/Description: Srebrena
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
cegovine, sv. XIv, Sarajevo, 1959, Tab. II, sl. 1; naušnica u filigranskoj tehnici ukrašena. Na
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
A. Jašarević „Importovani predmeti prestiž- naušnici karika S oblika. Dimenzije/Dimen-
Site: plana, bileća. Opis/Description: Na-
nog i simboličnog karaktera iz Kačnja.“ In: sions: dužina 2 cm. Literatura/Literature:
kitna srebrena aplikacija u obliku zmije, sa
Tribunia 13, Sarajevo, 2014, 46. v. paškvalin „Helenistički sloj nekropole ilir-
dvije zmijske glave na krajevima. Dimenzi-
sko-panonskog plemena dezidijata na Ka-
je/Dimensions: dužina 3,5 cm. Literatura/ 882. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 7a,
menjači u brezi kod Sarajeva.“ In: zbornik
Literature: Ć. Truhelka „Rezultati prethisto- 7b i 7c). Mjesto čuvanja/Kept at: muzej
radova „Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadra-
ričkog istraživanja u bosni-Hercegovini (te- Republike Srpske, banja luka. Lokalitet/
na (ur. N. cambi). Split, 2002, 538, Tab. III,
čajem godine 1900.).“ In: Glasnik zemalj- Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
sl. 5.
skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo, bogato izrađena srebrena grivna rađena u
1901, 9 i 10. tehnici izgubljenog voska.predmet se spajao 886. Inv. br. nepoznat (Tabla 149, sl. 5).
baglamama i šarnirom. vidljivi ukrasni de- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
878. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 3).
talji predstavljaju niz tačkica, koje su organi- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
zirane u formi niza krugova. u centralnom Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description:
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
dijelu postoji križ. Dimenzije/Dimensions: Srebrena naušnica rađena u filigranskoj teh-
tet/Site: plana, bileća. Opis/Description:
visina 9,8 cm, širina 15,5 cm. Literatura/Li- nici sa jantarnom glavom. Na zatioku glave se
Srebrena šuplja perla, koničnog presjeka.
terature: zilka Kujundžić-vejzagić „masivna nalazi kapica od srebra sa ukrašenom povr-
Dimenzije/Dimensions: R: 1,5 cm. Lite-
grivna sa područja Glasinca.“ In: Godišnjak šinom. Dimenzije/Dimensions: visina 3,8
ratura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati
centra za balkanološka ispitivanja, band 34, cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „dva
prethistoričkog istraživanja u bosni-Herce-
Sarajevo, 2007, 69-83. prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubuškog
govini (tečajem godine 1900.).“ In: Glasnik
kotara).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini,
sne i Hercegovine, XI, Sarajevo, 1899, 391.
Sarajevo, 1901, 9 i 10.
SREBRENE I 887. Inv. br. nepoznat (Tabla 149, sl. 6).
879. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 4).
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
BRONZANE NAUŠNICE Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
883. Inv. br. 55931 (Tabla 149, sl. 1 i 2). Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description:
Site: plana, bileća. Opis/Description: Sre-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Srebrena naušnica rađena u u kombinaciji
breni kupasti nakitni element. Dimenzije/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ sa jantarnom glavom. Dimenzije/Dimen-
Dimensions: visina 1,4 cm. Literatura/
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: Šu- sions: visina 3,5 cm. Literatura/Literatu-
Literature: Ć. Truhelka „Rezultati prethisto-
plja srebrena naušnica u obliku shematizirane re: Ć. Truhelka „dva prehistorijska nalaza
ričkog istraživanja u bosni-Hercegovini (te-
lavlje glave. Griva je predstavljena filigranski, iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: Glasnik
čajem godine 1900.).“ In: Glasnik zemalj-
rađenim lukovima i krugovima. Dimenzije/ zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, XI,
skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo,
Dimensions: dužina 2,2 cm, širina 1,8 cm. Sarajevo, 1899, 391.
1901, 9 i 10.
Literatura/Literature: z. marić „depo pro-
888. Inv. br. nepoznat (Tabla 149, sl. 7).
880. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 5). nađen u ilirskom gradu daors..u (2. st. pr. n.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej e.).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Hercegovine, n. s. A, XXXIII, Sarajevo, 1979,
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: 29 i 57.
bronzana naušnica sa trouglastom površi-
Na srebrenoj karici privjesak od kauri školj-
884. Inv. br. 56030 (Tabla 149, sl. 3). nom na kojoj je ukrasni detalj oblika puža. Sa
ke, koja je mogla biti dio ogrlice ili naušnice.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej desne i lijeve strane krakovi se prema halki
Dimenzije/Dimensions: visina 4,2 cm. Li-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ završavaju sužavajući se. Na krakovima i halki
teratura/Literature: Ć. Truhelka „dva pre-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: namotana tanka žica. Dimenzije/Dimensi-
historijska nalaza iz Gorice (ljubuškog kota-
oštećena šuplja srebrena naušnica sa filigran- ons: Nepoznate. Literatura/Literature: m.
ra).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
skim ornamentom u obliku vitica i zavojnica. parović-pešikan „o karakteru grčkog mate-
Hercegovine, XI, Sarajevo, 1899, 391.
Dimenzije/Dimensions: veličina 2 x 2,2 rijala na Glasincu.“ In: Starinar, knj. XI, beo-
881. Inv. br. nepoznat (Tabla 148, sl. 6). cm. Literatura/Literature: z. marić „depo grad, 1961, 30, sl. 6.
Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercego- pronađen u ilirskom gradu daors..u (2. st. pr.
889. Inv. br. nepoznato (Tabla 149, sl. 8).
vine, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bi- n. e.).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
leća. Opis/Description: Srebrena narukvi- sne i Hercegovine, n. s. A, XXXIII, Sarajevo,
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ca – grivna pločastog presjeka sa zmijskim 1979, 29.

345
ADNAN BUSULADŽIĆ

Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: AGRAFA


Srebrena naušnica rađena u filigranskoj teh- Srebrena naušnica rađena u filigranskoj teh-
nici sa srebrenom glavom. Na zatioku glave nici sa srebrenom glavom. Na zatioku glave 897. Inv. br. nepoznat (Tabla 150, sl. 1).
se nalazi kapica od srebra sa ukrašenom po- se nalazi kapica od srebra sa ukrašenom po- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
vršinom. Karika u obliku S slova. Dimenzi- vršinom. Karika u obliku S slova. Dimenzi- bosne i Hercegovine, Sarajevo? Lokalitet/
je/Dimensions: visina 2,8 cm. Literatura/ je/Dimensions: visina 3,5 cm. Literatura/ Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description:
Literature: Ć. Truhelka „dva prehistorijska Literature: Ć. Truhelka „dva prehistorijska luksuzno urađena agrafa sa filigranskim de-
nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: taljima. Dimenzije/Dimensions: dužina 3,5
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „dva
govine, XI, Sarajevo, 1899, 390. govine, XI, Sarajevo, 1899, 390. prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubuškog
890. Inv. br. nepoznato (Tabla 149, sl. 9). 894. Inv. br. nepoznato (Tabla 149, sl. kotara).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 13). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu- sne i Hercegovine, XI, Sarajevo, 1899, 391.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 898. Inv. br. nepoznat (Tabla 150, sl. 2).
Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: Site: Rusanovići, Glasinac, Rogatica. Opis/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Srebrena naušnica rađena u filigranskoj teh- Description: Naušnica sa trouglastom povr- bosne i Hercegovine, Sarajevo? Lokalitet/
nici sa srebrenom glavom. Na zatioku glave šinom na kojoj je ukrasni detalj oblika puža. Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description:
se nalazi kapica od srebra sa ukrašenom po- Sa desne i lijeve strane krakovi se prema Jednostavna agrafa oblika broja 8 sa zavr-
vršinom. Karika u obliku S slova. Dimenzi- halki završavaju sužavajući se. Na krakovi- šetcima koji izlaze izvan agrafe. Dimenzije/
je/Dimensions: visina 2,7 cm. Literatura/ ma i halki namotana tanka žica.Halka nešto Dimensions: dužina 3,4 cm. Literatura/
Literature: Ć. Truhelka „dva prehistorijska duža. Dimenzije/Dimensions: visina 1,9 Literature: Ć. Truhelka „dva prehistorijska
nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: cm. Literatura/Literature: F. Fiala „uspjesi nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In:
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- prekopavanja prehistoričkih grobova na Gla- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
govine, XI, Sarajevo, 1899, 390. sincu godine 1894.“ In: Glasnik zemaljskog govine, XI, Sarajevo, 1899, 391.
muzeja u bosni i Hercegovini, vI, Sarajevo,
891. Inv. br. nepoznato (Tabla 149, sl.
1894, 753, sl. 55.
10). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 895. Inv. br. nepoznat (Tabla 149, sl. 14). BRONZANA KUTIJICA - LARNAx
Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: muzej Hercego-
Srebrena naušnica rađena u filigranskoj teh- vine, Trebinje. Lokalitet/Site: Kačanj, bi- 899. Inv. br. 55884 (Tabla 151, sl. 1, 2 i
nici sa srebrenom glavom. Na zatioku glave leća. Opis/Description: Karika naušnice sa 3). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
se nalazi kapica od srebra sa ukrašenom po- sačuvanim dijelom halke. Na jednom kraku zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
vršinom. Karika u obliku S slova. Dimenzi- vidljivo zadebljanje vjerovatno od ukrasnog tet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
je/Dimensions: visina 2,9 cm. Literatura/ elementa. Stepen oštećenja ne dozvoljava bronzana kutijica za nakit „larnax“ sa bravi-
Literature: Ć. Truhelka „dva prehistorijska determinaciju. Dimenzije/Dimensions: Ne- com i željeznom osovinom na šarci. poklopac
nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: poznate. Literatura/Literature: A. Jašarević je sastavljen od dvije ploče, gornje, deblje i
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- „Importovani predmeti prestižnog i simbo- donje tanje. Dimenzije/Dimensions: veliči-
govine, XI, Sarajevo, 1899, 390. ličkog karaktera iz Kačnja.“ In: Tribunia 13, na 7,9 x 6,3 x 3,4 cm. Literatura/Literature:
Trebinje, 2014, 50, sl. 3/2. z. marić „depo pronađen u ilirskom gradu
892. Inv. br. nepoznato (Tabla 149, sl.
daors..u (2. st. pr. n. e.).“ In: Glasnik zemalj-
11). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu- 896. Inv. br. nepoznat (Tabla 149, sl. 15).
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznat. Loka-
XXXIII, Sarajevo, 1979, 27, 51-54.
Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: litet/Site: bosna, nepoznat bliži lokalitet.
Srebrena naušnica rađena u filigranskoj teh- Opis/Description: Naušnica sačuvana. Na
nici sa srebrenom glavom. Na zatioku glave se ukrasnom dijelu vidljiva negroidna glava. Is-
nalazi kapica od srebra sa ukrašenom površi- pod glave kupasti vrat iz kojeg izlazi halka za SREBRENA KUTIJICA
nom. Karika u obliku S slova. Halka oštećena. kačenje. Na halki vidljive upletene niti u jed-
Dimenzije/Dimensions: visina visina 2,5 nu kariku. Na vrhu glave dio mehanizma za 900. Inv. br. nepoznat (Tabla 151, sl. 4).
cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „dva kačenje. Dimenzije/Dimensions: Nepozna- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubuškog te. Literatura/Literature: d. Rendić-mi- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
kotara).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bo- očević „zlatni nakit iz helenističko-ilirske Site: plana, bileća. Opis/Description: ma-
sne i Hercegovine, XI, Sarajevo, 1899, 390. nekropole u budvi.“ In: opuscula archaeolo- lena srebrena kutija, ukrašena u filigranskoj
gicae, vol. Iv, zagreb, 1959, 5/43; A. Jašarević tehnici sa valovnicama na zidovima i ukrasom
893. Inv. br. nepoznato (Tabla 149, sl. rozete na poklopcu. Dimenzije/Dimensions:
„Importovani predmeti prestižnog i simbo-
12). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu- dužina 4 cm. Literatura/Literature: Ć. Tru-
ličkog karaktera iz Kačnja.“ In: Tribunia 13,
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ helka „Rezultati prethistoričkog istraživanja u
Trebinje, 2014, 50, sl. 3/2.

346
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

bosni-Hercegovini (tečajem godine 1900.).“ cm. Literatura/Literature: b. marijan „Grob- bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i ni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: Glasnik 1989, 54.
Hercegovini, Sarajevo, 1901, 9 i 10. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
908. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 2,
A, 42/43, Sarajevo, 1989, 54.
Tabla 159, sl. 10). Mjesto čuvanja/Kept at:
904. Inv. br. nepoznat (Tabla 155, sl. 2). zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sara-
BRONZANI KALUP Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej jevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Description: dvokraka bronzana igla „m“
901. Inv. br. 55842 (Tabla 152 i Tabla Site: Gradac, Neum. Opis/Description: tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/Dimen-
153, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj- ukrasna bronzana igla sa svitkastom glavi- sions: dužina 7,8 cm. Literatura/Literatu-
ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. com – „ciparski tip“. Dimenzije/Dimensi- re: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod
Lokalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Des- ons: dužina 3,8 cm. Literatura/Literature: Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
cription: bronzani kalup br. 1, za izlijevanje b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod Ne- bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
i otiskivanje likova i drugih dekorativnih ele- uma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne 1989, 54.
menata u obliku prizme. Na kalupu mnogo- i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989,
brojni prikazi, među kojima se ističu boginja 909. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 3,
54.
Nika, delfin, dionis, glave meduza, Herku- Tabla 159, sl. 9). Mjesto čuvanja/Kept at:
lovi atributi, predstave pegaza, Hipokamp, 905. Inv. br. nepoznat (Tabla 155, sl. zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sa-
predstave grifona, Sfinga, golubovi i zvijezda 3). Mjesto čuvanja/Kept at: muzej istoč- rajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/
sa olimpa. Dimenzije/Dimensions: veliči- ne Hercegovine, Trebinje. Lokalitet/Site: Description: dvokraka bronzana igla „m“
na 7,8 x 7,3 x 2,7 cm. Literatura/Literature: ošanići, Stolac. Opis/Description: ukrasna tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/Dimen-
z. marić „depo pronađen u ilirskom gradu bronzana igla sa svitkastom glavom - ,,ci- sions: dužina 8,4 cm. Literatura/Literatu-
daors..u (2. st. pr. n. e.).“ In: Glasnik ze- parski tip“. Dimenzije/Dimensions: duži- re: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. na 5,6 cm. Literatura/Literature: z. marić Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
A, XXXIII, Sarajevo, 1979, 27, 38-39, 40-43, „Arheološka istraživanja Akropole ilirskog bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
47-53. grada daors...a na Gradini u ošanićima kod 1989, 54.
Stoca od 1967. do 1972. godine.“ In: Glasnik
902. Inv. br. 55843 (Tabla 153, sl. 2 i Ta- 910. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 4,
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n,
bla 154). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski Tabla 159, sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at:
s, A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, Tab. II, sl.
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka- zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sa-
14.
litet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Descripti- rajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/
on: bronzani kalup br. 2, u obliku pravouga- 906. Inv. br. nepoznat (Tabla 155, sl. 4). Description: dvokraka bronzana igla „m“
one prizme za izlijevanje i otiskivanje likova Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/Dimen-
i drugih dekorativnih elemenata. Na kalupu bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ sions: dužina 6,0 cm. Literatura/Literatu-
mnogobrojni prikazi poput boginje Afrodite, Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description: re: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod
boginje Nike, boginje Smrti, boga Heliosa i bronzana igla ciparskog tipa sa savijenom Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Hipokampa. Dimenzije/Dimensions: ve- glavicom. Dimenzije/Dimensions: dužina bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
ličina 10,2 x 6,2 x 1,9 cm. Literatura/Lite- 8,4 cm. Literatura/Literature: A. benac – 1989, 54.
rature: z. marić „depo pronađen u ilirskom b. Čović „Glasinac II.“ Sarajevo, 1957, Tab.
911. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 5,
gradu daors..u (2. st. pr. n. e.).“ In: Glasnik XIX, sl. 10.
Tabla 159, sl. 11). Mjesto čuvanja/Kept at:
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sara-
s. A, XXXIII, Sarajevo, 1979, 27, 38-39, 43- jevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/
46, 47-53. DVOKRAKA IGLA – UKOSNICA Description: dvokraka bronzana igla „m“
„M“ TIPA tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/Dimen-
sions: dužina 7,6 cm. Literatura/Literatu-
UKRASNA BRONZANA IGLA 907. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 1, re: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod
SA SVITKASTOM GLAVICOM – Tabla 159, sl. 7). Mjesto čuvanja/Kept at: Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sa- bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
„CIPARSKI TIP“. rajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/ 1989, 54.
Description: dvokraka bronzana igla „m“
903. Inv. br. nepoznat (Tabla 155, sl. 1). 912. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 6,
tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/Dimen-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Tabla 159, sl. 12). Mjesto čuvanja/Kept
sions: dužina 9,3 cm. Literatura/Literatu-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine,
re: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod
Gradac, Neum. Opis/Description: ukrasna Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum.
Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
bronzana igla sa svitkastom glavicom – „cipar- Opis/Description: dvokraka bronzana igla
ski tip“. Dimenzije/Dimensions: dužina 3,5 „m“ tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/

347
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimensions: dužina 7,5 cm. Literatura/Li- glatke žice. Dimenzije/Dimensions: duži- 922. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 4).
terature: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca na 7,3 cm. Literatura/Literature: b. mari- Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
kod Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja jan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
1989, 54. govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 54. tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 12 cm.
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur –
913. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 7, 918. Inv. br. nepoznat (Tabla 159, sl. 8).
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
Tabla 159, sl. 3). Mjesto čuvanja/Kept at: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sa- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
rajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/ Site: Gradac, Neum. Opis/Description:
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
Description: dvokraka bronzana igla „m“ dvokraka bronzana igla „m“ tipa. Igla od
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
tipa. Igla od lažno tordirane žice. Dimenzije/ glatke žice. Dimenzije/Dimensions: duži-
28/2011, T. 1, sl. 4.
Dimensions: dužina 3,5 cm. Literatura/Li- na 9,7 cm. Literatura/Literature: b. mari-
terature: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca jan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: 923. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 5).
kod Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 54. kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
1989, 54. Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
919. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 1).
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 7,4
914. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 8, Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur
Tabla 159, sl. 13). Mjesto čuvanja/Kept at: kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sara- Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
jevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/ tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 10,4
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
Description: dvokraka bronzana igla „m“ cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
tipa. Igla od glatke žice. Dimenzije/Dimen- – I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
sions: dužina 7,2 cm. Literatura/Literatu- grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
28/2011, T. 1, sl. 5.
re: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca kod obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi 924. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 6).
bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
1989, 54. 28/2011, T. 1, sl. 1. kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
915. Inv. br. nepoznat (Tabla 156, sl. 9). 920. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 2).
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 10 cm.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur –
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
dvokraka bronzana igla „m“ tipa. Igla od tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 6 cm.
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
glatke žice. Dimenzije/Dimensions: duži- Literatura/Literature: m. blečić-Kavur –
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
na 7,4 cm. Literatura/Literature: b. mari- I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
jan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
28/2011, T. 1, sl. 6.
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 54. za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi 925. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 7).
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
916. Inv. br. 16.393 (Tabla 159, sl. 4).
28/2011, T. 1, sl. 2. kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 921. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 3).
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 10 cm.
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur –
dvokraka bronzana igla „m“ tipa. Igla od kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
glatke žice. Dimenzije/Dimensions: duži- Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
na 7,0 cm. Literatura/Literature: b. mari- tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 9,2
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
jan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- – I. miličević-capek „o horizontu ratničkih
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 54. grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne
28/2011, T. 1, sl. 7.
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
917. Inv. br. nepoznat (Tabla 159, sl. 5).
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi 926. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 8).
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
28/2011, T. 1, sl. 3. kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
Site: Gradac, Neum. Opis/Description:
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
dvokraka bronzana igla „m“ tipa. Igla od

348
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 9 cm. obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- 935. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 17).
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne 28/2011, T. 1, sl. 13. Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Descripti-
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- on: bronzana dvokraka igla ,,m“ tipa. pre-
931. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 13).
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi lomljena. Dimenzije/Dimensions: dužina
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, 5,5 cm. Literatura/Literature: A. benac – b.
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
28/2011, T. 1, sl. 8. Čović „Glasinac – željezno doba II.“ Saraje-
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“
vo, 1957, Tab. XXXXIX, sl. 13.
927. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 9). tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 9 cm.
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – 936. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 18).
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 5,8 obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi bronzana dvokraka igla ,,m“ tipa. Dimenzi-
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, je/Dimensions: dužina 6,7 cm. Literatura/
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne 28/2011, T. 1, sl. 14. Literature: A. benac – b. Čović „Glasinac
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- – željezno doba II.“ Sarajevo, 1957, Tab.
932. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 14).
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi XXXXIX, sl. 12.
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ 937. Inv. br. nepoznato (Tabla 158, sl. 1).
28/2011, T. 1, sl. 9.
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
928. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 10). tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 8 cm. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – Site: Sanski most. Opis/Description: bron-
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ I. miličević-capek „o horizontu ratničkih zana igla – ukosnica „m“ tipa. Dimenzije/
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne Dimensions: dužina 9,2 cm. Literatura/Li-
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 9,4 obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- terature: F. Fiala „Nekropola ravnih grobova
cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi kod Sanskog mosta.“ In: Glasnik zemalj-
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, skog muzeja u bosni i Hercegovini, Sarajevo,
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne 28/2011, T. 1, sl. 15. vIII, 1896, 241, sl. 70.
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
933. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 15). 938. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 2).
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
28/2011, T. 1, sl. 10.
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ Site: Gosinja planina, Glasinac. Opis/Des-
929. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 11). tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 7 cm. cription: bronzana dvokraka igla–ukosnica
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – „m“ tipa. Dimenzije/Dimensions: Nepo-
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ I. miličević-capek „o horizontu ratničkih znate. Literatura/Literature: m. parović–
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne pešikan „o karakteru grčkog materijala na
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 8,8 obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- Glasincu i putevima njegovog prodiranja.“
cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi In: Starinar, knj. IX, beograd, 1961, 31.
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
939. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl.
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne 28/2011, T. 1, sl. 16.
3). Mjesto čuvanja/Kept at: prirodoslovni
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala-
934. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 16). muzej, beč. Lokalitet/Site: Ružići, Gorica,
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- ljubuški. Opis/Description: bronzana igla
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ – ukosnica „m“ tipa. Dimenzije/Dimensi-
28/2011, T. 1, sl. 11.
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ ons: dužina 11 cm. Literatura/Literature:
930. Inv. br. nepoznat (Tabla 157, sl. 12). tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 8 cm. v. Ćurčić „Nekoliko prehistorijskih predmeta
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i kra-
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/ I. miličević-capek „o horizontu ratničkih ljevskog naravoslovnog muzeja u beču.“ In:
Description: bronzana dvokraka igla ,,m“ grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
tipa. Dimenzije/Dimensions: visina 8,4 obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, Tab. III, sl. 4.
cm. Literatura/Literature: m. blečić-Kavur za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi
940. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl.
– I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb,
4). Mjesto čuvanja/Kept at: prirodoslovni
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne 28/2011, T. 1, sl. 17.
muzej, beč. Lokalitet/Site: Ružići, Gorica,

349
ADNAN BUSULADŽIĆ

ljubuški. Opis/Description: bronzana igla obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
– ukosnica „m“ tipa, savijenih krakova na za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
jednu stranu. Dimenzije/Dimensions: du- Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, bronzana dvostruka igla – ukosnica „m“ tipa.
žina 4,8 cm. Literatura/Literature: v. Ćurčić 28/2011, 35, sl. 16. Dimenzije/Dimensions: dužina 7,2 cm.
„Nekoliko prehistorijskih predmeta iz bosne Literatura/Literature: A. benac – b. Čović
945. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 9).
i Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog „Glasinac – željezno doba II.“ Sarajevo, 1957,
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
naravoslovnog muzeja u beču.“ In: Glasnik Tab. XXXvII, sl. 14; m. parović–pešikan
kalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Des-
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, „o karakteru grčkog materijala na Glasincu
cription: bronzana igla – ukosnica „m“
XIX, Sarajevo, 1907, Tab. III, sl. 5. i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
tipa. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato.
knj. IX, beograd, 1961, 31.
941. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 5). Literatura/Literature: m. blečić-Kavur –
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej I. miličević-capek „o horizontu ratničkih 950. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 14).
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip- obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
tion: bronzana igla – ukosnica „m“ tipa. za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
Dimenzije/Dimensions: dužina 10 cm. Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, bronzana dvostruka igla – ukosnica „m“ tipa.
Literatura/Literature: F. Fiala „Jedna pre- 28/2011, 35, sl. 17. Dimenzije/Dimensions: dužina 5,7 cm.
historička naseobina na debelom brdu kod Literatura/Literature: A. benac – b. Čović
946. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 10).
Sarajeva.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u „Glasinac – željezno doba II.“ Sarajevo, 1957,
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
bosni i Hercegovini, vI, Sarajevo, 1894, Tab. Tab. XXXvII, sl. 19; m. parović–pešikan „o
kalitet/Site: vranjevo Selo, Neum. Opis/
XIv, sl. 3. karakteru grčkog materijala na Glasincu i
Description: bronzana igla – ukosnica „m“
putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar,
942. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 6). tipa. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato.
knj. IX, beograd, 1961, 31.
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Literatura/Literature: m. blečić-Kavur –
kalitet/Site: Radimlja, Stolac. Opis/Des- I. miličević-capek „o horizontu ratničkih 951. Inv. br. nepoznat (Tabla 159, sl. 1).
cription: bronzana igla – ukosnica „m“ grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
tipa. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato. obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi Site: Jezerine, pritoka, bihać. Opis/Des-
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, cription: bronzana dvostruka igla – ukosnica
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne 28/2011, 35, sl. 18. „m“ tipa. Dimenzije/Dimensions: dužina
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- 7,5 cm. Literatura/Literature: w. Radimsky
947. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 11).
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi „Nekropola na Jezerinama u pritoci kod bi-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, šća.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
28/2011, 35, sl. 14. i Hercegovini, v, Sarajevo, 1893, 298, Tab.
Site: Hutovo, Gradac, Neum. Opis/Des-
Xv, sl. 20.
943. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 7). cription: bronzana igla – ukosnica „m“ tipa.
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- Dimenzije/Dimensions: dužina 7,4 cm. 952. Inv. br. nepoznat (Tabla 159, sl. 2).
kalitet/Site: Radimlja, Stolac. Opis/Des- Literatura/Literature: Ć. Truhelka „opaske Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
cription: bronzana igla – ukosnica „m“ o megalitičkim gromilama hercegovačkim.“ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
tipa. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato. In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – Hercegovini, v, Sarajevo, 1893, 235, sl. 7. bronzana dvostruka igla – ukosnica „m“ tipa.
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Jedna krak oštećen. Dimenzije/Dimensions:
948. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 12).
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne dužina 9 cm. Literatura/Literature: F. Fiala
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
obale Jadrana i njezina zaleđa: primjer nala- „uspjeh pretraživanja prehistoričkih gromila
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
za iz vranjeva Sela kod Neuma.“ In: prilozi na Glasincu godine 1893.“ In: Glasnik ze-
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
Instituta za arheologiju u zagrebu, zagreb, maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v,
bronzana dvostruka igla – ukosnica „m“ tipa.
28/2011, 35, sl. 15. Sarajevo, 1893, 738, sl. 48.
Dimenzije/Dimensions: dužina 8,3 cm.
944. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 8). Literatura/Literature: A. benac – b. Čović 953. Inv. br. nepoznat (Tabla 159, sl. 14).
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo- „Glasinac – željezno doba II.“ Sarajevo, 1957, Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
kalitet/Site: ošanići, Stolac. Opis/Des- Tab. XXXXvII, sl. 13; m. parović–pešikan bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
cription: bronzana igla – ukosnica „m“ „o karakteru grčkog materijala na Glasincu Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
tipa. Dimenzije/Dimensions: Nepoznato. i putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar, bronzana dvostruka igla – ukosnica „m“ tipa.
Literatura/Literature: m. blečić-Kavur – knj. IX, beograd, 1961, 31. Dimenzije/Dimensions: dužina 10 cm.
I. miličević-capek „o horizontu ratničkih Literatura/Literature: A. benac – b. Čović
949. Inv. br. nepoznat (Tabla 158, sl. 13).
grobova 5. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne „Glasinac – željezno doba II.“ Sarajevo, 1957,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej

350
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Tab. XXXXvI, sl. 7; m. parović–pešikan „o 958. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. Hercegovini tečajem godine 1900.“ In: Gla-
karakteru grčkog materijala na Glasincu i 5). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- snik zemaljskog muzeja u bosni i Hercego-
putevima njegovog prodiranja.“ In: Starinar, zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- vini, v, Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 13.
knj. IX, beograd, 1961, 31. tet/Site: plana, bileća. Opis/Description:
963. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. 10).
bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa.
954. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. 1). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Dimenzije/Dimensions: dužina 7 cm. Li-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
teratura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description:
prehistoričkih istraživanja u bosni i Herce-
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: bronzana igla – ukosnica „m“ tipa. Dimen-
govini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik
oštećena bronzana dvokraka igla – ukosnica zije/Dimensions: dužina 9 cm. Literatura/
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v,
„m“ tipa. Jedan krak odlomljen, a drugi sa- Literature: Ć. Truhelka „dva prehistorijska
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 8.
vijen na jednu stranu. Dimenzije/Dimen- nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In:
sions: visina 8 cm. Literatura/Literature: 959. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
z. marić „Arheološka istraživanja Akropole 6). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- govine, XI, Sarajevo, 1899, 371.
ilirskog grada daors...a na Gradini u ošani- zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
964. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. 11).
ćima kod Stoca od 1967. do 1972. godine.“ tet/Site: plana, bileća. Opis/Description:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her- bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
cegovine, sv. XXX(XXXI, Sarajevo, 1977, Tab. Dimenzije/Dimensions: dužina 7 cm. Li-
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
II, sl. 12. teratura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati
bronzana dvostruka igla „m“ tipa. Dimenzi-
prehistoričkih istraživanja u bosni i Herce-
955. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. je/Dimensions: dužina 5,5 cm. Literatura/
govini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik
2). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- Literature: A. benac – b. Čović „Glasinac –
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v,
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- željezno doba II.“ Sarajevo, 1957, Tab. vIII,
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 9.
tet/Site: plana, bileća. Opis/Description: sl. 3; m. parović–pešikan „o karakteru grč-
bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa. 960. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. kog materijala na Glasincu i putevima nje-
Dimenzije/Dimensions: dužina 7,5 cm. 7). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- govog prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beo-
Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Rezul- zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- grad, 1961, 31.
tati prehistoričkih istraživanja u bosni i Her- tet/Site: plana, bileća. Opis/Description:
965. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. 12).
cegovini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v, Dimenzije/Dimensions: dužina 8,5 cm.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 5. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Rezul-
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
tati prehistoričkih istraživanja u bosni i Her-
956. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. bronzana dvostruka igla „m“ tipa. Dimenzi-
cegovini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik
3). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- je/Dimensions: dužina 9,3 cm. Literatura/
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v,
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- Literature: A. benac – b. Čović „Glasinac –
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 10.
tet/Site: plana, bileća. Opis/Description: željezno doba II.“ Sarajevo, 1957, Tab. vIII, s.
bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa. 961. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. 13; m. parović–pešikan „o karakteru grčkog
Dimenzije/Dimensions: dužina 7,6 cm. 8). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- materijala na Glasincu i putevima njegovog
Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Rezul- zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd,
tati prehistoričkih istraživanja u bosni i Her- tet/Site: plana, bileća. Opis/Description: 1961, 31.
cegovini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa.
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v, Dimenzije/Dimensions: dužina 9 cm. Li-
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 6. teratura/Literature: Ć. Truhelka „Rezultati DVOKRAKA IGLA – UKOSNICA
prehistoričkih istraživanja u bosni i Herce-
957. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl.
govini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik
OMEGA TIPA
4). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu-
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v,
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- 966. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 1).
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 12.
tet/Site: plana, bileća. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ tipa. 962. Inv. br. nepoznat (Tabla 160, sl. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Dimenzije/Dimensions: dužina 6,5 cm. 9). Mjesto čuvanja/Kept at: zemljski mu- Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip-
Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Rezul- zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- tion: bronzana omega ukosnica, očuvana.
tati prehistoričkih istraživanja u bosni i Her- tet/Site: plana, bileća. Opis/Description: Dimenzije/Dimensions: dužina 7,5 cm.
cegovini tečajem godine 1900.“ In: Glasnik bronzana dvokraka igla – ukosnica „m“ Literatura/Literature: F. Fiala „Izvještaj o
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovini, v, tipa. Dimenzije/Dimensions: dužina 7 cm. iskopinama na debelom brdu kod Saraje-
Sarajevo, 1901, Tab. I, sl. 7. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „Re- va.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni
zultati prehistoričkih istraživanja u bosni i

351
ADNAN BUSULADŽIĆ

i Hercegovini, vII, Sarajevo, 1895, 137, Tab. Literature: Ć. Truhelka „dva prethistorijska daors..u (2. st. pr. n. e.).“ In: Glasnik zemalj-
vII, sl. 2. nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: ze- skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
maljski muzej bosne i Hercegovine, XI, Sara- XXXIII, 1979, 30.
967. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 2).
jevo, 1899, 369.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 972. Inv. br. 7244 (Tabla 161, sl. 7). Mje-
Site: plana, bileća. Opis/Description: bron- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- FIBULE TIPA „ŠTRPCI“
zana omega ukosnica, očuvana. Dimenzije/ sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site:
Dimensions: dužina 10,5 cm. Literatura/ breza. Opis/Description: Srebrena omega 978. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 1).
Literature: Ć. Truhelka „Rezultati prehisto- ukosnica, očuvana. Dimenzije/Dimensions: Mjesto čuvanja/Kept at: prirodoslovni mu-
ričkih istraživanja u bosni i Hercegovini te- dužina 7,6 cm. Literatura/Literature: Ne- zej u beču. Lokalitet/Site: Rusanovići, Gla-
čajem godine 1900.“ In: Glasnik zemaljskog publicirano. sinac. Opis/Description: očuvana srebrena
muzeja u bosni i Hercegovini, v, Sarajevo, fibula tipa „Štrpci“. Na fibuli pet lepezastih
973. Inv. br. 7243 (Tabla 161, sl. 8). Mje- koljena. Na jednoj strani krak u obliku lista,
1901, Tab. I, sl. 11.
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bo- a na drugom krak u obliku stilizirane goveđe
968. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 3). sne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: glave. Fibula nema iglu. Dimenzije/Dimen-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej breza. Opis/Description: Srebrena omega sions: dužina 7,2 cm. Literatura/Literatu-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ ukosnica, očuvana. Dimenzije/Dimensions: re: v. Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih pred-
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description: dužina 6,6 cm. Literatura/Literature: Ne- meta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog
bronzana omega ukosnica, očuvana. Dimen- publicirano. i kraljevskog naravoslovnog dvorskog muzeja
zije/Dimensions: dužina 10,5 cm. Litera- u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u
974. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 9).
tura/Literature: A. benac – b. Čović „Gla- bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
sinac II“, Sarajevo, 1957, Tab. XXXvIII, sl. 211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
12; m. parović–pešikan „o karakteru grčkog Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description:
materijala na Glasincu i putevima njegovog Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum-
bronzana omega ukosnica, očuvana. Dimen-
prodiranja.“ In: Starinar, knj. IX, beograd, skunde herausgegeben von der K. K. zentral
zije/Dimensions: dužina 8,2 cm. Literatu-
1961, 30, 31 i 32. – Kommission für Kunst und Historische
ra/Literature: A. benac – b. Čović „Glasinac
969. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 4). II“, Sarajevo, 1957, Tab. XXXXvIII, sl. 13. denkmale, band II, wien, 1908, 5, fig. 24
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej a i b; A. benac – b. Čović „Glasinac dio II,
975. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 10). željezno doba.“ Sarajevo, 1957, T. 46, 11; R.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej vasić „prilog proučavanju šarnirskih fibula u
Site: donja dolina. Opis/Description:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za balka-
bronzana omega ukosnica, očuvana. Dimen-
Site: Glasinac, Rogatica. Opis/Description: nološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985,
zije/Dimensions: dužina 14 cm. Literatu-
bronzana omega ukosnica, očuvana. Dimen- 137.
ra/Literature: Ć. Truhelka „Sojenica u do-
zije/Dimensions: dužina 2,5 cm. Literatu-
njoj dolini – drugo iskopavanje god. 1901.“ 979. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 2).
ra/Literature: A. benac – b. Čović „Glasinac
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
II“, Sarajevo, 1957, Tab. XXXvIII, sl. 11.
Hercegovini, XIv, Sarajevo, 1902, Tab. XI, sl. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
22. 976. Inv. br. 56039 (Tabla 161, sl. 11). Site: Rudine, Glasinac. Opis/Description:
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bronzana fibula tipa „Štrpci“ sa pet zrakastih
970. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 5).
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ prstenova na luku. Dimenzije/Dimensi-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description: ons: dužina 3,9 cm. Literatura/Literature:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
oštećena srebrena omega igla. Dimenzije/ v. Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predme-
Site: mahrevići, Čajniče. Opis/Description:
Dimensions: dužina 8 cm. Literatura/Lite- ta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i
bronzana omega ukosnica, očuvana. Dimen-
rature: z. marić „depo pronađen u ilirskom kraljevskog naravoslovnog dvorskog muze-
zije/Dimensions: dužina 7 cm. Literatura/
gradu daors..u (2. st. pr. n. e.).“ In: Glasnik ja u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
Literature: Ć. Truhelka „Gromila latenske
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907,
dobe u mahrevićima, kotar Čajniče.“ In:
s. A, XXXIII, 1979, 29. 211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger
Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
cegovini, 1909, 434, sl. 14. 977. Inv. br. 56031 (Tabla 161, sl. 12). Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum-
971. Inv. br. nepoznat (Tabla 161, sl. 6). skunde herausgegeben von der K. K. zentral
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej – Kommission für Kunst und Historische
Site: ošanići, Stolac. Opis/Description:
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ denkmale, band II, wien, 1908, 10; A. be-
bronzana omega igla. Dimenzije/Dimensi-
Site: Gorica. Opis/Description: bronza- nac – b. Čović „Glasinac 2 – željezno doba.“
ons: dužina 8,5 cm. Literatura/Literature:
na omega ukosnica, očuvana. Dimenzije/ Sarajevo, 1957, 24, Tab. XXXXIX, 6; R. vasić
z. marić „depo pronađen u ilirskom gradu
Dimensions: dužina 7,6 cm. Literatura/

352
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

„prilog proučavanju šarnirskih fibula u Jugo- bronzana fibula tipa „Štrpci“ sa pet zrakastih iz Štrbaca u bosni.“ In: Glasnik zemaljskog
slaviji.“ In: Godišnjak centra za balkanološka prstenova na luku. Dimenzije/Dimensions: muzeja bosne i Hercegovine, XIII, Sarajevo,
ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 147. dužina 4,2 cm. Literatura/Literature: v. 1901, 527-536; v. Ćurčić „Nekoliko pret-
Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predme- historičkih predmeta iz bosne i Hercegovine
980. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 3).
ta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i u zbirci carskog i kraljevskog naravoslovnog
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
kraljevskog naravoslovnog dvorskog muze- dvorskog muzeja u beču.“ In: Glasnik ze-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ja u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, XIX,
Site: Rudine, Glasinac. Opis/Description:
u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić „Alter und
bronzana fibula tipa „Štrpci“ sa pet zrakastih
211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus
prstenova na luku. Dimenzije/Dimensions:
Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch
dužina 3,6 cm. Literatura/Literature: v.
Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum- für Altertumskunde herausgegeben von der
Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predme-
skunde herausgegeben von der K. K. zentral K. K. zentral – kommission für Kunst und
ta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i
– Kommission für Kunst und Historische Historische denkmale, band II, wien, 1908,
kraljevskog naravoslovnog dvorskog muze-
denkmale, band II, wien, 1908, 10; A. be- 8 und 10; R. vasić „prilog proučavanju šar-
ja u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
nac – b. Čović „Glasinac 2 – željezno doba,“ nirskih fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak
u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907,
Sarajevo, 1957, 24, Tab. XXXXIX, 9; R. vasić centra za balkanološka ispitivanja, knj. 21,
211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger
„prilog proučavanju šarnirskih fibula u Jugo- Sarajevo, 1985, 139.
Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der
slaviji.“ In: Godišnjak centra za balkanološ-
Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum- 985. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 9).
ka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 147.
skunde herausgegeben von der K. K. zentral Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
– Kommission für Kunst und Historische 983. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 6). bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
denkmale, band II, wien, 1908, 10; A. be- Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Site: Gosinja, Glasinac. Opis/Description:
nac – b. Čović „Glasinac 2 – željezno doba.“ bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ željezna fibula tipa „Štrpci“, sa četiri prste-
Sarajevo, 1957, 24, Tab. XXXXIX, 7; R. vasić Site: Rudine, Glasinac. Opis/Description: na na luku. Dimenzije/Dimensions: du-
„prilog proučavanju šarnirskih fibula u Jugo- Fragmentirana bronzana fibula tipa „Štrpci“ žina 4,3 cm. Literatura/Literature: F. Fiala
slaviji.“ In: Godišnjak centra za balkanološ- sa dva sačuvana zrakasta prstena na luku. Di- „Rezultati pretraživanja prehistoričkih gro-
ka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 147. menzije/Dimensions: dužina očuvanog di- mila na Glasincu godine 1895.“ In: Glasnik
jela 2,3 cm. Literatura/Literature: v. Ćurčić zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
981. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 4).
„Nekoliko prethistoričkih predmeta iz bosne vII, Sarajevo, 1895, 22, sl. 31; m. Hoernes
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
i Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog „Srebreni pokladni nalazak iz Štrbaca u bo-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
naravoslovnog dvorskog muzeja u beču.“ In: sni.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u bo-
Site: Rudine, Glasinac. Opis/Description:
Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her- sni i Hercegovini, 1901, 528; v. Ćurčić „Ne-
bronzana fibula tipa „Štrpci“ sa pet zrakastih
cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić koliko prethistoričkih predmeta iz bosne i
prstenova na luku. Dimenzije/Dimensions:
„Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton- Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog
dužina 3,7 cm. Literatura/Literature: v.
gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“ naravoslovnog dvorskog muzeja u beču.“ In:
Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predme-
In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge- Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
ta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i
geben von der K. K. zentral – Kommission cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić
kraljevskog naravoslovnog dvorskog muze-
für Kunst und Historische denkmale, band „Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton-
ja u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
II, wien, 1908, 10; A. benac – b. Čović „Gla- gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“
u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907,
sinac 2 – željezno doba,“ Sarajevo, 1957, 24, In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge-
211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger
Tab. XXXXIX, 10; R. vasić „prilog proučava- geben von der K. K. zentral – Kommission
Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der
nju šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“ In: Godiš- für Kunst und Historische denkmale, band
Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum-
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj. II, wien, 1908, 10; R. vasić „prilog proučava-
skunde herausgegeben von der K. K. zentral
21, Sarajevo, 1985, 147. nju šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“ In: Godiš-
– Kommission für Kunst und Historische
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj.
denkmale, band II, wien, 1908, 10; A. be- 984. Inv. br. 17782 (Tabla 162, sl. 7, 7a, 8 i
21, Sarajevo, 1985, 147.
nac – b. Čović „Glasinac 2 – željezno doba.“ 8a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
Sarajevo, 1957, 24, Tab. XXXXIX, 8; R. vasić zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 986. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 10).
„prilog proučavanju šarnirskih fibula u Jugo- Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description: Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
slaviji.“ In: Godišnjak centra za balkanološ- Srebrena fibula tipa „Štrpci“. dobro očuvana. bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
ka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 147. Na luku šest zrakastih prstenova. Na jednom Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip-
kraku stilizirana glava goveda. Na drugom tion: bronzana fibula tipa „Štrpci“. Na luku
982. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 5).
luku kraj oblika palmete. Dimenzije/Dimen- pet prstenova. Na jednom kraku oblik ne-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
sions: dužina 11,5 cm. Literatura/Literatu- pravilnog trokuta. Na drugom kraku očuvana
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
re: m. Hoernes „Srebreni pokladni nalazak pozadina na kojoj je bila neka ukrasna forma.
Site: Rudine, Glasinac. Opis/Description:

353
ADNAN BUSULADŽIĆ

Dimenzije/Dimensions: dužina 3 cm. Li- 4 cm. Literatura/Literature: Ć. Truhelka na goveđu. Na drugom kraku pločasta površi-
teratura/Literature: F. Fiala „prähistorische „dva prahistorijska nalaza iz Gorice (ljubuš- na. Dimenzije/Dimensions: dužina 3,9 cm.
Ansiedlung auf dem debelo brdo bei Sara- kog kotara).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja Literatura/Literature: F. Fiala „Jedna pre-
jevo.“ In: wissenschaftliche mittheilungen u bosni i Hercegovini, XI, Sarajevo, 1899, 28; historička naseobina na debelom brdu kod
aus bosnien und der Hercegovina, band Iv, v. Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predme- Sarajeva.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u
wien, 1896, 63, sl. 175; m. Hoernes „Sre- ta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i bosni i Hercegovini, vI, Sarajevo, 1894, 137,
breni pokladni nalazak iz Štrbaca u bosni.“ kraljevskog naravoslovnog dvorskog muze- Tab. XIII, sl. 2.
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i ja u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
991. Inv. br. 17781 (Tabla 163, sl. 3).
Hercegovini, 1901, 528; v. Ćurčić „Alter und u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus 211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der
Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
für Altertumskunde herausgegeben von der Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum-
Srebrena očuvana fibula tipa „Štrpci“. Fibula
K. K. zentral – Kommission für Kunst und skunde herausgegeben von der K. K. zentral
savijena nasilno. Na luku sedam zrakastih
Historische denkmale, band II, wien, 1908, – Kommission für Kunst und Historische
prstenova. Na jednom kraku oblik palmete.
10. denkmale, band II, wien, 1908, 10; R. vasić
Na drugom stilizirana glava goveda. Dimen-
„prilog proučavanju šarnirskih fibula u Jugo-
987. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 11). zije/Dimensions: dužina sadašnjeg stanja
slaviji.“ In: Godišnjak centra za balkanološ-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 5 cm. Literatura/Literature: m. Hoernes
ka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 137.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ „Srebreni pokladni nalazak iz Štrbaca u bo-
Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: 989. Inv. br. nepoznat (Tabla 163, sl. 1). sni.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i
dobro očuvana fibula tipa „Štrpci“. luk joj Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Hercegovine, XIII, Sarajevo, 1901, 527-536;
je polukružan sa pločastom nožicom na kojoj bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ v. Ćurčić „Nekoliko prethistoričkih predme-
su ukrasni detalji u vidu koncentričnih kru- Site: Rusanovići, Glasinac, Rogatica. Opis/ ta iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i
žića. Na drugoj strani ukrasni pločasti zavr- Description: Srebrena fibula tipa „Štrpci“. kraljevskog naravoslovnog dvorskog muze-
šetak u obliku palmete. Dimenzije/Dimen- dobro očuvana. Na luku pet zrakastih prste- ja u beču.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
sions: dužina 4 cm. Literatura/Literature: nova. Na jednom kraku završetak u obliku u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo, 1907,
Ć. Truhelka „dva prahistorijska nalaza iz stilizirane goveđe glave. Na drugom kraku 211; v. Ćurčić „Alter und Herkunft einiger
Gorice (ljubuškog kotara).“ In: Glasnik ze- stilizirana palmeta. Nedostaje igla. Dimen- Fibeln und Tongefäße aus bosnien und der
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, XI, zije/Dimensions: dužina 7 cm. Literatura/ Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum-
Sarajevo, 1899, 28; v. Ćurčić „Nekoliko pret- Literature: m. Hoernes „Srebreni poklad- skunde herausgegeben von der K. K. zentral
historičkih predmeta iz bosne i Hercegovine ni nalazak iz Štrbaca u bosni.“ In: Glasnik – Kommission für Kunst und Historische
u zbirci carskog i kraljevskog naravoslovnog zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, denkmale, band II, wien, 1908, 8 und 10;
dvorskog muzeja u beču.“ In: Glasnik ze- XIII, Sarajevo, 1901, 527-536; v. Ćurčić R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih fibula
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, XIX, „Nekoliko prethistoričkih predmeta iz bosne u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra za bal-
Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić „Alter und i Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog kanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985,
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus naravoslovnog dvorskog muzeja u beču.“ In: 139.
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbu- Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
992. Inv. br. nepoznat (Tabla 163, sl. 4).
ch für Altertumskunde herausgegeben von cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
der K. K. zentral – Kommission für Kunst „Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
und Historische denkmale, band II, wien, gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“
Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
1908, 13, fig. 38; R. vasić „prilog proučavanju In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge-
Srebrena fibula tipa „Štrpci“. dobro očuvana.
šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak geben von der K. K. zentral – Kommission
Na luku šest zrakastih prstenova. Na jednom
centra za balkanološka ispitivanja, knj. 21, für Kunst und Historische denkmale, band
kraku stilizirana glava goveda. Na drugom
Sarajevo, 1985, 137. II, wien, 1908, 8 und 10; R. vasić „prilog
kraku dorma palmete. bez igle. Dimenzi-
proučavanju šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“
988. Inv. br. nepoznat (Tabla 162, sl. 12). je/Dimensions: dužina 6 cm. Literatura/
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Literature: m. Hoernes „Srebreni poklad-
vanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 139.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ ni nalazak iz Štrbaca u bosni.“ In: Glasnik
Site: Gorica, ljubuški. Opis/Description: 990. Inv. br. nepoznat (Tabla 163, sl. 2). zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
dobro očuvana fibula tipa „Štrpci“. luk joj je Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej XIII, Sarajevo, 1901, 527-536; v. Ćurčić
polukružan sa pločastom nožicom na kojoj su bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ „Nekoliko prethistoričkih predmeta iz bosne
ukrasni detalji u vidu stilizirane goveđe glave. Site: debelo brdo, Sarajevo. Opis/Descrip- i Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog
Na drugoj strani ukrasni pločasti završetak tion: manja fibula bez igle tipa ,,Štrpci“. Na naravoslovnog dvorskog muzeja u beču.“ In:
u obliku palmete sa kanelurama. palmeta je luku fibule pet zvjezdolikih prstenova. Na Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
oštećena. Dimenzije/Dimensions: dužina jednom kraku stilizirana glava životinje nalik cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić

354
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

„Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton- Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her- za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo,
gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“ cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić 1985, 147.
In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge- „Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton-
997. Inv. br. nepoznat.4 Mjesto čuvanja/
geben von der K. K. zentral – Kommission gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
für Kunst und Historische denkmale, band In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge-
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac,
II, wien, 1908, 8 und 10; R. vasić „prilog geben von der K. K. zentral – Kommission
donje Hrasno, Stolac. Opis/Description:
proučavanju šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“ für Kunst und Historische denkmale, band
bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije:
In: Godišnjak centra za balkanološka ispiti- II, wien, 1908, 10; R. vasić „prilog proučava-
Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und
vanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 139. nju šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“ In: Godiš-
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj.
993. Inv. br. nepoznat (Tab. 163, sl. 5). bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch
21, Sarajevo, 1985, 138.
Mjesto čuvanja/Kept at: prirodnohistorij- für Altertumskunde herausgegeben von der
ski muzej u beču. Lokalitet/Site: Ružići, 995. Inv. br. nepoznat (Tab. 163, sl. 7). K. K. zentral – Kommission für Kunst und
ljubuški. Opis/Description: Slabije oču- Mjesto čuvanja/Kept at: prirodnohistorijski Historische denkmale, band II, wien, 1908,
vana srebrena fibula tipa „Štrpci“. luk joj je muzej u beču. Lokalitet/Site: Ružići, lju- 10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih
polukružan sa pet prstenova. Jedan krak je buški. Opis/Description: Srebrena fibula fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra
izrađen u obliku goveđe glave. drugi krak je tipa „Štrpci“. Na luku vidljivi ukrasni detalji za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo,
oštećen u formi palmete. Dimenzije/Dimen- u obliku pet prstenova forme zvjezdolikih 1985, 147.
sions: dužina 5,7 cm. Literatura/Literatu- glavica. završetak noge ima oblik stilizirane
998. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
re: Ć. Truhelka „dva prahistorijska nalaza iz glave govečeta koji je oštećen. Na suprotnoj
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
Gorice (ljubuškog kotara).“ In: Glasnik ze- strani pločasti završetak, oštećen. Dimenzi-
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac,
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, XI, je/Dimensions: dužina 4 cm. Literatura/
donje Hrasno, Stolac. Opis/Description:
Sarajevo, 1899, 28; v. Ćurčić „Nekoliko pret- Literature: Ć. Truhelka „dva prahistorij-
bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije:
historičkih predmeta iz bosne i Hercegovine ska nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In:
Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und
u zbirci carskog i kraljevskog naravoslovnog Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus
dvorskog muzeja u beču.“ In: Glasnik ze- cegovini, XI, Sarajevo, 1899, 28; v. Ćurčić
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, XIX, „Nekoliko prethistoričkih predmeta iz bosne
für Altertumskunde herausgegeben von der
Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić „Alter und i Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog
K. K. zentral – Kommission für Kunst und
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus naravoslovnog dvorskog muzeja u beču.“ In:
Historische denkmale, band II, wien, 1908,
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her-
10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih
für Altertumskunde herausgegeben von der cegovini, XIX, Sarajevo, 1907, 211; v. Ćurčić
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra
K. K. zentral – Kommission für Kunst und „Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton-
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo,
Historische denkmale, band II, wien, 1908, gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“
1985, 147.
10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge-
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra geben von der K. K. zentral – Kommission 999. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, für Kunst und Historische denkmale, band Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
1985, 138. II, wien, 1908, 10; R. vasić „prilog proučava- govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac,
nju šarnirskih fibula u Jugoslaviji.“ In: Godiš- donje Hrasno, Stolac. Opis/Description:
994. Inv. br. nepoznat (Tab. 163, sl. 6).
njak centra za balkanološka ispitivanja, knj. bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije:
Mjesto čuvanja/Kept at: prirodnohistorijski
21, Sarajevo, 1985, 138. Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und
muzej u beču. Lokalitet/Site: Ružići, lju-
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus
buški. Opis/Description: Srebrena fibula 996. Inv. br. nepoznat (Tabla 163, sl. 8).
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch
tipa „Štrpci“. Na luku vidljivi ukrasni detalji Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
u obliku pet prstenova forme zvjezdolikih bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
glavica. završetak noge ima oblik stilizirane Site: donja dolina. Opis/Description:
glave govečeta, koji je oštećen. Na suprotnoj oštećena bronzana fibula tipa „Štrpci“ sa 4 U stručnoj literaturi razmjerno često se javlja
strani pločasti završetak, oštećen. Dimenzi- sačuvanim lukom, bez noge i glave. Na luku i situacija gdje autori navode brojčano fibule
je/Dimensions: dužina 4 cm. Literatura/ vidljivi ukrasni detalji u vidu rebara. Slučajni ovog tipa, pri tome na publicirajući njihove
crteže ili fotografije, pobliže opise ili inven-
Literature: Ć. Truhelka „dva prahistorij- nalaz sa nekropole. Dimenzije: dužina 4,6
tarne brojeve. U takvim situacijama obično
ska nalaza iz Gorice (ljubuškog kotara).“ In: cm. Literatura: z. marić „donja dolina.“ In: se prezentira jedna najmarkantnija fibula,
Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Her- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- te se samo jednom konstatacijom spomene
cegovini, XI, Sarajevo, 1899, 28; v. Ćurčić govine, n. s. A, XIX, Sarajevo, 1964, T. XIII, da je još „takvih“ primjeraka pronađeno na
„Nekoliko prethistoričkih predmeta iz bosne 31; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih nekom lokalitetu, navodeći broj. U tim situ-
i Hercegovine u zbirci carskog i kraljevskog fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra acijama su u kataloškom dijelu obrađeni i ti
naravoslovnog dvorskog muzeja u beču.“ In: podaci, radi statističke preciznosti koliko je
to moguće.

355
ADNAN BUSULADŽIĆ

für Altertumskunde herausgegeben von der 1003. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/ K. K. zentral – Kommission für Kunst und
K. K. zentral – kommission für Kunst und Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- Historische denkmale, band II, wien, 1908,
Historische denkmale, band II, wien, 1908, govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac, 10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih
10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih donje Hrasno, Stolac. Opis/Description: fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije: za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo,
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und 1985, 147.
1985, 147. Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus
1007. Inv. br. 15.000 (Tabla 164, sl. 3).
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch
1000. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
für Altertumskunde herausgegeben von der
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
K. K. zentral – Kommission für Kunst und
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Site: Gradac, Neum. Opis/Description:
Historische denkmale, band II, wien, 1908,
donje Hrasno, Stolac. Opis/Description: Fragment srebrene šarnirske fibule tipa
10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih
bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije: „Štrpci“ sa pet zrakastih dugmadi na luku i
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra
Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und jednom osnovom jednog kraja luka. Dimen-
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo,
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus zije/Dimensions: Raspon 5 cm. Literatura/
1985, 147.
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch Literature: Nepublicirano.
für Altertumskunde herausgegeben von der 1004. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
1008. Inv. br. 15.004 (Tabla 164, sl. 4).
K. K. zentral – Kommission für Kunst und Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercego-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Historische denkmale, band II, wien, 1908, vine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac, donje
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
10, R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih Hrasno, Stolac. Opis/Description: bronzana
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Fra-
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije: Nepoznate.
gment srebrene šarnirske fibule tipa „Štrpci“
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, Literatura: v. Ćurčić „Alter und Herkunft ei-
sa pet zrakastih dugmadi na luku. Dimenzi-
1985, 147. niger Fibeln und Tongefäße aus bosnien und
je/Dimensions: Raspon 3 cm. Literatura/
der Hercegovina.“ In: Jahrbuch für Altertum-
1001. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/ Literature: Nepublicirano.
skunde herausgegeben von der K. K. zentral
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
– Kommission für Kunst und Historische 1009. Inv. br. 14.977 (Tabla 164, sl. 5).
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac,
denkmale, band II, wien, 1908, 10; R. vasić Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
donje Hrasno, Stolac. Opis/Description:
„prilog proučavanju šarnirskih fibula u Jugo- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije:
slaviji.“ In: Godišnjak centra za balkanološka Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Fra-
Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und
ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, 1985, 147. gment srebrene šarnirske fibule tipa „Štrpci“
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus
sa pet zrakastih dugmadi na luku i osnove dva
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch 1005. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
elementa na krajevima luka. Dimenzije/Di-
für Altertumskunde herausgegeben von der Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
mensions: Raspon 3 cm. Literatura/Litera-
K. K. zentral – Kommission für Kunst und govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac,
ture: Nepublicirano.
Historische denkmale, band II, wien, 1908, donje Hrasno, Stolac. Opis/Description:
10, R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije: 1010. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und 164, sl. 8). Mjesto čuvanja/Kept at: zemalj-
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus ski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo-
1985, 147. bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch kalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/Descrip-
für Altertumskunde herausgegeben von der tion: Srebrena šarnirska fibula tipa „Štrpci“
1002. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
K. K. zentral – Kommission für Kunst und bez igle. vidljivo šest dugmetastih raščlanje-
Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce-
Historische denkmale, band II, wien, 1908, nja te na krajevima krakova završetci u obliku
govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac,
10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih stiliziranih životinjskih glava sa istaknutim
donje Hrasno, Stolac. Opis/Description:
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra očima. Dimenzije/Dimensions: Raspon 4,1
bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije:
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, cm. Literatura/Literature: Nepublicirano.
Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und
1985, 147.
Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus 1011. Inv. br. 15.005 (Tabla 164, sl. 11).
bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch 1006. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/ Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
für Altertumskunde herausgegeben von der Kept at: zemaljski muzej bosne i Herce- bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
K. K. zentral – Kommission für Kunst und govine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Fra-
Historische denkmale, band II, wien, 1908, donje Hrasno, Stolac. Opis/Description: gment srebrene šarnirske fibule tipa „Štrpci“
10; R. vasić „prilog proučavanju šarnirskih bronzana fibula tipa „Štrpci“. Dimenzije: sa pet raščlanjenih dugmadi na luku. Dimen-
fibula u Jugoslaviji.“ In: Godišnjak centra Nepoznate. Literatura: v. Ćurčić „Alter und zije/Dimensions: Raspon 3 cm. Literatura/
za balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo, Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße aus Literature: Nepublicirano.
1985, 147. bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahrbuch
für Altertumskunde herausgegeben von der

356
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

1012. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl. 1). Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/Des- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej cription: luk srebrene fibule tipa „Štrpci“. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ Dimenzije/Dimensions: Raspon 4,5 cm.
1021. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl.
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Literatura/Literature: b. marijan „Grobni
10). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu-
oštećena srebrena fibula sa pet zvjezdolikih nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: Glasnik ze-
zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali-
raščlanjenja na luku. Krakovi ukrasnih raščla- maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
tet/Site: Gradac, Neum. Opis/Description:
njenja su u obliku lopatica mlinskih točkova, A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
Fragmentirana srebrena fibula koja na djelo-
dok je na palmetastoj glavi ukras stilizirane
1017. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl. 6). mično sačuvanoj nožici ima vidljiv ukras od
životinjske glave izveden dubokim urezi-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej niza plastično izvedenih zrnaca. Fibula tipa
vanjem. Dimenzije/Dimensions: Raspon
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ „Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Raspon
5,4 cm. Literatura/Literature: b. marijan
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: luk 5,0 cm. Literatura/Literature: b. marijan
„Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In:
srebrene fibule tipa „Štrpci“. Dimenzije/Di- „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In:
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
mensions: Raspon 4,6 cm. Literatura/Lite- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
rature: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
1013. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl. 2). kod Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
1022. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
11). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ 1989, 56.
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo-
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: luk
1018. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl. 7). kalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/Descrip-
srebrene fibule sa krakovima zvjezdolikih ra-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej tion: oštećena srebrena fibula istaknutih
ščlanjenja u obliku lopatica mlinskih točkova.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ zupčasto-piramidalnih krakova zvjezdolikih
Dimenzije/Dimensions: Raspon 4,5 cm.
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: luk raščlanjenja u čijem se korijenu nalazi ukras
Literatura/Literature: b. marijan „Grobni
srebrene fibule sa oštrim zupčasto-piramidal- plastičnih zrnaca dok je ukras na glavi izve-
nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: Glasnik ze-
nim krakovima zvjezdolikih raščlanjenja, tipa den plitko urezanim crtama i žigosanim
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s.
„Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Raspon tačkama. Tip fibule „Štrpci“. Dimenzije/
A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
4,6 cm. Literatura/Literature: b. marijan Dimensions: Raspon 4,6 cm. Literatura/Li-
1014. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl. 3). „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: terature: b. marijan „Grobni nalazi iz Graca
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- kod Neuma.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56. bosne i Hercegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo,
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: 1989, 56.
1019. Inv. br. 15006 (Tabla 164, sl. 2 i Ta-
Srebrena fibula sa dijelom sačuvane noge
bla 165, sl. 8). Mjesto čuvanja/Kept at: ze- 1023. Inv. br. 15.003 (Tabla 164, sl. 9 i
u obliku shematizirane životinjske glave i
maljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Tabla 165, sl. 12). Mjesto čuvanja/Kept at:
zvjezdolikim raščlanjenjima, čiji su krakovi
Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/Des- zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sara-
imali oblik lopatica mlinskih točkova. Tip fi-
cription: luk srebrene fibule tipa „Štrpci“. jevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/
bule „Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Ras-
Dimenzije/Dimensions: Raspon 4,5 cm. Description: Fragment srebrene fibule tipa
pon 4,8 cm. Literatura/Literature: b. mari-
Literatura/Literature: b. marijan „Grobni „Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Raspon
jan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In:
nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: Glasnik ze- 3,4 cm. Literatura/Literature: b. marijan
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In:
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56. Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
1015. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl. 4). govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
1020. Inv. br. nepoznat (Tabla 164, sl. 6 i
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
Tabla 165, sl. 9). Mjesto čuvanja/Kept at: 1024. Inv. br. 14.999 (Tabla 164, sl. 1 i Ta-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sa- bla 165, sl. 13). Mjesto čuvanja/Kept at: ze-
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: luk
rajevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/ maljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo.
srebrene fibule sa krakovima zaobljeno zup-
Description: Fragmentirana srebrena fibula Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/Des-
častog oblika na zvjezdolikim raščlanjenjima.
sa zupčasto-piramidalnim krakovima ukra- cription: luk srebrene fibule sa zaobljenim
Tip fibule „Štrpci“. Dimenzije/Dimensions:
snih raščlanjenja na luku. prostor luka između krakovima zvjezdolikih raščlanjenja. Tip fibu-
Raspon 4,5 cm. Literatura/Literature: b.
raščlanjenja ispunjen je žigosanim kružnica- le „Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Raspon
marijan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“
ma i polukružnicama, dok se na palmetastoj 3,0 cm. Literatura/Literature: b. marijan
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
glavi nalazi duboko urezani ukras stilizirane „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In:
cegovine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
životinjske glave. Fibula tipa „Štrpci“. Di- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
1016. Inv. br. 14998 (Tabla 164, sl. 10, Ta- menzije/Dimensions: Raspon 5,3 cm. Li- govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
bla 165, sl. 5). Mjesto čuvanja/Kept at: ze- teratura/Literature: b. marijan „Grobni
1025. Inv. br. nepoznato (Tabla 165, sl.
maljski muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: Glasnik
14). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski

357
ADNAN BUSULADŽIĆ

muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Loka- der K. K. zentral – Kommission für Kunst Dimenzije/Dimensions: visina 49 cm, širina
litet/Site: Gradac, Neum. Opis/Descripti- und Historische denkmale, band II, wien, 40 cm, debljina 10 cm. Literatura/Literature:
on: Fragment luka manje srebrene fibule tipa 1908, 12. v. Radimsky „Nekropola na Jezerinama u pri-
„Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Raspon toci kod bišća.“ In: Glasnik zemaljskog mu-
1030. Inv. br. nepoznat (Tabla 166, sl. 2).
2,3 cm. Literatura/Literature: b. marijan zeja u bosni i Hercegovini, v, Sarajevo, 1893,
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
„Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: 578, sl. 55, v. Radimsky „die Nekropole von
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- Jezerine in pritoka bei bihać.“ In: wissensc-
Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56. haftliche mittheilungen aus bosnien und der
Rozete rađene od srebrenog lima, jednostav-
Hercegovina, band III, wien, 1895, 182, sl.
1026. Inv. br. 16.390 (Tabla 165, sl. 15). ne izrade. Na rozeti se vidi šest latica i ok-
594, d. Sergejevski „Japodske urne.“ In: Gla-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej togonalni centar. Dimenzije/Dimensions:
snik zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s. A, Iv
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ R: 4,5 cm. Literatura/Literature: v. Ćurčić
– v, Sarajevo, 1950, 47-48; d. Rendić-mioče-
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: „Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton-
vić „Iliri i antički svijet.“ Split, 1989, lvIII, 1;
Fragment luka manje srebrene fibule tipa gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“
b. Raunig „umjetnost i religija prahistorijskih
„Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Raspon In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge-
Japoda.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Sara-
2,5 cm. Literatura/Literature: b. marijan geben von der K. K. zentral – Kommission
jevo, 2004, Tab. XlIII, sl. 2.
„Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: für Kunst und Historische denkmale, band
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- II, wien, 1908, 12. 1033. Inv. br. nepoznat (Tabla 167, sl. 2).
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56. Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. mu-
1031. Inv. br. nepoznat (Tabla 166, sl. 3).
zej unsko-sanskog kantona? Lokalitet/Site:
1027. Inv. br. 16.391 (Tabla 164, sl. 7, Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
založje, bihać. Opis/Description: ulomak
Tabla 165, sl. 16). Mjesto čuvanja/Kept at: bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
japodske urne sa prikazom okruglog štita i
zemaljski muzej bosne i Hercegovine, Sara- Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
dijela kacige ratnika. Dimenzije/Dimensi-
jevo. Lokalitet/Site: Gradac, Neum. Opis/ Rozete rađene od srebrenog lima, jednostav-
ons: Nepoznate. Literatura/Literature: b.
Description: Fragment luka srebrene fibule ne izrade. Na rozeti se vidi šest latica i ok-
Raunig „umjetnost i religija prahistorijskih
tipa „Štrpci“. Dimenzije/Dimensions: Ras- togonalni centar. Dimenzije/Dimensions:
Japoda.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Sa-
pon 3,7 cm. Literatura/Literature: b. mari- R: 4,4 cm. Literatura/Literature: v. Ćurčić
rajevo, 2004, 240, Tab. Xl.
jan „Grobni nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: „Alter und Herkunft einiger Fibeln und Ton-
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce- gefäße aus bosnien und der Hercegovina.“ 1034. Inv. br. nepoznat (Tabla 167, sl. 3).
govine, n. s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56. In: Jahrbuch für Altertumskunde herausge- Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. mu-
geben von der K. K. zentral – Kommission zej unsko-sanskog kantona? Lokalitet/Site:
1028. Inv. br. 16.389 (Tabla 165, sl. 17).
für Kunst und Historische denkmale, band Golubić, bihać. Opis/Description: ulomak
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
II, wien, 1908, 12. japodske urne sa prikazom konjanika sa ka-
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
rakterističnim grčkim šljemom i konjem. Di-
Site: Gradac, Neum. Opis/Description: Fra-
menzije/Dimensions: dužina 98 cm, visina
gment srebrene šarnirske fibule tipa „Štrpci“.
JApodSKe uRNe5 42 cm. Literatura/Literature: b. Raunig
Dimenzije/Dimensions: Raspon 3,1 cm.
„umjetnost i religija prahistorijskih Japo-
Literatura/Literature: b. marijan „Grobni
1032. Inv. br. nepoznat (Tabla 167, sl. 1). da.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Sarajevo,
nalazi iz Graca kod Neuma.“ In: Glasnik
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej 2004, 241, Tab. XlI; v. paškvalin „Antički
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ sepulkralni spomenici s područja bosne i
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 56.
Site: Jezerine. Opis/Description: ulomak Hercegovine.“ djela, knj. 9, centar za balka-
urne. desna polovina nedostaje, a donji dio nološka ispitivanja, Sarajevo, 2012, 383, sl. 2
je odbijen. Gornja površina je sačuvana. Na 1035. Inv. br. nepoznat (Tabla 167, sl. 4).
SREBRENE ROZETE udubljenom polju urezani pleter. pleter na- Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lo-
pravljen pomoću šestara. Jako je oštećen kalitet/Site: Ribić. Opis/Description: Fra-
1029. Inv. br. nepoznat (Tabla 166, sl. 1).
duž lijevog vertikalnog ruba. vidljiv prikaz gment ploče od lapora, koja je pripadala urni.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
vojnika koji stoji okrenut nadesno. Sačuvan površina je izglađena i urezana u konturama
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
samo gornji dio tijela. Na glavi ima kacigu slika konjanika koji jaše prema lijevoj strani.
Site: Štrpci, višegrad. Opis/Description:
sa perjanicom. desnom rukom drži riton. Na glavi konjanika urezana kaciga. perjani-
Rozete rađene od srebrenog lima, jednostav-
ne izrade. Na rozeti se vidi šest latica i okto- ca je ogromnih dimenzija. desnom rukom
gonalni centar. Dimenzije/Dimensions: R: 3 konjanik drži koplje. Dimenzije/Dimensi-
cm. Literatura/Literature: v. Ćurčić „Alter ons: visina 41 cm, širina 71,5 cm, debljina
5 U kataloškom dijelu prezentirane su samo
und Herkunft einiger Fibeln und Tongefäße 13 cm. Literatura/Literature: d. Sergejev-
japodske urne koje su na sebi imale deko-
aus bosnien und der Hercegovina.“ In: Jahr- rativne prikaze, koji se mogu povezati sa
ski „Japodske urne.“ In: Glasnik zemaljskog
buch für Altertumskunde herausgegeben von grčkim utjecajima i elementima. muzeja u Sarajevu, n. s. A, Iv – v, Sarajevo,

358
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

1950, 55-56; b. Raunig „umjetnost i religija 1037. Inv. br. nepoznat (Tabla 168, sl. 1 i nadesno. lijeva izbočina je ukrašena slikom
prahistorijskih Japoda.“ ANubiH, djela knj. 1a). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski mu- žene koja ide na desnu stranu. lijevom ru-
lXXXII, Sarajevo, 2004, Tab. XlII. zej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokali- kom nosi sud, a savijenom desnom vodi di-
tet/Site: Golubić, bihać. Opis/Description: jete. Na ženi je dugačka opasana haljina. od
1036. Inv. br. nepoznat (Tabla 167, sl. 5).
ulomak japodske urne sa prikazom okruglog pojasa nadolje idu dvije vertikalne crte, koje
Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. muzej
štita i dijela kacige ratnika. Dimenzije/Di- se vide i na odijelu drugih žena prikazanih na
unsko-sanskog kantona? Lokalitet/Site: Ri-
mensions: R: 22 cm. Literatura/Literature: urnama. dijete je prikazano nago. Na pred-
bić. Opis/Description: prednji dio kamene
b. Raunig „umjetnost i religija prahistorijskih njoj strani se vidi jedna žena koja sjedi na na-
urne, razbijen na tri komada. Sačuvan je veći
Japoda.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Sara- slonjaču, okrenuta na desnu stranu. ona drži
dio prednje strane, dio lijeve bočne strane, dio
jevo, 2004, Tab. XlvI, Tab. lI, 9. lijevom rukom kantaros. Sačuvan samo donji
poda i dio desne bočne strane. Na prednjoj
dio ženske figure. okrenut prema njoj stoji i
strani se nalazi udubljeno polje, flankirano sa 1038. Inv. br. nepoznat (Tabla 168, sl. 2).
vojnik. Na glavi vojnika kaciga sa perjanicom.
dvije izbočine. lijeva izbočina je sačuvana sa Mjesto čuvanja/Kept at: Nepoznato. muzej
Na nogama je imao knemide. Na lijevom ra-
ukrasom u vidu ornamenata, koji je predstav- unsko-sanskog kantona? Lokalitet/Site: Ri-
menu drži koplje, okrenuto oštricom dolje.
ljen u obliku pletera između dvije vertikalne bić. Opis/Description: Fragmentirana urna
pod naslonjačom prikaz ribe. Na lijevoj boč-
crte. u udubljenom dijelu postoji prikaz dva slabo očuvana, bez poklopca. Razbijena u če-
noj strani prikazano pet žena kako hodaju.
vojnika koji stoje okrenuti jedan naspram tiri komada. prednja strana je odbijena gore
Tijela prikazana en face, osim glave i stopala
drugoga. Između njih se nalazi, kao da lebdi u i dolje. bočne strane sačuvane. Izbočine na
koji su prikazani u profilu. prednja žena drži
zraku, veliki sud sa širokim grlom, koji najviše prednjoj strani odozgo odbijene. Na prednjoj
lijevom rukom veliki kantaros. odijelo im je
liči na krater. Na gornjem dijelu ruba posude strani udubljeno polje, sa dvije vertikalne iz-
jednako, pripija se uz tijelo, a ostavlja desno
postoji niz ukrasnih detalja u vidu urezanih bočine. unutrašnje izbočine su imale ukrase
rame i desnu ruku slobodnom. Sve žene su
krugova. Na trbuhu posuda je ukrašena ni- u vidu pletera, sa po deset zavijutaka. vanj-
opasane širokim izvezenim pojasevima, od
zom kosih paralelnih crta, između dvije ho- ske izbočine su imale po dva reda pletera. Na
kojih vode nadolje po tri vertikalne crte. odi-
rizontalne crte. vojnici su prikazani u profilu. udubljenoj površini postoje dva horizontalna
jelo je dugačko. Na glavama nema marama.
prikazane su im po jedna ruka i obje noge. pletera. Na površini prednje strane vidljiva
desna strana je ukrašena slikom dvaju konja-
desnom rukom iznad kratera jedan vojnik scena sa prikazom dvije žene, između kojih
nika, koji korakom idu prema desnoj strani.
drži riton. lijevi vojnik ima na glavi okruglu je veliki sud. Na prikazu lijeve žene vidljivo
Iza njih na izbočini još jedan konj, odnosno
kacigu bez kapaka koji štite obraz. Na kacigi je da u lijevoj ruci drži veliki sud sa ručkom.
ždrijebe. vertikalno na konjskom boku vjero-
je perjanica ogromnih dimenzija. zadnji kraj desna joj je ruka podignuta. Iznad velikog
vatno stoji mač. prvi konjanik je lošije saču-
perjanice se spušta vojniku niz leđa. Na noga- suda postoji još jedna zdjela. odijelo žena je
van. drugi konjanik se bolje vidi. o pasu mu
ma vojnika prikazana je obuća i dokoljenice, haljina uz struk, duga gotovo do stopala. Di-
visi mač. Konjima su dugi repovi. od konjske
možda knemide. odijelo ima oblik zvona, menzije/Dimensions: visina 50 cm, širina
opreme se vide uzde i sedla. zadnja strana
bez rukava. Sve je ukrašeno ornamentom u 80 cm, dubina 64 cm. Literatura/Literature:
urne ima prikaz dva goveda, okrenuta jedno
obliku užeta i tordirane trake. Na prednjoj i d. Sergejevski „Arheološki nalazi kod bihaća
prema drugom, ali sa glavama en face. Njima
stražnjoj strani su prikazane neke vrste resa. i bosanskog Novog.“ In: Glasnik zemaljskog
na leđima sjedi po jedna ptica. desnoj pti-
Kod drugog vojnika je kaciga sličnih karak- muzeja u Sarajevu, lI, Sarajevo, 1939, 10,
ci je glava obijena. ptice su okrenute glavom
teristika. lice je oštećeno. desnom rukom Tab. vII; d. Sergejevski „Japodske urne.“ In:
prema repu goveda. pera na krilima su pri-
drži riton, a lijevom štit. Štit je ukrašen du- Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu, n. s.
kazana pomoću poprečnih crta. Dimenzije/
guljastim okovom duž sredine i poprečnim A, Iv – v, Sarajevo, 1950, 56-57; b. Raunig
Dimensions: dužina 115 cm, širina 97 cm,
(umbo), te okovom po rubu. Iznad kratera se „umjetnost i religija prahistorijskih Japo-
visina 59,5 cm. Literatura/Literature: d.
nalazi kolut sa četiri koncentrična kruga. Di- da.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Saraje-
Sergejevski „Japodske urne.“ In: Glasnik ze-
menzije/Dimensions: visina 58 cm, širina vo, 2004, Tab. XlvII; v. paškvalin „Antički
maljskog muzeja u Sarajevu, n. s. A, Iv – v,
84 cm. Literatura/Literature: d. Sergejev- sepulkralni spomenici s područja bosne i
Sarajevo, 1950, 51-55; d. Rendić-miočević
ski „Japodske urne.“ In: Glasnik zemaljskog Hercegovine.“ djela, knj. 9, centar za balka-
„Iliri i antički svijet.“ Split, 1989, lvI, 4; b.
muzeja u Sarajevu, n. s. A, Iv – v, Saraje- nološka ispitivanja, Sarajevo, 2012, 383, sl. 4.
Raunig „umjetnost i religija prahistorijskih
vo, 1950, 50-51; d. Rendić-miočević „Iliri i
1039. Inv. br. 589 (Tabla 168, sl. 3, 3a, 3b, Japoda.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Sa-
antički svijet.“ Split, 1989, lvII; b. Raunig
3c i 3d). Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski rajevo, 2004, Tab. XXXv – Tab. XXXIX; v.
„umjetnost i religija prahistorijskih Japo-
muzej bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lo- paškvalin „Antički sepulkralni spomenici s
da.“ ANubiH, djela knj. lXXXII, Sarajevo,
kalitet/Site: Ribić. Opis/Description: Sa- područja bosne i Hercegovine.“ djela, knj. 9,
2004, Tab. Xlv; v. paškvalin „Antički sepu-
čuvana urna bez poklopca. Svaka izbočina je centar za balkanološka ispitivanja, Sarajevo,
lkralni spomenici s područja bosne i Herce-
ukrašena sa po dva reda pletera. Na gornjem 2012, 381-382; A. busuladžić „Tipologija
govine.“ djela, knj. 9, centar za balkanološka
okomitom dijelu izbočine urezana je po jed- rimskih urni iz antičke zbirke zemaljskog
ispitivanja, Sarajevo, 2012, 383, sl. 3.
na rozeta sa po dvanaest savijenih latica. Na muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak
desnoj strani je prikazan divlji vepar kako trči

359
ADNAN BUSULADŽIĆ

centra za balkanološka ispitivanja, knj. 45, 1042. Inv. br. neinventarizirano (Tabla stoji u jonskom hitonu sa himationom na li-
Sarajevo, 2016, 97, Tab. 5, br. 5. 170, sl. 2). Mjesto čuvanja/Kept at: Nepo- jevom ramenu. Scena Heraklovog oslobađa-
znato, bio do ratnih dešavanja u župni ured nja Hesione, kćerke trojanskog kralja laome-
Šuica, Kupres. Lokalitet/Site: Šuica, Kupres. donta. Dimenzije/Dimensions: visina 46
GRčKI HRAM Opis/Description: manji kameni žrtvenik cm, širina 47 cm. Literatura/Literature: e.
posvećen Apolonu. Dimenzije/Dimensi- Imamović „Antički kultni i votivni spomenici
1040. (Tabla 169). Lokalitet/Site: Gorica, ons: visina 37 cm, širina 23 cm. Literatura/ na području bosne i Hercegovine.“ Sarajevo,
ljubuški. Opis/Description: objekat sa tri Literature: I. marijanović „votivni žrtvenik 1977, 432; v. paškvalin „Arheološki nalazi s
konstatirane prostorije, rađen u suhozidu. u iz Šuice.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja teatarskom tematikom s područja S. R. bosne
objektu nađen veći broj predmeta i nakita, po bosne i Hercegovine, n. s. A, 40/41, Saraje- i Hercegovine.“ In: Antički teatar na tlu Ju-
čemu se može sa velikom sigurnošću pret- vo, 1986, 109-112; A. busuladžić „Tragovi goslavije, Novi Sad, 1981, 246; A. busuladžić
postaviti da je u pitnju grčki hram u kome antičkog teatra muzike, gladijatorskih borbi „Tragovi antičkog teatra muzike, gladijator-
su se donosili darovi bogovima. Dimenzije/ i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i skih borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki
Dimensions: dužina 5 metara, širina 4 me- Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 211-212, Tab. u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 215.
tra. Literatura/Literature: Ć. Truhelka „dva 26, sl. 64.
1046. Inv. br. nepoznat (Tabla 170, sl. 6).
prehistorijska nalaza iz Gorice (ljubuškog 1043. Inv. br. 173 (Tabla 170, sl. 3). Mje- Mjesto čuvanja/Kept at: muzej u prijedo-
kotara).“ In: Glasnik zemaljskog muzeja u sto čuvanja/Kept at: muzej Sarajeva. Loka- ru. Lokalitet/Site: Stari majdan, prijedor.
bosni i Hercegovini, IX, Sarajevo, 1899, 340. litet/Site: Ilidža, Sarajevo. Opis/Descripti- Opis/Description: žrtvenik od lapora sa
on: Ara od vapnenca sa natpisom posvećenim obrađenim bočnim stranama i očuvanim
Apolonu. Gornji dio are odbijen. Dimenzi- epigrafskim natpisom posvećenim boginji
GRčKI KULTOVI RIMSKOG je/Dimensions: visina 64 cm, širina 50 cm. Nemesi. baza žrtvenika napukla. Dimenzi-
PERIODA NA PROSTORU BOSNE I Literatura/Literature: c. patsch „Novi i je/Dimensions: visina 1,13 m, širina 60 cm.
revidirani natpisi.“ In: Glasnik zemaljskog Literatura/Literature: v. paškvalin „Rimski
HERCEGOVINE muzeja vI, Sarajevo, 1894, 342, sl. 2; e. Ima- žrtvenici iz Starog majdana.“ In: Glasnik
mović „Antički kultni i votivni spomenici na zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine n. s.
1041. Inv. br. 70 (Tabla 170, sl. 1). Mjesto
području bosne i Hercegovine.“ Sarajevo, A, XXIv, Sarajevo, 1969, 167, br. 3, Tab. I, sl.
čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i
1977, 428; A. busuladžić „Tragovi antičkog 3; e. Imamović „Antički kultni i votivni spo-
Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: vr-
teatra muzike, gladijatorskih borbi i takmiče- menici na području bosne i Hercegovine.“
šani, prijedor. Opis/Description: bronzana
nja iz arheoloških zbirki u bosni i Hercego- Sarajevo, 1977, 429; A. busuladžić „Tragovi
statua, dobro očuvana. Nedostaje palac na
vini.“ Sarajevo, 2017, 212. antičkog teatra muzike, gladijatorskih borbi
lijevoj ruci. Na figurini prikazan Apolon go,
i takmičenja iz arheoloških zbirki u bosni i
tijelom oslonjen na desnu nogu. desna ruka 1044. Inv. br. 337 (Tabla 170, sl. 4). Mje-
Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 235.
je uzdignuta i naslonjena na glavu. Na glavi sto čuvanja/Kept at: Nepoznato. Lokalitet/
duža kosa, koja je sprijeda raščešljana na dvije Site: podgradina, Glamoč. Opis/Descripti- 1047. Inv. br. 5701 (Tabla 171, sl. 1). Mje-
strane. Dimenzije/Dimensions: visina 10,1 on: Gornji dio žrtvenika Apolonu sa natpi- sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
cm. Literatura/Literature: c. patsch „Apo- som. Na gornjoj površini zdjelasto udublje- i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ja-
lonova štatueta iz vršana kod prnjavora.“ In: nje. Dimenzije/Dimensions: visina 49 cm, pra-majdanište. Opis/Description: bron-
Glasnik zemaljskog muzeja vIII, Sarajevo, širina 39 cm, debljina 21 cm. Literatura/ zana figurina Afrodite. Dimenzije/Dimen-
1896, 273-276; c. patsch „zbirke grčkih i Literature: c. patsch „Arheološko epigraf- sions: visina 7,5 cm. Literatura/Literature:
rimskih starina u bosanskohercegovačkom ska istraživanja povijesti rimske provincije A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
zemaljskom muzeju.“ In: Glasnik zemalj- dalmacije.“ In: Glasnik zemaljskog muzeja sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
skog muzeja XXvI, Sarajevo, 1914, 205, sl. u bosni i Hercegovini, XvIII, Sarajevo, 1906, bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
103; e. Imamović „Antički kultni i votivni 168, sl. 16; e. Imamović „Antički kultni i vo- za balkanološka ispitivanja, knj. 45, Sarajevo,
spomenici na području bosne i Hercegovine.“ tivni spomenici na području bosne i Herce- 2016, 170.
Sarajevo, 1977, 428; A. busuladžić „predmeti govine,“ Sarajevo, 1977, 428; A. busuladžić
1048. Inv. br. 2212 (Tabla 171, sl. 2). Mje-
i prikazi erotskog sadržaja iz antičke zbirke „Tragovi antičkog teatra muzike, gladijator-
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.“ skih borbi i takmičenja iz arheoloških zbirki
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ne-
In: Godišnjak centra za balkanološka ispi- u bosni i Hercegovini.“ Sarajevo, 2017, 212.
poznat. Opis/Description: olovna pločica
tivanja, knj. 45, Sarajevo, 2016, Tab. 14, br.
1045. Inv. br. 106 (Tabla 170, sl. 5). Mje- sa likom boginje Afrodite. Slomljena u dva
43; A. busuladžić „Tragovi antičkog teatra
sto čuvanja/Kept at: Arheološki muzej u za- dijela. Na postolju učvršćena trokutastim za-
muzike, gladijatorskih borbi i takmičenja iz
grebu. Lokalitet/Site: Golubić, bihać. Opis: vršetkom. u sredini trokuta uparana kružni-
arheoloških zbirki u bosni i Hercegovini.“
Reljefna ploča od pješčanika kamena, sa pri- ca, a sa strana po jedna valovita crta. Ispod
Sarajevo, 2017, Tab. 26, sl. 63.
kazom Herakla i Hesione. Heraklo ima lavlju trokuta u kvadratnomo dijelu prikaz boginje
kožu prebačenu preko podlaktice, a Hesiona u dugoj haljini. Dimenzije/Dimensions:

360
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

visina 8 cm. Literatura/Literature: e. Ima- n. s. A, 48/49, Sarajevo, 2001, T. v, sl. 5; A.


mović „Antički kultni i votivni spomenici na busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
području bosne i Hercegovine.“ Sarajevo, držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
1977, 429; A. busuladžić „predmeti i prikazi bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
erotskog sadržaja iz antičke zbirke zemalj- za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje-
skog muzeja bosne i Hercegovine.“ In: Go- vo, 2016, 183, sl. 20.
dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
1052. Inv. br. neinventarizirano (Tabla
knj. 45, Sarajevo, 2016, Tab. 6, br. 18.
171, sl. 6). Mjesto čuvanja/Kept at: privatno
1049. Inv. br. 2004 (Tabla 171, sl. 3). vlasništvo. Lokalitet/Site: domavia, Srebre-
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej nica. Opis/Description: bronzana figurna
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/ boga pana. bog je prikazan sa kozijim noga-
Site: mogorjelo, Čapljina. Opis/Descrip- ma i butovima prekrivenim krznom. Tijelo
tion: bronzana figurina boginje Afrodite. mu je robusno, izraženo i dlakavije. Falus mu
boginja podigla ruke bez odjeće. oslonjena je jasno vidljiv u erektilnom stanju. Glava je
na desnu nogu, ruke podignute, do visine ra- sa rogovima na vrhu, duže kose i brade. Di-
mena pridržava kosu, koju povlači na stranu. menzije/Dimensions: visina 10 cm. Lite-
Dimenzije/Dimensions: visina 9 cm. Li- ratura/Literature: A. busuladžić „Slučajni
teratura/Literature: e. Imamović „Antički neobjavljeni arheološki nalazi sa prostora
kultni i votivni spomenici na području bo- Srebrenice.“ In: Historijska misao, 3, Tuzla,
sne i Hercegovine.“ Sarajevo, 1977, 430; A. 2017, 31.
busuladžić „predmeti i prikazi erotskog sa-
1053. Inv. br. nepoznat (Tabla 171, sl. 7).
držaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
za balkanološka ispitivanja, knj. 45, Sarajevo,
Site: Skelani, Srebrenica. Opis/Description:
2016, 184, sl. 22.
žrtvenik od krečnjaka razbijen na tri komada
1050. Inv. br. 7798 (Tabla 171, sl. 4). Mje- sa očuvanim posvetnim natpisom Asklepiju
sto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej bosne i Higiji. profiliran gesims sa tri strane, gore
i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/Site: Ko- i dolje. Dimenzije/Dimensions: visina 87
njević polje, Srebrenica. Opis/Description cm, širina 35 cm. Literatura/Literature: e.
Srebrena pločica oplate od luksuzne kutije sa Imamović „Antički kultni i votivni spomenici
prikazom Afrodite koja u ruci drži ogledalo na području bosne i Hercegovine.“ Sarajevo,
u društvu sa erosom. Dimenzije/Dimensi- 1977, 429.
ons: Širina 5,2 cm, visina 4,8 cm. Literatu-
1054. Inv. br. nepoznat. Mjesto čuvanja/
ra/Literature: I. bojanovski „Rimski grobni
Kept at: Nepoznato. Lokalitet/Site: bišće,
nalaz iz Konjević-polja u istočnoj bosni.“ In:
mostar. Opis/Description: bronzana statua
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
sa prikazom boga Asklepija. božanstvo pri-
govine, n. s. A, 48/49, Sarajevo, 2001, T. v, sl.
kazano u karakterističnom stavu. Dimenzi-
4; A. busuladžić „predmeti i prikazi erotskog
je/Dimensions: visina 6,5 cm. Literatura/
sadržaja iz antičke zbirke zemaljskog muzeja
Literature: w. Radimsky „bišće-polje kod
bosne i Hercegovine.“ In: Godišnjak centra
mostara,“ In: Glasnik zemaljskog muzeja
za balkanološka ispitivanja, band 45, Saraje-
III, Sarajevo, 1891, 168; e. Imamović „An-
vo, 2016, 183, sl. 19.
tički kultni i votivni spomenici na području
1051. Inv. br. 7792 (Tabla 171, sl, 5). bosne i Hercegovine,“ Sarajevo, 1977, 429.
Mjesto čuvanja/Kept at: zemaljski muzej
bosne i Hercegovine, Sarajevo. Lokalitet/
Site: Konjević polje, Srebrenica. Opis/Des-
cription: Srebrena pločica od oplate luksu-
zne kutijice sa prikazom Afrodite u društvu
sa erosom. Dimenzije/Dimensions: Širina
5,2 cm, visina 4,8 cm. Literatura/Litera-
ture: I. bojanovski „Rimski grobni nalaz iz
Konjević-polja u istočnoj bosni.“ In: Glasnik
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,

361
ADNAN BUSULADŽIĆ

Metalna skulptura, zivotinjska figurina, Teba / Metal sculpture, animal figure, Thebes

362
literatura
Bibliography

IZVORI / SOURCES G. Adornato te, europa, and leda from burials of the
2015. lysippus without the Kairos. A west cemetery at Stobi. In: zbornik Na-
Demosten, 1859. demostenes with an en- Greek masterpiece between Art and li- rodnog muzeja u beogradu, XvIII/1, be-
glish commentary. Robert whiston, lon- terature. In: Jahrbuch des deutschen Ar- ograd, 2005, 327-339.
don, whittaker and co. chäologischen Instituts, 130, berlin, 2015,
S. Andrenucci
159-183.
Homer 2012. egipatski muzej Kairo. zagreb,
1961. Ilijada i odiseja. preveo i protuma- B. d’Agostino 2012.
čio T. maretić, zagreb, 1961. 2006. The First Greeks in Italy. In: Greek
A. Andrewes
Sylloge Nummorum Graecorum den- colonisation An Account of Greek colo-
2008. The growh of the Athenian state. In:
mark, The Royal collection of coins nies and other Settlements overseas, vol.
The cambridge Ancient History, volume
and medals, danish National museum, 1 (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-bo-
III, The expansion of the Greek world
copehhagen, 1942-1979, 104. ston, 2006, 201-237.
eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J.
Pseudo - Plutarh De Fluviis (ed. by william E. Akurgal boardman and N. G. H. l. Hammond),
w. Goodwin) cambrige, 1894. 1969. Ancient civilisations and ruins of cambridge, 2008, 360-392.
Turkey. Istanbul, 1969. 2008. The tyranny of pisistratus. In: The
cambridge Ancient History, volume
LITERATURA / BIBLIOGRAPHy E. Aлексева – Д. Журавлев- Н. Фролова III, The expansion of the Greek world
1999. Древние зллиньі в причерноморье
eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J.
VI в. До н. З. – IV b. н. з. Mockвa, 1999.
M. Abramić boardman and N. G. H. l. Hammond),
1949. Arheološka istraživanja grčke kolo- M. Almagro-Bosch cambridge, 2008, 392-417.
nije Isa na otoku visu. In: ljetopis Jugo- 1953. Sobre el origen y cronologia de la
V. Atanacković-Salčić
slovenske akademije znanosti i umjetnosti, „fibula hispanica“. In: Archivo de pret-
1977. prethodni izvještaj sa istraživanja
knj. 55, zagreb, 1949, 9-17. historia levantina, Tom II, vol. Iv, valen-
praistorijskih tumula u ljubomiru. In:
cia, 1953, 175-189.
M. A. Adam Tribunia, 3, Trebinje, 1977, 19-50.
1996. le fibule di tipo celtico nel Trenti- T. Amemiya 1981. Arheološko nalazište na području
no. Servizio beni culturali della provincia 2007. economy and economics of An- Hutova blata. In: Hercegovina, I, mostar,
Autonoma di Trento ufficio beni Arche- cient Greece. london – New york, 2007. 1981, 11-26.
ologici, 1996, 18-306. V. Anderson Stojanović M. Austin
2005. Terracotta Figurines of Aphrodi- 2008. The Greeks in libya. In: Greek co-

363
ADNAN BUSULADŽIĆ

lonisation An Account of Greek colonies promene u kulturi (rukopis disertacije). tra za balkanološka ispitivanja, knj. 16, Sa-
and other Settlements overseas, vol. 2 beograd, 1998. rajevo, 1980, 21-63.
(ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-boston, 1987. ostaci nastambi željeznog doba na
J. Baikie našem primorju. In: Arheološki radovi i
2008, 187-219.
1910. The Sea Kings of crete. london, 1910. rasprave, 10. zagreb, 1987, 93-125.
M. M. Austin – P. Vidal–Naquet
P. G. Bahn L. Bejko
1977. economic and social History of an-
2006. Arheologija tragovima velikih civili- 2002. mycenaean presence and Influen-
cient Greece. An Introducion. london,
zacija. Sarajevo, 2006. ce in Albania. In: zbornik radova, Greek
1977.
D. Balen-Letunić – A. Rendić-Miočević Influence along the east Adriatic coast,
Ausführliches Lexikon der Griechischen Split, 2002, 9-25.
2012. Čarolija igre. zagreb, 2012.
und Römischen mythologie I, (hrsg. w.
H. Roscher), leipzig, 1884.-1886. A. Balil A. Benac – B. Čović
1987. la villa romana de pacs. In: boletin 1956. Glasinac I. Sarajevo, 1956.
Ausführliches Lexikon der Griechischen 1957. Glasinac II. Sarajevo, 1957.
del Seminario de estudios de arte y arque-
und Römischen mythologie II, (hrsg. w.
ologia, lIII, valladolid, 1987, 181-189. A. Benac
H. Roscher), leipzig, 1890-1897.
A. Balistari – J. Papadopoulos 1967. o učešću Ilira u egejskoj seobi. In:
Ausführliches Lexikon der Griechischen Arheološki radovi i rasprave, Iv – v, za-
2019. A middle Helladic Tomb in the At-
und Römischen mythologie II, (hrsg. w. greb 1967, 319-339.
henian Kerameikos and Some Thoughts
H. Roscher), leipzig, 1894-1897. 1973. o identifikaciji ilirskog etnosa. In:
on the early connections of Atica. In:
Ausführliches Lexikon der Griechischen Annual of the british School at Athens, Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
und Römischen mythologie III, (hrsg. w. vol. 114, Athens – london, 2019, 119-145. vanja, knj. 9, Sarajevo, 1973, 93-109.
H. Roscher), leipzig, 1897.-1902. 2012. Religijske predstave prastanovnika
D. Barilaro, G. Barone, V. Crupi, D. Majo- južnoslavenskih zemalja. Sarajevo, 2012.
Ausführliches Lexikon der Griechischen lino, P. Mazzoleni, M. Triscari, V. Venuti
und Römischen mythologie vI, (hrsg. w. 2006. characterization of ancient amp- N. Benecke
H. Roscher), leipzig, 1902-1909. horae by spectroscopic techniques. In: vi- 2006. A Search for Traces – The Natural
brational Spectroscopy 42, elsevier, 2006, Sciences in Archaeology looking for the
Ausführliches Lexikon der Griechischen First Horse – Archaeozoology. In: dAI,
381-386.
und Römischen mythologie vI, (hrsg. w. Head office, berlin, 2006, 50-52.
H. Roscher), leipzig, 1909. J. M. Barringer
2004. Skythian Hunters on Attic vases. D. Berciu
Ausführliches Lexikon der Griechischen 1958. le casque gréco-illyrien de Go-
In: Greek vases: Images, contexts and
und Römischen mythologie vI, (hrsg. w. stavăţ (olténie). In: dacia n. s. II, bucu-
controversies. proceedings of the con-
H. Roscher), leipzig, 1919. resti, 1958, 437-450.
ference sponsored by The center for the
Ausführliches Lexikon der Griechischen Ancient mediterranean at columbia uni- L. Bernabò-Brea – M. Cavalier
und Römischen mythologie II, (hrsg. w. versity 23-24 march 2002, (ed. c. marco- 1965. meligunìs-lipára. la necropoli
H. Roscher), leipzig, 1920. ni), leiden – boston, 2004, 13-27. greaca e romana nella contrada diana. pa-
J. Babelon G. Barone, A. Lo Giudice, P. Mazzoleni, lermo, 1965.
1970. Antička numizmatika. beograd, 1970. A. Pezzino, D. Barilaro i V. Crupi M. Bernal
2005. chemical characterization and sta- 1987. black Athena. The Afroasiatic Ro-
I. Babić
tistical multivariante analysis of ancient ots of clasical civilization. New brun-
2002. Sjeveroistočni bedemi antičkog Tro-
pottery from messina, catania, lentini swik – New Jersey, 1987.
gira. In: zbornik radova, Greek Influence
and Siracusa (Sicily). In: Archaeometry 2001. black Athena writers back. martin
along the east Adriatic coast, Split, 2002,
47, 4, Roma, 2005, 754-762. bernal responds to his critics. durham –
397-415.
2017. Antičko (grčko) svetište u pantanu/ Đ. Basler london, 2001.
blatu kod Trogira. In: vjesnik za arheo- 1971. Novčić plemena daorsa. In: Glasnik H. Berve
logiju i historiju dalmatinsku, Sv. 110-2, zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, 1963. Griechische Frühzeit. Griechische
Split, 2017, 463-485. n. s. A, XXvI, Sarajevo, 1971, 333-336. Geschichte I, II, basel, wien, 1963.
S. Babić Š. Batović 1963. Spätzeit des Griechentums. Griec-
1990. Graeco-barbarian contacts in the 1976. le relazioni culturali tra le sponde hische Geschichte, III, basel, wien, 1963.
early Iron Age central balkans. In: bal- adriatiche nell’età del ferro. In: Jadranska S. Besques
canica, XXI, beograd, 1990, 165-183. obala u protohistoriji, zagreb, 1976, 11-95. 1994. Figurines et reliefs grecs en terre cu-
1998. Starije gvozdeno doba centralnog 1980. Kasno brončano doba na istočnom ite – louvre. paris, 1994.
bakana i grčki svet. Kulturni kontakti i jadranskom primorju. In: Godišnjak cen-

364
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

B. И. Бидзиля – С. В. Полин muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 53, 2008. crete. In: The cambridge Ancient
2012. Скифский царский курган. Sarajvo, 2012, 35-137. History, volume III, The expansion of the
Гайманова могила. Киев, 2012. M. Blečić Kavur
Greek world eighth to Sixth centuries
b. c. (ed. J. boardman and N. G. H. l.
M. Bieber 2007. Status, symbols, sacrifices, offerings,
Hammond), cambridge, 2008, 222-234.
1967. The Sculpture of the Hellenistic the diverse meanings of Illyrian helmets.
Age. New york, 1967. In: vjesnik Arheološkog muzeja u zagre- S. Böhm
bu, 3, s. Xl, zagreb, 2007, 73-116. 2017. die dreifigurenreliefs und ihre kla-
S. Bilić Dujmušić
2012. caput Adriae in kultura mediteran- ssischen originale. das peliadenrelief als
2002. The Archaeological excavations on
stva – egejski elementi pozne bronaste beispiel für die Suche nach einem phan-
cape ploča. In: zbornik radova, Greek
dobe na severnem Jadranu in v njegovom tom. In: Jahrbuch des deutschen Ar-
Influence along the east Adriatic coast,
zaledju. In: potopljena preteklost. Arheo- chäologischen Instituts, 132, berlin, 2017,
Split, 2002, 485-499.
logija vodnih okolij in raziskovalne pod- 187-225.
2017. Farska bitka. In: vjesnik za arheo-
vodne kulture dediščine v Sloveniji. di-
logiju i historiju dalmatinsku, Sv. 110-1, I. Bojanovski
dakta, ljubljana, 2012, 101-108.
Split, 2017, 327-376. 1967. Novi ilirsko-grčki šljem iz crvenice.
2012 a. Novovinodolski ,,lav“: specifičan
In: Naše starine, 21, Sarajevo, 1967, 181-
J. Binnberg subjekt stamnoidne situle makedonske
185.
2019. like a duck to water – birds and toreutičke umjetnosti. In: vjesnik Arheo-
2001. Rimski grobni nalaz iz Konjević po-
liquids in the Aegean bronze Age. In: loškog muzeja u zagrebu, 3, n. S. A, Xlv,
lja u istočnoj bosni. In: Glasnik zemalj-
Annual of the british School at Athens, zagreb, 2012, 149-172.
skog muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A,
vol. 114, Athens – london, 2019, 41-79. 2012 b. plovidba duž caput Adrie: plo-
48/49, Sarajevo, 2001, 164-212.
vidba svijetom? In: Histria Antiqua, 21,
V. Bitrakova Grozdanova
pula, 2012, 215-229. M. Bonačić Mandinić
2003. Naušnica s privjeskom u obliku Hi-
2014. dama iz Čikata. Koper, 2014. 2000. Novac Ise i Farosa u zbirci magyar
pokampa iz ohrida. In: opuscula archae-
2014 a. uhvati pravu ravnotežu, Koper, Nemzeti muzeum u budimpešti. In: vje-
ologicae, 27, zagreb, 2003, 277-282.
2014. snik za arheologiju i historiju dalmatinsku,
2005. contribution à l’étude des bijoux
2014 b. Kasno brončano doba na Kvarne- 92, Split, 2000, 255-264.
antiques de macédoine. In: Illyrica an-
ru. Na razmeđu svjetova na prijelazu mile- 2004. Grčki novac u stalnom postavu Ar-
tiqua, zagreb, 2005, 99-111.
nija. zagreb, 2014. heološkog muzeja u Splitu. Split, 2004.
R. Bižić 2017. Ilirske kacige iz crne Gore. In: 2008. Aes grave iz Jesenica. In: Archaeo-
1951. pregled prethistorijskih fibula bo- Nova antička duklja, vIII, podgorica, logia Adriatica, 2, I, zadar, 2008, 235-242.
sne i Hercegovine, Glasnik zemaljskog 2017, 31-59. 2017. Hemidrahme likijskog saveza iz
muzeja u Sarajevu, N. S. sv. vI, Sarajevo, 2017a. many shades of translucent: amp- dola na visu. In: vjesnik za arheologiju
1951, 281-300. horiskos-shaped glass beads from vičja i historiju dalmatinsku, Sv. 110-2, Split,
luka. In: vjesnik za arheologiju i historiju 2017, 451-462.
R. Bižić – Drechsler
dalmatinsku, Sv. 110-1, Split, 2017, 93-112.
1976. porijeklo lučnih jednopetljastih fi- M. Bonačić Mandinić – P. Visonà
bula u Japoda. Godišnjak centra za bal- M. Blečić Kavur – I. Miličević Capek 2002. monetary circulation on the Island
kanološka ispitivanja, knj. XIII, knj. 11, 2011. o horizontu ratničkih grobova 5. of vis (Issa) c. 350 b. c. – A. d. 600. In:
Sarajevo, 1976, 143-153. stoljeća pr. Kr. na prostoru istočne obale zbornik radova, Greek Influence along the
Jadrana i njezina zaleđa: primjer nalaza iz east Adriatic coast, Split, 2002, 319-375.
Lj. Bjelajac
vranjeva Sela kod Neuma. In: prilozi In-
1996. Amfore gornjomezijskog podunav- H. Bonet Rosado – C. Mata Perreńo – C.
stituta za arheologiju u zagrebu, 28/2011,
lja. beograd 1996. Aranegui Gascó - F. Quesada Sanz – J.
zagreb, 31-94.
Vives – F. Sánchez – T. Pasíes Oviedo – S.
Dž. B. Bjuri – R. Migs
J. Boardman Bordonado Lillo – T. Doménech Carbó – J.
2008. Istorija Grčke do smrti Aleksandra
1964. The Greeks overseas. Aylesbury, Valcárcel Andrés – A. Doménech Carbó
velikog. beograd, 2008.
1965. 2017. l’enigma del vas obra mestra de
E. Blake 1995. Greek Sculpture. The late classical l’art Ibéric. valència, 2017.
2014. Social Networks and Regional period. london, 1995.
M. Borda
Identity in bronze Age Italy. Arizona, 2006. Greeks in the east mediterranean
1966. ceramiche apule. bergamo. 1966.
2014. (South Anatolia, Syria, egipt). In: Greek
M. Blečić Kavur – A. Pravidur colonisation An Account of Greek colo- С. П. Борисковская
2012. Ilirske kacige sa područja bosne nies and other Settlements overseas, vol. 1966. К вопрсу о культе Артемидьі в
i Hercegovine. In: Glasnik zemaljskog 1 (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-bo- архаическом Корине. In: Kультура
ston, 2006, 507-534. Античного мира. Москва, 1966, 39-46.

365
ADNAN BUSULADŽIĆ

B. Bosworth - E. Baynham and N. G. H. l. Hammond), cambridge, Z. Buljević


2000. Alexander the Great in Fact and Fi- 2008, 32-57. 1999. Njive – podstrana: Groblje iz vre-
ction. oxford, 2000. mena seobe naroda u Naroni (Narona II).
H. Brijeder
In: vjesnik za arheologiju i historiju dal-
J. Bouzek 2002. Allard pierson museum. university
matinsku, sv. 90-91, Split, 1999, 201-295.
2005. ephesier auβerhalb von ephe- of Amsterdam. Amsterdam, 2002.
sos. ephesische Keramik in mittel–und M. Buora
V. Brinkmann
Schwarzmeergebiet. In: Synergia. Fests- 1991. le fibule in Friuli tra la Tène e ro-
1966. die Koroplasten aus myrina. In:
chrift für Friedrich Krinzinger, band I, manizzazione. In: Antichita alto adriatic-
Hauch des prometheus, münchen, 1966.
wien, 2005, 55-65. he 37, 123-155.
1996. Farbigkeit der Terrakotten. In: Ha-
J. Bouzek – M. Dufková – V. Grace – R. uch des prometheus, münchen, 1996. D. Burton
Haken – H. Heres – R. Hošek – L. Jansová 2015. The Iconography of pheidias’ zeus.
P. Brize
– J. Marsa – I. Ondřejová – J. Schäfer – M. cult and context. In: Jahrbuch des de-
2017. Funde aus milet XXX. ein frühar-
Verner utschen Archäologischen Instituts, 130,
chaisches Goldblech aus milet mit epic-
1974. Anatolian collection of charles berlin, 2015, 75-117.
horischer Inschrift. In: Archäologischer
university (Kyme I). praha, 1974.
Anzeiger, Tübingen – berlin, 2017, 1-15. A. Busuladžić
D. Božič 2007. Antičke svjetiljke u bosni i Herce-
C. Broodbank
2011. prehistoric finds from Tonovcov govini. Sarajevo, 2007.
2000. An Island Archaeology of early
grad and Iron age cult places in the posoč- 2008. In memoriam dr. veljko paškvalin.
cyclades. cambridge, 2000.
je area. In: opera Instituti Archaeologici In: Godišnjak centra za balkanološka is-
Sloveniae, 24, ljubljana, 2011, 239-273. J. Brunšmid pitivanja, Akademije nauka i umjetnosti
1903./04. Kameni spomenici hrvatskog bosne i Hercegovine, 35, Sarajevo, 2008,
L. Braccesi
narodnog muzeja u zagrebu. In: vjesnik 266 – 267.
2017. I Santuari di diomede al Timavo.
Hrvatskog arheološkog društva, nova seri- 2008 a. bosna i Hercegovina u antičko
In: vjesnik za arheologiju i historiju dal-
ja, vII, zagreb, 1903./04, 209-240. doba. In: vodič zemaljskog muzeja bosne
matinsku, Sv. 110-1, Split, 2017, 487-492.
1998. Natpisi i novac grčkih gradova u i Hercegovine, Sarajevo, 2008, 27-41.
L. Braccesi – B. Rossignoli dalmaciji. Split, 1998. 2010. morfologija antičkih fibula iz zbirke
2002. Afrodite in Adriatico. In: zbornik zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine.
Z. Brusić
radova, Greek Influence along the east 1988. Helenistička reljefna keramika u Sarajevo, 2010.
Adriatic coast, Split, 2002, 65-77. liburniji. In: diadora, 10, zadar, 1988, 2014. Nepublicirane antičke svjetiljke iz
G. Brajković 19-63. Franjevačkog samostana u visokom i s
1987.Grčki vojnički natpis iz zbirke na 1999. Hellenistic and Roman Relief po- Katedre za arheologiju Filozofskog fakul-
otoku „Gospe od Škrpjela“. In: Arheo- ttery in liburnia. In: british Archaeolo- teta univerziteta u Sarajevu. In: Godiš-
gical Reports, International Series, 817, njak centra za balkanološka ispitivanja,
loški radovi i rasprave, 10. zagreb, 1987,
oxford, 1999. knj. 43, Sarajevo, 2014, 127-135.
167-171. 2010. Resnik. In: Antički Grci na tlu Hr- 2014. zbirka antičkih fibula iz Franjevač-
D. Braund vatske. zagreb, 2010, 147. kog samostana u Tolisi. Sarajevo – Tolisa,
2019. The Relief and Text of IG II3 i J. Buckler 2014.
298: leukon and his Sons in Athens and 2003. Aegan Greece in the fourth century 2015. privatna arheološka kolekcija iz
mytilene. In: Annual of the british Scho- bc. leiden – boston, 2003. bosne i Hercegovine (krivotvorine ili
ol at Athens, vol. 114, Athens – london, originali). In: Godišnjak centra za bal-
2019, 241-263. D. Budina kanološka ispitivanja, Akademije nauka i
1976. oricum – à la lumière des données umjetnosti bosne i Hercegovine, knj. 44,
T. F. R. G. Braun archeologiques. In: Jadranska obala u pro-
2008. The Greeks in the Near east. In: Sarajevo, 2015, 115-141.
tohistoriji, zagreb, 1976, 255-265. 2015. Rimski medicinski, veterinarski i
The cambridge Ancient History, volume
III, The expansion of the Greek world G. Budžak farmaceutski instrumenti, kozmetička i
eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J. 2004. Antologija grčkih mitova. beograd, ženska lična oprema iz zbirke zemaljskog
boardman and N. G. H. l. Hammond), 2004. muzeja bosne i Hercegovine. In: Godiš-
cambridge, 2008, 1-32. njak centra za balkanološka ispitivanja,
E. Bulanda Akademije nauka i umjetnosti bosne i
2008. The Greeks in egypt. In: The cam- 1911. Katalog grčkih vaza u bos.-herces.
bridge Ancient History, volume III, The Hercegovine, knj. 44, Sarajevo, 2015, 169-
zemaljskom muzeju u Sarajevu. In: Gla- 233.
expansion of the Greek world eighth snik zemaljskog muzeja, XXIII, Sarajevo,
to Sixth centuries b. c. (ed. J. boardman 2016. Tipologija rimskih urni iz antičke
1911, 253-295. zbirke zemaljskog muzeja bosne i Her-

366
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

cegovine. In: Godišnjak centra za balka- N. Cambi A. Cermanović–Kuzmanović


nološka ispitivanja, knj. 45, Sarajevo, 2016, 2002. Antika. zagreb, 2002. 1977. Grčke slikane vaze. beograd, 1977.
63-105. 2002a. Glava božice Isse (vis, otok vis).
J. Chevalier – A. Gheerbrant
2016. predmeti i prikazi erotskog sadržaja In: zbornik radova, Greek Influence
1989. Rječnik simbola, mitovi, običaji,
iz antičke zbirke zemaljskog muzeja bo- along the east Adriatic coast, Split, 2002,
geste, oblici, likovi, boje brojevi. zagreb,
sne i Hercegovine. In: Godišnjak centra 308-311.
1989.
za balkanološka ispitivanja, knj. 45, Sara- 2005. Grčka amphora in Kaštel Sućurac.
jevo, 2016, 127-205. In: Illyrica antiqua, zagreb, 2005, 155-163. B. Cohen
2017. Tragovi antičkog teatra, muzike, 2010. Grci i Iliri u međusobnom civili- 2004. bubbles= baubles, bangles and be-
gladijatorskih borbi i takmičenja iz arhe- zacijskom dodiru. In: Antički Grci na tlu ads: Added clay in Athenian vase pain-
oloških zbirki u bosni i Hercegovini. Sa- Hrvatske. zagreb, 2010, 29-35. ting and Its Significance. In: Greek vases:
rajevo, 2017. 2017. lik mladića na aversu novca Korki- Images, contexts and controversies. pro-
2017a. Slučajni neobjavljeni arheološki na- re melaine. Stilistička pitanja. In: vjesnik ceedings of the conference sponsored by
lazi sa prostora Srebrenice (figurina boga za arheologiju i historiju dalmatinsku, Sv. The center for the Ancient mediterrane-
pana, sidrasta fibula, srebrene kovanice). In: 110-1, Split, 2017, 67-76. an at columbia university 23-24 march
Historijska misao, 3,Tuzla, 2017, 11-47. 2002, (ed. c. marconi), leiden – boston,
N. Cambi – B. Kirigin – E. Marin
2017b. predmeti rimske zabave i dokoli- 2004, 55-73.
1981. zaštitna arheološka istraživanja
ce: nepublicirani astragali, talus i calcula iz
helenističke nekropole Isse (1976. i 1979). J. N. Coldstream
antičke zbirke zemaljskog muzeja bosne
– preliminarni izvještaj. In: vjesnik za 2004. Greek temples: why and where?
i Hercegovine. In: Glasnik zemaljskog
historiju i arheologiju dalmatinsku, 75, In: Greek religion and society, cambrid-
muzeja bosne i Hercegovine, n. s. A, 54,
Split, 1981, 63-83. ge-london – New york – New Rochelle
(2012). Sarajevo, 2017, 185-208.
– melbourne – Sydney, 2004, 67-98.
2018. Najstariji tragovi antičke pismeno- P. Cartledge
2006. Knosos in early Greek times. In:
sti na tlu rimske provincije dalmacije. In: 2004. The Greek religious festivals. In:
Ancient Greece: From the mycenaen
Hercegovina, 17, mostar, 2018, 9-37. Greek religion and society, cambrid-
palaces to the Age of Homer. (ed. S. d.
2018a. Antički tragovi putovanja na pro- ge-london – New york – New Rochelle
Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh, 2006,
storu današnje bosne i Hercegovine. In: – melbourne – Sydney, 2004, 98-155.
581-597.
Acta Illiryca, 2, Sarajevo, 2018, 267-299.
M. Cary
2019. A contribution to the knowledge J. M. Coles – A. F. Harding
1972. A History of the Greek world 323
of Greek and Roman amphorae found or 1979. The bronze Age in europe. lon-
to 146 bc. New Fetter lane, london,
located in bosnia and Herzegovina. In: don, 1979.
1972.
Radovi (Historija, Historija umjetnosti, D. Colin
Arheologija), br. 6, Sarajevo, 2019, 13-129. M. P. Castiglioni
2004. Rječnik simbola, mitova i legendi.
2008. The cult of diomedes in the Adria-
F. Buškariol zagreb, 2004.
tic: complementary contributions from
2000. prilozi poznavanju prošlosti otoka B. Collette-Dučić
literary Sources and Archaeology. In:
visa od 5. do 15. stoljeća. In: vjesnik za 2007. plotin, les stoiciens et l’argument
brinding the gaps: sources, metodology
arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. 92, croissant. In: zbornik matice Srpske za
and approaches to religion in History,
Split, 2000, 233-255. klasične studije, br. 9, Novi Sad, 2007,
pisa, 2008, 9-28.
P. Cabanes 111-129.
R. Castleden
2002. la présence Grecque sur la côte E. Condurachi
2005. mycenaeans. london – New york,
orientale de l’Adriatique en Illyrie du 1960. contributii la studiul epocii archa-
2005.
sud. In: zbornik radova, Greek Influence ice la Histria. In: omagio lui constantin
along the east Adriatic coast, Split, 2002, A. Q. Castor
daicoviciu cu prilejul implinirii a 60 de
51-65. 2010. etruscan Horseshoe earrings, a
ani. bucuresti, 1960, 107-116.
2005. la réalisation de l’unité de l’Épire native jewelry type. In: mitteilungen
à traves les documents épigraphiques, au des deutchen Archäologischen Instituts J. M. Cook
Iv siècle avant J. – c. In: Illyrica antiqua, Römische Abteilung, band 116, Roma, 20008. The eastern Greeks. In: The cam-
zagreb, 2005, 145-155. 2010, 159-205. bridge Ancient History, volume III, The
2008. Greek colonisation in the Adriatic. expansion of the Greek world eighth
V. Celestin
In: Greek colonisation An Account of to Sixth centuries b. c. (ed. J. boardman
1903./04. Grčki i rimski kolonijalni novci
Greek colonies and other Settlements and N. G. H. l. Hammond), cambridge,
nađeni u osijeku. In: vjesnik Hrvatskog
overseas, vol. 2 (ed. G. R. Tsetskhladze), 2008, 196-222.
arheološkog društva, nova serija , vII, za-
leiden-boston, 2008, 155-187. greb, 1903./04, 15-29.

367
ADNAN BUSULADŽIĆ

R. M. Cook visu i njegovom arhipelagu od 1992. do B. Čović


2005. Greek painted pottery. lon- 2003. In: vjesnik za arheologiju i historiju 1956. Ilirska nekropola u Čarakovu. In:
don-New york, 2005. dalmatinsku. 95, Split, 2003, 399-469. Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
2007. Grčko-helenistička keramika u Ar- cegovine XI, Sarajevo, 1956, 180-197.
R. M. Cook – P. Dupont
heološkom muzeju u Splitu. Split, 2007. 1962. Grobnice željeznog doba iz crveni-
1998. east Greek pottery. london – New
2008. Helenistički grobovi kod rasadnika ce kod duvna. In: vjesnik za arheologiju i
york, 1998.
palmi u visu. In: vjesnik za arheologiju historiju dalmatinsku, lXIII-lXIv, Split,
F. R. Cowell i povijest dalmatinsku, 101, Split, 2008, 1962, 25-49.
1967. život u antičko dobna. Svakidaš- 87-142. 1976. od butmira do Ilira. Sarajevo, 1976.
njica Grčke i Rima. In: Rađanje evropske 2010. martvilo. Istraživanja jugozapadne 1980. početci metalurgije željeza na sje-
civilizacije. Grčka i Rim. beograd, 1967, isejske nekropole do 1970. Split, 2010. verozapadnom balkanu. In: Godišnjak
175-209. 2013. Izvješće s istraživanja stambene centra za balkanološka ispitivanja, knj. 16,
helenističko-rimske arhitekture u jugoi- Sarajevo, 63-81.
N. Cuomo di Caprio stočnom dijelu Ise u 2013. godini. In: Hr- 1983. Importation of bronze vessels in
2007. la ceramica in archaeologia 2. An- vatska zora, 63, vis, 2013, 10-13. the western balkans (7th to 5th cen-
tiche tecniche di lavorazione e moderni 2014. Arheološka istraživanja stambene tury). In: l’Adriatice tra mediterraneo e
metodi d’indagine. Roma, 2007. arhitekture u jugoistočnom dijelu Isse u penisola balcanica nell’antichità (lecce
J. Cutler 2014. In: Hrvatska zora, 67, vis, 2014, 5-6. – matera, 21.-27 ottobre 1973). Taranto,
2019. Archne’s web: women, weaving 2015. Nove spoznaje o proizvodnji tera- Istituto per la storia e l’archeologia della
and Networks of Knoweldge in the bron- kotnih figura u Issi. In: Hrvatska zora, vol. magna Grecia, 1983, 147-154.
ze Age Southern Aegean. In: Annual of 25, vis, 2015, 12-15. 1984. Kulturna istorija bosne i Hercego-
the british School at Athens, vol. 114, At- 2015 a. Issa: povijesno-arheološki vodič. vine. Sarajevo, 1984, 101-191.
hens – london, 2019, 79-93. Split, 2015. 1985. praistorijska zbirka Franjevačkog
2016. o urbanizmu Ise u svjetlu novih samostana na Humcu kod ljubuškog. In:
T. B. Cvjetićanin arheoloških istraživanja. In: vjesnik za ar-
2011. pehar u obliku glave silena iz Ka- 100 godina muzeja u Humcu 1884-1984,
heologiju i historiju dalmatinsku. Sv. 109, ljubuški, 1985, 49-59.
snoantičke zbirke Narodnog muzeja. In: Split, 2016, 25-56.
zbornik Narodnog muzeja, XX-1, arheo- 1987. Grupa donja dolina – Sanski most
2017. posude sa mrežastim ukrasom iz Ise
logija, beograd, 2011, 327-334. i Glasinačka kultura. In: praistorija jugo-
na otoku visu. In: vjesnik za arheologiju
slavenskih zemalja – željezno doba v. Sa-
S. Čače i historiju dalmatinsku, Sv. 110-1, Split,
rajevo, 1987, 232-286 i 575-644.
1994. prilozi raspravi o osnivanju grčkih 2017, 173-191.
naseobina na Jadranu u 4. stoljeću pr. Kri- 2018. Iz grada isplovi ovog - Issa mariti- I. Čremošnik
sta. In: Radovi Filozofskog fakulteta u za- ma. Split, 2018. 1959. Spomenik sa japodskim konjanici-
dru, 33(20), 1993/94, zadar, 1994, 15-32. ma iz založja kod bihaća. In: Glasnik ze-
B. Čargo – M. Miše
2002. corcira e la tradizione greca maljskog muzeja u Sarajevu, n. s. A, XIv,
2010. lončarska proizvodnja u Isi. In: vi-
dell’espansione dei liburni nell’Adriati- Sarajevo, 1959, 103-111.
jesnik za arheologiju i povijest dalmatin-
co orientale. In: zbornik radova, Greek sku, 103, Split, 2010, 7-40. L. Čučković
Influence along the east Adriatic coast, 2009. Turska Kosa 1. Karlovac, 2009.
Split, 2002, 83-100. N. Čondić – M. Vuković
2017. u temeljima grada. Iz arheoloških V. Ćurčić
2015. Jadranski otovi u pseudo Skimnovoj
slojeva liburnskog zadra. zadar, 2017. 1900. ein Flachgräberfeld der Iapoden
periegezi: dvije napomene. In: miscella-
in Ribić bei bihać. In: wissenschaftliche
nea Hadriatica et mediterranea, vol. 2, B. Čop
mittheilungen aus bosnien und der Her-
zadar, 2015, 9-25. 1970. Italo-grčke izoglose i preistorija bal-
zegovina, vII, wien, 1900, 3-32.
S. Čače – L. Šešelj kanskih naroda. In: Godišnjak centra za
1907. Heraklov čvor na srebrenom nakitu
2005. Finds from the diomeds’ sanctuary balkanološka ispitivanja, knj. 5, Sarajevo,
iz Gorice. In: Glasnik zemaljskog muze-
on the cape ploča: new contributions to 1970, 23-71.
ja u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo,
the discussion about the Hellenistic pe- 1970 a. Italo-grčke izoglose i preistorija
1907, 395-400.
riod on the east Adriatic. In: Illyrica an- balkanskih naroda II. In: Godišnjak cen-
1907. Nekoliko prethistoričkih predmeta
tiqua, zagreb, 2005, 163-187. tra za balkanološka ispitivanja, knj. 6, Sa-
iz bosne i Hercegovine u zbirci carskog i
rajevo, 1970, 99-139.
B. Čargo kraljevskog naravoslovnog dvorskog mu-
1973. Italo-grčke izoglose i preistorija bal-
2002. Aplike u obliku kazališnih maski. zeja u beču. In: Glasnik zemaljskog mu-
kanskih naroda III. In: Godišnjak centra
In: longae Salonae I i II, Split, 2002, 367- zeja u bosni i Hercegovini, XIX, Sarajevo,
za balkanološka ispitivanja, knj. 8, Saraje-
373. 1907, 203-214.
vo, 1973, 5-53.
2003. Arheološka djelatnost na otoku 1908. Alter und Herkunft einiger Fibeln

368
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

und Tongefässe aus bosnien und der Her- and other Settlements overseas, vol. 2 vjesnik za arheologiju i historiju dalma-
cegovina. In: Jahrbuch für Altertumskun- (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-boston, tinsku. Sv. 109, Split, 2016, 107-128.
de, band II, 1908, 1-14. 2008, 289-383.
C. Drago
T. Van Damme M. Dillon – L. Garland 1960. Gnathia. In: enciclopedia dell’arte
2019. Stoppers, Transport Stirrup Jars 2010. Ancient Greece. Social and Histori- antica, III, Rim, 1960, 967-971.
and wine Transport, 1450-1150 bc. In: cal documents from Archaic Times to the
P. Ducati
Annual of the british School at Athens, death of Alexander the Great. london –
1922. Storica della ceramica greca. vol. II,
vol. 114, Athens – london, 2019, 93-119. New york.
Firenze, 1922.
V. Damevski M. Dimitrijević
Z. Dukat – J. Jeličić-Radonić
1972/73. crvenofiguralne vaze iz apul- 2018. Socioeconomic relations and identi-
2013. Rane emisije farske kovnice iz Re-
skih radionica u Arheološkom muzeju u ties in the Southeastern Adriatic Iron Age.
metinog vrta u Starom Gradu na Hvaru.
zagrebu. In: vjesnik Arheološkog muzeja In: Godišnjak centra za balkanološka is-
In: vjesnik Arheološkog muzeja u zagre-
u zagrebu, sv. vI – vII, zagreb, 1972/73, pitivanja, band 47, Sarajevo, 2018, 7-27.
bu, vol. Xlv, 2013, 239-254.
239-253.
S. Dimitriu – M. Coja
Gh. Dumitroaia – C. Preoteasa – R. Mun-
A. D’Amicis 1958. la céramique archaïque et les
teanu – D. Nicola
1996. la ceramica sovraddipinta policro- débuts de la cité pontique d’Histria. In:
2005. primul muzeu cucuteni din
ma: Taranto, In: e. lippolis (ur), Greci in dacia, n. s. II, bukuresti, 1958, 69-92.
România. The First cucuteni museum of
occidente, Arte e artigianato in magna
V. Djurant Romania. In: memoriae Antiquitatis Xv,
Grecia. Napoli, 1996, 433-446.
1996. život Grčke. Istorija civilizacije 2. 2005, 130-150.
V. Dautova – Ruševljan beograd, 1996.
G. Džingov
1970. Tipologija kvarnerskih amfora. In:
R. Dodig 1965. drevnoto staklo i stakloproizvod-
diadora, 5, zadar, 1970, 161-171.
2011. 30 stoljeća ljubuškog. ljubuški, stvo v blgaria. In: Arheologia vII, knj. 4,
E. M. De Julius 2011. Sofia, 1965, 10-17.
2002. la ceramica sovraddipinta apula.
A. J. Dominguez D. Džino – A. Domić-Kunić
bari, 2002.
1999. Hellenisation in Iberia? The Re- 2013. Rimski ratovi u Iliriku. zagreb,
A. Dell’Aglio ception of Greek products and Influences 2013.
1996. l’argila. Taranto. In: e. lippolis by the Iberians. In: Ancient Greeks west
A. Đorđević
(ur.), Greci in occidente, Arte e artigiana- and east (ed. G. R. Tsetskhladze). leiden
2009. Šarnirske fibule iz okoline Aleksin-
to in magna Grecia. Napoli, 1996, 51-79. -boston – Köln, 1999, 301-331.
ca. In: zbornik Narodnog muzeja, XIX -
2006. Greeks in Sicily. In: Greek coloni-
St. Demetz 1, arheologija, beograd, 2009, 119-139.
sation An Account of Greek colonies and
1999. Fibeln der Spätlatène-und frühen
other Settlements overseas, vol. 1 (ed. G. B. Đorđević
Römischen Kaiserzeit in der Alpenlän-
R. Tsetskhladze), leiden-boston, 2006, 2009. pitosi – jedan od mogućih načina
dern. Rahden – westf.
253-357. izrade. In: zbornik Narodnog muzeja u
W. Deonna 2006. Greeks in the Iberian peninsula. beogradu, XIX-1, arheologija, beograd,
1951. l’ex-voto de cypsélos à delphes. le In: Greek colonisation An Account of 2009, 485-510.
symbolism du palmier et des grenouilles. Greek colonies and other Settlements
M. N. Đurić
In: Revue de l’historie des religions, 140- overseas, vol. 1 (ed. G. R. Tsetskhladze),
1972. Istorija starih Grka do smrti Alek-
1, 1951, 5-58. leiden-boston, 2006, 429-505.
sandra makedonskog u odabranim izvori-
A. Deroko I. Draganić ma. beograd, 1972.
1962. Arhitektura starog veka. beograd, 2000. Novi pristup antičkoj grčkoj književ- 2011. Istorija helenske književnosti. beo-
1962. nosti. In: zbornik matice srpske za klasič- grad, 2011.
V. R. A. Desborough ne studije, 12, Novi Sad, 2000, 257-260.
P. E. Easterling
1964. The last mycenaeans and their I. Dragičević 2004. Greek poetry and Greek religion.
Successors. An Archaeological Survey. 2014. Grčko-ilirski novac Apolonije i In: Greek religion and society, cambrid-
oxford, 1964. dirahija iz zbirke Franjevačkoga muzeja ge-london – New york – New Rochelle
na Humcu kod ljubuškog. In: cleuna, 1, – melbourne – Sydney, 2004, 34-50.
J. P. Descoeudres
livno, 2014, 95-111.
2008. central Greece on the eve of the G. R. Edwards
colonisation movement. In: Greek colo- 2016. daorski novac i prilog poznavanju
1975. corinthian Hellenistic pottery, In:
nisation An Account of Greek colonies optjecaja novca na daorskom području. In:
corinth: Results of excavations condu-

369
ADNAN BUSULADŽIĆ

cted by the American School of classical 1894. Jedna prehistorička naseobina na M. I. Finley
Studies at Athens, corinth vII, prince- debelom brdu kod Sarajeva. In: Glasnik 1970. early Greece. The bronze and Arc-
ton, 1975. zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovi- haic Ages, New york, 1970.
ni, vI, Sarajevo, 1894, 107-140.
S. Eisen P. M. Fisher – T. Bürge
1895. Rezultati pretraživanja prehisto-
2015. Ancient Greek vessels: pattern and 2014. The New Swedish cyprus expe-
ričkih gromila na Glasincu godine 1895.
image. pennsylvania, 2015. dition 2013. excavations at Hala Sultan
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i
Tekke. In: opuscula: Annual of the Swe-
G. Ekroth Hercegovini, vII, Sarajevo, 1895, 535-565.
dish Institutes at Athens and Rome, Stoc-
2014. castration, cult and agriculture. In: 1896. Izvještaj o prekopavanju na debe-
kholm, 2014, 61-107.
opuscula; Annual of the Swedish Insti- lom brdu kod Sarajeva. In: Glasnik ze-
2014. The Swedish Jordan expedition
tutes at Athens and Rome, Stockholm, maljskog muzeja u bosni i Hercegovini,
2013 at Tall Abu al-Kharaz. In: opuscula:
2014, 153-175. vIII, Sarajevo, 1896, 97-107.
Annual of the Swedish Institutes at Athens
1896. Nekropola ravnih grobova kod San-
A. Faber and Rome, Stockholm, 2014, 129-149.
skog mosta. In: Glasnik zemaljskog mu-
2005. la cité antique de buthua et les
zeja u bosni i Hercegovini, vIII, Sarajevo, S. Forenbaher – V. Gaffney – J. W. Hayes
recherches de la nécropole hellénistique
1896, 219-272. – T. Kaiser – B. Kirigin – P. Leach – N.
et romaine. In: Illyrica antiqua, zagreb,
1896. prähistorische Ansiedlung auf dem Vujnović
2005, 237-263.
debelo brdo bei Sarajevo. In: wissensc- 1994. Hvar – vis – palagruža 1992-1993.
I. Fadić haftliche mitteilungen aus bosnien und preliminary report of the Adriatic Island
1989. Antička nekropola u biljanima do- der Hercegovina, band Iv, wien, 1896, project (contact, comerce and collonisa-
njim kod zadra. In: diadora, 11, zadar, 38-72. tion 6000 bc – 600 Ad. In: vjesnik za
1989, 223-243. 1897. uspjesi prekopavanja prehistoričkih arheologiju i historiju dalmatinsku, 86,
2000. Stakleni amforisci, amfore i stakle- gromila u jugoistočnoj bosni (do Glasin- Split, 13-52.
ni oblici tipa amfore. In: Annales: Anali ca) godine 1897. In: Glasnik zemaljskog
J. Fornasier – A. V. Bujskich – A. G.
za istarske in mediteranske študije 22/00, muzeja u bosni i Hercegovini, IX, Saraje-
Kuz’miščev – A. Patzelt – M. Helfert – N.
Koper, 2000, 543-559. vo, 1897, 585-619.
Kratzsch
B. Farrington 1897. Nekoliko grčkih šljemova nađenih u
2017. vor den Toren der Stadt. deuts-
1949. Greek Science I and II. pelican bo- bosni i Hercegovini. In: Glasnik zemalj-
ch-ukrainische Forschungen in der vor-
oks, 1949. skog muzeja u bosni i Hercegovini, IX,
stadt von olbia pontike. In: Archäologis-
Sarajevo, 1897, 657-663.
J. Ferguson cher Anzeiger, 2017/1, Tübingen – berlin
1899. das Flachgräberfeld und die prä-
1973. The Heritage of Hellenism. lon- 2017, 19-61.
historische Ansiedlung in Sanskimost.
don, 1973. In: wissenschaftliche mittheilungen aus L. Forti
J. J. P. Fernández bosnien und der Herzegovina, vI, wien, 1965. la ceramica di Gnathia, Napoli,
2017. potter craftsmanship in Iberia at the 1899, 62-128. 1965.
end of the Iron Age and the beginning of T. Figueira W. G. G. Forrest
Roman conquest: Quality vs. Quantity. In: 2008. colonisation in the classical peri- 2008. euboea and the islands. In: The
zephyrvs: Revista de prethistoria y arque- od. In: Greek colonisation An Account cambridge Ancient History, volume
ologia, lXXX, Salamanca, 2017, 93-112. of Greek colonies and other Settlements III, The expansion of the Greek world
F. Fiala overseas, vol. 2 (ed. G. R. Tsetskhladze), eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J.
1893. die ergebnisse der untersuchung leiden-boston, 2008, 427-525. boardman and N. G. H. l. Hammond),
prähistorischer Grabhügelauf dem Glasi- cambridge, 2008, 249-261.
V. Filipović
nac im Jahre 1892. In: wissenschaftliche 2008. central Greece and Thessaly. In:
2018. Some observations on communi-
mittheilungen aus bosnien und der Her- The cambridge Ancient History, volume
cations and contacts in the central bal-
cegovina, wien, 1893, 126-168. III, The expansion of the Greek world
kan and Neighbouring Regions during
1893. uspjeh pretraživanja prehistorič- eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J.
the 7th to 5th century bc based in the
kih gromila na Glasincu godine 1893. boardman and N. G. H. l. Hammond),
distribution of weapons. In: Godišnjak
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i cambridge, 2008, 286-321.
centra za balkanološka ispitivanja, band
Hercegovini, v, Sarajevo, 1893, 717-764. 47, Sarajevo, 2018, 105-116. M. Fotiadis – A. Hondroyanni-Metoki –
1894. uspjesi prekopavanja prehistorič- A. Kalagirou – Y. Maniatis – A. Stroulia
kih grobova na Glasincu godine 1894. B. Filow
and C. Ziota
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i 1934. die Grabhügelnekropole bei du-
2019. megalo Nisi Galanis (6300 – 1800
Hercegovini, vI, Sarajevo, 1894, 721-760. vanlij in Südbulgarien, Sofia, 1934, 50-59.
bc): constructing a cultural Sequen-

370
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

ce for the Neolitic of west macedonia, nische mitteilungen Abteilung des de- balkan. In: Godišnjak centra za balkano-
Greece. In: Annual of the british Scho- utschen Archäologischen Instituts, band loška ispitivanja, knj. 46, Sarajevo, 2017,
ol at Athens, vol. 114, Athens – london, 133, berlin 2018, 95-127. 86-116.
2019, 1-41.
E. Galli R. A. Gawroński
L. Foukara 1916. v. castelmuzio (frazione del comu- 2018. Roman horseman against Germa-
2017. leto as mother: Representations ne di Trequanda in prov. di Siena), oggetti nic tribes. The Rhinland frontier cavalry
of leto with Apollo and Artemis in Attic di una tomba etrusca dell’ultimo periodo. fighting styles 31 bc – Ad 256. warsaw,
vase painting of the Fifth century b. c. In: Notizie degli scavi di antichità, volm 2018.
In: Archäologischer Anzeiger, 2017/1, XII, Roma, 1916, 268-290.
P. Getz-Preziosi
Tübingen – berlin 2017, 63-83.
M. Garašanin 1977. cycladic sculptors and their met-
B. Gabričević 1954. Iz istorije mlađeg neolita u Srbiji i bo- hods. In: Art and culture of the cyclades.
1958. Antička Issa. Arheološko-povijesni sni. In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Karlsruhe, 1977, 71-91.
prilog za urbanističko-regulacionu osnovu Hercegovine, IX, Sarajevo, 1954, 5-39. 1987. Sculptors of the cyclades: Individu-
grada visa. In: urbs, 2, Split, 1958, 105- 1962. Arheološki prilozi problemu velike al and Tradition in the Third millenium
123. egejske seobe. In: diadora, 2, zadar, 1962, b. c. Ann Arbor. The university of mic-
1968. Antički spomenici otoka visa. In: 117-131. higan press.
prilozi za povijest umjetnosti u dalmaciji, 1983. dubrovačko-žutobrdska grupa. In: 2001. personal Styles in early cycladic
17, Split, 1968, 5-60. praistorija jugoslavenskih zemalja, Iv, - Sculpture. madison, 2001.
1973. pristupna razmatranja o urbanizmu bronzano doba, 520-536.
M. T. Giannotta
grčkih naseobina na istočnoj obali Jadra- 1997. značenje funeralnih maski u bogatim
1996. la ceramica sovraddipinta policro-
na. In: vjesnik za arheologiju i historiju (kneževskim) grobovima makedonije. In:
ma: l’area messapica, In: e. lippolis (ur.),
dalmatinsku lXvIII(1966), Split, 1973, Godišnjak centra za balkanološka ispitiva-
Greci in occidente Arte e artigianato in
147-170. nja, knj. 28, Sarajevo, 1992.–1997, 59-69.
magna Grecia, Napoli, 1996, 453-468.
1980. Narona i Grci. In: dolina rijeke Ne-
J. Garbsch
retve od prethistorije do ranog srednjeg L. Giardino
1982. Terra sigillata ein weltreich im
vjeka. Izdanja Hrvatskog arheološkog 1996. Architectura domestica a Herakleia.
Spiegel seines luxusgeschirrs. münchen,
društva, znanstveni skup u metkoviću, 4. considerazioni preliminari. In: Ricerche
1982.
– 7. X 1977, Split, 1980, 161-169. sulla casa in magna Grecia e in Sicilia.
1987. Studije i članci o religijama i kulto- N. Garden – R. Olorenšo – Ž. Garden – O. (eds. F. d’ Andria – K. manninio). Galati-
vima antičkog svijeta. Split, 1987. Klajn na, 1996, 133-159.
2011. larousse mali rečnik simbola. beo-
V. Gaffney – S. Čače – B. Kirigin – P. Lea- L. Giuliani
grad, 2011.
ch – N. Vujinović – K. and D. Wardle 2004. odysseus and Kirke. Iconography in
2001. enclosure and defence: the con- R. Garland a pre-literature culture. In: Greek vases:
text of mycenaen contact within central 1985. The Greek way of death. Ithaca, Images, contexts and controversies. pro-
dalmatia. In: defensive settlements of the New york, 1985. ceedings of the conference sponsored by
Aegean and the eastern mediterranean The center for the Ancient mediterrane-
M. Gavazzi
after c. 1200 b. c. Nicosia, 2001, 137-156. an at columbia university 23-24 march
1970. oko megalitskih tragova uz istočni
2002, (ed. c. marconi), leiden – boston,
V. Gaffney – S. Čače – J. Hayes – B. Kirigin Jadran. In: Adriatica praehistorica et an-
2004, 85-97.
– P. Leach – N. Vujinović tiqua. zagreb, 1970, 453-459.
2002. Secret Histories: The pre-colonial K. A. Giunio – T. Alihodžić
B. Gavela
Archaeological context for Greek Settle- 2010. Rimski medicinsko-farmaceutski
2002. Istorija umetnosti antičke Grčke.
ment of the central Adriatic Islands. In: instrumenti iz fundusa Arheološkog mu-
beograd, 2002.
zbornik radova, Greek Influence along the zeja zadar. zadar, 2010.
2006. Fidija, klasična epoha helenističke
east Adriatic coast, Split, 2002, 25-50. 2019. pogrebni obredi i običaji starog
umetnosti. beograd, 2006.
Rima. zadar, 2019.
M. Gagarin
M. Gavranović
2010. The oxford encyclopedia of ancient K. A. Giunio
2011. die Spätbronze und Früheisenzeit
Greece and Rome. oxford, 2010. 2015. Ars Amatoria. ljubav i erotika u
in bosnien. bonn, 2011.
starom Rimu, zadar, 2015.
E. Gagliano
M. Gavranović – A. Sejfuli
2018. Heracles, Theseus and Apollo ana- M. Gkikaki
2017. Neue Schwertfunde aus bosnien
doumenos ten komen. Three „Forgotten“ 2018. das Amphiglyphon der Akademie.
– ein beitrag zur erforschung der bron-
Statues from Athenian Agora. In: Athe- In: mitteilungen des deutschen Archäo-
zezeitlichen bewaffnung im westlichen

371
ADNAN BUSULADŽIĆ

logischen Instituts, Atenische Abteilung, talisierenden phase der frühgriechischen 2001. Gnathia and other overpainted
band 133, berlin 2018, 127-145. Kunst. In: Archäologischer Anzeiger, Tü- wares of Italy and Sicily: a Survey. In:
bingen – berlin, 2017, 15-31. p. lévêque, J. p. morel (ur.) céramiques
D. Glogović
hellénistiques et romaines, III, paris, 2001,
1988. dvodijelne zmijaste fibule iz Jugo- A. J. Graham
57-103.
slavije. In: diadora 10, zadar, 1988, 5-17. 2008. The colonial expansion of Greece.
In: The cambridge Ancient History, volu- R. Grevs
H. R. Goete
me III, The expansion of the Greek wor- 2008. Grčki mitovi. beograd, 2008.
2006. cities and Their environs – Resear-
ld eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J. P. Grison
ch of the Historical Topography in Atti-
boardman and N. G. H. l. Hammond), 1989. Rječnik simbola zagreb, 1989.
ca and on Aigina. In: dAI, Head office,
cambridge, 2008, 83-163.
berlin, 2006, 38-40. G. Grote
2008. The western Greeks. In: The cam-
S. Goldstein bridge Ancient History, volume III, The 1851. History of Greece. boston, 1851.
1979. pre-Roman and early Roman Gla- expansion of the Greek world eighth
В. Б. Грозданова
ss in The corning museum of Glass. In: to Sixth centuries b. c. (ed. J. boardman
1987. Споменици од хеленистичкиот
The corning museum of Glass, corning, and N. G. H. l. Hammond), cambridge,
период во С Р Македониjа. Скопjе, 1987.
New york, 1979, 25-32. 2008, 163-196.
Grupa autora
H. Göricke-Lukić Grčke tragedije
1953. Historija naroda Jugoslavije. za-
2013. ostava grčkog novca iz Škudljivca 2010. Grčke tragedije. prevod. m. Đurić,
greb, 1953.
na otoku Hvaru. In: vjesnik Arheološ- beograd, 2010.
kog muzeja u zagrebu, vol. Xlv, zagreb, Grupa autora
D. Greapler 1959. Apolloniae Ilirese. univerziteti
2013, 299-340.
1994. Kunstgenuss im Jenseits? zur Ahteteror i Tiranes, Institut za arheologi-
G. Gorini Funktion und bedeutung hellenistischer ju Akademije nauka SSSR, moskva, 1959.
2013. presenza di moneta greca in Istria. Terrakotten als Grabbeigabe. In: Helleni-
In: vjesnik Arheološkog muzeja u zagre- stische Tonfiguren und Nachschöpfungen Grupa autora
bu, vol. Xlv, zagreb, 2013, 289-299. im 19 Jh. berlin, 1994. 1977. mvse. Annual of the museum of
Art and Archaeology university of mi-
J. Gould E. Greeco ssouri – columbia, no. 11, 1977.
2004. on making sense of Greek religion. 2006. Greek colonisation in Southern
In: Greek religion and society, cambrid- Italy: A methodological essay. In: Greek Grupa autora
ge-london – New york – New Rochelle colonisation An Account of Greek colo- 1977a. weltgeschichte bis zur Herausbi-
– melbourne – Sydney, 2004, 1-34. nies and other Settlements overseas, vol. ldung des Fedudalismus. (hrsg. J. Herr-
1 (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-bo- mann), berlin, 1977.
B. Govedarica
ston, 2006, 169-200. Grupa autora
2002. zwischen Hallstatt und Griechen-
land die Fürstengräber in der frühen ei- J. R. Green 1979. Antički teatar na tlu Jugoslavije,
senzeit des mittelbalkans. In: Godišnjak 1976. Gnathia pottery in Akademisches Novi Sad 1979.
centra za balkanološka ispitivanja, band Kunstmuseum in bonn. mainz, 1976. Grupa autora
30, Sarajevo, Frankfurt am main – berlin 1979. ears of corn and other offerings, 1988. The oxford History of the classical
– Heidelberg, 2002, 317-328. In: A. cambitoglou (ur.): Studies in Ho- world. oxford – New york, 1988.
2006. Keramika cetinskog tipa u unu- nour of Arthur dale Trendall. Sydney,
trašnjosti zapadnog balkana i problem 1979, 81-90. Grupa autora
kulturno-istorijske interpretacije praisto- 1982. The Gnathia pottery of Apulia. In: 1997. Antička bronza Singidunuma. be-
rijskih nalaza. In: Godišnjak centra za m. e. mayo, K. Hamma (ur.), Art of So- ograd, 1997.
balkanološka ispitivanja, band 33, Saraje- uth Italy. vases from magna Grecia. Rich- Grupa autora
vo, 2006, 95-115. mond, 1982, 252-276. 2002. Greek and Roman actors. Aspects
2011. Gdje i kada je postojalo bakarno 1986. Some Gnathia pottery in the p. of an Ancient profession. (ed. p. easter-
doba. In: Godišnjak centra za balkano- Getty museum. In: Greek vases in the ling and e. Hall). cambridge, 2002.
loška ispitivanja, band 40, Sarajevo, 2011, J. paul Getty museum, 3, malibu, 1986,
45-63. 115-138. Grupa autora
1986 a. The beaulieu painter and provin- 2006. The Gravestones of chersonesos.
V. von Graeve cial Apulia at the end of Fourth century Istanbul, 2006.
2017. beobachtungen zur Herstellun- b. c. In: Studien zur mythologie und va-
gstechnik milesischer Terrakotten im 7. Grupa autora
senmalerei, Festschrift für Konrad Schau- 2007. Antička Grčka. Novi Sad, 2007.
Jahrhundert v. chr. ein beitrag zur orien- enburg. mainz, 1986, 181-186.

372
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Grupa autora and N. G. H. l. Hammond), cambridge, olympia. In: dAI, Head office, berlin,
2009. cucuteni magia ceramicii. Iaşi, 2008, 321-360. 2006, 44-46.
2009.
A. Hamzabegović D. Heilmann
Grupa autora 2015. Glina kao mineralna sirovina. Sara- 2018. visualizing cultural diversity. The
2011. Ancient Greece an illustrated jevo, 2015. typology of one-looped bow fibulae with
History, New york, 2011. asymmetrical and rectangular plates. In:
B. Hänsel
Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
Grupa autora 2009. Frühformen des Geldes im bronze-
vanja, band 47, Sarajevo, 2018, 45-59.
2012. Ancient cyprus cultures in dialo- zeitlichen europa. In: Godišnjak centra
gue. Nicosia, 2012. za balkanološka ispitivanja, band 36, Sa- J. J. Hekman
rajevo 2009, 23-37. 2003. The early bronze Age cemetery at
Grupa autora
chalandriani on Syros (cyclades, Geece).
2015. everyday life in prehistoric mace- M. H. Hansen
Assen, 2003.
donia. Tom I i II, poznan, 2015. 2006. emporion. A Study of the use and
meaning of the Term in the Archaic and K. G. Hempel
O. R. Gurney
classical periods. In: Greek colonisation 2001. die Nekropole von Tarent im 2.
1952. The Hittites. melburn – london –
An Account of Greek colonies and ot- und 1. Jahrhundert v. chr. Studien zur
baltimore, 1952.
her Settlements overseas, vol. 1 (ed. G. R. materiellen Kultur. Taranto, 2001.
M. Guštin Tsetskhladze), leiden-boston, 2006, 1-41.
I. Henderson
1974. mahaire. doprinos k povezavam
S. Hansen 1969. Ancient Greek music. In: Ancient
picena, Slovenije in Srednjeg podonavja v
2015. Aspects of bronze Age art. In: The and oriental music, london, 1969, 336-
7 stol. pr. n. št. In: Situla, 14/15, ljubljana,
bronze Age art. proceedings of Interna- 403.
1974, 77-95.
tional symposium, Novosibirsk – berlin,
1987. latenske fibule iz Istre. In: Izdanja E. Heršak
2015, 141-158.
HAd – a, sv. 11/2, pula, 1987, 33-47. 2005. drevne seobe, prapovijest i stari vi-
E. Hasaki jek. zagreb, 2005.
J. M. Hall
2006. Ancient Greek ceramic Kilns and
2008. Foundation Stories. In: Greek co- H. Hidri
their contribution to the Technology and
lonisation An Account of Greek colonies 1988. Kupa me dekor n reliev t dyrra-
organization of the potter’s workshops.
and other Settlements overseas, vol. 2 hut. In: Iliria 1, Tirana, 1988, 75-87.
In: Ancient Greek Technology, Athens,
(ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-boston,
2006, 221-227. R. Higins
2008, 383-427.
2011. crafting Spaces: Archaeological, 1954. catalogue of the Terracottas in the
F. W. Hamdorf etnographic and etnoarchaeological Stu- british museum I and II. london, 1954.
1996. Handwerkstechniken. In: Hauch dies on Spatial organization in pottery 1986. Tanagra and the Figurines. prince-
des prometheus. münchen, 1996. workshops in Greece and Tunisia. In: po- ton – New Jersey, 1986.
1996 a. Frauen – leitbilder: Artemis und ttery in the Archaeological Record: Gree-
N. Himmelmann
Aphrodite. In: Hauch des prometheus. se and peyond, 2011, 12-24.
1994. Realistische Themen in der grie-
münchen, 1996. 2019. potters and their wheels in Ancient
chischen Kunst der klassischen und arc-
1996 b. Stifterfiguren. In: Hauch des pro- Greece: Skills and Secrets in communi-
haischen zeit. Hahrbuch des deutschen
metheus. münchen, 1996. ties of practice. In: monogaphes d’Ar-
Archäologischen Instituts – ergänzungs-
E. Hamilton chéologie méditerranéenne. Archéologie
hefte, 28, berlin, 1994.
1962. la mythologie. marabout univer- des espaces artisanaux. Fouiller et com-
sité, 1962. prendre les gestes des potiers. Actes du С. И. Ходжаш – Н. С. Трухтанова – К. Л.
colloque International de Rennes (27-28 Оганесян
N. G. L. Hammond novembre 2014.) serie no. 9, lattes, 2019, 1979. Эребунu. Mockвa, 1979.
2008. Illyris, epirus and macedonia. In: 293-315.
M. Hoernes
The cambridge Ancient History, volume
A. Haug 1901. Srebreni pokladni nakit iz Štrbaca u
III, The expansion of the Greek world
2017. bilder und Geschichte im 8. und 7. bosni. In: Glasnik zemaljskog muzeja 13,
eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J.
Jh. v. chr. ein diskursanalytischer Ansatz. Sarajevo, 1901, 527-536.
boardman and N. G. H. l. Hammond),
In: Jahrbuch des deutschen Archäologis-
cambridge, 2008, 261-286. M. Hoti
chen Instituts, 132, berlin, 2017, 1-41.
2008. The peloponnese. In: The cam- 1995. Korintski stil u odnosu prema otvo-
bridge Ancient History, volume III, The J. Heiden renom i zatvorenom prostoru. In: Histria
expansion of the Greek world eighth 2006. The mystery of the missing Antiqua, 1, pula, 1995, 175-181.
to Sixth centuries b. c. (ed. J. boardman Thighbones – The Shrine of Artemis at

373
ADNAN BUSULADŽIĆ

E. Hübner uloga importovanih metalnih posuda s men peloponeskog rata i savremeno viđe-
2008. las colecciones de arte antiguo en Glasinca. In: Godišnjak centra za bal- nje uticaja vojnih sukoba na društvo. In:
madrid. madrid, 2008. kanološka ispitivanja, 43, Sarajevo, 2014, zbornik matice Srpske za klasične studi-
51-101. je, br. 9, Novi Sad, 2007, 91-111.
M. Iacovou
2014 a. Importovani predmeti prestižnog
2008. cyprus: From migration to Helleni- J. Jovanović
i simboličkog karaktera iz Kačnja. In: Tri-
sation. In: Greek colonisation An Account 2013. Figurae veneris. Split, 2013.
bunia, 13, Trebinje, 2014, 41-69.
of Greek colonies and other Settlements
2017. zaboravljeni grobovi iz donje R. Jung – M. Mehoref
overseas, vol. 2 (ed. G. R. Tsetskhladze),
doline. In: Glasnik zemaljskog muzeja 2013. mycenaen Greece and bronze Age
leiden-boston, 2008, 219-289.
bosne i Hercegovine, sv. A, 54, Sarajevo, Italy: cooperation, trade, or war? Römis-
O. R. Ilić 2017, 7-30. ch-Germanischen zentralmuseum. ma-
2012. poljoprivredna proizvodnja u rim- inz.
S. D. Jalkotzy
skim provincijama na tlu Srbije od I do
2006. late myceanean warrior tombs. J. Jüthner - F. Knoll – K. Patsch – H.
prve polovne v veka. beograd, 2012.
In: Ancient Greece: From the mycenaen Swoboda
(doktorska disertacija u rukopisu).
palaces to the Age of Homer. (ed. S. d. 1903. eine archäologische expedition
P. Hr. Ilievski Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh, 2006, nach Kleineasien. In: vorläufiger bericht
1987. odraz zemljoposjedničkih odnosa u 151-181. mitteilung Xv, Gesellschaft zur Förde-
mikenskoj toponimiji. In: Godišnjak cen- rung deutscher wissenschaft, Kunst und
J. Jeličić-Radonić
tra za balkanološka ispitivanja, knj. 23, Sa- literatur, prag, 1903, 22-56.
1996. pharos – antički grad. In: pharos
rajevo, 1987, 5-23. antički Stari Grad, zagreb, 1996, 96-115. M. Kayafa
1989. doprinos linearnih b tekstova u ra- 2002. pharos – città antica. Nuove scoper- 2006. From late bronze Age to early
svjetljavanju grčke religije kasne bronzane te archeologiche dalla Faros greca ed Iron Age copper metallurgy in mainland
epohe. In: Godišnjak centra za balkano- ellenistica. In: zbornik radova, Greek Greece and offshore Aegaen Islands. In:
loška ispitivanja, knj. 25, Sarajevo, 1989, Influence along the east Adriatic coast,
Ancient Greece: From the mycenaen
5-39. Split, 2002, 221-241.
2005. The foundation of the Greek city of palaces to the Age of Homer. (ed. S. d.
M. Ilkić pharos on the island of Hvar. In: Illyrica Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh, 2006,
2016. Novac jadranske Korkire s liburnske antiqua, zagreb, 2005, 315-329. 181-213.
gradine budim kod posedarja. In: vjesnik 2015. The cult of dionysus or liber – vo- Y. Kalliontzis – N. Papazarkadas
za arheologiju i historiju dalmatinsku. Sv. tive monuments in Salona. In: cult and
2019. The contributions to the Refoun-
109, Split, 2016, 99-105. votive monuments, cluj – Napoca, 2015,
dation of Thebes: A New epigraphic and
23-32.
M. Ilkić – L. Šešelj Historical Analysis. In: Annual of the bri-
2017. Noviji nalazi grčko-ilirskog novca s J. Jeličić Radonić – M. Katić tish School at Athens, vol. 114, Athens –
područja sjeverne dalmacije. In: vjesnik 2015. Faros – osnivanje grčkog grada – I. london, 2019, 293-317.
za arheologiju i historiju dalmatinsku, Sv. Split, 2015.
A. Kaljanac
110-1, Split, 2017, 281-302.
G. D. Jeremić 2009. problematika etnonima Iliri u peri-
E. Imamović 2015. Staklena perla sa predstavom žabe plusu pseudo Skilaka. In: Godišnjak cen-
1977. Antički kultni i votivni spomenici iz medijane. In: zbornik Narodnog mu- tra za balkanološka ispitivanja, knj. 36,
na području bosne i Hercegovine. Saraje- zeja u beogradu, XXII-1, beograd, 2015, Sarajevo, 2009, 37-55.
vo, 1977. 217-230. 2010. legenda o Kadmu i problem pori-
2002. Srebrenica i okolica u rimsko doba. jekla enhelejaca. In: Godišnjak centra za
A. Johnston
In: Članci i građa za za kulturnu historiju balkanološka ispitivanja, knj. 39, Sarajevo,
2017. volute-kraters from Naukratis (and
istočne bosne. Knj. 17, Tuzla, 2002, 7-37. 2010, 53-81.
an amphora). In: vjesnik za arheologiju
2013. Arheološka istraživanja etnogenet-
B. Isaac i historiju dalmatinsku, Sv. 110-1, Split,
skih procesa u prahistoriji zapadnog bal-
1986. The Greek Settlements in Thrace 2017, 77-92.
kana: mogućnosti i ograničenja. In: Go-
until The macedonian conquest. leiden,
I. Jordanović dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
1986.
2000. perikle i pojedini aspekti političke band 42, Sarajevo, 2013, 45-71.
V. Izzet kulture u njegovo doba. In: zbornik mati-
I. Kamenjarin
2011. The Archaeology of etruscan So- ce srpske za klasične studije, 12, Novi Sad,
2014. Helenistička reljfna keramika iz Si-
ciety. cambridge, 2011. 2000, 77-89.
kula (Resnika). In: vjesnik za arheologiju
A. Jašarević I. Jordović i historiju dalmatinsku, 107, Split, 2014,
2014. Socio-ekonomska i simbolična 2007. Kršenje pravila ratovanja za vre- 129-160.

3 74
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

S. Kansteiner centra za balkanološka ispitivanja, knj. 46, Isse. In: materijali, 20, beograd, 1985, 91-
2015. eine hochklassische Gruppe von Sarajevo, 2017, 116-125. 104.
Statuen des Hermes. In: Jahrbuch des de- 1986. IΣΣA. ljubljana, 1986.
K. Kaza-Papageorgiou – E. Kardamaki
utschen Archäologischen Instituts, 130, 1990. late Gnathian: a glimpse at the Issa
2018. A late Helladic III A1 deposit
berlin, 2015, 133-159. case. In: Apota praktika tes b’Synaintesis
from Kontopigado, Alimos and proces-
Giz Ten ellenistike kerameike - AΠΟ TA
H. Kapidžić ses of mycenaeanization at Athens. In:
ΠPAKTIKA THΣ B’ ΣYNANTHΣHΣ ΓIA
1973. Naučne ustanove u bosni i Herce- mitteilungen des deutschen Archäolo-
THN EΛΛHNIΣTIKH KEPAMEIKH,
govini za vrijeme austrougarske uprave. gischen Instituts, Athenische Abteilung,
Aohna, 1990, 58-65.
Sarajevo, 1973. band 133, berlin 2018, 1-59.
1990a. The Greeks in central dalmatia:
A. Kapuran H. J. Kienast – A. E. Furtwängler Some New evidence. In: Greek colonists
2018. chronological problems in the 2018. zur datierung der beiden dipteroi and Native populations, proceedings of
continuity of Iron Age cultural groups in im Heraion von Samos. die ergebnisse the First Australian congress of classical
Northeastern Serbia. In: Godišnjak cen- der Ausgrabung von 1989. In: mitteilun- Archaeology held in honor of emeritus
tra za balkanološka ispitivanja, band 47, gen des deutschen Archäologischen In- professor A. d. Trendall, pxford – can-
Sarajevo, 2018, 77-91. stituts, Athenische Abteilung, band 133, berra, 1990, 291-321.
berlin 2018, 59-95. 1991. Faros – prilozi topografiji antičkog
V. Karageorghis
grada. In: diadora 13, zadar, 1991, 5-43.
2008. cyprus. In: The cambridge Ancient S. M. Kilcher – M. Maggetti – G. Galetti
1992. Helenističke funerarne amfore iz
History, volume III, The expansion of the 1987. Fabrikation von weinamphoren
Isse. In: diadora 14, zadar, 1992, 41-51.
Greek world eighth to Sixth centuries der Form dressel 2-4 in Augusta Rauri-
1992 a. vaze tipa „Alto – Adriatico“ iz
b. c. (ed. J. boardman and N. G. H. l. corum. In: Jahrbuch der Schweizerischen
Isse. In: prijateljev zbornik I, prilozi povi-
Hammond), cambridge, 2008, 57-71. Gesellschaft für ur-und Frühgeschichte,
jesti umjetnosti u dalmaciji, vol. 32, Split,
band 70, basel 1987, 113-132.
R. Katičić 1992, 79-97.
1970. podunavlje i Jadran u epu K. Kilian 1993. Starogradsko polje od prethistorije
Apolonija Rođanina. In: Godišnjak cen- 1976. bosnisch-herzegowinische bron- do ranog srednjeg vijeka. In: mogućnosti,
tra za balkanološka ispitivanja, knj. 5, Sa- zen der eisenzeit II aus Griechenland. In: 1-2, Split, 1993, 182-202.
rajevo, 1970, 71-133. Godišnjak centra za balkanološka ispiti- 1994. Grčko-italske amfore na Jadranu.
1973. Ionios der Illyrier. In: Godišnjak za vanja, knj. 11, Sarajevo, 1976, 163-173. In: Arheološki vestnik, vol. 45, ljubljana,
balkanološka ispitivanja, knj. 9, Sarajevo, 1994, 15-24.
J. T. Killen
1973, 185-203. 1996. Issa, Grčki grad na Jadranu. zagreb,
2006. The subjects of the wanax: aspects
1977. enhelejci. In: Godišnjak centra za 1996.
of mycanean social structure. In: Ancient
balkanološka ispitivanja, knj. 13, Sarajevo, 1997. Issejske helenističke funerarne am-
Greece: From the mycenaen palaces to
5-81. fore. In: Godišnjak centra za balkano-
the Age of Homer. (ed. S. d. Jalkotzy – I.
1988. Antenor na Jadranu. In: Godišnjak loška ispitivanja, knj. 28, Sarajevo, 1992.–
S. lemos). edinburgh, 2006, 87-101.
centra za balkanološka ispitivanja, knj. 24, 1997, 69-79.
Sarajevo, 1988, 5-25. B. Kirigin – E. Marin 1999. Arheologija otoka visa, biševa, Sve-
1989. diomed na Jadranu. In: Godišnjak 1985. Issa ‘80. preliminarni izvještaj sa za- ca i palagruže. In: vjesnik za arheologiju
centra za balkanološka ispitivanja, knj.25, štitnih arheoloških iskopavanja helenistič- i historiju dalmatinsku, sv. 90-91, Split,
Sarajevo, 1989, 39-79. ke nekropole martvilo u visu: novi i ne- 1999, 405-459.
2004. mitski sloj legende o junaku dio- objelodanjeni natpisi iz visa. In: vjesnik 1999 a. The Greeks in central dalmatia.
medu. In: Godišnjak centra za balkano- za arheologiju i historiju dalmatinsku, 78, In: la dalmatia e l’altra sponda. problemi
loška ispitivanja, band 31, Sarajevo, 2004, Split, 1985, 45-72. di archaeologhia adriatica, Firenze, 1999,
5-13. 147-164.
B. Kirigin
M. Katić 1980. Tip helenističke stele u Naroni. In: 2002. Novosti o Grcima u dalmaciji. In:
2002. Greeks and the Hinterland of we- dolina rijeke Neretve od prethistorije do Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
stern balkans. In: zbornik radova, Greek ranog srednjeg vjeka. Izdanja Hrvatskog vanja, Akademije nauka i umjetnosti bo-
Influence along the east Adriatic coast, arheološkog društva, znanstveni skup u sne i Hercegovine, knj. 30, Frankfurt am
Split, 2002, 423-435. metkoviću, 4. – 7. X 1977, Split, 1980, main, berlin, Heidelberg, Sarajevo, 2002,
2009. urbanistički i kulturni profil antičke 169-173. 363-385.
Isse. doktorat u rukopisu. zadar, 2009. 1983. Issa – antička nekropola na vlaškoj 2002 a. Fulcrum iz ostrovice. In: zbornik
Njivi. In: obavijesti hrvatskog arheološ- radova, Greek Influence along the east
B. Kavur Adriatic coast, Split, 2002, 541-545.
kog društva, 15/3, zagreb, 1983, 27-30.
2017. A Sword from afar. In: Godišnjak 2003. palagruža godine 2002. preliminar-
1985. zapažanja o helenističkoj nekropoli

375
ADNAN BUSULADŽIĆ

ni izvještaj s arheoloških iskopavanja. In: the late classical to the early Imperial summary excavation report 2002 – 2008.
opuscula archaeologica, 27, zagreb, 2003, periods e. v., vol. 1, wien, 2016, 187-192. In: Hesperia, 25, Roma, 2010, 87-113.
367-378. 2016a. Jasna Jeličić Radonić – miroslav 2010 a. palagruža – diomedov otok. Sa-
2004. Faros, parska naseobina, prilog pro- Katić, Faros – osnivanje grčkog grada I, žeti pregled arheoloških iskopavanja 2002.
učavanju grčke civilizacije u dalmaciji. In: Kritički osvrt. In: vjesnik Arheološkog – 2008. godine, Arheološka istraživanja na
vjesnik za arheologiju i historiju dalma- muzeja u zagrebu, 3, s., XlIX, zagreb, srednjem Jadranu. In: Izdanja Hrvatskog
tinsku, 96, Split, 2004, 9-303. 2016, 305-311. arheološkog društva, sv. 26, zagreb – Split,
2004 a. The begining of promunturium 2017. pithoi from pharos. In: Ante por- 2010, 43-60.
diomedis preliminary pottery report. In: tam auream, studia in honorem professo-
A. Kisa
Hesperia, 18, Roma, 2004, 141-150. ris Aleksandar Jovanović. belgrade, 2017,
1908. das Glas im Altertume. leipzig,
2006. The Greek background. In: dal- 53-68.
1908, 33-106.
matia Research in the Roman province 2018. pharos, Greek Amphorae and wine
1970-2001. papers in honor of J. J. wilkes, production. In: paros Iv, paros and its B. Kitanoski
bAR International Series 1576, oxford, colonies, Athens, 2018, 397-419. 1961/66. Fibuli od v do III vek ot stara-
2006, 17-27. ta era vo Narodniot muzej vo prilep. In:
B. Kirigin – P. Popović
2007. pithos / dolium – uvodne napome- zbornik Arheološkog muzeja u Skopju
1988. maslinovik: A Greek tower in the
ne. In: Godišnjak centra za balkanološka Iv – v, 1961/66, 1-17.
chora of pharos, A preliminary report:
ispitivanja, 34, Sarajevo, 2007, 125-157.
In: Recent developments in yugoslav H. D. F. Kito
2008. Grčko-helenistička zbirka u stal-
Archaeology, bAR IS, 431, oxford, 1988, 2008. Grci. prosveta. beograd, 2008.
nom postavu Arheološkog muzeja u Spli-
177-189.
tu. Arheološki muzej Split. Split, 2008. T. Knez
2008 a. pithos from the Archaeological B. Kirigin – S. Čače 1993. Novo mesto III, Knežija gomila,
museum at Split. In: Archaeologia Adria- 1998. Archaeological evidence for the cult Kapiteljska njiva. Novo mesto, 1993.
tica II, zadar, 2008, 177-189. of diomed in the Adriatic. In: Hesperia, 9,
J. N. Koledin
2009. Ancient Greeks in croatia. In: cro- Roma, 1998, 63-110.
2011. Novi tip šarnirske fibule. In: zbor-
atia Aspects of Art, Architecture and cul- nik Narodnog muzeja u beogradu, XX-1,
B. Kirigin – J. Hayes – P. Leech
tural Heritage, london, 2009, 20-31. arheologija, beograd, 2011, 103-119.
2002. local pottery production at pharos.
2010. crna Korčula. In: Antički Grci na
In: Greek influence along the east Adria-
tlu Hrvatske (exibition catalogue), zagreb, J. Korošec
tic coast, proceedings of the International
2010, 113-117. 1953. Nekoliko pitanja oko nekropole u
conference held in Split from September
2010. epetij. In: Antički Grci na tlu Hr- Trebeništu. In: Glasnik zemaljskog mu-
24-26, 1998, (eds. cambi, Čače, Kirigin).
vatske (exibition catalogue), zagreb, 2010, zeja u Sarajevu, n. s. A, vIII, Sarajevo,
Split, 2002, 241-260.
142-143. 1953, 91-101.
2010. Salona (predrimska / pre – Roman). B. Kirigin – T. Katunarić – G. Skelac
P. Kos
In: Antički Grci na tlu Hrvatske (exibiti- 2004. palagruža 2003. preliminarni izvje-
1998. leksikon antičke numizmatike. za-
on catalogue), zagreb, 2010, 144-145. štaj s arheoloških iskopavanja. In: opus-
greb, 1998.
2010. Naron (Neretva). In: Antički Grci cula Archaeologica, vol. 28, zagreb, 2004,
na tlu Hrvatske (exhibition catalogue), 207-220. A. Kotsonas
zagreb, 2010, 148-149. 2019. politics Agendas and Abortive
B. Kirigin – T. Katunarić – M. Miše
2010a. Gradina Sutilija povrh Trogira i Fieldwork plans over lyktos, crete: A
2005. palagruža godine 2004. preliminar-
nalazi rane keramike tipa Alto-Adriatico. History of Archaeological Research. In:
ni izvještaj s iskopavanja. In: vjesnik za
In: Scripta branimiro Gabričević dicata, Annual of the british School at Athens,
arheologiju i historiju dalmatinsku, no. 98,
Trilje, 2010, 22-55. vol. 114, Athens – london, 2019, 399-
Split, 2005, 251-260.
2012. prilog proučavanju pitosa / dolija s 443.
otoka visa, biševa, Sveca i palagruže. In: B. Kirigin – A. Johnston – M. Vučetić – Z.
R. Koščević
Scripta in Honorem bojan djurić, mo- Lušić
1980. Antičke fibule sa područja Siska.
nografije cpA, ljubljana, 2012, 285-298. 2009. palagruža – The Island of diomedes
odjel za arheologiju centra za povijesne
2012a. palagruža – diomedov otok. Split, – and Notes on Ancient Greek Nnavigati-
znanosti, zagreb.
2012. on in the Adriatic. In: A connecting Sea:
2000. Arheološka zbirka benko Horvat.
2016. pithoi / dolia from central dalma- maritime Interaction in Adriatic pre-
zagreb, 2000.
tian Islands. In: International Association history, bAR Interantional Series, 2037,
for Research on pottery of the Hellenistic oxford, 2009, 137-155. G. Köster
period. Traditions and Innovations Trac- 1926. die Griechischen Terrakotten. ber-
B. Kirigin – M. Miše – V. Barbarić
king the development of pottery from lin, 1926.
2010. palagruža – the island of diomedes,

376
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

R. Kousser spezifischer Ikonographie in mythologis- Antichità di Torino. mantova, 2005.


2004. The world of Aphrodite in the late che bilder und denkmäler seit frühkla- 2006. la tecnica della decorazione so-
Fifth century b. c. In: Greek vases: Ima- ssischer zeit. In: Jahrbuch des deutschen vraddipinta: analisi di alcuni vasi in stile
ges, contexts and controversies. procee- Archäologischen Instituts, 132, berlin, di Gnathia del museo di Antichità di To-
dings of the conference sponsored by The 2017,43-83. rino. Antenor 5, padova, 2006, 113-125.
center for the Ancient mediterranean at
columbia university 23-24 march 2002, Z. Kujundžić–Vjezagić Larousse Encyclopedia of Archaeology,
(ed. c. marconi), leiden – boston, 2004, 2007. masivna grivna sa područja Glasin- (ed. G. Charles Picard), London, 1997.
97-113. ca. In: Godišnjak centra za balkanološka J. Latacz
V. Kovačević ispitivanja, knj. 34, Sarajevo, 2007, 69-83. 2004. Troy and Homer. Towards a Soluti-
2010. Tragurij. In: Antički Grci na tlu Hr- S. Kukoč on of an old mystery. oxford, 2004.
vatske. zagreb, 2010, 139-141. 2003. ptica i konj u solarnoj dinamici svi- A. Laumonier
V. Kovačić jeta. In: opuscula archaeologica, 27, za- 1978. la céramique hellénistique á reliefs,
2002. Nuove scopertale nella Traguri- greb, 2003, 243-250. 1 a Helliers ‘ioniens’, In: exploration ar-
on ellenistica. In: zbornik radova, Greek chéologique de délos, ecole française
N. A. Kun
d’Athènes, delos, XXXI, paris, 1978.
Influence along the east Adriatic coast, 2004. legende i mitovi stare Grčke. beo-
Split, 2002, 382-397. grad, 2004. J. Laver
1969. A concise History of costume.
В. И. Козенкова B. Kuntić–Makvić
london, 1969.
1998. Материальная основа Быіта 2001. ljepokosa Korkira. In: Izdanja Hr-
кобанских племен. Западныій вариант. vatskog arheološkog društva, vol. 20, za- A. W. Lawrens
Москва, 1998. greb, 2001, 169-183. 1967. Greek Architecture. baltimore,
2002. les Romains et les Grecs Adria- 1967.
M. Kozličić
1981. prikazi brodova na novcu plemena tiques. In: zbornik radova, Greek Influen- S. S. Leach
daorsa. In: Glasnik zemaljskog muzeja ce along the east Adriatic coast, Split, 1987. Subgeometric pottery from Sout-
bosne i Hercegovine, n. s. A, 35/36, Sara- 2002, 141-159. hern etruria. Göteborg, 1987.
jevo, 1981, 163-188. D. Kušan-Špalj – A. Rendić-Miočević R. Leighton
G. Kraljević 2009. Najljepše grčke vaze iz riznice Ar- 1993. morgantina Studies, vol. Iv: The
1988. Numizmatika. In: Arheološki lek- heološkog muzeja u zagrebu. zagreb, protohistoric Settlement on the citta-
sikon bosne i Hercegovine I, Sarajevo, 2009. della. princeton, 1993.
1988, 126-128. I. Kuzmanoski P. Levi
B. Križ – P. Stipančić – A. Škedelj Petrič 2017. upotreba keramičkih unguentariju- 2007. povijest, egipat i Antička Grčka.
2008. Arheološka podoba dolenjske. ma u pogebnom kultu inhumacija iz ju- Agostini, 2007.
Novo mesto, 2008. goistočne nekropole u Skupiju. In: Nova
antička duklja, vIII, podgorica, 75-90. LIMC 2/1 – Lexicon Iconographicum
2009. Arheološka podoba dolenjske.
Mythologiae Classicae, Zürich – Münc-
Novo mesto, 2009. R. Laffineur – E. Greco hen.
V. Krstić 2004. on the character of Social Relati-
ons between Greece and Italy in the 12th C. K. Lingren
2005. Slikani kantarosi i skifosi sa loka-
– 11th centuries bc. liege. 2007. Art, wine and dionysos. In: Histria
liteta Kale-Krševica kod bujanovca. In:
Antiqua, pula, 2007, 137-145.
zbornik Narodnog muzeja, XvIII-1, be- B. Lahi – M. Fiedler
ograd, 2005, 191-210. 2010. Ausgrabungen im zentrum von E. Lippolis
2009. Terakote iz grčko-helenističke zbir- Apollonia (Albanien), vorläufige ergeb- 1994. la necropoli ellenistica: problemi di
ke Narodnog muzeja u beogradu. In: nisse zu der sog. Amphorenmauer und classificazione e cronologia dei materiali
zbornik Narodnog muzeja, XIX, arheolo- ihrer umgebung. In: mitteilungen des In: e. lippolis (ur.) catalogo del museo
gija, beograd, 2009, 205-220. deutschen Archäologischen Instituts Nazionale Archaeologico di Taranto, III, 1.
Römische Abteilung, band, 116, Rome, Taranto – la necropoli: aspetti e problemi
2015. Jedna slikana posuda iz grčko-hele-
2010, 213-257. della documentazione archaeologica tra
nističke zbirke Narodnog muzeja u be- vII e I sec. a. c. Taranto, 1994, 239-282.
ogradu. In: zbornik Narodnog muzeja, V. Lahtov
XXII-1, beograd, 2015, 87-96. 1965. problem trebeniške kulture. ohrid, P. Lisičar
1965. 1951. crna Korkira i kolonije antičkih
R. Krumeich Grka na Jadranu. Skopje, 1951.
2017. Greiser Silen oder Schauspieler des E. Lanza 1960/61. o jednom tipu lučne fibule iz
papposilens? zur Übernahme theater- 2005. ceramica di Gnathia al museo di
naših arheoloških zbirki. In: Radovi Fi-

377
ADNAN BUSULADŽIĆ

lozofskog fakulteta u zadru. 2, zadar, J. Maran 1973 b. ornamentisane pojasne ploče sa


1960/61, 25-36. 2006. coming to terms with the past: ide- gradine u ošanićima kod Stoca. In: Gla-
1963. o jednom tipu lučne fibule iz na- ology and power in late Helladic IIIc. snik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
ših arheoloških zbirki. In: Radovi, zadar, In: Ancient Greece: From the mycenaen govine, n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo,
1963, 25-37. palaces to the Age of Homer. (ed. S. d. 1973, 257-260.
1979. esej o fibulama. In: Radovi – raz- Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh, 2006, 1973 c. daorsi. In: Godišnjak centra za
dio društvenih znanosti (8) sv. 18, zadar, 123-151. balkanološka ispitivanja knj. 8, Sarajevo,
1979, 7-23. 1973, 109-137.
C. Marconi
1976. ošanići – centar daorsa – kultur-
D. G. Lollini 2004. Images for a warrior. on a Group
no-historijske značajke. In: Jadranska oba-
1976. Sintesi della civiltà picena. In: Ja- of Athenian vases and Their public. In:
la u protohistoriji, zagreb, 1976, 247-254.
dranska obala u protohistoriji, zagreb, Greek vases: Images, contexts and con-
1976. Novootkrivena obloga pojasne plo-
1976, 117-155. troversies. proceedings of the conference
če sa Gradine u ošanićima kod Stoca. In:
sponsored by The center for the Ancient
A. Loma Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
mediterranean at columbia university
2007. Homer via van Gennep: Some Ini- cegovine, n. s. A, XXIX, Sarajevo 1976,
23-24 march 2002, (ed. c. marconi), le-
tiatory Themes in the odyssey. In: zbor- 35-40.
iden – boston, 2004, 27-41.
nik matice Srpske za klasične studije, br. 1976 a. dva nova primjerka daorsijskog
9, Novi Sad, 2007, 21-41. K. Maricki-Gaćanski novca sa gradine ošanići kod Stoca. In:
2011. Grčki mont everest: Tri milenija Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
M. Lombardo
grčke poezije. In: zbornik matice srpske vanja, knj. 11, Sarajevo, 1976, 253-261.
2002. I Greeci e Kerkyra melaina (Syll.
za klasične studije, 13, Novi Sad, 2011, 1976. ein bronzehelm aus der Illyrischen
141): pratiche colonali e ruolo degli indi-
308-312. Stadt daorsoi oberhalb ošanići bei Sto-
geni. In: zbornik radova, Greek Influence
lac, Herzegovina. In: Archaeologica Au-
along the east Adriatic coast, Split, 2002, D. Marić
striaca, 13, wien, 1976, 634-638.
121-141. 2014. Anaksimandar. Sarajevo, 2014.
1977. Arheološka istraživanja Akropole
2005. The psephisma of lumbarda: a new 2014a. moralni status životinja u antičkoj
ilirskog grada daorsa na Gradini u oša-
fragment. In: Illyrica antiqua, zagreb, filozofiji. Sarajevo, 2014.
nićima kod Stoca od 1967 do 1972. In:
2005, 353-361. 2017. Aristotelova prva filozofija. In:
Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
zbornik radova, zenica, 2017, 23-34.
Н. М. Лосева cegovine, n. s. A, XXX/XXXI, Sarajevo
1966. Некоторьіе новьіе атрибуции Z. Marić 1977, 5-99.
краснофигуpньіх ваз Гмии. In: Kультура 1959. Grobovi ilirskih ratnika iz Kačnja. 1977 a. Reviziono iskopavanje ilirske grob-
Античного мира. Москва, 1966, 135-139. In: Glasnik zemaljskog muzeja u Saraje- nice u Kačnju kod bileće. In: Glasnik ze-
vu, n. s. A, XIv, Sarajevo, 1959, 87-102. maljskog muzeja bosne i Hercegovine, n.
A. Loy
1964. donja dolina. In: Glasnik zemalj- s. A, XXX/XXXI, Sarajevo, 1977, 101-113.
2019. early modern Travellers in the Ae-
skog muzeja bosne i Hercegovine, XIX, 1979. depo pronađen u ilirskom gradu
gean: Routes and Networks. In: Annual
Sarajevo, 1964, 5-128. daors...u (2 stolj. pr. n. e.). In: Glasnik
of the british School at Athens, vol. 114,
1968. Japodske nekropole u dolini une. zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine,
Athens – london, 2019, 369-399.
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne n. s. A, XXXIII, Sarajevo, 1979, 23-113.
N. Lucentini i Hercegovine, n, s, A, XXIII, Sarajevo, 1995. die hellenistische Stadt oberhalb
1981. Sulla cronologia delle necropoli di 1968, 5-81. ošanići bei Stolac. In: bericht der Römis-
Glasinac nell’eta del ferro. In: Studi di pro- 1971. die japodischen Nekropolen im una- ch-Germanischen Kommission, 76, Fran-
tostoria adriatica 1, Roma, 1981, 67-164. tal. In: wissenschaftliche mitteilungen des kfurt am main, 1995, 31-72.
bosnish-Herzegowinischen landesmuse- 1997. unutrašnja vrata akropole ilirskog
A. Makanec
ums, band I, Sarajevo, 1971, 13-96. grada daorsona (ošanići, Stolac). In: Go-
1906. Nekoliko numizmatskih nalaza iz
1973. Arheološka istraživanja na gradini dišnjak centra za balkanološka ispitivanja,
bosne. In: Glasnik zemaljskog muzeja
u ošanićima kod Stoca 1963. In: Glasnik knj. 28, Sarajevo, 1992. – 1997, 79-97.
bosne i Hercegovine, XvIII, Sarajevo,
zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, 2000. Helenistički uticaji na ilirsko pleme
1906, 109.
n. s. A, XXvII/XXvIII, Sarajevo, 1973, daorse. In: Godišnjak centra za balka-
L. Mamford 173-235. nološka ispitivanja, Akademije nauka i
2001. Grad u istoriji. beograd, 2001. 1973 a. Novčići trećeg i drugog stoljeća umjetnosti bosne i Hercegovine, knj. 29,
stare ere sa gradine u ošanićima kod Sto- Sarajevo, 2000, 37-53.
Đ. Mano-Zisi – Lj. B. Popović
ca. In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne 2004. Grafiti sa grčkih posuda iz razore-
1969. Novi pazar ilirsko-grčki nalaz. be-
i Hercegovine, n. s. A, XXvII/XXvIII, nog ilirskog grada daorsona iznad sela
ograd, 1969.
Sarajevo, 1973, 237-255. ošanića kod Stoca u Hercegovini. In:

378
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

Godišnjak centra za balkanološka ispiti- B. Marijanović te. constructing identity in the Aegean
vanja Akademije nauka i umjetnosti bo- 1988. Helenizam. In: Arheološki leksikon bronze Age. Texas, 2010.
sne i Hercegovine, knj. 31, Sarajevo, 2004, bosne i Hercegovine. zemaljski muzej
M. McHugh
185-217. biH, Sarajevo, 1988, 27-28.
2019. Going the extra mile: Travel, Time
2006. Grafiti sa grčkih posuda iz razru- 1988 a. muzeološka djelatnost zemalj-
and distance in classical Attica. In:
šenog ilirskog grada daorsona iznad sela skog muzeja 1888.–1988, odjeljenje za
Annual of the british School at Athens,
ošanića kod Stoca u Hercegovini. III. In: arheologiju. In: Spomenica stogodišnjice
vol. 114, Athens – london, 2019, 207-241.
Godišnjak centra za balkanološka ispiti- rada zemaljskog muzeja bosne i Herce-
vanja Akademije nauka i umjetnosti bo- govine, 1888. – 1988. Sarajevo, 1988, 234- J. Meder
sne i Hercegovine, knj. 33, Sarajevo, 2006, 263. 2006. Tri dirke. In: Histria archaeologica,
125-145. 35, pula, 2006, 75-89.
I. Marijanović
Z. Marić – B. Kirigin 1986.votivni žrtvenik iz Šuice. In: Glasnik C. de Meo
1991. bradavičasti helenistički kantharo- zemaljskog muzeja bosne i Hercegovine, 2012. Nacionalni arheološki muzej Atena.
si iz daorsona (ošanići kod Stoca). In: n. s. A, 40/41, Sarajevo, 1986, 109-112. zagreb, 2012.
zbornik radova posvećenih akademiku
E. Marin S. Mesihović – A. Šačić
Alojzu bencu, knjiga 27, Sarajevo, 1991,
2002. Novi helenistički nalazi iz Salo- 2015. Historija Ilira. univerzitet u Saraje-
177-183.
ne i Narone. In: zbornik radova, Greek vu. Sarajevo, 2015.
Z. Marić – M. Forić Influence along the east Adriatic coast,
S. Mesihović
2005. Grafiti sa grčkih posuda iz razru- Split, 2002, 415-423.
2017. Helenske apoikije u Italiji i Siciliji.
šenog ilirskog grada daorsona iznad sela
E. Marin – M. Mayer – G. Paci – I. Rodà Sarajevo, 2017.
ošanića kod Stoca u Hercegovini. II. In:
1999. corpvs Inscriptionum Naronitana-
Godišnjak centra za balkanološka ispiti- B. Migotti
rum – I, erešova kula – vid. macareta –
vanja Akademije nauka i umjetnosti bo- 1986. Grčko-helenistička keramika iz
Split, 1999.
sne i Hercegovine, knj. 32, Sarajevo, 2005, Starog Grada na Hvaru. In: vjesnik Ar-
181-199. Č. Marković heološkog muzeja u zagrebu, 19, zagreb,
2012. Antička budva. Nekropole istraži- 1986, 147-177.
B. Marijan
vanja 1980-1981. podgorica, 2012. 1987. otok lastovo u dodiru s grčkim
1989. Grobni nalaz s Graca kod Neuma.
svijetom. In: Arheološki radovi i rasprave,
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne J. Martha
i Hercegovine u Sarajevu, n. s. A, 42/43, 10. zagreb, 1987, 133-155.
1880. catalogue des figurines en terre cu-
Sarajevo, 1989, 35-59. ite du musée de la Société Archéologique K. Mihovilić
1989. protohistorijski nalazi s Gradine u d’Athènes, paris, 1880. 1986. Histri i etruščani. pula, 1986.
prenju kod Stoca. In: Glasnik zemaljskog 2002. Grčki i helenistički nalazi u Istri i
muzeja bosne i Hercegovine u Sarajevu, n. I. Marović
Kvarneru. In: zbornik radova, Greek In-
s. A, 42/43, Sarajevo, 1989, 61-71. 1976. l’elmo greco-illirico. In: Jadranska
fluence along the east Adriatic coast,
1989. Staklene posudice iz Grčke u ze- obala u protohistoriji, zagreb, 1976, 287-
Split, 2002, 499-521.
maljskom muzeju bosne i Hercegovine u 301.
2017. Helenističke brončane situle iz Ne-
Sarajevu. In: Glasnik zemaljskog muzeja
bosne i Hercegovine u Sarajevu, n. s. A, B. Matulić zakcija. In: vjesnik za arheologiju i histo-
42/43, Sarajevo, 1989, 73-79. 2008. mozaici antičke Isse. In: Archaeo- riju dalmatinsku, Sv. 110-1, Split, 2017,
2000. željezno doba na južnojadranskom logia Adriatica, 2, I, zadar, 2008, 251-268. 257-274.
području (istočna Hercegovina, južna A. Mazarakis Ainian I. Mikulčić
dalmacija). In: vjesnik za arheologiju i 1997. From rulers’ dwellings to Temples 1976. Antičko staklo iz Scupia i ostali
historiju dalmatinsku, vol. 93, Split, 2000, Architecture, Religion and Society in makedonski nalazi. In: Arheološki vestnik
7-221. early Iron Age Greese (100-700 b. c.). XXv, ljubljana, 1976, 189-198.
1991. – 2005. Sjeveroistočna vrata u me-
Jonsered, 1997.
galitskom zidu na Gradini u ošanićima I. Miličević-Capek
kod Stoca. In: Glasnik zemaljskog mu- M. McArthur 2007. vidića guvno, vranjevo Selo – za-
zeja biH, n. s. A, 46, Sarajevo, 1991-2005, 2019. Kittos and the phialai exeleuthe- štitna istraživanja. In: Hercegovina, 21,
87-112. rikai. In: Annual of the british School at mostar, 2007, 139-144.
2011. Gradina u ošanićima – Transfor- Athens, vol. 114, Athens – london, 2019,
macija prapovijesnoga gradinskog u urba- M. Milićević Bradač
263-293.
no naselje. In: Histria Antiqua, 20, pula, 2003. Greek mythological horses and the
2011, 177-187. J. C. McEnroe world’s boundary. In: opuscula archaeolo-
2010. Architecture of minoan cre- gicae, 27, zagreb, 2003, 379-391.

379
ADNAN BUSULADŽIĆ

2004. Stara Grčka – Grci na crnome D. G. Mitten – S. F. Doeringer B. Nadbath


moru. Školska knjiga. zagreb, 2004. 1968. master bronzes from the classical 2004. metallene einzelfunde der bron-
world. connecticut, 1968. ze und eisenzeit im Raum von bosnien
M. C. Miller
und Herzegowina. In: Godišnjak centra
2017. The Theatre of dionysos: Throne J. P. Morel
za balkanološka ispitivanja, 33, Sarajevo,
of the priest of dionysos eleuthereus. In: 1966. Assoro – Scavi nella Necropoli. In:
2004, 33-125.
Jahrbuch des deutschen Archäologischen Notizie degli scavi di antichità. vol. XX,
Instituts, 132, berlin, 2017, 83-107. Roma, 1966, 232-287. K. Nef
1981. céramique campanienne: les for- 1937. uvod u istoriju muzike. beograd,
A. Milošević
mes. Rome, 1981. 1937.
2017. Arheologija sinjskog polja. Split,
2006. phocaen colonisation. In: Greek
2017. J. Neils
colonisation An Account of Greek colo-
2004. Hera, pestum, and the cleveland
B. Milovanović nies and other Settlements overseas, vol.
painter. In: Greek vases: Images, con-
2009. Simbolika prikazanih životinja na 1 (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-bo-
texts and controversies. proceedings of
nadgrobnim stelama iz viminacijuma. In: ston, 2006, 359-428.
the conference sponsored by The center
Arheologija i prirodne nauke, 4, beograd,
S. P. Morris for the Ancient mediterranean at colum-
2009,
2014. dairy Queen churns and milk bia university 23-24 march 2002, (ed. c.
L. Miraj products in the Aegean bronze Age. In: marconi), leiden – boston, 2004, 73-85.
2002. The earliest coinage of epida- opuscula: Annual of the Swedish Insti-
D. Nemeth-Ehrlich – D. Kušan-Špalj
mnos/dyrrachion as a Source. In: zbor- tutes at Athens and Rome. Stockholm,
2007. dvije tisuće godina Andautonije od
nik radova, Greek Influence along the 2014, 205-223.
rimskog grada do arheološkog parka. za-
east Adriatic coast, Split, 2002, 435-471.
A. Möller greb, 2007.
I. Mirnik 2000. Naukratis. Trade in Archaic Greese.
G. Neumann
1981. coin hoards in yugoslavia. oxford, 2000.
1957. zur Grage der bronzefibeln mit
b.A.R.International Series, 95, oxford.
J. V. Muir bügelplatte. In: Germania 35, Frankfurt,
M. Miše 2004. Religion and the new education: 1957, 28-32.
2005. Grčka i helenistička keramika iz Fa- the challenge of the Sophists. In: Greek
H. G. Niemeyer
rosa u Arheološkom muzeju u Splitu (stari religion and society, cambridge-london
2006. The phoenicians in the mediterra-
fond). In: vjesnik za historiju i arheologiju – New york – New Rochelle – melbourne
nean. between expansion and colonisa-
dalmatinsku, 98, Split, 2005, 25-48. – Sydney, 2004, 191-219.
tion: A Non-Greek model of overseas
2010. Keramika tipa „gnathia“ na istočnoj
N. Mujezinović Settlement and presence. In: Greek co-
obali Jadrana. doktorska disertacija u ru-
2011. Helenistički grad daorson – meto- lonisation An Account of Greek colonies
kopisu. zagreb, 2010.
dološki pristup zaštiti i priprema projekta and other Settlements overseas, vol. 1
2012. Trgovački kontakti dvaju jadranskih
konzervatorsko-restauratorskih radova. (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-boston,
obala krajem 4. i u 3. stoljeću prije Krista
In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne i 2006, 143-168.
na primjeru slikane keramike. In: Histria
Hercegovine, n. s. A, 52, Sarajevo 2011,
Antiqua, 12, zagreb, 2012, 231-240. M. Nikolanci
307-363.
2013. prilog proučavanju isejske keramike 1963. Nove grčke kacige i knemide u dal-
tipa Gnathia. In: vjesnik za arheologiju i C. Müller maciji. In: vjesnik za historiju i arheologi-
povijest dalmatinsku, 106, Split, 2013, 99- 1993. The Timline of world costume. ju dalmatinsku, vol. 61, Split, 1963, 81-91.
130. From Fig leaf to Street Fashion. london, 1970. o kontroverzi lissos – Issa. Adria-
2017. banquet among the stars: Gnathia 1993. tica praehistorica et antiqua, zagreb, 1970,
and west Slope ware from the diomedes 377-384.
E. Mulović
sanctuary on the island of palagruža. In: 1976. Jadranski Grci kao periferija helen-
2018. Katalog kamene arheološke zbir-
vjesnik za arheologiju i historiju dalma- skog svijeta. In: materijali XII, Kongres
ke muzeja Hercegovine mostar. mostar,
tinsku, Sv. 110-1, Split, 2017, 233-255. arheologa Jugoslavije, zadar, 1976, 149-
2018.
168.
M. Miše – A. Touloumtzidou
A. Musić 1976. maloazijski import u istočnom Ja-
2015. Hellenistic tomb in Stonca bay near
1942. Nacrt grčkih i rimskih starina. za- dranu. In: Jadranska obala u protohistoriji,
Issa on the island of vis, croatia: new evi-
greb, 1942. zagreb, 1976, 273-287.
dence on imports from Sicily and main-
G. E. Mylonas 1980. Iris Illyrica. In: dolina rijeke Nere-
land Greece. In: Hesperià, 32, Studi sulla
1972. eleusins and the eleusinian myste- tve od prethistorije do ranog srednjeg vje-
grecità di occidente, 2015, 273-322.
ries. princeton, 1972. ka. Izdanja Hrvatskog arheološkog druš-

380
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

tva, znanstveni skup u metkoviću, 4. – 7. R. Osborn M. Parović–Pešikan


X 1977, Split, 1980, 155-161. 2004. Images of a warrior. on a Group 1961. o karakteru grčkog materijala na
1980. epigraphica greaca nova et vetera of Athenian vases and Their public. In: Glasincu i putevima njegovog prodiranja.
in dalmatia reperta. In: diadora, 9, zadar, Greek vases: Images, contexts and con- In: Starinar n. s. XI, beograd, 1961, 22-34.
1980, 205-228. troversies. proceedings of the conference 1975. corpus vasorum antiquorum. bel-
1999. crateae – celadussae. In: vjesnik za sponsored by The center for the Ancient grade, 1975.
arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. 90- mediterranean at columbia university 1976. Najnovija istraživanja u boki Kotor-
91, Split, 1999, 89-101. 23-24 march 2002, (ed. c. marconi), le- skoj s posebnim osvrtom na problem ilir-
iden – boston, 2004, 41-55. skih i predilirskih veza sa egejom. In: ma-
M. Nilsson
terijali XII, Kongres arheologa Jugoslavije,
2014. A note on domestic vs communal S. Osvald
zadar, 1976, 77-87.
grain storage in the early Helladic period. 1980. Grčka i rimska mitologija. beograd,
1982. Grčka mahajra i problem krivih
In: opuscula: Annual of the Swedish In- 1980.
mačeva. In: Godišnjak centra za balka-
stitutes at Athens and Rome, Stockholm,
I. Ožanić nološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982,
2014, 223-241.
2004. olivijina cibalitanska kuharica. 25-53.
G. Novak vinkovici, 2004. 1986. Grčko-italske i helenističke vaze iz
1961. Stari Grci na Jadranskom moru. In: zemaljskog muzeja u Sarajevu. In: Gla-
G. Paduano
Rad Jugoslavenske akademije znanosti i snik zemaljskog muzeja bosne i Herce-
2011. Antičko pozorište. beograd, 2011.
umjetnosti. zagreb, 1961. govine u Sarajevu, n. s. A, 40/41, Sarajevo,
T. G. Palaima 1986, 39-60.
M. Novak
2006. wanaks and related power terms in 1988. poreklo i datacija urne iz boljare-
2013. Tavern brawls, banditry and battles
myceanean and later Greek. In: Ancient va i pitanje pojave eolskog bucchero-a na
– weapon injuries in Roman Iader. In:
Greece: From the mycenaen palaces to balkanu. In: Godišnjak centra za balka-
Radovi Rimska vojna oprema u pogreb-
the Age of Homer. (ed. S. d. Jalkotzy – I. nološka ispitivanja, knj. 24, Sarajevo, 1988,
nom kontekstu, XvII, Romec-a, za-
S. lemos). edinburgh, 2006, 53-73. 81-101.
greb 2013, 347-356.
A. Palavestra E. Pašalić
J. Ober
1984. Kneževski grobovi starijeg gvozde- 1960. Antička naselja i komunikacije u
1993. The polis as a Society: Aristotle,
nog doba na centralnom balkanu. beo- bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1960.
John Rawls and the Athenian Social con-
grad, 1984.
tract. In: The Ancient Greek city-State, V. Paškvalin
Symposium on the occasion of the 250th H. Pamir 1961. bronzana votivna ruka iz Sasa. In:
Anniversary of The Royal danish Aca- 2006. Al mina and Subuniye in the oron- Glasnik zemaljskog muzeja bosne i Her-
demy of Sciences and letters, copenha- tes delta the Sites. In: Greek colonisa- cegovine, n. S. A, Xv –XvI, Sarajevo,
gen, 1993, 129-160. tion An Account of Greek colonies and 1961, 203-209.
other Settlements overseas, vol. 1 (ed. G. 1969. Rimski žrtvenici iz Starog majda-
M. Obradović
R. Tsetskhladze), leiden-boston, 2006, na. In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne
2007. Herojsko ime Telef kao lično ime
535-545. i Hercegovine, n. s. A, XXIv, Sarajevo,
kod Helena. In: zbornik matice Srpske
za klasične studije, br. 9, Novi Sad, 2007, G. Papantoniou – A. K. Vionis 1969, 165-169.
73-91. 2017. landscape Archaeology and Sa- 1981. Arheološki nalazi s teatarskom te-
cred Space in the eastern mediterranean: matikom s područja S. R. bosne i Herce-
A. Olovčić govine. In: Antički teatar na tlu Jugoslavi-
A Glimpse from cyprus. In: land 6, 40,
2011. Hemijska analiza keramičkih ulo- je, Novi Sad, 1981, 245-249.
2017, 1-18.
maka sa lokaliteta Halapić u opštini Gla- 2002. Helenistički sloj nekropole ilir-
moč. završni dodiplomski rad, Filozofski F. Papazoglu sko-panonskog plemena dezidijata na
fakultet, Sarajevo, 2011. 1972. Istorija helenizma. epoha Aleksan- Kamenjači u brezi kod Sarajeva. In: Grč-
dra velikog. beograd, 1972. ki utjecaj na istočnoj obali Jadrana/Greek
T. Osada
2002. Furchtsame Skythen. barba- A. Papazovska influence along the east Adriatic coast.
ren-darstellungen in der athenischen 2018. New perspectives of the tumuli bu- zbornik radova sa znanstvenog skupa
vasenmalerei spätarchaischer zeit. In: rials during the Iron Age in the Republic održanog u Splitu 24. do 26. 09. 1998.
Temenos Festgabe für Florens und Stefan of macedonia. In: Godišnjak centra za (ur. N. cambi, S. Čače i b. Kirigin), Split,
Hiller. wien, 2002, 91-100. balkanološka ispitivanja, band 47, Saraje- 2002, 521-538.
vo, 2018, 91-105. 2008. Kamenjača, breza kod Sarajeva,
M. Osborn mlađeželjeznodobna i rimska nekropo-
1929. Geschichte der Kunst. berlin, 1929. la. In: Godišnjak centra za balkanološka

381
ADNAN BUSULADŽIĆ

ispitivanja, XXXvII/35, Sarajevo, 2008, E. Paul drana – podmorsko-arheološka eviden-


101-181. 1987. Griechische Terrakotten. leipzig, cija. In: zbornik radova, Greek Influence
2012. Antički sepulkralni spomenici s po- 1987. along the east Adriatic coast, Split, 2002,
dručja bosne i Hercegovine. djela knjiga 471-485.
G. Paulys Wissowa
9, centar za balkanološka ispitivanja, Sa-
1894. Real encyclopädie der classischen N. Petrić
rajevo, 2012.
Altertumswissenschaft. Stuttgart, 1894. 1999. Nalazi apulske geometrijske kera-
K. Patsch 1895. Real encyclopädie der classischen mike u srednjoj dalmaciji. In: vjesnik za
1894. Grčki novci bosansko-hercegovač- Altertumswissenschaft. Stuttgart, 1895. arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. 90-
kog zemaljskog muzeja. In: Glasnik ze- 1912. Real encyclopädie der classischen 91, Split, 1999, 43-57.
maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, Altertumswissenschaft. Stuttgart, 1912.
vI, Sarajevo, 1894, 1-22. D. i M. Petruševski
1925. Real encyclopädie der classischen
1894. Natpisi iz Nikopolja u epiru. In: 1968. proizvodi mikenskog zanatstva. In:
Altertumswissenschaft. Stuttgart, 1925.
Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i Godišnjak centra za balkanološka ispiti-
Hercegovini, vI, Sarajevo, 1894, 681-682. D. P. S. Peacock – D. F. Williams vanja, knj. 4, Sarajevo, 1968, 35-61.
1894. Novi i revidirani natpisi. In: Glasnik 1986. Amphorae and the Roman eco- 1976. Iz najstarije geografije i toponimije
zemaljskog muzeja u bosni i Hercegovi- nomy. london – New york, 1986. južnog balkana. In: Godišnjak centra za
ni, vI, Sarajevo, 1894, 341-358. balkanološka ispitivanja, knj. 11, Sarajevo,
P. E. Pecorella – M. Salvini
1895. Grčko-rimske privatne zbirke u bo- 1976, 327-339.
1984. Tra zagros e l’urmia ricerche sto-
sni i Hercegovini. In: Glasnik zemaljskog riche ed archeologiche nell’Azarbaigian C. Picard
muzeja u bosni i Hercegovini, vII, Sara-
Iraniano. Roma, 1984. 1911. la fin de la céramique peinte en
jevo, 1895, 237-240.
Grande Grèce d’aprés les documents des
1895. epigrafski nahogjaji iz godine 1895. E. Pemberton
musées d’Italie. In: bulletin de corres-
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i 1989. corinth. Results excavations con-
Hercegovini, vII, sv. Iv, Sarajevo, 1895, pondance Hellénique, Athènes, XXXv,
ducted by the American School of classi-
573-586. 1911, 177-230.
cal Studies. vol. XvIII, part I, The San-
1896. Novci iz Apollonije i dyrrhachija. ctuary of demeter and Kore. The Greek A. Pierattini
In: Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i pottery. princeton, New yersey, 1989. 2019. Interpreting Rope channels: lif-
Hercegovini, vIII, 1896, 415-422. ting, etting and the birth of Greek mo-
1896. Apolonova štatueta iz vršana kod D. Perkić
numental Architecture. In: Annual of the
prnjavora. In: Glasnik zemaljskog muzeja 2010. Svetište u vilinoj špilji iznad izvora
british School at Athens, vol. 114, Athens
vIII, Sarajevo, 1896, 273-276 rijeke omble. In: Antički Grci na tlu Hr-
– london, 2019, 167-207.
1897. Novi spomenici iz županjca – del- vatske. zagreb, 2010, 159-161.
miniuma. In: Glasnik zemaljskog muzeja S. Pilipović
R. Peroni
u bosni i Hercegovini, IX, Sarajevo, 1897, 2011. Kult bahusa na centralnom balkanu
1976. la „Koiné“ adriatica e il suo proce-
227-243. I – Iv vek. beograd, 2011.
sso di formazione. In: Jadranska obala u
1904. das Sandschak berat in Albanien.
protohistoriji, zagreb, 1976, 95-117. S. B. Pomeroy – S. M. Burstein – W. Dolan
In: Schriften der balkankommission An-
– J. T. Roberts
tiquarische Abteilung, III, wien, 1904. P. Persano
2004. A. brief History of Ancient Greece,
1904a. prilog topografiji i povijesti župa- 2017. The Reception of eduard Gerhard’s
politics, Society and culture. New york –
njca – delminiuma. In: Glasnik zemalj- drawings of Greek vases in 19th century
oxford, 2004.
skog muzeja bosne i Hercegovine, XvI, europe. A drawing of a leagran Hydria
Sarajevo, 1904, 308-365. in london. In: Jahrbuch des deutschen C. B. Полин
1906. Arheološko epigrafska istraživanja Archäologischen Instituts, 132, berlin, 2014. Скифский золотобалковсий
povijesti rimske provincije dalmacije. In: 2017, 329-353. курганньій могильник V – IV вв. до н. e.
Glasnik zemaljskog muzeja u bosni i
S. Petković – M. Ružić на Херсонщине. – Skythische Kurganne-
Hercegovini, XvIII, Sarajevo, 1906, 151-
2005. Roman necropolis. In: Roman and kropole Zolotaja Balka des 5. – 4. Jh. v. Chr.
181.
medieval necropolis in Ravna near Knja- Im Cherson – Gebiet. Band, 3. Киев, 2014.
1914. zbirke grčkih i rimskih starina u
ževac. beograd, 2005, 23-175. I. Popović
bosni i Hercegovini. In: Glasnik zemalj-
M. Petrić 1992. prstenje. Rimski nakit u Narodnom
skog muzeja u bosni i Hercegovini, XXvI,
1980. prilozi poznavanju apulske geome- muzeju u beogradu. beograd, 1992.
Sarajevo, 1914, 141-219.
trijske keramike na istočnom Jadranu. In: 2002. Nakit sa Juhora. ostava ili sakralni
1996. povijest i topografija Narone. met-
diadora, 9, zadar, 1980, 197-204. tezaurus. beograd, 2002.
ković, 1996.
1989. Amfore Jadrana. Split, 1989. 2012. mermerne skulpture. beograd –
1997. manja istraživanja u Naroni i oko
2002. Grčki utjecaj na istočnoj obali Ja- Sremska mitrovica, 2012.
nje. metković, 1997.

382
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

P. Popović N. Proeva Ž. Rapanić


1996. early la Tène between pannonia 1991. onomastika i etnička struktura za- 1960. Helenistički grob s prilozima u
and the balkans. In: Starinar, XlvII, be- padnog dela Socijalističke Republike ma- visu. In: vjesnik za arheologiju i historiju
ograd, 1996, 105-125. kedonije u antičko doba. In: Godišnjak dalmatinsku, 62, Split, 1960, 37-44.
2017. Kale-Krševica, izbor metalnih nala- centra za balkanološka ispitivanja, knj. 27,
za s akropole. In: vjesnik za arheologiju B. Raunig
Sarajevo, 1991, 185-199.
i historiju dalmatinsku, Sv. 110-1, Split, 1968. Fragment japodske urne iz Golubića
2017, 275-280. B. И. Пругло kod bihaća. In: Glasnik zemaljskog mu-
1966. Поздне϶ллинистические zeja bosne i Hercegovine, n. s. A, XXIII,
S. Popović Боспорские терракотьі изображающие Sarajevo, 1968, 99-105.
2017. Koliko je maslina potrebno.....? va- воинов. In: Kультура Античного мира. 2004. umjetnost i religija prahistorijskih
lorizacija arheoloških nalazišta u Staro- Москва, 1966, 205-213. Japoda. djela lXXXII, centar za balka-
gradskom polju. In: vjesnik za arheologiju nološka ispitivanja. Knj. 8, Sarajevo, 2004.
i historiju dalmatinsku, sv. 110-2, Split, I. Puljić
2017, 577-599. 2008. povijest neumskog kraja. In: 30 go- D. Rendić–Miočević
dina općine Neum. Neum, 2008, 10-17. 1959. zlatni nakit iz helenističko-ilirske
H. Potrebica nekropole u budvi. In: opuscula archaeo-
2008. contacts between Greece and P. Puppo
logica, vol. 4, zagreb, 1959, 5-43.
pannonia in the early Iron Age with Spe- 1995. le coppe megaresi in Italia. Roma,
1970. Novci grčko-ilirskih kovnica na Ja-
cial concern to the Area of Thessalonica. 1995.
dranu. In: Adriatica praehistorica et an-
In: Archaeology, Schriften des zentrums D. Radić – B. Bass tiqua, zagreb, 1970, 347-377.
für Archäologie und Kulturgeschichte 1999. current Archaeological research on 1976. Grci i Iliri na istočnom Jadranu u
des Schwarzmeerraumes, 11, weissbach, the Island of Korčula, croatia. In: vjesnik svjetlu numizmatičkih izvora. In: Jadran-
2008, 187-212. za arheologiju i historiju dalmatinsku, sv. ska obala u protohistoriji, zagreb, 1976,
E. Pottier 90-91, Split, 1999, 361-405. 185-199.
1890. les statuettes de terre cuite dans 2002. back to the current Greek Rea- 1980. o knidskoj kolonizaciji otoka Kor-
l’antiquité. paris, 1890. lity on Korčula: the Ground Situation čule. In: diadora, 9, zadar, 1980, 229-250.
Reviewed, New evidence and Future In- 1987. Helenistički natpis iz bivše zbir-
A. Pravidur vestigations. In: zbornik radova, Greek
2011. Helenistički urbani kompleks na ke nadbiskupa zmajevića u perastu. In:
Influence along the east Adriatic coast,
Gradini ošanićima kod Stoca: osvrt na Arheološki radovi i rasprave, 10. zagreb,
Split, 2002, 299-308.
zaštitu i perspektive arheoloških istraživa- 1987, 155-167.
nja kroz aktivnosti konzervatorskih rado- D. Radić – I. Borzić 1989. Iliri i antički svijet. Split, 1989.
va. In: Glasnik zemaljskog muzeja bosne 2017. otok Korčula: Iliri i Grci. In: vje-
F. P. Retief – L. Cilliers
i Hercegovine, n. s. A, 52, Sarajevo, 2011, snik za arheologiju i historiju dalmatinsku,
2006. burial customs, the Afterlife and
287-307. Sv. 110-1, Split, 2017, 303-325.
the pollution of death in ancient Greece.
2014. prapovijesne igračke i minijaturne In: Acta Theologica, 26/2, bloemfontein,
W. Radimsky
posude iz zbirke zemaljskog muzeja bo-
1891. bišće-polje kod mostara. In: Gla- 2006, 44-61.
sne i Hercegovine. In: cleuna, br. 1, livno,
snik zemaljskog muzeja III, Sarajevo,
2014, 49-95. N. J. Richardson
1891, 159-192.
1893. Nekropola na Jezerinama u pritoci 2004. early Greek views about life af-
M. C. Preacco Ancona
kod bišća. In: Glasnik zemaljskog muzeja ter death. In: Greek religion and society,
1996. la ceramica a vernice nera. la
u bosni i Hercegovini, v, Sarajevo, 1893, cambridge-london – New york – New
calabria. In: e. lippolis (ur.). I Greci in
37-92. Rochelle – melbourne – Sydney, 2004,
occidente. Arte e artigianato in magna
1895. die Nekropole von Jezerine in pri- 50-67.
Grecia, Napoli, 1996, 346-356.
toka bei bihać. In: wissenschaftliche mi- G. M. A. Richter
F. Prendi tteilungen aus bosnien und der Herzego- 1950. The Sculpture and Sculptors of the
1976. un aperçu sur la civilisation de la vina, III, wien, 1895, 39-218. Greeks. london, 1950.
première période du fer en Albanie. In: 1896. die Gradina Čungar bei cazin.
Jadranska obala u protohistoriji, zagreb, In: wissenschaftliche mittheilungen aus D. Ridgway
1976, 155-177. bosnien und der Hercegovina, band Iv, 2006. Aspects of the „Italian connection“.
wien, 1896, 73-93. In: Ancient Greece: From the mycenaen
S. Price
palaces to the Age of Homer. (ed. S. d.
2004. delphi and divination. In: Greek I. Radman-Livaja
Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh, 2006,
religion and society, cambridge-london 2004. militaria Sisciensia – Nalazi rimske
299-315.
– New york – New Rochelle – melbourne vojne opreme iz Siska u fundusu Arheo-
2006a. early Greek Imports in Sardinia.
– Sydney, 2004, 128-155. loškog muzeja u zagrebu. zagreb, 2004.

383
ADNAN BUSULADŽIĆ

In: Greek colonisation An Account of B. Rutkowski G. P. Schaus


Greek colonies and other Settlements 1973. Sztuka egejska. warszawa. 2015. The painter of the Taranto Fish. An
overseas, vol. 1 (ed. G. R. Tsetskhladze), 1974. cycladic figurines et Sarajevo. In: early laconian black-Figure vase pain-
leiden-boston, 2006, 239-252. Athens Annales of Archaeology 7/2, ter. In: Jahrbuch des deutschen Archäolo-
1974, 249-254. gischen Instituts, 130, berlin, 2015, 1-76.
D. Rnjak
1979. Antički teatar na tlu Jugoslavije. S. Salter D. Schilardi
Novi Sad, 1979. 2008. A catalogue of cypriot antiquities 2002. Notes on paros and the colonies
at the university of melbourne and in the Anchiale and pharos on the dalmatian
D. S. Robertson
Ian potter museum of Art macmillian coast. In: zbornik radova, Greek Influen-
1959. Greek and Roman architecture.
Art, melbourne, 2008. ce along the east Adriatic coast, Split,
cambridge, 1959.
2002, 159-195.
J. A. Sakellarakis – Z. Marić
M. Robertson
1975. zwai Fragmente mykenischer Ke- F. Schmidt
2004. Greek art and religion. In: Greek
ramik vom debelo brdo in Sarajevo. In. 1961. Griechische vasen. leipzig, 1961.
religion and society, cambridge-london
Germania, 53, berlin, 1975, 153-165.
– New york – New Rochelle – melbourne L. Schofield
– Sydney, 2004, 155-191. M. Sanader 2007. The mycenaens. london, 2007.
1986. Kerber u antičkoj umjetnosti. Split,
D. M. Robinson J. Schuster
1986.
1950. excavations at olyntus. part XIII, 2005. die beziehungen der Gebiete
2002. Arheološke studije i ogledi. zagreb,
baltimore – london, 1950, 399-430. ostbrandenburgs zur wielbark und pr-
2002.
zeworsk–Kultur im späten 2. und be-
C. Rolley 2002a. Issa prije dionizija I. Sirakuškog?.
ginnenden 3. Jh. n. chr. mit einer for-
1996. la scultura della magna Grecia. In: In: zbornik radova, Greek Influence
menkundlichen untersuchung der späten
I Greci in occidente: Arte e artigianato in along the east Adriatic coast, Split, 2002,
Rollenkappenfibeln A II, 41. vbl 36/37,
magna Grecia. milano, 1996. 311-319.
wünsdorf, 2005, 89-163.
S. I. Rotroff 2008. Δώδεkά฀εol na jednom rimskom re-
ljefu iz Splita. In: Archaeologia Adriatica, U. Sens
1982. Hellenistic pottery, Athenian and
2, 2, zadar, 2008, 367-377. 2006. Acculturation processes among
Imported moldmade bowls. The Athenian
2008. Imago provinciarum. zagreb, 2008. Greeks and Indigenous people in colchis
Agora: Results of excavations conducted
and Iberia. In: dAI, Head office, berlin,
by the American School of classical Stu- P. Santaro
2006, 18-20.
dies at Athens, Agora, XXII, princeton, 1977. colle del Forno. loc. montelibretti
1982. (Roma) – Relazione di scavo sulle cam- D. Sergejevski
1991. Attic west Slopevase painting. pagne 1971-1974, nella necropoli. In: No- 1939. Arheološki nalazi kod bihaća i bo-
Hesperia, 60, 1, Athens, 1991, 14-46. tizie degli scavi di antichita. Ser. 8a, vol. sanskog Novog. In: Glasnik zemaljskog
2002. west Slope in the east. In: F. blon- XXXI, Roma, 1977, 215-230. muzeja u Sarajevu, lI, Sarajevo, 1939,
dé, p. ballet, J. – F. Salles (ur.) céramiques 7-14.
hellénistiques et romaines, productions 1950. Japodske urne. In: Glasnik zemalj-
et diffusion en méditerranée orientale K. Savvopoulos skog muzeja u Sarajevu, n. s. A, Iv – v,
chypre, Égypte et côte syro-palestinienne, 2019. popular divine Imagery in Helle- Sarajevo, 1950, 45-94.
lyon – paris, 2002, 97-115. nistic and Roman Alexandria. The Terra-
L. Severis
cotta Figurines collection of the patriar-
L. Rowland-Warne 1999. Join us and discover the History of
chal Sacristy in Alexandria. In: Annual
1996. odjeća. zagreb, 1996. cyprus. Nicosia, 1999.
of the british School at Athens, vol. 114,
A. Rustoiu Athens – london, 2019, 317-369. M. Shanks
2017. Thracians – Illyrians – celts. cultu- 2004. Art and the early Greek State. An
ral connections in the Northen balkans in Ю. А. Савельев Interpretive Archaeology. cambridge,
the 4th – 3 rd centuries bc. In: Starinar, 1966. Kипарские сосудьі из коллекции 2004.
lXvII, beograd, 2017, 33-53. Гмии. In: Kультура Античного мира. 2005. classical Archaeology of Greece.
Москва, 1966, 224-227. experience of the discipline. london –
J. Rutter
K. Schauenburg New york, 2005.
2003. childern in Aegean prehistory. In:
In Ancient Greece Images of childhood 2003. bemerkungen zur spätattischen va- H. A. Shapiro
from the classical past, 2003, 30-57. senmalerei. In: boreas, münstersche bei- 2004. leagros the Satyr. In: Greek vases:
träge zur Archäologie, band 26, münster, Images, contexts and controversies. pro-
2003, 23-39. ceedings of the conference sponsored by

384
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

The center for the Ancient mediterrane- london, 1967. J. R. Stewart


an at columbia university 23-24 march 1971. The dark Age of Greece. edinbur- 1999. corpus of cypriot Artefacts of the
2002, (ed. c. marconi), leiden – boston, gh, 1971. early bronze Age. Jonsered, 1999.
2004, 1-13.
V. Sokolovska J. R. Stewart – P. Dikaios
C. W. Shelmerdine 1986. Isar – marvinci i povardarjeto vo 1972. The Swedish cyprus expedition:
2004. myceanean palatial administration. antičko vreme. posebno izdanie I, muzej The Stone Age and The early bronze Age
In: Ancient Greece: From the mycenaen na makedonija, Skopje, 1986. in cyprus, Iv, lund, 1972.
palaces to the Age of Homer. (ed. S. d.
E. A. Coловьева C. M. Stibbe
Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh, 2006,
2015. Пластика догу европейские 2003. zwei bronze Krieger aus dodona.
73-87.
параллели. In: The Bronze Age Art. Por- In: boreas, münstersche beiträge zur Ar-
A. Sherratt ceedings of International symposium. No- chäologie, band 26, münster, 2003, 1-23.
2000. The captive Sprit. catalogue of vosibirsk – Berlin, 2015, 54-63. A. Stipčević
cycladic Antiquities in the Ashmolean
P. Sotirakopoulou 1991. Iliri. zagreb, 1991.
museum. oxford, 2000.
2005. The „Keros Hord“. myth or Reality? M. Stojić
Н. А. Сидорова Atena, 2005. 2007. Hisar in leskovac at the end of the
1966. Коринфский килик из собрания early Iron age. In: Starinar, lvII, beo-
A. Springer
Гмии. In: Kультура Античного мира. grad, 2007, 175-189.
1895. Handbuch der Kunstgeschichte I i
Москва, 1966, 228-236.
II, leipzig, 1895. M. Strmčnik
E. Simon 1997. mariborsko–bistričko območje v
D. Srejović
2004. The paestan painter Asteas. In: poznorimski dobi. In: Arheološki vestnik
1997. Arheološki leksikon. beograd, 1997.
Greek vases: Images, contexts and con- 48, ljubljana, 1997, 269-288.
troversies. proceedings of the conference D. Srejović – A. Cermanović
sponsored by The center for the Ancient 2000. Rečnik grčke i rimske mitologije. V. V. Struve – D. P. Kalistov
mediterranean at columbia university beograd, 2000. 2006. Stara Grčka. beograd, 2006.
23-24 march 2002, (ed. c. marconi), le- 2004. Rečnik grčke i rimske mitologije. M. Suić
iden – boston, 2004, 113-123. beograd, 2004. 1960. pravni položaj grčkih gradova u
B. Slapšak – B. Kirigin A. Starac manijskom zalivu za rimske vladavine. In:
2001. pharos and its chora. In: proble- 1995. morfologija sjeverojadranskih am- diadora 1, zadar, 1960, 147-174.
mi della chora coloniale dall’occidente al fora: primjeri iz Istre. In: diadora 16/17, 2001. Korkira i melaina. In: Izdanja Hr-
mare Nero, Atti del quarantesimo conve- zadar, 1995, 135-148. vatskog arheološkog društva, vol. 20, za-
gno di studi sulla magna Grecia, Taranto, 2008. Salus, Herkul i izvor vode. primjer greb, 2001, 161-168.
2001, 567-591. pule. In: Archaeologia Adriatica, 2, I, za- M. Šašel Kos
dar, 2008, 301-313. 2002. pyrrhus and Illyrian Kingdom(s?).
B. Slapšak
2002. Nova opažanja o parcijalizaciji C. G. Starr In: zbornik radova, Greek Influence
chore Farosa. In: zbornik radova, Greek 2008. economic and social conditions along the east Adriatic coast, Split, 2002,
Influence along the east Adriatic coast, in the Greek world. In: The cambridge 101-121.
Split, 2002, 195-221. Ancient History, volume III, The expan- T. Šeparović
sion of the Greek world eighth to Sixth 2002. Isejski novac iz muzeja hrvatskih
A. Slawisch
centuries b. c. (ed. J. boardman and N. arheoloških spomenika. In: zbornik rado-
2019. Figures in motion: An Ionian per-
G. H. l. Hammond), cambridge, 2008, va, Greek Influence along the east Adria-
spective on the Severe Style. In: Annual
417-442. tic coast, Split, 2002, 545-551.
of the british School at Athens, vol. 114,
Athens – london, 2019, 145-167. B. F. Steinmann L. Šešelj
2018. von turmgleichen Schilden und 2010. Promunturium Diomedis: svetište na
S. Smodlaka Vitas
flinken Gespannen zur minoisch-myke- rtu ploča i jadranska pomorska trgovina u
2018. Indoeurposko naslijeđe u mikenskoj
nischen phalanx und dem einsatz des helenističkom razdoblju. doktorska diser-
onomastici. In: miscellanea hadriatica et
ägäischen Streitwagens. In: mitteilungen tacija u rukopisu. Sveučilište zadar, zadar,
mediterranea, vol 5, zadar, 2018, 9-31.
der Anthropologischen Gesellschaft in 2010.
A. M. Snodgrass wien, clvIII band, wien, 2018, 149- 2017. Geme i prstenje helenističkog raz-
1964. early Greek Armour and weapons. 164. doblja iz diomedova svetišta na rtu ploči.
edinburgh, 1964. In: vjesnik za arheologiju i historiju dal-
1967. Arms and Armour of the Greeks. matinsku, Sv. 110-2, Split, 2017, 385-409.

385
ADNAN BUSULADŽIĆ

M. Šimčić – L. Bekić – J. Royal muzeja bosne i Hercegovine, v, Sarajevo, M. Ugarković


2014. Istraživanja R/v. Herculesa u ko- 1893, 232-235. 2013. crvenofiguralni riblji tanjir iz Ise.
navoskom i župskom primorju 2014. In: 1899. dva prehistorijska nalaza iz Go- In: vjesnik za arheologiju i povijest dal-
Submerged Heritage. vol. 4, 2014, 17-24. rice (ljubuškog kotara). In: Glasnik ze- matinsku, sv. 106, Split, 2013, 75-98.
maljskog muzeja u Sarajevu XI, Sarajevo, 2015. pogrebni običaji grčke Isse na teme-
A. Škegro lju arheoloških iskopavanja nekropole na
1899, 339-395.
1991. Antička ekonomika u bosni i Her- položaju vlaška njiva u visu. doktorska
1901. Rezultati prethistoričkog istraživa-
cegovini (na osnovu epigrafskih izvora). disertacija u rukopisu. zagreb, 2015.
nja u bosni i Hercegovini (tečajem godine
In: Godišnjak centra za balkanološka is- 2016. Nevolje u raju? među posljednjim
1900.). In: Glasnik zemaljskog muze-
pitivanja, XXIX, Sarajevo, 1991, 53-163. komičnim prikazima u crvenofiguralnom
ja bosne i Hercegovine, XIII, Sarajevo,
1999. Gospodarstvo rimske provincije stilu enohoja iz Ise i njezin kulturni kon-
1901, 1-30.
dalmacije. zagreb, 1999. tekst. In: vjesnik za arheologiju i historiju
1902. Sojenica u donjoj dolini – drugo
dalmatinsku, sv. 109, Split 2016, 57-97.
Lj. Tadin iskopavanje god. 1901. In: Glasnik ze-
2017. o pogrebnim obredima u heleni-
1979. Sitna rimska bronzana plastika u maljskog muzeja u bosni i Hercegovini, stičkoj Isi – nalaz ranog piluma i njegovo
jugoistočnom delu provincije dalmacije. XIv, Sarajevo, 1902, 129-144. kulturološko značenje. In: vjesnik za ar-
beograd, 1979. 1902. zwei prähistorische Funde aus Go- heologiju i historiju dalmatinsku, Sv. 110-
rica (bezirk ljubuški). In: wissenschaf- 1, Split, 2017, 135-172.
D. Tasić
2011. maska i kult dionisa. In: zbornik tliche mitteilungen aus bosnien und der 2017a. light from the east. Hellenistic
matice srpske za klasične studije, 13, Novi Hercegovina, vII, wien, 1902, 3-47. relief lamps of eastern mediterranean
Sad, 2011, 181-194. 1909. Gromile latenske dobe u mahrevi- provenance in dalmatia. In: zbornik In-
ćima kotar Čajniče. In: Glasnik zemalj- stituta za arheologiju. Roman and late
D. Taras skog muzeja u bosni i Hercegovini, XXI, antique lamps: production and distribu-
2015. Gruba egejska keramika iz sloje- Sarajevo, 1909, 425-441. tion, contacts on the mediterranean, vol.
va antičke luke u zatonu. In: diadora, 1914. Kulturne prilike bosne i Hercego- 7, zagreb, 2017, 7-21.
28/2014, zadar, 2015, 191-217. vine u doba prehistoričko. vođa kroz pre-
I. Uranić
B. Teržan historičku zbirku zemaljskog muzeja u
2012. mumije, znanost i mit. zagreb,
1990. polmesečaste fibule. o kulturnih Sarajevu. In: Glasnik zemaljskog muzeja
2012.
povezavah med egejo in caput Adriae. u bosni i Hercegovini, XXvI, Sarajevo,
2007. Aegyptiaca zagrabiensia. vol. 4,
In: Arheološki vestnik 41, ljubljana, 1914, 43-139.
zagreb, 2007.
1990, 49-89. G. T. Tsetskhladze
M. Uzelac
A. Thomsen 2006. Revising Ancient Greek colonisa-
2005. Filozofija muzike. Novi Sad, 2005.
2014. zwischen mühsal und muße. eine tion. In: Greek colonisation An Account
Analyse der Ikonographie der sog. dana- of Greek colonies and other Settlements V. Vaeleske
iden in der apulischen vasenmalerei. In: overseas, vol. 1 (ed. G. R. Tsetskhladze), 2017. ein widder für Ammon. ein früher
Jahrbuch des deutschen Archäologischen leiden-boston, 2006, XXIII-lXXXIII. beleg für griechische votivpraxis in der li-
Instituts, 129, berlin, 2014, 17-155. byschen oase Siwa. In: Archäologischer
Ch. Tsountas
Anzeiger, Tübingen – berlin, 2017, 31-49.
P. Thonemann 1898. Kykladika. Arheologiki efimeris,
2016. The Helenistic Age. oxford, 2016. 1898, 137-212. G. Vanotti
2002. enea a corcira melaina. In: zbor-
J. Todorović C. Tuplin
nik radova, Greek Influence along the
1974. Skordisci. Novi Sad – beograd, 1999. Greek Racizm? observations on
east Adriatic coast, Split, 2002, 77-83.
1974. the character and limit of Greek eth-
nic prejudice. In: Ancient Greeks west J. Vanschoonwinkel
H. Tomas and east (ed. G. R. Tsetskhladze). leiden 2006. mycenaean expansion. In: Greek
2008. o Kiklopima i kiklopskoj gradnji. -boston – Köln, 1999, 47-77. colonisation An Account of Greek colo-
In: znakovi i riječi 2, zagreb, 2008, 55-82. nies and other Settlements overseas, vol.
2016. prapovijesni Kikladi. zagreb, 2016. M. Tiverios
1 (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-bo-
2008. Greek colonisation of the Nort-
A. D. Trendall ston, 2006, 42-113.
hern Aegean. In: Greek colonisation
1987. The Red–figured vases of paestum. 2006. Greek migrations to Aegean Ana-
An Account of Greek colonies and ot-
Rome, (Herthford), 1987. tolija in the early dark Age. In: Greek
her Settlements overseas, vol. 2 (ed. G.
colonisation An Account of Greek colo-
Ć. Truhelka R. Tsetskhladze), leiden-boston, 2008,
nies and other Settlements overseas, vol.
1893. opaske o megalitičkim gromilama 1-155.
1 (ed. G. R. Tsetskhladze), leiden-bo-
hercegovačkim. In: Glasnik zemaljskog ston, 2006, 114-141.

386
SJAJ ANTIČKIH GRKA • THE SPLENDOUR OF ANCIENT GREECE

R. Vasić M. Veličković und christentum. Sachwrterbuch zur


1973. Kulturne grupe starijeg gvozdenog 1957. Katalog grčkih i rimskih terakota. Auseinan-dersetzung des christentums
doba u Jugoslaviji. beograd, 1973. beograd, 1957. mit der antiken welt, band vIII: Fluch-
1975. donja dolina i makedonija. In: tafel (defixion) – Gebet, Stuttgart, 1972,
M. Vickers
Godišnjak centra za balkanološka ispiti- 524-538.
2017. Spina, chariot horses and Athenian
vanja, knj. 12, Sarajevo, 1975, 81-95.
pottery. In: vjesnik za arheologiju i histo- J. Wilde
1982. prilog proučavanju grčkog oružja u
riju dalmatinsku, Sv. 110-1, Split, 2017, 2006. orientalizing vessels in Geometric
Jugoslaviji. In: Godišnjak centra za balka-
113-133. and Archaic Greece. In: dAI, Head offi-
nološka ispitivanja, knj. 18, Sarajevo, 1982,
ce, berlin, 2006, 32-34.
5-25. B. Vikić-Belančić
1983. Greek bronze vessels Found in yu- 1976. Antičke svjetiljke u Arheološkom D. Wildung
goslavia. In: živa antika, 33, sv. 2, Skopje, muzeju u zagrebu. zagreb, 1976. 1996. Nach Jahrtausenden wiederverei-
1983, 185-194. nigt, Kopf und Körper einer ägyptischen
B. Vikić–Belančić – V. Damevski
1983. A contribution to the study of „Illi- Statuete finden in berlin zueinander. An-
1982. Apulske vaze Gnathia stila u Arhe-
rian“ helmets in north yugoslavia. In: Ar- tike welt: zeitschrift für Archäologie und
ološkom muzeju u zagrebu. In: vjesnik
chaeologia Iugoslavica 22-23, beograd, Kulturgeschichte, 1, mainz am Rhein,
Arheološkog muzeja u zagrebu, 3, serija,
1983, 76-80. 1996, 1-2.
sv. Xv, zagreb, 1982, 97-148.
1985. prilog proučavanju šarnirskih fibu-
2006. Grčke i južnoitalske vaze. zagreb, J. J. Wilkes
la u Jugoslaviji. In: Godišnjak centra za
2006. 1969. dalmatia. london, 1969.
balkanološka ispitivanja, knj. 21, Sarajevo,
1985, 121-157. B. Vikić – V. Damevski – A. Kardia- R. F. Willetts
1987. prilog proučavanju lučnih fibula sa nou-Michel 2008. cretan laws and society. In: The
pravougaonom nogom na balkanu. In: 2008. corpvs vasorvm Antiqvorvm. va- cambridge Ancient History, volume
Arheološki vestnik, 38, ljubljana, 1987, ses Grecs et Italiotes. Fascicule 1, zagreb, III, The expansion of the Greek world
41-68. 2008. eighth to Sixth centuries b. c. (ed. J.
2002. die Geheimnisse der Hochebene boardman and N. G. H. l. Hammond),
P. Visonà
von Glasinac. In: Godišnjak centra za cambridge, 2008, 234-249.
2017. Rethinkg the coinage of Issa, a
balkanološka ispitivanja, XXXII/30, Sara- Greek island polity. In: vjesnik za arhe- H. Wrede
jevo, 2002, 307-316. ologiju i historiju dalmatinsku, Sv. 110-1, 2015. zum westgiebel des zeustempels
2006. Srebreni nalaz iz Nikanaca. In: Sta- Split, 2017, 193-232. in olympia. In: Jahrbuch des deutschen
rinar lv/2005, beograd, 2006, 67-73. Archäologischen Instituts, 130, berlin,
2008. dvojne igle opet. zbornik matice M. Višić
2015, 117-133.
srpske za klasične studije, 10, Novi Sad, 2010. Kult muza u evropskoj književnoj
2008, 261-267. tradiciji. podgorica, 2010. J. C. Wright
2010. Reflecting on Illyrian Helmets. In: 2006. The formation of the mycenaean
J. Vučić – K. A. Giunio
Starinar, lX, beograd, 2010, 37-55. palace. In: Ancient Greece: From the my-
2009. lux in Tenebris – svjetlo u tmini.
cenaen palaces to the Age of Homer. (ed.
D. Vasilić – V. Đukanović zadar, 2009.
S. d. Jalkotzy – I. S. lemos). edinburgh,
2007. Nakit od tepeluka do đerdana. Iz H. Vulić 2006, 7-53.
zbirke nakita etnološkog odeljenja mu- 2012. Fibule s lokaliteta plandišta kod
zeja Republike Srpske u banjaluci s kraja D. Yntema
cerića u kontekstu proizvodnje i ulo-
XIX i iz prve polovine XX veka. Novi Sad, 2001. pre-Roman valesio. vol. I: The po-
ge fibula u rimskom razdoblju. In: Acta
2007. ttery. Amsterdam, 2001.
musei cibalensis 5, opera Archaeologica
S. Vasilj historico-topographica, vinkovci, 2012, G. Zampieri
2012. Arheološki lokalitet doljani – du- 95-133. 1991. ceramica greca etrusca e italiota del
bine u općini Čapljina, bosna i Hercego- museo civico di padova I, II. Roma, 1991.
K. A. Wardle
vina. In: Godišnjak centra za balkano- 1977. cultural Groups of the late bronze M. Zaninović
loška ispitivanja, knj. 41, Sarajevo, 2012, and early Iron Age in North-west Gree- 1976. delmatsko-grčki odnosi na Jadra-
113-135. ce. In: Godišnjak centra za balkanološka nu. In: Jadranska obala u protohistoriji,
S. Vasilj – M. Forić ispitivanja, knj, 13, Sarajevo, 1977, 153- zagreb, 1976, 301-309.
2008. Istraživanja grobne humke na loka- 201. 1997. obrada kamena i kamenolomi u
antici srednje dalmacije. In: Histria An-
litetu desilo u Hutovu blatu. In: Godiš- M. Weber tiqua, 3, pula, 1997, 37-45.
njak centra za balkanološka ispitivanja, 1972. „Frosh“. In: Reallexikon für Antike 2001. Antičke podjele zemljišta na Kor-
band 35, Sarajevo, 2008, 45-79.

387
ADNAN BUSULADŽIĆ

čuli i pelješcu. In: Izdanja Hrvatskog ar- novićima kod priboja. In: Godišnjak cen-
heološkog društva, sv. 20, zagreb, 2001, tra za balkanološka ispitivanja, knj. 23,
147-160. Sarajevo, 1987, 51-63.
2002. Grčke podjele zemljišta na otocima
Hvaru, visu i Korčuli. In: zbornik radova, R. Zotović
Greek Influence along the east Adriatic 2002. population and economy of the
coast, Split, 2002, 286-299. eastern part of the Roman province of
2004. Antički Grci na hrvatskoj obali. In: dalmatia. (bAR International Series
Arheološki radovi i rasprave, 14, zagreb, 1060). oxford, 2002.
2004, 1-59.
J. Žmavc
2005. Kult Afrodite i venere na tadašnjoj
hrvatskoj obali. In: Histria Antiqua, 13, 1904. das Gräberfeld im lajh bei Krain-
pula, 2005, 157-166. burg. In: Jahrbuch das zentralkommissi-
2007. Ilirsko pleme delmati. Šibenik, on, 2, I, wien, 1904, 411-414.
2007. Д. В. Журавлев – Е. Ю. Новикова – М. С.
P. Zdravković Шемаханская
2013. Karakteristike pomorstva u antici 2014. Ювелирньіе изделия из кургана
na istočnom Jadranu sa osvrtom na nova Куль-Оба в собрании Исторического
otkrića. In: Glasnik Srpskog arheološkog музея./Schmuckobjekte aus dem Kurgan
društva, 29, beograd, 2013, 347-368. Kul’-Oba im Staatlichen Historischen Mu-
seum. Москва, 2014.
M. Zotović
1987. problem mlađeg gvozdenog doba u
zapadnoj Srbiji u svetlu otkrića u Krajči-

388
Table
Plates
Grčki nakit, Rodos / Greek jewellery, Rhodes
TAblA 1 - KIKLADSKE POSUDE I IDOLI / CYCLADIC VESSELS AND IDOLS

1. (1)
2. (2)

3. (3) 4. (127)

5. (128)
6. (4) 7. (5)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Syra, 4. Keros, 5. Amorgos, 6. Syra, 7. Syra

391
TAblA 2 - KIPARSKA KERAMIKA / CYPRIOT POTTERY

1. (8) 2. (7) 3. (10)

4. (11) 5. (16)

6. (21) 7. (19)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 7. Kipar

392
TAblA 3 - KIPARSKA KERAMIKA / CYPRIOT POTTERY

1. (24) 2. (26a)

3. (26b)

4. (59)

6. (69)
5. (25) 7. (60)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 7. Kipar

393
Tabla 4 - KIPARSKA KERAMIKA / CYPRIOT POTTERY

1. (61) 3. (66)
2. (64)

4. (135) 5. (136) 6. (137)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Kipar, 5. - 6. Amorgos

394
TAblA 5 - KIPARSKA KERAMIKA / CYPRIOT POTTERY

1. (153) 2. (154) 3. (155)

4. (156)

5. (157) 6. (158)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Kipar

395
TAblA 6 - KIPARSKA KERAMIKA / CYPRIOT POTTERY

1. (165) 2. (169)

3. (181)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Kipar

396
TAblA 7 - MIKENSKA KERAMIKA / MYCENAEAN POTTERY

1. (9)
2. (168)

3. (171) 4. (696)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Kipar, 3. salamina, 4. Rodos

397
Tabla 8 - PROTOGEOMETRIJSKA KERAMIKA / PROTOGEOMETRIC POTTERY

1. (164)

2. (685)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. beotija, 2. Rodos

398
Tabla 9 - GEOMETRIJSKA KERAMIKA, APULSKA STIL CANOSA / GEOMETRIC POTTERY, APULIAN STYLE CANOSA

1. (178a)

2. (178b)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Krf

399
Tabla 10 - GEOMETRIJSKA ATIČKA KERAMIKA / GEOMETRIC ATTIC POTTERY

3. (37)
1. (170) 2. (35)

4. (18) 5. (159) 6. (161)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Atika, 2. - 5. Atena, 6. Atika

400
Tabla 11 - GEOMETRIJSKA ATIČKA KERAMIKA / GEOMETRIC ATTIC POTTERY

2. (174)

1. (167)

3. (176)

5. (172)

4. (176)

6. (182)

lOKAliTET / lOCAliTY 7. (183)


1. - 2. Atena, 3. - 4. Atika, 5. - 7. Atena

401
Tabla 12 - GEOMETRIJSKA ATIČKA KERAMIKA / GEOMETRIC ATTIC POTTERY

1. (184) 2. (185)

3. (13)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Atika, 2. - 3. Atena

402
Tabla 13 - GEOMETRIJSKA BEOTSKA KERAMIKA / GEOMETRIC BOEOTIAN POTTERY

1. (36)
2. (65)

3. (54) 4. (55)

6. (163)
5. (162)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Teba, 2. - 6. beotija

403
Tabla 14 - GEOMETRIJSKA BEOTSKA KERAMIKA / GEOMETRIC BOEOTIAN POTTERY

2. (27b)

1. (27a)

3. (173)

4. (173)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. beotija

404
Tabla 15 - GEOMETRIJSKA BEOTSKA KERAMIKA / GEOMETRIC BOEOTIAN POTTERY

1. (14)

2. (14A) 3. (14B)
lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Teba

405
Tabla 16 - ORIJENTALIZIRAJUĆA PROTOKORINTSKA KERAMIKA
/ ORIENTALISING PROTO-CORINTHIAN POTTERY

1. (63)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Teba

406
Tabla 17 - ORIJENTALIZIRAJUĆA KORINTSKA KERAMIKA / ORIENTALISING CORINTHIAN POTTERY

1. (6)
2. (23)

3. (56) 4. (57)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. beotija, 3. - 4. Teba

407
Tabla 18 - ORIJENTALIZIRAJUĆA KORINTSKA KERAMIKA / ORIENTALISING CORINTHIAN POTTERY

2. (97)

1. (58)

3. (101) 4. (102)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Teba, 2. Atika, ili beotija, 3. beotija, 4. beotija

408
Tabla 19 - ORIJENTALIZIRAJUĆA KORINTSKA KERAMIKA / ORIENTALISING CORINTHIAN POTTERY

1. (104)

2. (147)

3. (146b)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. beotija, 2. - 4. Teba 4. (146a)

409
Tabla 20 - ORIJENTALIZIRAJUĆA KORINTSKA KERAMIKA / ORIENTALISING CORINTHIAN POTTERY

1. (148) 2. (149)

3. (150) 4. (179)
lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Teba, 3. nepoznat, 4. Teba

410
Tabla 21 - ORIJENTALIZIRAJUĆA KORINTSKA KERAMIKA / ORIENTALISING CORINTHIAN POTTERY

1. (180a) 2. (180b)

3. (561)

4. (659)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 2. Teba, 3. Karbunari - Tesprotia, 4. Kamir - Rodos

411
Tabla 22 - CRNOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE ATTIC POTTERY

2. (138)

1. (12)

3. (30b) 4. (30a)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Atika, 2. nepoznat, 3. i 4. Atena

412
Tabla 23 - CRNOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE ATTIC POTTERY

2. (186)

1. (707)

3. (410b) 4. (410a)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Vis, 2. bar, 3. i 4. nepoznat

413
Tabla 24 - CRNOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (32a)
2. (32b)

4. (655b)
3. (655a)
5. (414)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 2. Atena, 3. i 4. Kamir - Rodos, 5. nepoznat

414
Tabla 25 - CRNOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (415a) 2. (415b)

4. (652b)
3. (652a)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 2. nepoznat, 3. i 4. Kamir - Rodos

415
Tabla 26 - CRNOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (412a) 2. (412b)

3. (409a) 4. (409b)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. nepoznat

416
Tabla 27 - CRNOFIGURALNA BEOTSKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE BOEOTIAN POTTERY

1. (131)

2. (132)

3. (133)

4. (421a) 5. (421b)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Teba

417
Tabla 28 - CRNOFIGURALNA BEOTSKA KERAMIKA / BLACK-FIGURE BOEOTIAN POTTERY

1. (411a) 2. (411b)

3. (22)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 2. beotija, 3. Teba

418
Tabla 29 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (15) 2. (29)

4. (33)

3. (33b)

6. (33)
5. (33)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Atena

419
Tabla 30 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (384)

2. (385)

3. (388)
4. (390)

6. (393)
5. (392)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Atena

420
Tabla 31 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (394)

2. (395)

3. (387)
4. (386)

6. (396)
5. (397)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Atena

421
Tabla 32 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

2. (401)

1. (400)

3. (402)
4. (403)

5. (404) 6 (653)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Atena, 6. Kamira - Rodos

422
Tabla 33 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

2. (408)
1. (405)

3. (424) 4. (625)

6. (626)
5. (627)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Atena, 3. - 6. nepoznat

423
Tabla 34 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (628)
2. (630)

3. (633) 4. (631)

5. (632)
6. (634)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. nepoznat

424
Tabla 35 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (636) 2. (637)

4. (640)
3. (638)

5. (423) 6. (426)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. nepoznat

425
Tabla 36 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (683) 2. (684) 3. (686)

4. (420b) 5. (420a)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Rodos, 4.i 5. Atena

426
Tabla 37 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (418a) 2. (418b)

3. (141)
4. (17)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Atena, 3. nepoznat, 4. Atena

427
Tabla 38 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (31b) 2. (31a)

3. (31d) 4. (31c)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Atena

428
Tabla 39 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (139)

2. (140)

3. (b.b.)
4. (28)

5. (635) 6. (629)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. nepoznat, 4. Atika, 5. - 6. nepoznat

429
Tabla 40 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (654c)

2. (654a) 3. (654b)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Kamira - Rodos

430
Tabla 41 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

2. (407)

1. (419)

3. (656)
4. (658) 5. (413)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. AtenA, 2. Korint, 3. - 4. Kamira - Rodos, 5. nepoznat

431
Tabla 42 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (20) 2. (657)

4. (639)

3. (425)

6. (399)
5. (391)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Atena, 2. Kamira - Rodos, 3. - 4. nepoznat, 5. - 6. Atena

432
Tabla 43 - CRVENOFIGURALNA ATIČKA KERAMIKA / RED-FIGURE ATTIC POTTERY

1. (34) 2. (406) 3. (389)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. -3. Atena

433
Tabla 44 - CRVENOFIGURALNA BEOTSKA KERAMIKA / RED-FIGURINE BOEOTIAN POTTERY

1. (417a) 2. (417b)

5. (398)

4. (416b)
3. (416a)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Korint, 3. - 4. Teba, 5. beotija

434
Tabla 45 - CRVENOFIGURALNA KERAMIKA / RED-FIGURE POTTERY

1. 2. 3.

4. 5. 6.

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Kipar

435
Tabla 46 - CRVENOFIGURALNA KERAMIKA / RED-FIGURE POTTERY

1. 2. 3.

4. 5.
lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Kipar

436
Tabla 47 - BIJELI LEKIT / WHITE LEKYTHOS

1. (142)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. nepoznat

437
Tabla 48 - VARIA GRČKA KERAMIKA / MISCELLANEOUS GREEK POTTERY

1. (62) 2. (67)

3. (68)
4. (98)

5. (99) 6. (100)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Kipar, 2. - 3. Pateli - Ostrovsko jezero, 4. - 6. Atika ili beotija

438
Tabla 49 - VARIA GRČKA KERAMIKA / MISCELLANEOUS GREEK POTTERY

1. (105) 2. (103)

3. (160) 4. (106)

5. (166)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. beotija, 5. Atika

439
Tabla 50 - VARIA GRČKA KERAMIKA / MISCELLANEOUS GREEK POTTERY

1. (175) 2. (177)

3. (363) 4. (366)

5. (367) 6. (368)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Atika, 3. - 6. Karbunari - Tesprotia

440
Tabla 51 - VARIA GRČKA KERAMIKA / MISCELLANEOUS GREEK POTTERY

2. (370)
1. (369)

3. (371) 4. (714)

5. (715) 6. (716)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Karbunari - Tespotia, 4. - 6. Vilajek - Konia

441
Tabla 52 - VARIA GRČKA KERAMIKA I AMFORE / MISCELLANEOUS GREEK POTTERY AND AMPHORAE

1. (717) 2. (718)

3. (743)

4. (697) 4a. (697) 5. (894) 5a. (894)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Vilajek - Konia, 3. narona - Vid, 4. i 4a - 5. i 5a. Grčka

442
Tabla 53 - KAMENE SKULPTURE / STONE SCULPTURES

1. (431) 2. (435)

3. (bb) 4. (662)

5. (673)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. bejrut, 2. saida, 3. Pljoča, 4. Kameiros - Rodos, 5. Rodos

443
Tabla 54 - KAMENE SKULPTURE / STONE SCULPTURES

1. (298)
2. (667)

3. (665)

4. (712)
5. (701)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Pljoča - berat, 2. lardos - lindos, 3. Rodos, 4. Vilajek - Konia, 5. Pljoča - berat

444
Tabla 55 - KAMENE SKULPTURE / STONE SCULPTURES

1. (796) 2. (663) 3. (695)

4. (666)

5. (668) 6. (669)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Albania, 2. - 3. Rodos, 4. lindos, 5. - 6. Rodos

445
Tabla 56 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (72) 2. (73) 3. (75, 76)

4. (77)

5. (188) 6. (189)
lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Teba, 5 - 6. Karbunari - Tesprotia

446
Tabla 57 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (190) 2. (191a) 3. (191b)

4. (192) 5. (193) 6. (194)


lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Karbunari - Tesprotia

447
Tabla 58 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (195) 2. (197) 3. (198)

4. (200) 5. (199) 6. (201) 7. (196)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 8. Karbunari - Tesprotia

448
Tabla 59 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (202) 2. (203) 3. (204)

4. (205) 5. (206) 6. (207)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 7. Karbunari - Tesprotia

449
Tabla 60 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (208) 2. (209) 3. (210)

4. (211) 5. (212) 6. (213)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Karbunari - Tesprotia

450
Tabla 61 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (214) 2. (215) 3. (216)

4. (218) 5. (240) 6. (243)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Karbunari - Tesprotia

451
Tabla 62 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (351) 2. (352) 3. (353)

4. (354) 5. (355) 6. (356)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Karbunari - Tesprotia

452
Tabla 63 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

3. (359)

1. (357) 2. (358)

5. (361)

4. (360) 6. (660)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Karbunari - Tesprotia, 6. Kameiros - Rodos

453
Tabla 64 - TERAKOTA SKULPTURE / TERRACOTTA SCULPTURES

1. (661) 2. (693)

3. (664)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Kamerios - Rodos, 2. Rodos, 3. Kamerios - Rodos

454
Tabla 65 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (107) 2. (108) 3. (109)

4. (110)
5. (111)
6. (112)

7. (113) 8. (114) 9. (115)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. beotia

455
Tabla 66 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (116) 2. (117) 3. (118)

4. (119) 5. (121) 6. (434)

7. (123) 8. (124) 9. (125)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. beotija, 6. bejrut, 7. - 9. beotija

456
Tabla 67 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (39) 2. (40) 3. (41)

4. (42) 5. (43) 6. (44)

7. (126) 8. (120)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Tanagre, 7. - 8. beotija

457
Tabla 68 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (45) 2. (46) 3. (48)

4. (49) 5. (50) 6. (51)

7. (217) 8. (219) 9. (220)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Tanagre, 7. - 9. Karbunari - Tesprotia

458
Tabla 69 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (221) 2. (222) 3. (223)

4. (224) 5. (225) 6. (227)

7. (228) 8. (229) 9. (230)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

459
Tabla 70 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

2. (232)
1. (231) 3. (233)

4. (244) 5. (245) 6. (246)

7. (247) 8. (248) 9. (249)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tespotia

460
Tabla 71 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (250) 2. (251) 3. (252)

4. (253) 5. (254)
6. (255)

7. (256) 8. (257) 9. (258)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tespotia

461
Tabla 72 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (259) 2. (260) 3. (261)

5. (263)
4. (262) 6. (264)

7. (265) 8. (266) 9. (267)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

462
Tabla 73 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (268) 2. (269) 3. (270)

4. (271) 5. (272) 6. (273)

7. (288) 8. (274) 9. (275)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

463
Tabla 74 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (276) 2. (277) 3. (278)

4. (279) 5. (280) 6. (281)

7. (282) 8. (290) 9. (292)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

464
Tabla 75 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (283) 2. (284) 3. (285)

4. (286) 5. (287) 6. (289)

7. (293) 8. (294) 9. (295)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 8. Karbunari - Tesprotia. 9. Tanagre

465
Tabla 76 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (296) 2. (297) 3. (298)

4. (299) 5. (300) 6. (301)

7. (302) 8. (303) 9. (304)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

466
Tabla 77 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (305) 2. (306) 3. (307)

4. (308) 5. (309) 6. (310)

7. (311) 8. (312) 9. (313)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

467
Tabla 78 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (314) 2. (315) 3. (316)

4. (317) 5. (318) 6. (319)

7. (320) 8. (321) 9. (322)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

468
Tabla 79 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (323) 2. (324) 3. (325)

4. (326) 5. (327) 6. (328)

7. (329) 8. (330) 9. (331)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

469
Tabla 80 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (332) 2. (333) 3. (334)

4. (335) 5. (336) 6. (337)

7. (338) 8. (339) 9. (340)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

470
Tabla 81 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (341) 2. (342) 3. (343)

4. (344) 5. (345) 6. (346)

7. (347) 8. (348) 9. (349)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

471
Tabla 82 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (350) 2. (547) 3. (545)

4. (546) 5. (441) 6. (681)

7. (226) 8. (291) 9. (699)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Karbunari - Tesprotia, 2. - 4. Mala Azija, 5. bejrut, 6. Rodos, 7. - 8. Karbunari - Tesprotia, 9. Pljoča - berat

472
Tabla 83 - GLAVE TERAKOTA / TERRACOTTA HEADS

1. (187) 2. (53) 3. (52)

4. (38) 5. (bb)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Karbunari - Tesprotia, 2. - 4. Tanagre, 5. nepoznat

473
Tabla 84 - MASKE TERAKOTA, SILEN, SATIR, NIKA I AFRODITA
/ TERRACOTTA MASKS, SILENUS, SATYR, NIKE AND APHRODITE

1. (674)

2. (700) 3. (959)

4. (692) 5. (689) 6. (691)

7. (690) 9. (933)

8. (705)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Rodos, 2. Pljoča - berat, 3. igalo - Crna Gora, 4. - 7. Rodos, 8. Albanija, 9. nikopolje - Epir

474
Tabla 85 - TERAKOTA ŽIVOTINJE / TERRACOTTA ANIMALS

1. (70)
2. (71)

3. (81) 4. (82)

5. (239) 6. (86)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Teba, 5. Karbunari - Tesprotia, 6. Teba

475
Tabla 86 - TERAKOTA ŽIVOTINJE / TERRACOTTA ANIMALS

1. (84) 2. (85)

4. (88)
3. (87)

5. (89) 6 (90)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Teba

476
Tabla 87 - TERAKOTA ŽIVOTINJE / TERRACOTTA ANIMALS

1. (91) 2. (74)

4. (79)
3. (78)

5. (93)
6. (92)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Teba

477
Tabla 88 - TERAKOTA ŽIVOTINJE / TERRACOTTA ANIMALS

1. (80) 2. (721)

3. (83b) 4. (83a)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Teba, 2. Vilajek - Konia, 3. - 4. Teba

478
Tabla 89 - METALNE SKULPTURE, LJUDSKE FIGURINE / METAL SCULPTURES, HUMAN FIGURINES

1. (429)

2. (428) 3. (610)

6 (510)
4. (677)

5. (794)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. saida, 3. Albania, 4. Mylasa, 5. Mala Azija, 6. dodona

479
Tabla 90 - METALNE SKULPTURE, LJUDSKE FIGURINE / METAL SCULPTURES, HUMAN FIGURINES

3. (554)
1. (440)

2. (515)

4. (556)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. bejrut, 2. Ploča - Valona, 3. Karabunari - Tesprotia, 4. Albanija

480
Tabla 91 - METALNE SKULPTURE, ŽIVOTINJSKE FIGURINE / METAL SCULPTURES, ANIMAL FIGURINES

1. (430) 2. (511)

4. (607)
3. (603)

5. (130)
6. (594)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. saida, 2. Ploča - Valona, 3. - 5. Teba, 6. Olimpija

481
Tabla 92 - METALNE SKULPTURE, ŽIVOTINJSKE FIGURINE / METAL SCULPTURES, ANIMAL FIGURINES

1. (432)

2. (509)

3. (513)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Tarsos, 2. Karbunari - Tesprotia, 3. Mala Azija

482
Tabla 93 - METALNE SKULPTURE, ŽIVOTINJSKE FIGURINE / METAL SCULPTURES, ANIMAL FIGURINES

1. (577) 2. (605)

3. (604)
4. (606)

5. (708) 6. (129)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. dodona, 2. Grčka, 3. Teba, 4. Mala Azija, 5. Mehadia, 6. Teba

483
Tabla 94 - GRČKI NAKIT / GREEK JEWELLERY

1. (614)

2. (678)

3. (878)

4. (500)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Arkadia, 2. Rodos, 3. bejrut, 4. Galarydi - loeris

484
Tabla 95- GRČKOHELENISTIČKI NAKIT / GRECO-HELLENISTIC JEWELLERY

3. (581/1)
1. (580/1)

3a. (581/1)
2. (580/2)

5. (579)

4. (581/2)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Grčka, 3. i 3a. - 4. Akarnia, 5. lebadea

485
Tabla 96 - ZLATNI NUMIZMATIČKI NALAZI / GOLD NUMIZMATIC FINDS

1. (4981) 2. (4981) 3. (4982)

4. (4982) 5. (4980) 6. (4980)

7. (1365) 8. (1365) 9. (4979)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. nepoznat, 7. - 8. Kosovo, 9. nepoznat

486
Tabla 97 - METALNO POSUĐE / METAL VESSELS

2. (498)
1. (427)

3. (518) 4. (582)

5. (608) 6. (643)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. bejrut, 2. Albanija, 3. Karbunari - Tesprotia, 4. Zeusov hram - dodona, 5. Mala Azija, 6. nepoznat

487
Tabla 98 - METALNO POSUĐE / METAL VESSELS

1. (644) 2. (645)

3. (647a) 3a. (647b)

4. (560) 5. (501)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. nepoznat, 5. Teba

488
Tabla 99 - ZAVJETNE PLOČICE / VOTIVE PLAQUES

1 (598)

4 (597)

2 (599)

3 (600)

5 (596)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Olimpija

489
Tabla 100 - GRČKE SVJETILJKE / GREEK LAMPS

1. (720) 2. (871) 3. (719)

4. (549) 5. (550) 6. (680)

7. (936) 8. 9.

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Konia, 2. Albanija, 3. Konia, 4. Ajdanosa, 5. Kastar - Fanari Tesprotia, 6. Rodos, 7. nikopolis - Epir, 8. - 9. nepoznat

490
Tabla 101 - GRČKE SVJETILJKE / GREEK LAMPS

1. 3.

2.
4. (54181)

6.

5.

6a. (55836, prema: Z. Marić, 1977.)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. -3. nepoznat, 4. Ošanići, 5. nepoznat, 6. Ošanići

491
Tabla 102 - GRČKI KERAMIČKI BALZAMARIJ - UNGUENTARIJI / GREEK POTTERY BALSAMARIA - UNGUENTARIA

1. (234) 2. (235) 3. (236) 4. (237) 5. (238)

6. (241) 7. (242) 8. (364) 9. (365)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Karbunari - Tesprotia

492
Tabla 103 - GRČKI UTEZI / GREEK WEIGHTS

1. (372) 3. (374)
2. (373)

4. (375) 5. (376) 6. (377)

7. (378) 8. (379)
9. (380)

10. (381) 11. (382)


12. (702)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 11. Karbunari - Tesprotia, 12. Apolonia

493
Tabla 104 - GRČKO STAKLO / GREEK GLASS

1. (564) 2. (565)

3. (566) 4. (567)

5. (568) 6. (570) 7. (569)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 7. Karbunari - Tesprotia

494
Tabla 105 - GRČKO STAKLO / GREEK GLASS

1. (145) 2. (151) 3. (152)

4. (563) 5. (143) 6. (144)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Maura. 2. - 3. Teba, 4. Karbunari - Tesprotia, 5. - 6. beotija

495
Tabla 106 - MIKENSKA I GRČKA KERAMIKA SA PROSTORA APENINA
/ MYCENAEAN AND GREEK POTTERY FROM APENNINES

2.

1. (19020)

4. (Prema: F. Fiala, 1896)


3. (Prema: F. Fiala, 1896)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. sarajevo, 2. Glamoč, 3. - 4. sarajevo

496
Tabla 107 - RELJEFNA HELENISTIČKA KERAMIKA / RELIEF HELLENISTIC POTTERY

2. (856/2)

1. (856/1)

5. (Prema: S. Vasilj, 2012)


3. (687) 4. (688)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. narona, 3. - 4. Rodos, 5. Čapljina

497
Tabla 108 - SKIFOS / SKYPHOS

1. (2598, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

2a. (2967, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

2.

3. ( 14059, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)


4. (12793, prema F. Fiala, 1896)

5.

5a. (18841a, prema: V. Radmisky, 1895)


6. (19971)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Hrustovača - Glasinac, 2. i 2a. Čitluci - Glasinac, 3. Godimlja - Glasinac, 4. sanski Most, 5. i 5a. Jezerine, 6. Gorica - ljubuški

498
Tabla 109 - SKIFOS / SKYPHOS

2. (Prema: Z. Marić, 1959) 2a. (Prema: Z. Marić, 1959)


1. (21434, prema, Ć. Truhelka, 1901) 1a. (21434, prema, M. Parović-Pešikan, 1986)

3. (Prema: Z. Marić, 1959)

4. (Prema Ć. Truhelka, 1909)

5. (Visoko)
6. (Prema B. Marijan, 1989)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 1a. Plana - bileća, 2. i 2a. Kačanj - bileća, 3. i 4. Mahreviči - Čajniče, 5. nepoznato, 6. Prenj - stolac

499
Tabla 110 - SKIFOS / SKYPHOS

3.

2, 2a.
1.

4.
5.
6.

9.
7. 8.

10. (Prema: Z. Marić 1973) 11. 12.

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 12. Ošanići - stolac

500
Tabla 111 - SKIFOS / SKYPHOS

2.
3.
1.

4.
5. 6.

7.
9. (54681)
8.

10. (54612) 12. (54682)


11. (54631, prema: Z. Marić 1973)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 12. Ošanići - stolac

501
Tabla 112 - SKIFOS / SKYPHOS

1. (54679)
2. 3. (54680)

4. 5. 6. (54611)

7. 8. 9.

10. 11. 12.


(Prema: Z. Marić 1973.)
lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 12. Ošanići stolac

502
Tabla 113 - KOTILE / KOTYLOI

1a. (Prema: V. Radimsky, 1895)


1. (18854)

2. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1986)

3a. (Prema: V. Radimsky, 1893.)


3. (18848, prema: M. Parović-Pešikan, 1986)

4. (Prema: Z. Marić, 1973) 4a. (Prema: Z. Marić, 1973)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 1a. Jezerine, 2. neum, 3. i 3a. Jezerine, 4. i 4a. Ošanići

503
Tabla 114 - VAZA, BOKAL, VRČ, ZDJELA I PELIKA / VASE, JUG, PITCHER, BOWL AND PELIKE

1. (Prema: Z. Marić, 1959)


1a. (Prema: A. Jašarević, 2014) 2. (Prema V. Radimsky, 1893)

5. (Prema: M. Blečić - Kavur - 6. (Prema: A. Jašarević, 2014)


4. (Prema: Z. Marić, 1959)
I. Miličević - Capek, 2011)

3. (Prema: Z. Marić, 1959)

9. (Prema: A. Jašarević, 2014)


7. (Prema: Z. Marić, 1959) 8. (Prema: A. Jašarević, 2014)

10. (Prema: M. Blečić - Kavur -


I. Miličević - Capek, 2011)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 1a. Kačanj - bileća, 2. Jezerine, 3. - 4. Kačanj, 5. Vranjevo selo - neum, 6. ljubomir, 7. - 8. Kačanj, 9. ljubomir, 10. Vranjevo selo - neum

504
Tabla 115 - KRATER / KRATER

2. (Prema B. Marijan, 1989)


1. (Prema B. Marijan, 1989)

3a. (Prema: M. Parović-Pešikan 1986. i V. Radimsky, 1895)

3. (18841B)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Prenj - stolac, 3. - 3a. Jezerine

505
Tabla 116 - KANTAROS / KANTHAROS

1. 1a. (17339, prema: M. Parović-Pešikan, 1986)


2. (Prema: Z. Marić, B. Kirigin, 1991)

4. (Prema: Z. Marić, B. Kirigin, 1991)

3. (Prema: Z. Marić, B. Kirigin, 1991)

5. (Prema: Z. Marić, B. Kirigin, 1991) 6. (Prema: Z. Marić, B. Kirigin, 1991)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 1a. Ribić, 2. - 6. Ošanići

506
Tabla 117 - OLPA / OLPE

1. (Prema: B. Marijan, 1989)

2. (Prema: V. Ćurčić, 1908) 2a. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1986) 3 (19254, prema M. Parović-Pešikan, 1986)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Prenj - stolac, 2. i 2a. donje Hrasno - stolac, 3. Ribić

507
Tabla 118 - LEGINOS, KILIKS I PITOS / LAGYNOS, KILYX AND PITHOS

1. (19874, prema: M. Parović-Pešikan, 1986)


2. (14136a, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

4. (Prema: S. Vasilj, 2012)

3. (55835, prema: Z. Marić, 1977)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Gorica - ljubuški, 2. Glasinac, 3. Ošanići, 4. doljani - Čapljina

508
Tabla 119 - KILIKS / KILYX

1. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011) 2. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011)

4. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011)


3. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011)

5. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011) 6. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011)

7. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011) 8. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek, 2011)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 8. Vranjevo selo - neum

509
Tabla 120 - AMFORE / AMPHORAE

3. (Prema: Z. Marić, 1973)


1. (Prema: Z. Marić, 1973) 2. (Prema: Z. Marić, 1973)

4. (54751, prema Z. Marić, 1973) 5. (Prema: Z. Marić, 1973)

6. (Prema: Z. Marić, 1973) 7. (54745, prema Z. Marić, 1973) 8. (54743, prema Z. Marić, 1973)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 8. Ošanići

510
Tabla 121 - AMFORE / AMPHORAE

2. (54649, prema: Z. Marić, 1973)


1. (54751, prema: Z. Marić, 1973)

3. (54648, prema: Z. Marić, 1973)

4. (54755, prema: Z. Marić, 1973)

5. (54650, prema: Z. Marić, 1973)

6. (54634, prema: Z. Marić, 1973)

7. (54651, prema: Z. Marić, 1973)

8. (Prema: Z. Marić, 1973)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 8. Ošanići

511
Tabla 122 - AMFORE / AMPHORAE

1. (54648, prema: Z. Marić, 1973)


2. (54637, prema: Z. Marić, 1973)

4. (54633, prema: Z. Marić, 1973) 5. (54647, prema: Z. Marić, 1973)


3. (54754, prema: Z. Marić, 1973)

6. (54688, prema: Z. Marić, 1973)

8. (54646, prema: Z. Marić, 1973)

7. (54307, prema: Z. Marić, 1973)

9. (Prema B. Marijan, 1989.)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 8. Ošanići, 9. Prenj - stolac

512
Tabla 123 - AMFORE / AMPHORAE

1. (55499, prema: Z. Marić, 1977)

2. (55817, prema: Z. Marić, 1977)

3. (55505, prema: Z. Marić, 1977)


4. (55498, prema: Z. Marić, 1977)

5. (55502, prema: Z. Marić, 1977)

6. (55319, prema: Z. Marić, 1977)

8. (55500, prema: Z. Marić, 1977) 9. (55503, prema: Z. Marić, 1977) 10. (55504, prema: Z. Marić, 1977)

7. (55818, prema: Z. Marić, 1977)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 10. Ošanići

513
Tabla 124 - AMFORE / AMPHORAE

1. (55813, prema: Z. Marić, 1977)

2. (55814, prema: Z. Marić, 1977)

3. (55815, prema: Z. Marić, 1977)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Ošanići

514
Tabla 125 - OINOHOA / OINOCHOE

1. (54731)

2. 3.

5.

4.

6. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević - Capek , 2011)

9.

8.

7.

13. (54732)

14. (54686)

10. (Prema: Z. Marić, 1973 od 1 -5 i od 7-do 15) 11.


12.

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Ošanići, 6. Vranjevo selo - neum, 7. - 15. Ošanići

515
Tabla 126 - OINOHOA, CRNOFIGURALNI STIL / OINOCHOE, BLACK - FIGURE STYLE

1. (Prema: Z. Marić, 1959)


2. (Prema: Z. Marić, 1959)

3. (Prema: Z. Marić, 1959)

4. (Prema: A. Jašarević, 2014)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Kačanj

516
Tabla 127 - KERAMIČKI BALZAMARIJ / POTTERY BALSAMARIA

1. (Prema: Z. Marić, 1973)


2. (Prema: Z. Marić, 1973) 3. (Prema: Z. Marić, 1973)

5. (Prema B. Marijan, 1989.)


4. (Prema: Z. Marić, 1973)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Ošanići, 5. Prenj - stolac

517
Tabla 128 - TANJURI I ZDJELE / PLATES AND BOWLS

1. (54603, prema: Z. Marić, 1973)

2. (54606, prema: Z. Marić, 1973)

3. (54620, prema: Z. Marić, 1973)


4. (54309, prema: Z. Marić, 1973)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Ošanići

518
Tabla 129 - HIDRIJA I KUPA / HYDRIA AND DRINKING CUP

2. (Prema: Z. Marić, 1959)

1. (Prema: Z. Marić, 1959)

4. (Prema: B. Marijan, 1989)


3. (Prema: A. Jašarevič, 2014)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Kačanj, 4. Prenj - stolac

519
Tabla 130 - GNATHIA KERAMIKA / GNATHIA POTTERY

1. (Prema: S. Vasilj, 2012) 2. (Prema: S. Vasilj, 2012)

3. (Prema: B. Marijan 1989) 4. (Prema: B. Marijan 1989)

5. (Prema: V. Paškvalin, 2002)


6. (Prema: V. Paškvalin, 2002)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. doljani - Čapljina, 3. - 4. Gradac - neum, 5. - 6. Kamenjača - breza

520
Tabla 131 - GNATHIA KERAMIKA / GNATHIA POTTERY

1.
2.

3.

4.

5.

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Kamenjača - breza

521
Tabla 132 - VARIA GRČKO HELENISTIČKA KERAMIKA / MISCELLANEOUS GRECO-HELLENISTIC POTTERY

1. (Prema: Z. Marić, 1973)

2. (Prema: Z. Marić, 1973)


3. (Prema: Z. Marić, 1973)

5. (Prema: Z. Marić, 1973)


4. (Prema: Z. Marić, 1973)

6. (55521, prema: Z. Marić, 1977)

8. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1961)


7. (Prema: B. Marijan, 1989)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 6. Ošanići, 7. Prenj - stolac, 8. Glasinac

522
Tabla 133 - NEDEFINIRANA GRČKO-HELENISTIČKA KERAMIKA / UNDETERMINED GREEK POTTERY

3. (13633)
1. (17334)

2. (14047)

5 (14059/2)
4. (6996)

6. (13881)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Ribić, 2. Glasinac, 3. Rusanovići - Glasinac, 4. Jarevičko brdo - Glasinac, 5. Glasinac, 6. Vrlazje - Glasinac

523
Tabla 134 - ARHAJSKA KERAMIKA / ARCHAIC POTTERY

2. (5634, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

1. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1961)


3. (11897, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Osovo - Glasinac, 2. ilijak - Glasinac, 3. Rusanovići - Glasinac

524
Tabla 135 - RITON, MASKA LAVLJA GLAVA I KERAMIČKI FRAGMENT/ RHYTON, LION HEAD MASK, POTTERY SHERD

1. (Prema: B. Raunig, 2004)

2. (Prema: S. Vasilj, 2012)

3a. (Prema: S. Vasilj, 2012) 3b. (Prema: S. Vasilj, 2012)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Jezerine, 2. - 3a. i 3b. doljani - Čapljina

525
Tabla 136 - NUMIZMATIKA / NUMISMATICS

1. 2.

3.

5. (Prema: B. Marijan, 1989)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 2. Ošanići - stolac, 3. i 4. Tomislavgrad, 5. Prenj - stolac

526
Tabla 137 - KSIFOS - MAHAJRA / XIPHOS - MAKHAIRA

3. (12681)
4. (Prema: F. Fiala,
2. 1896)

(Prema: M. Parović-Pešikan, 1982)


5. (12138, prema: M.
Parović - Pešikan, 1982) 6. (12312, prema: M.
Parović - Pešikan, 1982)
1. (Prema: F. Fiala, 1899)

8. (Prema:
F. Fiala, 1896) 10. (16550 i 165573, prema:
Ć. Truhelka, 1899) 12. (20050, prema: M.
7. (12657, prema: Parović - Pešikan, 1982)
F. Fiala, 1896) 9. (Prema: M. Parović -
11. (30396, prema:
Pešikan, 1982)
M. Parović - Pešikan, 1982.) 13. (Prema: M. Parović -
Pešikan, 1982)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. sanski Most, 2. Glamoč, 3. - 8. sanski Most, 9. Štrpci - Višegrad, 10. Gorica - ljubuški, 11. - 13. donja dolina

527
Tabla 138 - MAHAJRA / MAKHAIRA

1. (7304) 4. (Prema: M. Parović - Pešikan, 1982)


2. (7303) 3. (7302)

5a. (31097)

5. (31097) 7. (bb)
6. (Prema: V. Čurćić, 1907.)
9. (Prema: M. Parović
8. (Prema: M. Parović - Pešikan, 1982)
- Pešikan, 1982.)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Kamenjača - breza, 4. Čarakovo - Prijedor, 5. Mahrevići - Čajniče, 6. stolac, 7. Ošanići, 8. - 9. sanski Most

528
Tabla 139 - KNEMIDE / KNEMIDOS

1. (2854, prema: A. Benac - B. Čović, 1957)


2. (2855, prema: A. Benac - B. Čović, 1957)

3. (13387)

4. (Prema: F. Fiala, 1896) 5. (Prema: F. Fiala, 1896)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Čitluci - Glasinac, 3. Glasinac, 4. - 5. sanski Most

529
Tabla 140 - UMBO - ŽELJEZO / UMBO - IRON

1. (22189, prema: Ć. Truhelka, 1902)

2. (22332, prema: Ć. Truhelka, 1902)


3. (22356, prema: Ć. Truhelka, 1902)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. donja dolina

530
Tabla 141 - UMBO - BRONZA / UMBO - BRONZE

1. (22190, prema: Ć. Truhelka, 1902) 2. (22243, prema Ć. Truhelka, 1902)

4. (2852, prema: M. Parović-Pešikan, 1961)


3. (22333, prema: Ć. Truhelka, 1902)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. donja dolina, 4. Čitluci - Glasinac

531
Tabla 142 - KACIGE / HELMET

2. (14455) 3. (22244)
1. (272, prema: A. Benac, B. Čović, 1957)

4. (19815) 5. (BB) 6. (26)

7. (29)
8. (30)
9. (2)

10. (67/26)
11. (426/18, prema: M. Blečić-Kavur — A. Pravidur, 2012, 2-11)
lOKAliTET / lOCAliTY
1. Areva Gromila - Glasinac, 2. - 3. donja dolina, 4. - 5. Grude, 6. - 9. Kačanj, 10. - 11. Čarakovo

532
Tabla 143 - KACIGE / HELMET

9. (BB) 10. (BB)


7. (BB) 8. (BB)

1. (BB) 2. (BB)

13. (BB)
3. (BB) 4. (BB) 5. (BB) 12. (BB)
11. (BB)
6. (27)

14. (BB)
16. (21378)
15. (BB)

17. (21377) 18. (30520) 19. (19475)

22.

21. (121) 23.


20. (3976)

1-23 (Prema: M. Blečić-Kavur — A. Pravidur, 2012)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 5. Kamenjača, 6. Kačanj, 7. - 15. Ošanići, 16. - 17. Plana, 18. Kiseljak, 19. drinovci, 20. Putičevo, 21. Radišići, 22. Taline - Glasinac, 23. Rusanovići - Glasinac

533
Tabla 144 - KACIGE / HELMET

1. (405A)
2. (4790)

3. (BB)
4. (1755) 5. (15)

7. (18186)

6. (16)

8. (Prema: Z. Marić, 1977)

1-7 (Prema: M. Blečić-Kavur — A. Pravidur, 2012)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. sava - Orašje, 2. Ritešić - doboj, 3. Crvenice - duvno, 4. stolac, 5. - 6. Vranjevo selo - neum, 7. Zagrađe - Glasinac, 8. Kačanj

534
Tabla 145 - BRONZANO POSUĐE / BRONZE VESSELS

1. (Prema: Ć. Truhelka 1902)

2. (2969) 3. (Prema: A. Jašarević, 2014)

4. (Prema: M. Hoernes, 1901)


5. (5413)

6. (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević-Capek, 2011 i B. Marijan, 2000)

7. (Prema: A. Jašarević, 2014)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. donja dolina, 2. - 3. Čitluci - Glasinac, 4. Štrpci - Višegrad, 5. ilijak - Glasinac, 6. Radimlja - stolac, 7. bjelosavljevići - Glasinac

535
Tabla 146 - BRONZANO POSUĐE / BRONZE VESSELS

1. (18101, prema: A. Benac - B. Čović, 1957


1b. (18101, prema: M. Parović-Pešikan, 1961) 1c. (18101. prema M. Parović-Pešikan, 1961)

2. (5412, prema F. Fiala, 1897)

3. (12001)
4. (11999)

5. (12000)

7. (Prema: Z. Marić, 1964)

6. (13841, prema: A. Jašarević, 2014)

8. (bb)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 1c. Osovo - Glasinac, 2. ilijak - Glasinac, 3. - 4. brezje - Glasinac, 5. Glasinac, 6. brankovići - Glasinac, 7. donja dolina, 8. Glasinac

536
Tabla 147 - PRSTENJE / FINGER RINGS

2. (Prema:M. Parović-Pešikan, 1961)

3. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

1. (55420)

4. (Prema: Ć. Truhelka, 1901)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Ošanići, 2. brankovići - Glasinac, 3. Rusanović - Glasinac, 4. Plana - bileća

537
Tabla 148 - SREBRENA NAKITNA OPREMA I GRIVNA / SILVER JEWELLERY ACCOUTREMENTS AND BRACELET

1.
2.

6. (Prema: A. Jašarević, 2014)


5. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

3. (Prema: Ć. Truhelka, 1901)


4.

7c. (Prema: Z. Kujundžić - Vezagić, 2007)

7a. (Prema: Z. Kujundžić - Vejzagić, 2007) 7b. (Prema: Z. Kujundžić - Vejzagić, 2007)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 4. Plana - bileća, 5. Gorica - ljubuški, 6. Kačanj, 7a. - 7c. Glasinac

538
Tabla 149 - SREBRENE I BRONZANE NAUŠNICE / SILVER AND BRONZE EARRINGS

3. (Prema: Z. Marić, 1979)


4. (7248, prema: V. Paškvalin, 2002)
1. (55931)
2. (55931)

7. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

6.
5. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

9. 12. 13. (Prema: F. Fiala, 1894)


8. 11.
10.
8. - 12. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

15. (Prema: A. Jašarević, 2014) 14. (Prema: A. Jašarević, 2014)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Ošanići, 4. Kamenjača - breza, 5. - 6. Gorica, 7. Glasinac, 8. - 12. Gorica, 13. Rusanovići - Glasinac, 14. Kačanj, 15. bosna

539
Tabla 150 - AGRAFA / CLASP

1. (Prema: V. Ćurčić, 1907) 2. (Prema: V. Ćurčić, 1907)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Gorica - ljubuški

540
Tabla 151 - LARNAX I SREBRENA KUTIJICA / LARNAX AND SMALL SILVER BOX

2. 3.
1. (55884)

4. (Prema: Ć. Truhelka. 1901)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Ošanići, 4. Plana, bileća

541
Tabla 152 - KALUPI / MOULDS

1. 2.

3.

5. 6.
4.

7.

8. 9.

10.

(55842, prema: Z. Marić, 1979)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 10. Ošanići

542
Tabla 153 - KALUPI / MOULDS

1. (55842, Prema: Z. Marić, 1979)

2. (55843, Prema: Z. Marić, 1979)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Ošanići

543
Tabla 154 - KALUPI / MOULDS

5.
1. 2. 3.
4.

8.

10.

7. 9.
6.

14.
12.

11.

13

(55843, prema: Z. Marić, 1979)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 10. Ošanići

544
Tabla 155 - IGLA CIPARSKI TIP / “CYPRIOT TYPE” PIN

1. (Prema B. Marijan, 1989.) 2. (Prema B. Marijan, 1989.)

3. (Prema Z. Marić, 1977.)

4. (Prema A.Benac - B. Čović, 1957.)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 2. Gradac - neum, 3. Ošanići, 4. Glasinac

545
Tabla 156 - DVOKRAKA IGLA - UKOSNICA “M” TIPA / M-TYPE HAIRPIN

2. 3.

1.
4.
5.

6.
9.

7. 8.

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 9. Gradac - neum

546
Tabla 157 - DVOKRAKA IGLA - UKOSNICA “M” TIPA / M-TYPE HAIRPIN

2.
5.

1.
3. 4.
6.

9.

11.
12.
8.
7. 10.

17. (Prema: A. Benac - B. Čović, 1957)

15.
14. 16.
13. 18. (Prema: A. Benac - B. Čović, 1957)
1-16, (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević-Capek, 2011)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 16. Vranjevo selo - neum, 17. - 18. Glasinac

547
Tabla 158 - DVOKRAKA IGLA - UKOSNICA “M” TIPA / M-TYPE HAIRPIN

4. (Prema: V. Ćurčić, 1907)

3. (Prema: V. Ćurčić, 1907)

5. (Prema: F. Fiala, 1894)

1. (Prema: F. Fiala, 1896) 2. (Prema: M. Parović - Pešikan, 1961)

9.

6.

7. 8. 10.
11. (Prema: Ć. Truhelka, 1893)

13. (Prema A.
Benac - B. Čović,
6-10, (Prema: M. Blečić-Kavur - I. Miličević-Capek, 2011)
1957)

14. (Prema A.
12. (Prema A. Benac - B. Benac - B. Čović,
Čović, 1957) 1957)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. sanski Most, 2. Gosinja Planina - Glasinac, 3. - 4. Gorica, 5. debelo brdo - sarajevo, 6. - 7. Radimlja - stolac, 8. - 9. Ošanići, 10. Vranjevo selo, 11. Gradac - neum,
12. - 14. Glasinac

548
Tabla 159 - DVOKRAKA IGLA - UKOSNICA “M” TIPA / M-TYPE HAIRPIN

1. (Prema: W. Radimski, 1893) 4.


3. 6.
2. (Prema: F. Fiala, 1893)
5.

10. 12.

9. 11. 13.

7.
14. (Prema: A.Benac
8. - B. Čović, 1957)

(3-13, Prema: B. Marijan, 1989)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - Jezerine, 2. Glasinac, 3. - 13. Gradac - neum, 14. Glasinac

549
Tabla 160 - DVOKRAKA IGLA - UKOSNICA “M” TIPA / M-TYPE HAIRPIN

5.
4.
2.
1. (Prema: Z. Marić, 1977) 3.

6. (Prema:, Ć. Truhekla, 1901)

9. (Prema: Ć. Truhekla, 1901)

8. (Prema, Ć.
Truhekla, 1901)

7. (Prema: Ć. Truhekla, 1901)

2.-9. (Prema: Ć. Truhelka, 1901)

10. (Prema: Ć. Truhekla, 1899)

12. (Prema: A. Benac,


11. (Prema: A. Benac, B. Čović, 1957) B. Čović, 1957)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Ošanići, 2. - 9. Plana, 10. Gorica, 11. - 12. Glasinac

550
Tabla 161 - DVOKRAKA IGLA - UKOSNICA TIPA “OMEGA” / OMEGA-TYPE HAIRPIN

1. (Prema: F. Fiala, 1895)


5. (Prema: Ć. Truhelka, 1909)

2. (Prema: Ć. Truhelka, 1901) 4. (Prema: Ć. Truhelka, 1902)


6. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

3. (Prema: M. Parović-Pešikan, 1961)

10 (Prema: A. Benac
- B. Čović, 1957)

11. (56039, prema: Z. Marić,


1979)

8. (7243)
7. (7244) 9. (Prema: A. Benac - B. Čović, 1957) 12. (56031, prema: Z. Marić, 1979)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. debelo brdo - sarajevo, 2. Plana, 3. Glasinac, 4. donja dolina, 5. Mahrevići, 6. - 8. breza, 9. - 10. Glasinac, 11. - 12. Ošanići

551
Tabla 162 - FIBULE TIPA ŠTRPCI / “ŠTRPCI” TYPE FIBULAE

2.

7. (17782)
1. (Prema: A. Benac - B. Čović, 1957)

3.

5.
4. 7a. (Prema: V. Ćurčić, 1908)
(Prema: A. Benac - B. Čović, 1957 (od 1- 4)

6.

8. (17782)
9. (Prema: F. Fiala, 1895)

11. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

8a. (Prema: V. Ćurčić, 1908) 10. (Prema: M. Hoernes 1901., V. Ćurčić, 1908)

12. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Rusanovići - Glasinac, 2. - 6. Rudine - Glasinac, 7. i 7a - 8. i 8a. Štrpci - Višegrad, 9. Gosinja - Glasinac, 10. debelo brdo - sarajevo, 11. - 12. Gorica

552
Tabla 163 - FIBULE TIPA ŠTRPCI / “ŠTRPCI” TYPE FIBULAE

1. (Prema: M. Hoernes 1901)


2. (Prema: F. Fiala, 1894)

3. (17781, prema: V. Ćurčić, 1908)

6. (Prema: V. Ćurćić, 1907)

4. (Prema: V. Ćurčić, 1908)


5. (Prema: V. Ćurćić, 1907)

7. (Prema: V. Ćurćić, 1907)

8. (Prema: Z. Marić, 1964)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Rusanovići - Glasinac, 2. debelo brdo - sarajevo, 3. - 4. Štrpci - Višegrad, 5. - 7. Ružići - ljubuški, 8. donja dolina

553
Tabla 164 - FIBULE TIPA ŠTRPCI / “ŠTRPCI” TYPE FIBULAE

1. (14999)

2. (15006)

3. (15000)

4. (15004) 5. (14977)

7. (16391) 8.
6.

9. (15003)
11. (15005)
10. (14998)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 11. Gradac - neum

554
Tabla 165 - FIBULE TIPA ŠTRPCI / “ŠTRPCI” TYPE FIBULAE

1.
2.
3.

4. 5. 6.

13. (14999)
7. 8. (15006)

14.

15. (16390)

9. 10.

16. (16391)

12. (15003)

11. 17. (16389)

(Prema B. Marijan, 1989.)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 17. Gradac - neum

555
Tabla 166 - SREBRENE ROZETE / SILVER ROSETTES

1. 2. 3.

(Prema: V. Čurčić, 1908)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. - 3. Štrpci . Višegrad

556
Tabla 167 - JAPODSKE URNE / IAPOD URN

2. (Prema: B. Raunig, 2004)

1. (Prema: B. Raunig, 2004)

3. (Prema: B. Raunig, 2004)

4. (Prema: B. Raunig, 2004)

5. (Prema: D. Sergejevski, 1950)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Jezerine, 2. Založje, 3. Golubić, 4. - 5. Ribić

557
Tabla 168 - JAPODSKE URNE / IAPOD URN

1. (Prema: B. Raunig, 2004) 1a. (Prema: B. Raunig, 2004)


2. (Prema: D. Sergejevski, 1950)

3. (589, prema: B. Raunig, 2004)

3a.(589, prema: B. Raunig, 2004)

3b. (589, prema: B. Raunig, 2004)

3c. (589, prema: B. Raunig, 2004)

3d. (589, prema: B. Raunig, 2004)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. i 1a. Golubić, 2. - 3d. Ribić

558
Tabla 169 - GRČKI HRAM / GREEK TEMPLE

1. (Prema: Ć. Truhelka, 1899)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Gorica - ljubuški

559
Tabla 170 - GRČKI KULTOVI / GREEK CULTS

3. (173)

2. (BB)

1. (70)

4. (337) 5. (106) 6. (BB)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Vršani, Prijedor; 2. Kupres; 3. ilidža; 4. Glamoč; 5. Golubić; 6. Prijedor

560
Tabla 171 - GRČKI KULTOVI / GREEK CULTS

2. (2212)

1. (5701) 3. (2004)

4. (7798)
5. (7792) 6. 7. (Prema: E. Imamović, 1977)

lOKAliTET / lOCAliTY
1. Japra - Majdanište; 2. nepoznato; 3. Mogorjelo; 4. i 5. Konjević Polje; 6. srebrenica, 7. srebrenica, skelani

561
www.zemaljskimuzej.ba

9 789958 502279

You might also like