Tongan
Tongan
Mo‘oni
...KO E ME‘ATOKONI FAKA‘AHO
Chris Oyakhilome
Unless otherwise indicated, all Scripture quotations are taken from the King James Version of
the Bible.
A KEY FOR OTHER BIBLE VERSIONS USED:
NKJV -New King James Version
AMP -The Amplified Bible
AMPC -The Amplified Classic Bible
TANT -The Amplified New Translation
TLB -The Living Bible
CEV -Contemporary English Version
NASB -New American Standard Bible
ISV -International Standard Version
NIV -New International Version
MSG -The Message Translation
WEB -The World English Bible
TNLT -The New Living Translation
ASV -American Standard Version
TEV -Today’s English Version
RSV -Revised Standard Version
GNB -Good News Bible
WNT -Weymouth New Testament
NRSV -New Revised Standard Version
MOFFAT -Moffatt New Translation
WESNT -Wesley New Testament
EBR -Rotherham’s Emphasized Bible
DRB -Douay-Rheims Bible
TPT -The Passion Translation
CJB -Complete Jewish Bible
To‘oa ‘o e Me‘a Mo‘oni ...ko e me‘atokoni faka‘aho
ISSN 1596-6984
May 2023 Edition
Copyright © 2023 by LoveWorld Publishing
All rights reserved under International Copyright Law. Contents and/or cover may not
be reproduced in whole or in part in any form without the express written permission of
LoveWorld Publishing.
Talateu
F akavavevave! Ko ho‘o me‘a-tokoni manakoa faka‘aho,
To‘oa ‘o e Me‘a Mo‘oni, kuo lava ke ma‘u ‘i he ‘aho ni ‘i he
ngaahi lea ‘e 7,858 mo kei lau pē. ‘Oku mau fakatauange ‘e
fakatupulekina ‘e he me‘atokoni faka‘aho ‘o e 2023 ‘a ho‘o tupu
fakalaumālie mo fokotu‘u koe ki he tu‘unga ‘o e tu‘umālie lahi
‘i he ta‘u ni kotoa.
Ko e ngaahi fakakaukau liliu mo‘ui ‘i he tohi ni te ne fakafo‘ou,
liukava mo teuteu koe ki he a‘usia mātu‘aki fakafiefia, fua lahi,
mo fakafiemālie ‘i he Folofola ‘a e ‘Otua.
Telefoni ‘o ‘Api :
Mobile:
E-mail address:
Tu‘asila ‘Apingaue :
TAUMU‘A KI HE MAHINA :
To‘oa ‘o e Me‘a Mo‘oni
...KO E ME‘ATOKONI FAKA‘AHO
www.rhapsodyofrealities.org
mōnite 1
KĀTOA ‘A E TĀPUAKI ‘O HĒVANI ‘IATE
KOE
Fakafeta’i ki he ‘Otua ko e Tamai ‘a
hotau ‘Eiki ko Sisū Kalaisi, ‘a ia kuo
ne tāpuaki ‘aki ‘akitautolu ‘a e ngaahi
tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ‘i he
ngaahi potu fakalangi ‘ia Kalaisi:
(‘Efesō 1:3).
tongan
‘ikai Ia, he ‘ikai te ke ‘ilo ‘a e me’a kotoa kuo tāpuekina
mo foaki mo’ou he ‘Otua ‘ia Kalaisi. ‘Oku ‘i ai ‘a e tāpuaki
mo e lelei mei he ‘Otua ma’au he ‘aho kotoa (Saame 68:19,
Mātiu 6:11, Luke 11:3). ‘Oku tataki koe he Laumālie ki he
ngaahi tāpuaki ko ia mo fakapapau’i ‘oku ke fiefia ai.
Mo’ui he ‘aho kotoa mo e ‘iloloto ko e temipale mo’oni
koe ‘o e Laumālie Mā’oni’oni. Te Ne fakahaohaoa’i ‘Ene
ngāue mo e fatongia ‘i ho’o mo’ui. Ko e Laumālie Ia ‘o e
kelesi; ko e Laumālie Ia ‘o e lelei taha. Ko ‘Ene fiefia ke
ngaohi ho’o mo’ui ko e lelei taha mo fonu ‘i he nāunau; ke
fakahaohaoa’i ‘a e me’a kotoa ‘oku kau kiate koe.
Ko e Laumālie Mā’oni’oni ‘iate koe ‘a e me’a ‘oku
ne fakapapau’i ‘a ho’o mo’ui mātu’aki ikuna, faipule,
mahutafea mo e faingamālie ta’efakangatangata. Ko Ia ‘a
e mālohi mo e nāunau ‘o ho’o mo’ui. Ke lahi ange ho’o
‘ilolotoa Ia; Hono lotolotonga ‘iate koe. ‘Iate koe ‘oku nofo
ai ‘a e kelesi, tāpuaki, poto mo e lelei ‘o hēvani kotoa,
koe’uhi ‘oku nofo ‘iate koe ‘a e Laumālie Mā’oni’oni. Ko
ia ai, mo’ui mei loto. Fakafeta’i ki he ‘Otua!
LEA‘AKI
‘Oku nofo ‘iate au ‘a e kotoa ‘o e kelesi, tāpuaki, poto mo
e lelei ‘o hēvani, koe’uhi ko e Laumālie Mā’oni’oni ‘oku
mo’ui ‘iate au. Ko au Hono tāpanekale mo’ui. Ko e me’a
kotoa pē ‘oku ou fiema’u ki he mo’ui mo e angafaka-‘Otua
‘oku ‘iate au ‘i he Laumālie Mā’oni’oni. Ko Ia ‘a e mālohi
mo e nāunau ‘o ‘eku mo’ui. Haleluia!
fakalahi ako:
Efesō 1:3 AMPC; 1 Kolinitō 3:21-23; 2 Pita 1:3
tongan
Ko ia, tu’u hake, tu’u hangatonu, mo hiki hake ho fofonga
koe’uhi kuo ‘osi totongi kotoa ‘e Sisū mahu’inga ma’au
ke ke ‘a’eva ‘i he ikuna mo fiefia ‘i he tāpuaki kotoa. ‘E
fēfē ho’o talanoa, lue, pē anga, ‘o kapau te ke ‘ilo ‘oku ke
ma’olunga hake ‘i he puke, mahaki, mo e mamahi? Ko e
ngata’anga ia ‘o e ngaahi fekuki ta’e’uhinga fakamo’uilelei!
Kapau te ke ‘ilo’i ko e hako koe ‘o ‘Epalahame, ko e ‘ea
ki he ngaahi tāpuaki ta’efa’alaua, pea kuo fakafonu ‘aki ‘a
e mo’ui ‘oku ‘ikai lava ke masiva mo fo’i; ko e mo’ui ‘oku
‘ikai lava ke iku’i pē ‘auha, ‘ikai te ne liliu nai ‘a e founga
ho’o lotu?
‘Ilo’i ‘a e Folofola pea ma’au; feangai pea mo e ngaahi
mo’oni ko eni. Manatu’i, ko e mo’ui ‘o e tāpuaki ko ho tofi’a
ia ‘ia Kalaisi Sisū. Kuo mahulu hake hono tāpuekina koe
he ‘Otua: “Fakafeta’i ki he ‘Otua ko e Tamai ‘a hotau ‘Eiki
ko Sisū Kalaisi, ‘a ia kuo ne tāpuaki ‘aki ‘akitautolu ‘a e
ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ‘i he ngaahi potu
fakalangi ‘ia Kalaisi:” (‘Efesō 1:3). Haleluia!
LOTU
‘Oku ou ‘a’eva ‘i he mo’oni ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua, ‘o feangai
mo hoku tofi’a ‘ia Kalaisi pea fiefia ‘i he ngaahi tāpuaki
lahi, mo kehekehe. ‘Oku ou mo’ui ‘i he fakakakato mo e
me’a mo’oni ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otua; kuo ‘omi au ki
he mālōlō ‘a e ‘Otua. ‘Oku ‘a’aku ‘a e me’a kotoa. ‘Oku ou
ngāue ‘aonga ‘aki ‘a e fakaai kotoa pē ma’aku ‘ia Kalaisi,
pea ‘i he’eku tui, ‘oku ou ikuna nāunau’ia ‘i he potu kotoa
pē. ‘Emeni.
fakalahi ako:
1 Kolinitō 3:21-22 AMPC; Hepelū 4:3 AMPC
tongan
“Pea ha’u ‘a Sisū ‘o lea kiate kinautolu, ‘o pehē, Kuo tuku
kiate au ‘a e mālohi kotoa pē ‘i he langi mo māmani. Ko
ia ke ‘alu ‘akimoutolu, ‘o fakalotu’i ‘a e ngaahi pule’anga
kotoa pē, ‘o papitaiso ‘akinautolu ‘i he huafa ‘o e Tamai,
mo e ‘Alo, mo e Laumālie Mā’oni’oni:” Fakatokanga’i na’e
‘ikai ke Ne pehē mālohi pē ni’ihi, ka ko e mālohi KOTOA
PĒ; pea fakatokanga’i na’e ‘ikai ke Ne pehē ko e mālohi
kotoa pē ke ngāue’aki ‘i ‘Isileli pe ko ha potu e ni’ihi ‘i
māmani,” ‘ikai! Na’a Ne pehē ‘i hēvani pea mo māmani.
‘Oku ma’u he ‘Eiki ko Sisū ‘a e mafai fakaleveleva mo
‘ikai hano tatau. Haleluia! Ko e taimi ‘oku ke fai tu’utu’uni
ai kia Sētane, mo ‘ene kau tēvolo, mo e ngaahi ‘elemēniti
‘o e māmani ‘i Hono Huafa, tenau fanongo mo talangofua
kiate koe, koe’uhi ‘oku ke faingāue ‘i he mafai mo e pule
‘a Kalaisi.
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō’ia ho’o foaki mo’oku ‘a e
mafeia ke tu’utu’uni mo fekau’i ‘a e talangofua, pea mo e
mālohi fakalao ke ngāue’aki ‘a e Huafa ‘o Sisū ke fakahoko
‘a e liliu, mo pule’i ‘a e ngaahi tūkunga. ‘Oku ma’u ‘e he
Huafa ko ia ‘a e mālohi kotoa ‘i hēvani pea mo māmani,
pea k oia ai, ‘oku ou fakahāa’i, ‘i he Huafa ‘o Sisū, ko e
Kosipeli ‘e mafola tau’atāina ‘i he ngaahi pule’anga ‘o
māmani. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Ma‘ake 16:17-18; Ngāue 3:16; Sione 16:24
tongan
‘Otua na’e fanau’i mai kitautolu ma’a Hono nāunau; na’e
fanau’i kitautolu ketau ‘a’eva mo e ‘Otua pea ‘atu kiate Ia
‘a e langilangi. Tuku ‘a e taumu’a ko ‘eni ke fokotu’u ‘i ho
mafu he ‘aho ni, pea fakahāa’i, “’Eiki, ‘oku ou fakamālō
kiate koe, koe’uhi na’e fanau’i au ma’a ho nāunau.”
Kaekehe, ‘o mahulu hake heni, ‘oku ‘i ai ‘a e taumu’a
fakapatonu hono fakatupu mo hono ‘omi koe ki he māmani
ko eni. Pea ‘oku ‘i hono fakakakato ‘a e taumu’a ko ia ‘oku
ke ‘atu mo’oni ai ‘a e nāunau mo e lāngilangi ki he ‘Otua.
Kapau ‘oku te’eki ke ke ‘ilo ‘a e taumu’a fakapatonu
ko ia, te ke lava pē, kamata he ‘aho ni. Ke ke to’a ‘o ‘eke ki
he ‘Eiki pea te Ne talaatu. Taimi ‘e ni’ihi, te Ne lea mahino
atu, ‘o hangē ko e ‘Apositolo ko Paula (lau ‘a: Ngāue 26:13-
16). Taimi ‘e ni’ihi, te Ne tākiekina koe ki ai, pea ‘i he ‘aho
kotoa pē, te ke ‘ilo ‘o toe lahi ange ki he ‘Ene taumu’a ma’a
ho’o mo’ui, ‘i ho’o ‘a’eva ‘i he tui ‘o fakatatau mo ‘Ene
Folofola ‘i he me’a kotoa pē.
LOTU
Mālō, ‘e Tamai, hono fakahāa’i kiate au ‘a e ngaahi taumu’a
fakapatonu ki hono fakatupu mo tuku ai au ki he māmani
ko ‘eni. Ko e fakamo’oni au ma’ae Kosipeli ‘o Sisū Kalaisi,
kuo fekau’i mei ho Pule’anga fakahēvani ma’ae fakamo’ui
‘o e ngaahi laumālie ‘i māmani. Ko ‘eku vilitaki faka’aho
ke fokotu’u ‘a e Pule’anga ‘o e ‘Otua ‘i he māmani pea ‘i
he mafu ‘o e tangata ki ho nāunau pea mo e lāngilangi, ‘i
he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Efesō 1:4-5; 2 Kolinitō 5:18-20;
Kolose 3:1-2
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 1:19-51 & 2 Sāmiuela 18-19
14
tongan
‘a e mafeia ke lea, ‘o ngāue’aki ‘a e ngaahi lea.
‘I ho’o ngaahi lea, te ke lava ‘o tofa ‘a e hala ‘o e ikuna
mo e lavame’a. Te ke lava ‘o ngaohi ho’o mo’ui ko e ikuna
tu’uma’u. ‘E hoko ‘o mo’oni ‘a e me’a te ke lea’aki. Ko ia
ai, ‘i he ‘ao ‘o e fili, fakahāa’i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua.
‘I ha fa’ahinga taimi pē, fakamo’oni’aki ‘a e ngaahi
me’a lelei ‘oku ‘alu atu ‘i ho hala pea mo hoko ma’au mo
takatakai’i koe koe’uhi ‘oku fonu ‘a māmani ‘i he lelei ‘a e
‘Eiki. Ngāue’aki ho ngutu – ho’o ngaahi lea – ke pukepuke
koe ‘i he hala lahi ‘o e ikuna, liliu ‘a e ngaahi tu’unga, pea
liliu mo e ngaahi tūkunga ke hu’ufataha ki he finangalo
haohaoa ‘o e ‘Otua pea ma’au.
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō atu ko ho’o Folofola ‘a
ia ‘oku ou mo’ui ikuna ai he ‘aho pea ma’u ai pē. ‘Oku
tatau ai pē ‘a e me’a ‘oku hoko ‘i hoku ‘ātakai, ‘oku ou
ikuna ma’u pē! ‘Oku ou fiefia ‘i hoku ngaahi ‘aho ‘i he
lavame’a, fakalakalaka, melino, fiefia, mo’ui lelei, pea mo
e lakalakaimonū ta’efakangatangata. ‘Aki ‘eku ngaahi lea
fonu-tui, ‘oku ou liliu ‘a e ngaahi tu’unga mo e tūkunga
ki ho finangalo haohaoa pea ma’aku, ‘i he Huafa ‘o Sisū.
‘Emeni.
fakalahi ako:
1 Sione 4:4; 1 Kolinitō 15:57
tongan
te ke tufa ki he kakai ni ‘a e fonua, ‘a ia na’a ku fuakava ki
he’enau ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu ko honau
tofi’a” (Siosiua 1:2-6).
‘I he ma’u ‘e Siosiua ‘a e fekau ‘o e laka atu, na’a ne
mahino’i ko hono ngafa na’e kehekehenga meia Mosese.
Na’e tomu’a fekau ‘e he ‘Otua ‘a Mosese, “’Oku ou fiema’u
koe ke ke ‘omi hoku kakai kitu’a mei ‘Isipite” (‘Ekisotosi
3:7-10). Na’e ‘omi ‘e Mosese ‘akinautolu kitu’a mei he
pōpula ki ‘Isipite, ka ko Siosiua na’a ne ‘ave ‘akinautolu
ki he fonua ‘o e tala’ofa pea vahe kiate kitautolu honau
ngaahi tofi’a (Siosiua 1:2&6).
Kuo ke ‘ilopau nai ho fatongia kehekehenga ‘i he
pule’anga, fonua, vahe kolo, kolo, kaungā’api, ‘apiako, pē
‘ofisi? ‘Oua te ke fakakaukau ‘oku ke ‘i ai pē ‘o hangē ko
e kakai kehe, ke fai ‘a e me’a tatau ‘oku nau fai. Mahino’i
‘oku ke ‘i he fatongia kehekehenga pea ke fakakakato ho’o
taumu’a ‘i he mālohi!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou mātu’aki hounga’ia mo fiefia ‘i hoku
ngafa kehekehenga ‘i he māmani. ‘Oku ou fakakakato ‘eku
taumu’a ‘ia Kalaisi, mo ‘a’eva ‘i he hala kuo tokateu ‘a ia
kuo ke palani kimu’a pea tanu pou ‘a māmani, ke u tauhi
mo mo’ui pea ma’au. Fou ‘iate au, ‘oku pule mo mafola
ho Pule’anga ‘i māmani, pea ‘i he mafu ‘o e tangata, ‘i he
Huafa ‘o Sisū.
fakalahi ako:
Ngāue 26:16; Kolose 4:17; Efesō 2:10 AMPC
tongan
‘a e ngaahi mo’unga mo ke ‘omi ‘a māmani, ko e ‘Otua
‘itāniti koe, pea ko e ‘Otua ‘o ta’engata” (GNB). Ko e mo’ui
ta’engata ko e mo’ui ‘itāniti ia mo hono kamata’anga; ka
‘oku ‘ikai hano ngata’anga.
Ko e fakatātā, ko e kau ‘āngelo, ‘oku nau ma’u ‘a e
mo’ui ‘itāniti mo hono kamata’anga. Neongo ‘oku nau
mo’ui ta’engata, ka na’e ‘i ai honau kamata’anga. Kaekehe,
ko e ‘Otua, ‘oku ‘ikai hano kamata’anga; ‘oku mātu’aki
‘itāniti Ia. Na’e hoko ‘o ‘itāniti ‘a e kau ‘āngelo koe’uhi
ko e ‘Otua, ‘a e Tokotaha ‘Itāniti, ne ngaohi ‘akinautolu
‘o ta’engata. Ke ngaohi ‘akinautolu ke ta’engata, na’a Ne
foaki mo’o kinautolu ‘a e mo’ui ta’engata.
‘I ho’o fanau’i fo’ou, kuo ke ma’u ‘a e mo’ui ‘itāniti, pea
hoko ai ‘o ta’engata. Kuo ‘omi koe mei ho’o fakaetangata
ki he ‘itāniti. Ko ho’o ma’u ‘a e mo’ui ko ia ‘oku ne
fakahū koe ki ai; ko e kamata’anga ia ho’o mo’ui ‘i he
‘itāniti. Pea mei ai, ‘oku ke ‘alu atu pea hoko ko e konga
‘o e mo’ui ta’ehanongata’anga ‘oku ta’efaka’a’au ke mole,
ta’efa’a’auha mo ta’efa’apopo.
LOTU
Kuo u ma’u ‘a e mo’ui ‘itāniti, pea ‘oku ou mātu’aki ta’e-
mate, ta’efa’apopo, ta’efa’a’auha, ta’efaka’a’au ke mole,
‘ikai mo’ulaloa ki he fo’i, kovi pea mo e mahaki koe’uhi
ko e lao ‘o e mo’ui ‘oku faingāue ‘iate au! ‘Oku nofo’ia au
‘e he faka-‘Otua, ‘i he’eku mo’ui ‘i he mo’ui mā’olunga!
Kolōlia ki he ‘Otua!
fakalahi ako:
1 Sione 5:11-13; Sione 3:36; Sione 5:24
Tohi
tongan
Taohi
Tohi
mōnite 8
KALAISI ‘IATE KOE – KO E FAKAOFO ‘O
E KALISITIANE
‘Akinautolu ‘oku finangalo ‘a e ‘Otua ke
fakahā ki ai ‘a e koloa ‘o e lelei lahi ‘o e
me’a fakalilolilo ni ki he kakai Senitaile:
ko Kalaisi ‘iate kimoutolu, ko e ‘amanaki
lelei ki he hakeaki’i (Kolose 1:27).
22
tongan
Fakatokanga’i ‘a e mo’oni fakaofo ‘ia Loma 8:11:
“Pea kapau ‘oku nofo’ia ‘akimoutolu ‘e he Laumālie ‘o
ia na’a ne fokotu’u ‘a Sisū mei he pekia, pea ko ia na’a ne
fokotu’u ‘a Kalaisi mei he pekia, te ne fakaake foki mo
homou sino matengofua ‘aki hono Laumālie ‘oku nofo’ia
‘akimoutolu.”
‘Oku ‘uhinga eni ko Kalaisi ‘iate koe – ko e Laumālie
Mā’oni’oni ‘iate koe – ‘a e mo’ui ‘o ho sino fakamatelie; ko
ho’o mo’ui lelei, ko ho fakahaofi, kakato, mo tolonga’anga.
Ko Kalaisi ‘iate koe ‘a ho’o totonu ke hū kitu’a mei ha
fa’ahinga mamahi. Ko Kalaisi ‘iate koe ‘a ho’o mālohi ki
he ngaahi maveuveu; ko ho’o pule ki he ngaahi fakapo’uli,
masiva, hama pē fiema’u. Haleluia! Ko Kalaisi ‘iate koe, ‘a
e tāpuaki lahi taha ‘i he me’a kotoa. Fakafeta’i ki he ‘Otua!
LEA‘AKI
Ko e naunau, kakato, haohaoa, lavame’a mo e lakalakaimonū
‘oku pau ‘i he’eku mo’ui koe’uhi ko Kalaisi ‘iate au! ‘Oku
Ne ‘i hoku uoua kotoa pē, ‘i he hui kotoa hoku sino, pea
mo hoku toto kotoa! Kuo foaki mo’oku ‘a e kelesi mo e
mafeia ‘ia Kalaisi ke pule mo pule’ia ‘a e tūkunga kotoa.
‘Oku malu’i ‘au mei he kovi mo e faingata’a kotoa koe’uhi
‘oku ou ‘ia Kalaisi pea mo Kalaisi ‘iate au! Haleluia!
fakalahi ako:
1 Sione 4:4; Loma 8:10 ESV; 1 Kolinitō 6:19
tongan
‘Oku ‘ikai ‘uhinga hono tomu’a tu’utu’uni he ‘Otua
ho’o mo’ui ki ha me’a te ke hoko pē fakakakato ia. ‘Oku
‘ikai fa’a hoko ‘a e kakai ki he me’a na’e palani ki ai ‘a e
‘Otua ma’a kinautolu ke hokosi. Ko e fili fakafo’ituitui ia
‘oku ke fakahoko ke fakakakato ‘a e palani ‘a e ‘Otua ma’a
ho’o mo’ui pea ke hoko ki he me’a kotoa kuo Ne tokateu
ke hokosi.
Ko Paula, ‘i he ‘ene tohi ki he siasi ‘o Kolose, na’a ne
‘oatu ‘a e fakahinohino fakapatonu kia ‘Akipa, ‘o talaange:
“Ke ke vakai ki he ngāue kuo ke ma’u mei he ‘Eiki, koe’uhi
ke ke fai ia” (Kolose 4:17). Kapau na’e ‘ikai makatu’unga
‘i he tangata ke ne fakakakato ‘a e ngāue kuo tuku kiate
ia he ‘Otua, na’e ‘ikai toe fekau ia ‘e Paula ke vakai ki ai
ke ne fakakakato ia. ‘Oku toe ‘uhinga eni na’e malava ke
‘ikai ke ne fakakakato ia.
Fakapapau’i ‘i ho ‘atamai te ke hokosi ‘a e me’a kotoa
kuo tokateu koe ‘e he ‘Otua ki ai, te ke fakakakato ‘a e me’a
kotoa na’a Ne tomu’a tu’utu’uni ma’au ke fakahoko, pea
te ke ‘a’eva ‘i Hono ‘alunga kuo tomu’a tu’utu’uni.
LEA‘AKI
‘Oku ou ‘a’eva ‘i he hala kuo tokateu, ‘o fokotu’u tonu ‘i
he potu ‘o e faingamālie mo tu’u ‘i he hala ‘o e lavame’a,
nāunau, ikuna mo e iku’anga faka-‘Otua! Ko e hala ‘o e
ngaahi me’a kotoa ‘i he’eku mo’ui kuo fo’u ‘e he ‘Otua
ke ‘atu ‘a e lāngilangi kiate Ia, he ko Ia ‘a e Tokotaha
‘oku ngāue ‘iate au ke fakahoko mo Hono finangalo lelei.
Haleluia!
fakalahi ako:
Loma 8:29-30 TPT; Teutalōnome 30:19;
Efesō 1:11
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 4:27-54 & 1 Tu‘i 2-3
tongan
ke fakakakato ‘a e fononga loloa pea mo a’u ki he laine
faka’osi – ko e matu’otu’a.”
‘Io, ‘e ‘i ai ‘a e ngaahi taimi ‘o e pole mo e tūkunga
faingata’a, ka ‘oku fakalotolahi’i kitautolu he Folofola ke
lau kotoa ia ko e me’a fakafiefia, ‘o ‘ilo ko hono sivi’i ‘o
‘etau tui ‘oku ne fakatupu ‘a e fa’a kātaki ‘iate kitautolu.
Pea ko e veesi 4 ‘oku ne talamai ‘a e ola, ‘o e kātaki, ‘oku ne
fakatupu ‘iate kitautolu ‘i he’etau faka’atā ia ke fakahoko
‘ene ngāue, pea ke kakato. Ko ia ke ‘oua na’a ke vilikikihi
mo ‘ita; ‘e lava heni ke ke tō ‘i he palani ‘a e ‘Otua.
Ketau lau ‘etau veesi ‘o e ‘aho ni, ko e taimi ni, ‘i he
Amplified Classic. ‘Oku pehē, “Kae tuku ‘a e fa’a kātaki
mo e tu’uma’u ta’engaue pea mo e kātaki ke ngāue kakato
‘o hangē ha ngāue faka’auliliki, koe’uhi kemou hoko ko e
[kakai] haohaoa mo tupulekina kakato [ta’ehanomele],
‘ikai hama ‘i ha me’a.” Ko e me’a eni ‘oku fakatupu ‘e he
fa’a kātaki ‘iate kitautolu: ‘oku tau hoko ‘o haohaoa mo
tupulekina kakato [ta’ehanomele], ‘ikai hama ‘i ha me’a.”
Kolōlia ki he ‘Otua!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō atu koe’uhi ko ‘eku tui
‘oku ikuna ‘i he ngaahi tūkunga, pea ‘oku ou mo’ui ikuna
mo haka ‘i he langi kuo tau ‘i ‘olunga ki he ngaahi puke,
mahaki, manavahē mo e ilifia. ‘Oku ou pule’ia mo pule’i
‘eku mo’ui mo e ngaahi tūkunga. ‘Oku ou mālohi, to’a mo
loto lahi, ‘o fai ngāue mei he tu’unga lelei ‘o e mālōlō, ‘i he
Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Filipai 4:6-7; Palōvepi 24:10; Hepelū 12:1
tongan
pau ketau faka’ilo ki māmani kotoa ‘oku mo’oni ia pea
na’e ha’u Ia ke pekia ko e tangata ma’ae tangata kotoa;
na’e fokotu’u hake Ia mei he mate pea mo’ui ‘o ta’engata.
Ketau femo’uekina, ‘i hono tala ki māmani kotoa fekau’aki
pea mo Ia.
Ko e ngāue ‘oku tau fai ‘i māmani ‘oku ‘ikai ko e
ngata’anga pē ia. ‘E ‘i ai e ‘aho, te tau tala ai ki he tokotaha
faka’osi; te tau fakahoko ai ‘a e konifelenisi faka’osi pē ko e
houa lotu faka’osi; ‘o tau fakakakato ai ‘a e me’a kotoa kuo
Ne fekau ketau fai, pea te tau fanongo ki he ifi ‘a e talupite.
‘E hā ‘a e ‘Eiki pea tetau ma’u ‘a e kalauni ‘o e nāunau:
“Pea ka hā mai ‘a e Tauhi lahi, ‘e ma’u ai ‘ekimoutolu ‘a e
pale ‘o e nāunau ‘e ‘ikai mae” (1 Pita 5:4). Kolōlia ki Hono
Huafa ‘o ta’engata!
LOTU
‘Eiki Sisū monū’ia, ‘a e lahi ‘o koe! Ko e ‘Otua ta’emate koe,
ko e Tu’i ‘o e ngaahi tu’i mo e ‘Eiki hono kotoa, pea mo e
mafai kotoa ‘i hēvani, ‘i māmani, mo lalo māmani. Ko Koe
ko e ‘Eiki mo e Pule; ko e Tokotaha pea mo e mafai aoniu
pea mo kehekehenga. ‘Oku ou tui ‘aki hoku mafu kotoa
pea fakahā’aki hoku ngutu ko koe ‘a hoku ‘Eiki; ko e ‘Otua
ki he me’a kotoa, pea mo e Tokotaha na’a ne ngaohi ‘a e
me’a kotoa! ‘Oku ou ‘ofa kiate koe ‘Eiki!
fakalahi ako:
Sione 17:3; 2 Kolinitō 4:5-6; 2 Kolinitō 5:18-20
tongan
koe 'i ho'o ma'u 'a e 'ilo 'oku tonu, ko e 'ilo 'a e Folofola 'a
e 'Otua. 'E tupulekina lahi ho mafeia; te ke 'ilo'ilo pea ke
malava 'o makupusi 'a e ngaahi t?puaki faka'ofo'ofa kuo
teuteu he 'Otua ke ke fiefia ai.
'Oku fakah? 'ia Ng?ue 20:32, "Pea ko eni, 'e k?inga,
'oku ou tuku 'akimoutolu ki he 'Otua, pea mo e folofola
'o 'ene 'ofa (kelesi), 'a ia 'oku ne fa'a fai ke langa hake
'akimoutolu, pea ke tuku kiate kimoutolu 'a e tofi'a
fakataha mo kinautolu kotoa p? kuo fakam?'oni'oni'i."
Kuo ke 'osi ma'u 'a e tofi'a kuo tuku mo'ou 'ia Kalaisi, ka
'e fou 'i he 'ilo'i 'a e 'Otua, te ke malava ke ma'u 'a e me'a
'oku 'a'au. 'Oku ou na'ina'i kiate koe he 'aho ni, "Ke nofo'ia
'o lahi 'aupito 'akimoutolu 'e he folofola 'a Kalaisi 'i he
poto kotoa p?; pea mou feakonaki'aki mo fetokoni'aki
'i he ngaahi saame, mo e lea m?lie, mo e ngaahi hiva
fakalaum?lie, 'o hiva mo e 'ofa 'i homou loto ki he 'Eiki"
(Kolose 3:16). Haleluia!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou teunga’ia ‘i he ‘ilo mahu’inga ‘a e
mo’ui ‘ia Kalaisi, fou ‘i he Folofola. ‘Oku maamangia ‘eku
‘ilo mahino. Ko ia ai, ‘oku ou ma’u ‘a e fakahā’ilo ki he
ngaahi misiteli mo e fakapulipuli; ‘oku ‘ikai ha me’a ‘oku
ou ta’e’ilo ki ai. Ko Kalaisi hoku poto, pea ‘oku fakamatala
faka’aho ma’u pē ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua kiate au, fou he
Laumālie Mā’oni’oni, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
1 Kolinitō 2:9-10; Efesō 1:18 NKJV;
Palōvepi 11:9
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 6:1-24 & 1 Tu‘i 9
tongan
‘Oku ‘uhinga kapau kuo ke fanau’i fo’ou mo fonu ‘i he
Laumālie Mā’oni’oni, ‘oku ‘ikai ha potu ‘o e manavahē ‘i
ho’o mo’ui. ‘Oku ‘ikai tonu ke tauhele’i koe ‘e he mavahe.
‘Oku ke ma’u ‘a e Laumālie ‘o e mālohi, ‘o e ‘ofa, pea mo
e ‘atamai fakapotopoto. Fakafeta’i ki he ‘Otua!
‘Oku tatau ai pē ‘a e fakapo’uli ‘a māmani pea mo
e tu’unga maveuveu ‘a e ‘ekonōmika; faka’ikai’i ‘a e
manavasi’i. Falala ki he ‘Eiki; ‘oku Ne tataki kitautolu
‘i he ikuna ma’u pē. ‘Oku pehē ‘ia 1 Sione 4:4, “’E fānau
‘ofeina, kuo ‘a e ‘Otua ‘akimoutolu, pea kuo mou ikuna
‘akinautolu he koe’uhi ko ia ‘oku ‘iate kimoutolu, ‘oku
lahi ia kiate ia ‘oku ‘i māmani.”
Kuo ‘osi tu’utu’uni ‘e he ‘Otua ho’o ikuna, hākeaki’i,
pea mo e lakalakaimonū ‘i he lotolotonga ‘o e fakapo’uli.
Kuo Ne ‘osi palani te ke lavame’a ‘i he mo’ui, tatau ai pē ‘a
e me’a ‘oku hoko takatakai ‘i ho māmani. Ko ia, ke mo’ui
to’a he ‘aho kotoa pē, ‘o ‘ilo’i ko ho’o tui ‘a e ikuna ‘oku
ne iku’i ‘a māmani. He ko e hā pē ‘a ia ‘oku fanau’i ‘i he
‘Otua ‘oku ne iku’i ‘a māmani; pea ko eni ‘a e ikuna ‘oku
ne iku’i ‘a māmani, ko ‘etau tui (1 Sione 5:4 AMPC).
LEA‘AKI
Ko Sētane mo e mālohi ‘o e fakapo’uli ‘oku ‘i hoku lalo va’e;
ko ia ai, ‘oku ‘ikai ha me’a ke manavahē ki ai. Ko e ivi ‘o e
manavahē kuo hu’i kakato mei he’eku mo’ui. Tatau ai pē
‘a e ngaahi tūkunga, ‘oku ou to’a mo loto lahi, ‘o lea’aki ‘a
e Folofola ‘i he tui. Ko ‘eku tui ‘a e ikuna ‘oku ne iku’i ‘a
e manavahē, puke, mahaki mo e mamahi. ‘Oku ou ‘a’e’va
‘i he faipule ki he ngaahi ‘elemēniti ‘o e māmani ko eni, ‘i
he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Luke 12:32; 1 Sione 5:4; Loma 8:35-37
tongan
pē ngāue ‘oku ‘i mui ai ‘a e ‘ita, loto ‘oku kovi mo e
lotokona.
Na’e lave ki ai ‘a e ‘Eiki ko Sisū ‘ia Mātiu 23:27 ‘i he ‘Ene
pehē, “’E mala’ia ‘akimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e
Fālesi, ko e mālualoi! He ‘oku mou tatau mo e fonualoto
kuo vali hinehina, ‘aia ‘oku matamatalelei mo’oni ‘itu’a,
ka ‘oku fonu ‘i loto ‘i he ngaahi hui ‘o e kakai mate, mo e
me’a fakalielia kotoa pē.”
Ko e tukuloto’i ‘a e loto ‘oku kovi, kona, ‘ite’ita,
taufehi’a, pē meheka te ne fakatupu ‘a e fakaholomui ‘i
he tokotaha, koe’uhi ko e ngaahi ivi kovi ‘oku ne tataki
‘a e kakai ki he ngāue kovi. Manatu’i, kuo ui kitautolu ke
‘a’eva ‘i he ‘ofa.
‘I ho’o ‘a’eva ‘i he ‘ofa, ko e pule koe; ‘oku ke faipule.
‘Oku talamai he Tohitapu ‘oku ‘ikai kumi ‘e ‘ofa ‘a e me’a
pē ‘a’ana, ‘ita vave, ilifia pē loto ‘oku kovi. ‘Oku ‘ikai ke
ne lau ‘a e kovi ‘oku fai kiate ia, pē tokanga ki he kovi kuo
fakahoko (1 Kolinitō 13:5 AMPC).
LEA‘AKI
‘Oku ou faka’ikai’i ke faka’atā ‘a e loto ‘oku kovi, taufehi’a,
meheka, lotokovi, loto kona, ‘ita, feke’ike’i, angakovi, loto
‘uli pē ha fa’ahinga kovi ke aka ‘iate au. ‘Oku fonu hoku
mafu ‘i he ‘ofa, angalelei mo e manava’ofa ‘a e ‘Otua; pea
‘oku ou fakahāa’i ia ‘i he potu kotoa pea ki he tokotaha
kotoa ki he hoifua ‘a e Tamai. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Palōvepi 14:30 NLT; 1 Kolinitō 13:3 CEV;
Hepelū 12:15; Efesō 4:31 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 6:60-71 & 1 Tu‘i 12-14
Tohi
tongan
Taohi
Tohi
mōnite 15
‘OUA ‘E HOKO KO E PŌPULA ‘O HO
KUOHILI
Ko ia kapau ‘oku ‘ia Kalaisi ha taha, ko e
fakatupu fo’ou ia: kuo mole atu ‘a e ngaahi
me’a motu’a; vakai, kuo hoko ‘o fo’ou ‘a e
ngaahi me’a kotoa pē
(2 Kolinitō 5:17).
tongan
kuohili. Ko ia, kapau na’a ke fai hala ‘i he kuohili pea kei
ngaohi koe ke ke ongo’i halaia, ‘oku makatu’unga kotoa
pē ia ‘i he manatu mo e ngaahi ongo. ‘I he Kalisitiane, ‘oku
‘ikai ketau ‘a’eva ‘i hotau ngaahi ongo, ‘oku tau ‘a’eva ‘i he
tui. ‘Oku tau mo’ui ‘i he ngaahi fakamo’oni ‘a e Folofola
‘a e ‘Otua.
‘Oua ‘e toe fakamanatu ‘a e a’usia kona na’a ke foua
he ngaahi ta’u kimu’a pea ke kamata tangi ki he ‘Otua ke
ne fakamolemole’i koe. Faka’ikai’i ‘a e pōpula ki he halaia
pē manatu ‘o e kuohili.
‘Oku pehē ‘ia Loma 4:25 AMPC na’e fokotu’u ‘a Sisū
mei he mate “…ko hotau fakatau’atāina, [‘o ngaohia ke
tukunga malie pea mo hu’i ‘akitautolu mei he halaia kotoa
‘i he ‘ao ‘o e ‘Otua].” ‘I ho’o ha’u kia Sisū, ‘oku Ne ngaohi
kitautolu ketau tau’atāina mei ha fa’ahinga ha’isia pē: “Ko
ia kapau ‘e fakatau’atāina’i ‘akimoutolu ‘e he ‘Alo, te mou
tau’atāina mo’oni” (Sione 8:36). Haleluia!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō kiate koe ko ‘eku mo’ui fo’ou
‘ia Kalaisi; ho natula faka-‘Otua ‘iate au kuo ngaohi au ko
e pule ki he ngaahi tūkunga, pea mo e pule ki he ngaahi
fa’unga ‘o e māmani ko eni. ‘Oku ou tauhi kiate koe ma’u
pē ‘i he fiefia ta’emahakulea mo fonu ‘i he nāunau, ‘o ‘ikai
uesia ‘e he angahala pē fakakovi! Mālō ho’o ngaohi au ko
e mā’oni’oni, toputapu mo ta’ehalaia ‘i ho ‘ao, ‘i he Huafa
‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Kalētia 6:14-16; Sione 1:12-13; Loma 6:4
tongan
e ‘Otua ‘i hotau ngutu – ke ngāue’aki ki he ngaahi mālohi
fakatēvolo.
Ko e fakatātā, ka ke vakai, ka ‘i ai ha me’a ‘oku
fakahehema ‘i ho pule’anga, ngaue ki he lotu tōtōivi ‘i
he Laumālie. Valoki’i ‘a Sētane pea mo ‘ene konga kau
‘o e fakapo’uli ‘oku ‘onautolu ‘a e‘e loi, faingata’a mo e
kovi, pea fakafetongi’aki ‘a e kau ‘āngelo ke nau pule’i
‘a e me’a ‘oku nau fakahehema. Lotu pehē ma’u ai pē ke
fakafe’ātungia ‘a e ngāue ‘a e fakapo’uli ‘i ho pule’anga
mo māmani kotoa.
LOTU
‘Apā Tamai, mālō ko e mafai ‘i he Huafa ‘o Sisū ke fokotu’u
ho finanglao ‘i māmani pea mo e mo’ui ‘a e tangata. ‘Oku
fakalāngilangi’i ho Huafa ‘i māmani kotoa, pea ko ho
Pule’anga ‘oku hiki hake. Mālō ho’o lilingi hifo ‘a e
mā’oni’oni mo e fakamo’ui ki he ngaahi pule’anga; ‘oku
fonu ‘a māmani ‘i ho nāunau. Haleluia!
fakalahi ako:
Luke 18:1; Loma 8:26-27
tongan
kikite! Ngāue’aki ‘a e kikite ko e mahafutau ‘i ho’o tau
fakalaumālie ‘o e tui. Ko e Folofola ‘a e ‘Otua fekau’aki mo
koe ko e kikite. Ko ia ai, lea atu ‘aki ‘Ene Folofola.
Ko e Folofola ‘a e ‘Otua mei ho ngutu ‘a e heletā
‘o e Laumālie (ko e “rhema” ‘a e ‘Otua). Ko e he’aki
fakamānava ia ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua mei ho ngutu ki he
momeniti ko ia. Ko e lea fakakikite. Te ke lava ‘o tofa ‘aki
ia ho hala ‘i he mo’ui mei he nāunau ki he nāunau. Te ke
lava ‘o toe fo’u mo toe palani’i ho’o mo’ui. Te ke lava ‘o
liliu ‘a e hokohoko ‘o ha me’a ‘oku kovi ‘i ho’o mo’ui pē
tūkunga.
Ko e hā kuo lea’aki he ‘Otua kau kiate koe? Ko e hā
kuo ne lea’aki kau ki he ngaahi laumālie mole? Ko e hā
kuo Ne lea’aki ho’o mo’ui? Ngāue’aki ‘a e ngaahi lea ko
ia ke tau’i mo ngaohi Hono finangalo ke fokotu’u ‘i ho’o
mo’ui, ‘i ho pule’anga pea ‘i he mo’ui ‘a e tangata mo e
fefine ‘i māmani kotoa.
LOTU
‘Oku ou fakahāa’i ko e mā’oni’oni ‘oku fokotu’u ‘i he
mafu ‘o e tangata ‘i māmani kotoa; pea fou ‘i he mo’oni ‘a
e Kosipeli, ko e fakamo’ui, fakamo’ui mahaki pea mo e
mo’ui lelei, lakalakaimonū mo e lavame’a, fakahaofi, mo
e kakato, malu, melino mo e fiefia ‘oku mafola ‘i he ngaahi
pule’anga ‘o māmani, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
1 Kolinitō 14:3-5; 1 Kolinitō 14:39 NLT
tongan
‘Oku pehē he Tohitapu pea mei ho mafu – ho laumālie
‘a e iku’anga ho’o mo’ui (Palōvepi 4:23). Ko ia ai ‘oku
mahu’inga ke ke ‘ako’i ho laumālie ‘aki ‘a e Folofola ki
he tataki pau. ‘Oua na’a faka’atā ha fakakaukau mo e ‘ilo
hala; fakakaukau ‘o e loto kona, angakovi, kovi, feke’ike’i
pē faikovi ke tupu ‘iate koe.
‘Oku pehē ‘ia Kolose 3:16, “Ke nofo’ia ‘o lahi ‘aupito
‘akimoutolu ‘e he folofola ‘a Kalaisi…” Fa’oaki ‘o lahi
‘aupito ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘i ho mafu, pea te ke lava
‘o puke fakapōpula ‘a e ngaahi fakakaukau hala kotoa ke
talangofua ki he Folofola (2 Kolinitō 10:5). Haleluia!
LEA‘AKI
Kuo foaki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otua ‘a e poto ki hoku laumālie
mo fakafo’ou hoku ‘atamai ke fakakaukau faka-‘Otua;
ngaahi fakakaukau ‘oku hu’ufataha mo e taumu’a ta’engata
‘a e ‘Otua mo e finangalo ki he’eku mo’ui! ‘Oku ou ‘oatu ‘a
e ngaahi me’a lelei mei loto mei hoku laumālie he ‘aho ni,
‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Palōvepi 4:20-23; 1 Timote 1:19 AMPC;
1 Timote 4:15 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 8:31-47 & 1 Tu‘i 22
tongan
ue’ia, tauhi ke mo’ui pe tafunaki ‘a e lototo’a ‘o hangē ko
ha tulia ha taumu’a pea mo fakakakato ia.
‘Oku tau sio ai ki he taumu’a ‘oku fakahāa’i ‘i he
talanoa ‘a Paula ‘i he ‘ene fetaulaki mo Sisū ‘i he hala ki
Tāmasikusi (Ngāue 26:13-16). Na’a Ne hā kia Paula ke
fakanofo ia ko e faifekau pea mo e fakamo’oni (Ngāue
26:16). Pea hoko atu hono lau, na’a Ne fakahāa’i kia Paula
ko ia te ne “faka’ā honau mata, mo fakatafoki ‘akinautolu
mei he po’uli ki he maama, pea mei he mālohi ‘o Sētane
ki he ‘Otua, koe’uhi ke nau ma’u ‘a e fakamolemole
‘o e angahala, mo e tofi’a fakataha mo kinautolu kuo
fakamā’oni’oni’i ‘i he tui kiate au” (Ngāue 26:17-18).
Ko e ‘uhinga eni ‘a e ‘i ai ‘a Paula; ko e misiona ia ‘o
‘ene mo’ui, pea ne pehē ‘i he Veesi 19, “Na’e ‘ikai te u
talangata’a ki he me’a na’e hā mai mei he langi.” Pea ‘ia 1
Kolinitō 9:26, na’a ne pehē, “Ko ia ‘oku pehē pe ‘eku lele,
kae ‘ikai ‘i he fai noa; ‘oku pehē pe ‘eku fuhu, kae ‘ikai
hangē ha taha ‘oku tuki ‘a e matangi.” Ko hono fakalea
‘e taha, ‘oku ou fakamama’u ‘i he’eku misiona; ‘oku ou
fakapatonu ‘i hono fakahoko ‘a e palani ‘a e ‘Otua ma’a
‘eku mo’ui. ‘Oku totonu ke pehē. Ke fakamama’u ‘i ho’o
ngāue, ‘i ho’o taumu’a foaki he ‘Otua. Kolōlia ki he ‘Otua!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou ta’engaue, tu’uma’u, tu’uto’a, tu’uma’u
mo fakamama’u ‘i he’eku misiona mo e taumu’a hono
fakatupu au. ‘Oku ou tauhi koe ‘aki hoku mafu kotoa ko
e fakamo’oni ki he Kosipeli ‘o Kalaisi tautefito ki hono
fakakakato ‘a e taumu’a ma’a ‘eku mo’ui, ‘i he Huafa ‘o
Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Ngāue 26:16-18; Ngāue 23:11
tongan
Pea, ‘oku ke ma’u ‘a e mo’ui ta’efa’a’auha – ko e mo’ui
‘o e ikuna, lavame’a, lelei taha pea mo e nāunau lahi. Ko
e mo’ui ‘oku ‘ikai lava ke uesia ‘e ha fa’ahinga mahaki
pē mahaki faka’auha. ‘Oku ‘ikai lava ke fakakonahi
pē faka’auha koe. Na’e pehē ‘e Sisū, “Pea ko e ngaahi
faka’ilonga eni ‘e hoko kiate kinautolu ‘oku tui…kapau
te nau inu ha me’a fakamate, ‘e ‘ikai kovi ia kiate
kinautolu…” (Ma’ake 16:17-18).
‘Oku fiema’u ke ke ‘ilo, mo fakamo’oni ‘i he ‘ilo pau
‘a e ngaahi mo’oni ko ‘eni kau kiate koe he taimi kotoa.
Ko e kaungā kau koe ‘i he natula faka-‘Otua. Ko e mo’ui
‘iate koe ‘oku faka-‘Otua mo pukepuke he Laumālie ‘o e
‘Otua ‘a ia ‘oku mo’ui ‘iate koe: “Pea kapau ‘oku nofo’ia
‘akimoutolu ‘e he Laumālie ‘o ia na’a ne fokotu’u ‘a Sisū
mei he pekia, pea ko ia na’a ne fokotu’u ‘a Kalaisi mei he
pekia, te ne fakaake foki mo homou sino matengofua ‘aki
hono Laumālie ‘oku nofo’ia ‘akimoutolu” (Loma 8:11).
Mo’ui pea mo e ‘iloloto ko ‘eni pea fakamalohia koe ‘i he
ngaahi mo’oni ko ‘eni!
LEA‘AKI
Ko e Laumālie tatau na’a ne fokotu’a ‘a Sisū pea mei he
mate ‘oku nofo ‘iate au; koia ai, ‘oku fakalongomo’ui au
‘e he mālohi ‘o e ‘Otua – laumālie, loto mo e sino. ‘Oku ou
fakamālohia au ‘i he ngaahi mo’oni ko ‘eni mo ‘a’eva ‘i he
mo’ui lelei. Ko e ola ‘o e mo’ui faka-‘Otua ‘iate au, ‘oku ou
mo’ui ikuna mo ma’olunga hake ki he puke, mahaki mo e
mamahi, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Luke 10:19; Loma 8:11; Saame 82:5-7
tongan
‘eni pea mo’ui ke fakahoifua kiate Ia.
Na’e fili koe he ‘Otua kimu’a pea tanupou ‘a māmani
ke mā’oni’oni pea ta’ehanomele ‘i Hono ‘ao ‘i he ‘ofa, mo
tu’utu’uni koe ke tali ‘i Hono lotolotonga. Ko e konga ia
e me’a ‘oku fakatupu he ‘Ene mā’oni’oni ‘i ho laumālie
ma’au; ‘oku ke tu’u to’a ‘i he lotolotonga ‘o e ‘Otua
ta’ehalaia, si’i pē mala’ia. ‘Ia Kalaisi ‘oku ke tu’u ‘o tonu
‘i he’ao ‘o e ‘Otua. Haleluia!
Ko eni kuo ke fanau’i fo’ou, ‘oku ke nofo ‘i he
lotolotonga ‘o e ‘Otua, pea ‘oku ke tau’atāina ke tauhi kiate
Ia ‘i Hono finangalo. Kae’oua kuo hoko eni ko ho’o ‘iloloto
‘i he taimi ni, ‘e fai feinga ho’o ‘a’eva ‘i he mo’ui Kalisitiane.
Ka ‘oku ‘ikai totonu ke pehē. Ko e Kalisitiane pea ma’au
‘oku totonu ko e a’usia faka’aho ‘o e feohi faka-‘Otua.
LOTU
Tamai hēvani, ‘oku ou fakamālō’ia koe ko ho’o ‘ofa, kelesi,
mo e mā’oni’oni ‘oku ngāue ‘iate au. Mālō ho’o fili au ke
mā’oni’oni mo ta’ehanomele ‘i ho ‘ao ‘i he ‘ofa. ‘Oku ou
‘a’eva ‘i he poto he ‘aho ni, ‘o fakakakato ho finangalo lelei
mo fakafua ‘a e ngāue ‘o e mā’oni’oni, ‘i he Huafa ‘o Sisū.
‘Emeni.
fakalahi ako:
Loma 8:1-2; Efesō 2:8-10;
Efesō 1:4-6 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 10:1-21 & 2 Tu‘i 6-7
Tohi
tongan
Taohi
Tohi
mōnite 22
KO E MO’UI FO’OU MA’AE FAKATUPU
FO’OU
‘Oua na’a mou felohi’aki, he kuo mou si’aki
‘a e tangata motu’a mo ‘ene ngaahi ngāue;
Pea kuo mou ‘ai ‘a e tangata fo’ou, ‘a ia kuo
fakafo’ou ‘i he ‘ilo, ‘o fakatatau ki hono
tatau ‘o ia na’a ne fakatupu ia:
(Kolose 3:9-10).
tongan
mamata ki ai kimu’a.
‘Oku tatau ia mo e me’a na’e lave ki ai ‘a e Tohitapu ‘ia
1 Sione 3:1, “Vakai ki hono anga ‘o e ‘ofa kuo foaki mai ‘e
he Tamai kiate kitautolu, koe’uhi ‘i he ui ‘akitautolu ko
e fānau ‘a e ‘Otua: ko ia ‘oku ‘ikai ‘iloa ai ‘akituaotlu ‘e
māmani, koe’uhi na’e ‘ikai ke ne ‘ilo ia.” Ko eni kuo tau
hoko ko e ngaahi foha ‘o e ‘Otua, ‘oku ‘ikai fakatokanga’i
kitautolu ‘e mamani koe’uhi kuo tau liliu.
‘Oku ‘ikai ketau toe mo’ulaloa ki he puke, mahaki, fo’i,
pē mate. Ko e fakatupu fo’ou kitautolu, fanau’i pea mo e
mo’ui mo e natula ‘o e ‘Otua ‘a ia ‘oku ma’olunga hake
ki he mo’ui fakaetangata angamaheni. Ko e fekau eni ‘a
Kalaisi. Ko e ‘uhinga eni ‘o ‘Ene ha’u: “Ka ko ia kotoa pē
na’e ma’u ia, na’a ne foaki kaite kinautolu ‘a e monū’ia
ke hoko ko e fānau ‘a e ‘Otua, kiate kinautolu pe na’e tui
ki hono huafa” (Sione 1:12). Haleluia!
LEA‘AKI
‘Oku ou fakamo’oni ko Sisū Kalaisi ‘a e ‘Eiki ‘o ‘eku mo’ui,
pea ko ‘Ene mo’ui mo e natula kuo fa’oaki ‘i hoku laumālie
‘oku ma’olunga hake ki he mo’ui angamaheni ‘a e tangata.
Ko ‘eku mo’ui motu’a kuo fakafetongi kakato ‘aki ‘a e mo’ui
faka-‘Otua, ‘a ia ‘oku ma’olunga hake ki he puke, mahaki,
ulungia mo e kovi ‘a e tangata fakanatula. Fakafeta’i ki he
‘Otua ‘o ta’engata.
fakalahi ako:
1 Sione 5:11-13; 2 Kolinitō 5:21;
Efesō 1:4-6 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 10:22-42 & 2 Tu‘i 8-9
tongan
ta’e’aonga.
Ko e kalasi hono ua ‘o e palōmesi ‘a ia ‘oku hiki
‘i he’etau veesi ‘o e ‘aho ni. ‘Oku ‘ikai ko ha palōmesi
eni ma’ae kaha’u, ka ko e palōmesi kuo ‘osi fa’oaki ‘o
fakakakato. Kuo nau ‘osi mo’oni, mo fakatatali ki he taimi
te ke fiema’u ai “toho mai”
Toe vakai ki he lea ‘a e Tohitapu: “’A ia kuo foaki ai
kiate kitautolu ‘a e ngaahi tala’ofa ‘oku lahi ‘aupito mo
mahu’inga: koe’uhi ke mou kau ai ‘i he anga ‘a e ‘Otua…”
Ko hono ‘uhinga ‘i ho’o toho mai ‘a e ngaahi palōmesi
ma’ongo’onga, ‘oku tau hoko ai ki he fa’ahinga ‘o e ‘Otua.
Haleluia!
Kuo taimi ke toho mai ho’o sieke pea kamata kau ‘i
he a’usia faka-‘Otua. Ka ‘oku founga fēfē ke toho mai ia?
‘Aki ‘a e lea’aki ‘a e lea ‘a e ‘Otua; ‘aki hono fakahāa’i ‘a e
ngaahi lea ‘o e tui ‘i he loto tatau mo e ‘Otua.
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou mātu’aki hounga’ia ko e ngeia ke kau
‘i he a’usia faka-‘Otua. ‘Oku ou kau ki he fa’ahinga-‘Otua,
‘o liliu ‘i he laumālie ki he ‘imisi mo e tatau ‘o e ‘Alo ‘o e
‘Otua! ‘Oku ou faingāue mei he feitu’u ‘o e tūkungamālie,
ikuna, faipule mo e mālohi, ‘o tataki mo teke ‘e Ho’o poto
faka-‘Otua ke fai ho finangalo mo fakakakato ‘a hoku
iku’anga ‘ia Kalaisi, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
1 Sione 5:11-12; Kalētia 3:16; 2 Kolinitō 1:20
tongan
“Ka mou fuofua kumi ‘a e pule’anga ‘o e ‘Otua, mo ‘ene
mā’oni’oni; pea ‘e fakalahi ‘aki ‘a e ngaahi me’a ni kotoa
pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33).
Ko e fekau ‘a e ‘Eiki ketau fuofua kumi ki he Pule’anga
‘o e ‘Otua mo ‘Ene mā’oni’oni ‘oku ne ui ma’a kitautolu
kotoa ketau to e sivi’i ‘a e me’a ‘oku tau fakamu’omu’a
pea ‘a’eva fakatatau ki ai. Ko e tumutumu ho’o hoholi ke
fakalakalaka ‘a e Pule’anga fou ‘iate koe ‘i ho’o alasi ho
māmani ‘aki ‘a e Kosipeli.
Foaki ho’o taimi, ivi, mo e naunau ki hono fakalahi ‘a
e Kosipeli. ‘Oku mātu’aki lahi ‘a e me’a te ke lava ‘o fai ke
fakapapau’i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ikuna ‘i ho kolo,
vahefonua pē fonua, pea mo māmani.
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakapapau’i, ‘o hulu atu, ke fakamafola,
ki he ngata’anga ‘o māmani, ‘a e ongoongo nāunau’ia ‘a e
fakamo’ui ‘a Kalaisi pea mo ‘Ene ngāue fakaofo ki he
tangata. Ko e Pule’anga ‘o e ‘Otua kuo fokotu’u ‘i hoku
mafu: ‘a e melino, faka’ofo’ofa, nāunau, kelesi, pea mo e
mo’ui ‘a e ‘Otua ‘oku faingāue kakato ‘i hoku laumālie; ‘o
fakae’a ‘i loto mo fou ‘iate au. Fou ‘iate au, ‘oku ikuna ‘a e
Folofola ‘i hoku kolo, vahefonua, fonua, pea mo māmani.
Fakafeta’i ki he ‘Otua!
fakalahi ako:
Sione 3:3-7; Mātiu 10:7
tongan
Ko ia kuo ke ‘ilo’i ho’o taumu’a? Kuo ke ‘ilo’i ‘a e
‘uhinga ho’o ‘i he māmani ko eni? Ko e hā ‘a e taumu’a,
fa’unga pē ‘uhinga ‘a e ngaahi ngāue ‘oku ke fai, mo e
me’a ‘oku ke fai? Ko e hā e ‘uhinga hono toe fakatupu
koe ‘ia Kalaisi? Ko e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ne ‘omi ‘a e
tali mahino mo e fakahā’ilo ki ho’o taumu’a ‘i he māmani.
Ko e fakatātā, ‘oku pehē ‘ia 1 Pita 2:9 AMPC, “Ka
ko e ha’a kuo fili ‘akimoutolu, ko e taula’eiki tu’i, ko e
pule’anga kuo fakatāpui, kuo fakatau [he ‘Otua], kakai
makehe, koe’uhi ke ke faka’ali’ali ‘a e ngāue fakaofo mo
fakahāa’i ‘a e ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘o Ia na’a
Ne ui koe mei he po’uli ki he ‘Ene maama fakaofo.” Na’e
fakatupu koe ke fakalāngilangi’i ‘a e ‘Otua – ke fakahāa’i
‘Ene fakafeta’i – ke faka’ali’ali ‘Ene ngaahi ngāue lelei mo
fakahāa’i ‘Ene ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘i māmani.
Ko ia, ko ho’o mo’ui ‘oku fekau’aki pē mo e mo’ui Ma’ana,
fakahoifua Ia mo fakakakato ‘a e taumu’a ‘a ia kuo ke
fanau’i fo’ou ai. Haleluia!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou tō tenga ‘i he ‘ilo pau ‘a e taimi, ivi
mo e nāunau ‘i he ako mo hono ako’i hoku laumālie ki he
fatongia lahi hake ‘o e Pule’anga ka hoko. ‘Oku fakamānava
mo fokotu’uma’u au ki he mo’ui-Pule’anga, ‘i loto pea mo
e Folofola. ‘Oku fokotu’u au ki he lahi, mo’ui ko e ikuna,
lakalakaimonū ‘i he mo’ui fou ‘i he mālohi mo e ngāue
‘aonga ‘o ho’o Folofola ‘iate au, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Ma‘ake 1:14; Mātiu 3:1-2; Mātiu 10:7
tongan
Ko ia kuo ke ‘ilo’i ho’o taumu’a? Kuo ke ‘ilo’i ‘a e
‘uhinga ho’o ‘i he māmani ko eni? Ko e hā ‘a e taumu’a,
fa’unga pē ‘uhinga ‘a e ngaahi ngāue ‘oku ke fai, mo e
me’a ‘oku ke fai? Ko e hā e ‘uhinga hono toe fakatupu
koe ‘ia Kalaisi? Ko e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ne ‘omi ‘a e
tali mahino mo e fakahā’ilo ki ho’o taumu’a ‘i he māmani.
Ko e fakatātā, ‘oku pehē ‘ia 1 Pita 2:9 AMPC, “Ka
ko e ha’a kuo fili ‘akimoutolu, ko e taula’eiki tu’i, ko e
pule’anga kuo fakatāpui, kuo fakatau [he ‘Otua], kakai
makehe, koe’uhi ke ke faka’ali’ali ‘a e ngāue fakaofo mo
fakahāa’i ‘a e ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘o Ia na’a
Ne ui koe mei he po’uli ki he ‘Ene maama fakaofo.” Na’e
fakatupu koe ke fakalāngilangi’i ‘a e ‘Otua – ke fakahāa’i
‘Ene fakafeta’i – ke faka’ali’ali ‘Ene ngaahi ngāue lelei mo
fakahāa’i ‘Ene ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘i māmani.
Ko ia, ko ho’o mo’ui ‘oku fekau’aki pē mo e mo’ui Ma’ana,
fakahoifua Ia mo fakakakato ‘a e taumu’a ‘a ia kuo ke
fanau’i fo’ou ai. Haleluia!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fonu ‘i he ‘ilo ki ho finangalo ‘i he
poto kotoa mo e mahino fakalaumālie kotoa, pea ko ho’o
taumu’a ki he’eku mo’ui kuo fokotu’u ia ‘i hoku mafu. Ko
‘eku taumu’a ke fakahoifua kiate koe ‘i he me’a kotoa, ‘o fai
‘a e ngaahi ngāue lelei ‘a ia kuo ke tokateu kimu’a ‘i taimi.
‘Oku ou mo’ui ke fakakakato hoku iku’anga ‘ia Kalaisi mo
fakalāngilangi’i koe, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
2 Timote 1:8-9; Ngāue 26:16-18; Efesō 2:10 AMPC
tongan
pea ‘oku ne fakahā ‘a e ngaahi mahalo mo e filio’i ‘o e loto.”
Ka, ko e hā ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua? Ko e Folofola ‘a
e fekau mei he ‘Otua ‘oku ne fakahāa’i pē fakafetu’utaki
‘Ene ngaahi ngāue, finangalo, fakakaukau, palani, taumu’a
mo e poletaki ke ‘omi ‘a e tangata ki loto pē hākeaki’i ‘a e
feohi pea mo Ia ‘i he ‘ofa. Ko ‘Ene fekau ia ‘o e mo’oni mo
e uho pea mo e mālohi ke langa Hono ‘imisi ‘i he mo’ui
‘o e kau fanongo.
Taimi ni, ko e kakano ‘o e Folofola ‘a e sino ‘o e
fakahā’ilo ‘a Kalaisi, fakaai, haohaoa mo e fakahinohino,
‘aonga ki he tokāteline, valoki, fakatonutonu, fakahinohino
pea mo e ako ‘i he mā’oni’oni. Ko ia ai, ko e ‘ilo’i pē
ma’u ‘a e ‘ilo ‘a e Folofola ‘oku ‘uhinga ki hono ‘ilo’i ‘a e
‘Otua ‘a ‘Ene ngaahi fakakaukau fekau’aki mo ha me’a.
‘Oku ke ‘ilo’i ‘Ene ngaahi fakakaukau, lāu’ilo, ‘ilo, mo e
fokotu’utu’u; ‘oku ke sio ki he ‘atamai ‘o e ‘Otua pē ko
Hono mafu kau ki ha me’a! ‘Oku fakaofo!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō kiate koe ko ho’o Folofola
‘oku ne teke, fakamālōhia, fakamānava, hiki hake,
fakalotolahi mo foaki kaite au ‘a e mahino ‘o e taumu’a. Kuo
ako’i au ke u ‘ilo’i ho’o ngaahi fakakaukaukau, lāu’ilo, ‘ilo,
mo e fokotu’utu’u ‘i māmani, ‘i hono tākiekina au ‘e ho’o
Laumālie ki he mo’oni kotoa, ‘o ako’i au ke fai ‘a e fili ‘oku
tonu mo e ngaahi faifili ‘oku hu’ufataha mo ho finangalo
haohaoa ma’u pē, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Saame 19:7; 2 Pita 1:21; 2 Timote 3:14–17
tongan
vilitaki ki ho’o lavame’a ‘o lahi hake ‘iate koe. Ko e ‘ilo ko
ia na’a ne liliu ‘eku mo’ui ‘i he ngaahi ta’u kimu’a. Na’a
ne ngaohi au ke u tukulolo ki he ‘Ene ngaahi faifili mo
muimui ki he ‘Ene Folofola ‘aki hoku mafu kotoa.
Tali ‘Ene ‘ofa.’Oku pehē ‘ia Kolose 1:13 AMPC kuo Ne
hikifu’u kitautolu ki he Pule’anga ‘o Hono ‘Alo ko ‘Ene
‘ofa’anga. Loto to’a ‘i he ‘Ene ‘ofa. Poletaki ke tui kiate
Ia, pea tukulolo ki he iku’anga kuo Ne fili pea ma’au. Ko
e iku’anga kehekehenga. Pea ‘i he ‘Ene Folofola, kuo ne
tuku mai ‘a e mape ki ho’o mo’ui; ‘a e founga ke ke mo’ui.
Muimui ki he ‘Ene Folofola, he ko e founga ia ho’o tukulolo
ki Hono finangalo. Ko e fakae’a ‘o Hono finangalo ‘a ‘Ene
folofola.
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō atu ko e fakakmalohia au
‘aki ho Laumālie ke fai ho finangalo ma’u pē. ‘Oku ou
mo’ui ma’au tokotaha pē, tukulolo kakato ki ho’o ngaahi
palani mo e taumu’a ma’a ‘eku mo’ui. Ko ‘eku mo’ui ko
e fakahā’anga ‘o ho finangalo he ‘aho kotoa, pea ‘oku ou
fakakakato ho’o taumu’a mo e iku’anga pea ma’aku ‘i he
nāunau mo e fiefia, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Luke 22:41-42; Filipai 2:13 AMPC; Hepelū 10:7
Tohi
tongan
Taohi
Tohi
mōnite 29
KO SISU KO E ‘EIKI MO E ‘OTUA
Ka ko e kakai kuo fili ‘akimoutolu, ko
e kau taula’eiki faka’ei’eiki, ko e kakai
mā’oni’oni, ko e kakai kuo fakatau…
(1 Pita 2:9).
tongan
ko e ‘Otua Ia ‘i he kakano.
Na’e ha’u ‘a e ‘Otua kiate kitautolu ‘i he sino
tangata. Ko e ‘uhinga ia na’e kalusefai ai Ia. Tā ne’ine’i ke
pehē ‘e Paula, ko e kānokato ‘o e ‘Otua, ‘a ia, ko e Tamai,
ko e ‘Alo, mo e Laumālie Mā’oni’oni – ‘a e kānokato ‘o e
faka-‘Otua – ‘oku tāpanekale ‘ia Sisū (Kolose 1:19).
‘I ho’o tu’u ‘i he ‘ao ‘o e taloni ‘o e ‘Otua, he ‘ikai
te ke sio ki ha maama fakakui ko e Tamai, pea mo e ‘Eiki
ko Sisū ‘oku tu’u ‘i Hono tafa’aki ‘i he taloni; na’a mo e
Laumālie Mā’oni’oni he ‘ikai te ke sio ko ha manupuna ‘i
‘olunga he taloni, ‘ikai! Ko Sisū ‘oku ‘i he taloni pea mo
e Tamai ‘iate Ia. Ko Ia ‘a e sino hā mai kakato ‘o e faka-
‘Otua. Haleluia!
LOTU
‘Eiki Sisū monū’ia, ko e ‘Otua koe ‘oku hā ‘i he sino tangata,
‘o tui ki ai ‘a māmani, pea ma’u hake ki hēvani. ‘Oku
haohaoa ho Huafa ‘i māmani kotoa, ‘E, ‘Eiki! Ko e sino hā
mai kakato Koe ‘o e faka-‘Otua. ‘Oku ou hū kiate koe kohai
mo’oni ‘a koe, pea mo fakamālō kiate koe ho’o fakahāa’i
koe ki he Siasi. ‘Oku ta’engata ho nāunau. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Sione 10:30-33; Filipai 2:5-6; Kolose 1:19 AMPC;
Sione 1:1-3
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 14:15-31 & 1 Kalonikali 1-2
tongan
‘o e fakamo’ui. Pea, tokanga ki he ‘ene tohi faka’ofo’ofa
ki he siasi ‘i ‘Efesō; ‘oku fakaikiiki ‘a e founga e tupu ‘a e
kau ului fo’ou ‘i he’enau ‘ilo fakalaumālie ‘a e ‘Otua mo e
ngaahi me’a mo’oni ‘o e Pule’anga.
Fakakaukau ki he ngaahi tohi ‘a Pita; ‘i he vahe
‘uluaki veesi fā ‘o ‘ene ‘ipiseli hono ua, na’a ne pehē, “’A
ia kuo foaki ai kiate kitautolu ‘a e ngaahi tala’ofa ‘oku lahi
‘aupito mo mahu’inga: koe’uhi ke mou kau ai ‘i he anga
‘a e ‘Otua…” Ha fakamatala pehē ‘a e kohai mo’oni ‘a e
Kalisitiane: ‘oku tau kau pē vahevahe ‘i he natula faka-
‘Otua ‘o e ‘Otua; ko e fa’ahinga ‘o e ‘Otua – vaka’anga pē
‘ave holo ‘a e mo’ui-‘Otua. Ha me’a mo’oni tāpuaki pehē!
‘Oku ‘i ai foki pea mo e lea kikite ki he pule afe’i ta’u
‘a Kalaisi: ko e me’a kotoa na’e palōmesi he ‘Eiki ki he kau
Siu ‘i he pule afe’i ta’u ‘a e me’a kuo Ne ‘osi foaki ki he
Siasi he ‘aho ni ke fiefia ai.
Ko ia ai, kapau ‘oku ke fiema’u ke ‘ilo’i fekau’aki mo e
mo’ui Kalisitiane mo e kohai mo’oni ‘a e Kalisitaine, ‘oku
ke fiema’u ‘a e tohi ‘a Ngāue, ko e fakahā mo e ngaahi
na’ina’i ‘i he ngaahi ‘ipiseli, pea mo e ngaahi palōmesi kuo
kikite’i ne foaki ki he kakai Siu ‘i he Afe’i ta’u. Haleluia!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou ma’ui’ui kakato, tupu, pukepuke, mo
malu’i ke ma’u ‘a e matu’otu’a fakalaumālie fou ‘i he ako ‘a
e ngaahi me’a mo’oni ‘o e mo’ui fo’ou ‘ia Kalaisi. ‘Oku ou
fakalakalaka ‘i he Laumālie, pea ‘oku ‘ikai ta’ofia ‘a ‘eku
lelei ‘i he Folofola, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Kolose 1:26-27; 2 Kolinitō 5:17;
1 Pita 2:9 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 15:1-17 & 1 Kalonikali 3-4
lau tohitapu ta‘u 2:
Ma‘ake 14:12-21 & Nōmipa 33
73
pulelulu 31
OHI HAKE ‘E HE FOLOFOLA
Ka tau pehē ‘oku ‘a’ana ‘akitautolu, kuopau
ketau muimui ‘i he sipinga ‘a Kalaisi
(1 Sione 2:6 CEV).
74
tongan
‘Aposetolo ko Paula ‘ia 1 Kolinitō 11:1, “Ke mou muimui
kiate au, ‘o hangē foki ko ‘eku muimui ‘ia Kalaisi.”
Taimi ni, koe’uhi ‘oku feohi ‘a e ‘Eiki pea mo kitautolu,
‘o lea kiate kitautolu, ako’i ‘akitautolu, fafanga ‘akitautolu
mo fai ‘a e ngaahi me’a kimu’a ‘iate kitautolu, pea ‘oku
tau ma’u ‘Ene Folofola ke foaki mo’o kitautolu ‘a e ‘ata
‘oku lelei, ‘oku tau hoko kiate Ia ‘o lahi ‘aupito, ‘o ngāue,
talanoa, fakafeangai pea mo e kakai kehe ‘o hangē ko Ia.
‘Oku pehē he Tohitapu, “Koe’uhi ‘oku talu ho’o kei
si’i, na’a ke ‘ilo ‘a e ngaahi tohi mā’oni’oni, ‘a ia ‘oku
fa’a fakapoto koe ki he fakamo’ui ‘i he tui ‘aia ‘oku ‘ia
Kalaisi Sisū” (2 Tīmote 3:15). Faka’atā ho mafu ke ohi ‘e
he Folofola. Ma’u ‘i he angavaivai ‘a e ‘ofa, ‘amanaki, tui,
mālohi, lakalakaimonū, mo’oni, mālohi, ‘atamai mo e sino
‘oku lelei ‘a ia ‘oku foaki kiate koe ‘e he Folofola.
LOTU
‘Apā Tamai, ko ‘eku mo’ui ko e fakahā’anga ‘a e katoa ‘o
Kalaisi. ‘Oku ou fakae’a Ia ki hoku māmani he ‘aho ni fou
‘i he’eku ngaahi fakakaukau, lea, mo e ngāue. ‘Oku vakai
‘a Sisū ki māmani fou ‘i hoku mata; ‘oku ou fakahāa’i
kiate kinautolu ‘a e ‘ofa ‘oku ‘ikai kenau lava ‘o faka’ikai’i.
Ko ‘Ene mo’ui faka-‘Otua ‘oku fakafisikitu’a fou ‘iate au.
‘Oku ou mo’ui ‘i he ‘iloloto ‘o ‘eku mo’ui faka-‘Otua mo
e tupu’anga ‘ia Kalaisi, ‘o ‘ilo ko Hono poto, mafeia, mo
e mālohi ‘oku ngāue ‘i loto mo fou ‘iate au, ‘i he Huafa ‘o
Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
2 Kolinitō 3:18; Ngāue 20:32; 2 Timote 3:16-17
Tohi
tongan
Taohi
Tohi
Rhapsody Taohi
of
Realities
Tohi
tongan