0% found this document useful (0 votes)
81 views80 pages

Tongan

Uploaded by

netanevete020
Copyright
© © All Rights Reserved
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
Download as pdf or txt
0% found this document useful (0 votes)
81 views80 pages

Tongan

Uploaded by

netanevete020
Copyright
© © All Rights Reserved
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1/ 80

To‘oa ‘o e Me‘a

Mo‘oni
...KO E ME‘ATOKONI FAKA‘AHO

Chris Oyakhilome
Unless otherwise indicated, all Scripture quotations are taken from the King James Version of
the Bible.
A KEY FOR OTHER BIBLE VERSIONS USED:
NKJV -New King James Version
AMP -The Amplified Bible
AMPC -The Amplified Classic Bible
TANT -The Amplified New Translation
TLB -The Living Bible
CEV -Contemporary English Version
NASB -New American Standard Bible
ISV -International Standard Version
NIV -New International Version
MSG -The Message Translation
WEB -The World English Bible
TNLT -The New Living Translation
ASV -American Standard Version
TEV -Today’s English Version
RSV -Revised Standard Version
GNB -Good News Bible
WNT -Weymouth New Testament
NRSV -New Revised Standard Version
MOFFAT -Moffatt New Translation
WESNT -Wesley New Testament
EBR -Rotherham’s Emphasized Bible
DRB -Douay-Rheims Bible
TPT -The Passion Translation
CJB -Complete Jewish Bible
To‘oa ‘o e Me‘a Mo‘oni ...ko e me‘atokoni faka‘aho
ISSN 1596-6984
May 2023 Edition
Copyright © 2023 by LoveWorld Publishing

FOR MORE INFORMATION AND TO PLACE ORDERS:


UNITED KINGDOM: SOUTH AFRICA:
Unit C2, Thames View Business Centre, 303, Pretoria Avenue,
Barlow Way, Rainham-Essex, RM13 8BT. Cnr. Harley and Braam Fischer,
Tel.: +44 (0)1708 556 604 Randburg, Gauteng 2194,
+44 (0)8001310604 South Africa.
USA: Tel.:+27 11 326 0971
Christ Embassy Houston,
8623, Hemlock Hill Drive, CANADA:
Houston, Texas. 77083. LoveWorld Publishing Canada,
Tel.: +1(800) 620-8522 4101, Steeles Ave W, Suite 204,
Toronto, Ontario,
NIGERIA: Canada M3N 1V7.
Plot 105, Chris Oyakhilome Crescent, Tel.:+1 416-667-9191
Abuja,

Plot 22/23, Billingsway Road, Oregun,


Ikeja, Lagos.
P.O. Box 13563 Ikeja, Lagos. www.rhapsodyofrealities.org
Tel.: +234 1 8888186 email: [email protected]

All rights reserved under International Copyright Law. Contents and/or cover may not
be reproduced in whole or in part in any form without the express written permission of
LoveWorld Publishing.
Talateu
F akavavevave! Ko ho‘o me‘a-tokoni manakoa faka‘aho,
To‘oa ‘o e Me‘a Mo‘oni, kuo lava ke ma‘u ‘i he ‘aho ni ‘i he
ngaahi lea ‘e 7,858 mo kei lau pē. ‘Oku mau fakatauange ‘e
fakatupulekina ‘e he me‘atokoni faka‘aho ‘o e 2023 ‘a ho‘o tupu
fakalaumālie mo fokotu‘u koe ki he tu‘unga ‘o e tu‘umālie lahi
‘i he ta‘u ni kotoa.
Ko e ngaahi fakakaukau liliu mo‘ui ‘i he tohi ni te ne fakafo‘ou,
liukava mo teuteu koe ki he a‘usia mātu‘aki fakafiefia, fua lahi,
mo fakafiemālie ‘i he Folofola ‘a e ‘Otua.

-FOUNGA NGĀUE‘AKI ‘A E ME‘ATOKONI NI KAE MA‘U E


OLA LELEI TAHA-

Lau mo fakalaulauloto ‘i he ngaahi ako takitaha. Ko ho‘o lea‘aki


le‘olahi ‘a e ngaahi lotu mo e vete (Lea‘aki) kiate koe faka‘aho
‘e fakahoko ai ‘a e ngaahi ola ‘o e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ke
lea‘aki ki ho‘o mo‘ui.

Lau kakato ‘a e Tohitapu ‘o ngāue‘aki ‘a e palani lau-Tohitapu


ta‘u-taha pē ko ‘emau palani fo‘ou fakata‘u-ua. ga

Te ke lava foki ‘o vahevahe ho taimi lautohi Tohitapu faka‘aho


ke konga ua – pongipongi mo e efiafi.

Ngāue‘aki ‘a e me‘atokoni faka‘aho ni ‘i he laumalie lotu pea


ke hiki ‘a e ngaahi taumu‘a ‘oku ke fie fakakakato he mahina
kotoa, pea fakafuo ho lavame‘a ‘aki ho fakakakato ‘a e ngaahi
taumu‘a takitaha ko ia.

‘Oku mau fakaafe‘i koe ke ke a‘usia-fiefia ‘a e lotolotonga


lāngilangi ‘a e ‘Otua mo e ikuna ‘i he ta‘u ni kotoa, ‘i ho‘o tuku
taimi ke ma‘u ‘a e konga faka‘aho ‘o e Folofola ‘a e ‘Otua!
‘Oku mau ‘ofa atu kiate kimoutolu! Ke tāpuaki kimoutolu ‘e
he ‘Otua!
-Pastor Chris Oyakhilome
FAKAMATALA KOHAI KITA
Hingoa:
Tu‘asila ‘o ‘Api:

Telefoni ‘o ‘Api :
Mobile:

E-mail address:
Tu‘asila ‘Apingaue :

TAUMU‘A KI HE MAHINA :
To‘oa ‘o e Me‘a Mo‘oni
...KO E ME‘ATOKONI FAKA‘AHO

www.rhapsodyofrealities.org
mōnite 1
KĀTOA ‘A E TĀPUAKI ‘O HĒVANI ‘IATE
KOE
Fakafeta’i ki he ‘Otua ko e Tamai ‘a
hotau ‘Eiki ko Sisū Kalaisi, ‘a ia kuo
ne tāpuaki ‘aki ‘akitautolu ‘a e ngaahi
tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ‘i he
ngaahi potu fakalangi ‘ia Kalaisi:
(‘Efesō 1:3).

‘O ku ou faka’amu ange ki he ‘Otua ke makupusi


he Kalisitiane kotoa ‘a e mahu’inga mo e mālohi
‘o e me’a na’a tau lau ‘i he veesi ‘i ‘olunga! ‘I he veesi 16,
na’e ‘omi ‘e Paula ‘a e tala’ofa ‘a e ‘Otua ‘i he Fuakava
Motu’a te ne nofo’ia ‘a e tangata pea mo hono fakakakato
‘a e palōmesi ko ia. Na’a Ne pehē, “…he ko e fale tapu
‘akimoutolu ‘o e ‘Otua mo’ui; ‘o hangē ko e folofola ‘a e
‘Otua, Te u nofo’ia ‘akinautolu, ‘o ‘eve’eva ‘iate kinautolu;
pea ko honau ‘Otua au, pea ko hoku kakai ‘akinautolu.”
Ha tāpuaki pehē; ha nāunau pehē ke ma’u ‘a e
Laumālie Mā’oni’oni ‘i he’etau mo’ui he ‘aho ni! Ko Ia ‘a
e tāpuaki lahi taha; ko ho langomaki lahi taha. ‘Oku Ne
‘afio’i ‘a e me’a kotoa mo ‘a’ana ‘a e me’a kotoa. Ko ho’o
ma’u Ia ‘iate koe kuo pau ai ho’o mo’ui. Ko Ia pē ‘a e me’a
‘oku ke fiema’u ke fakakakato ‘a e me’a kotoa kuo tokateu
he ‘Otua ke ke hoko mo fakakakato ho iku’anga pea ‘i he
Kosipeli.
‘Oku pehē ‘ia 1 Kolinitō 2:12, “Pea ko eni, ‘oku ‘ikai
ko e laumālie ‘o māmani kuo tau ma’u, ka ko e laumālie
‘oku mei he ‘Otua; koe’uhi ke tau ‘ilo ‘a e ngaahi me’a
kuo foaki ma’ata’atā pe kiate kitautolu ‘e he ‘Otua.” Ka
6

tongan
‘ikai Ia, he ‘ikai te ke ‘ilo ‘a e me’a kotoa kuo tāpuekina
mo foaki mo’ou he ‘Otua ‘ia Kalaisi. ‘Oku ‘i ai ‘a e tāpuaki
mo e lelei mei he ‘Otua ma’au he ‘aho kotoa (Saame 68:19,
Mātiu 6:11, Luke 11:3). ‘Oku tataki koe he Laumālie ki he
ngaahi tāpuaki ko ia mo fakapapau’i ‘oku ke fiefia ai.
Mo’ui he ‘aho kotoa mo e ‘iloloto ko e temipale mo’oni
koe ‘o e Laumālie Mā’oni’oni. Te Ne fakahaohaoa’i ‘Ene
ngāue mo e fatongia ‘i ho’o mo’ui. Ko e Laumālie Ia ‘o e
kelesi; ko e Laumālie Ia ‘o e lelei taha. Ko ‘Ene fiefia ke
ngaohi ho’o mo’ui ko e lelei taha mo fonu ‘i he nāunau; ke
fakahaohaoa’i ‘a e me’a kotoa ‘oku kau kiate koe.
Ko e Laumālie Mā’oni’oni ‘iate koe ‘a e me’a ‘oku
ne fakapapau’i ‘a ho’o mo’ui mātu’aki ikuna, faipule,
mahutafea mo e faingamālie ta’efakangatangata. Ko Ia ‘a
e mālohi mo e nāunau ‘o ho’o mo’ui. Ke lahi ange ho’o
‘ilolotoa Ia; Hono lotolotonga ‘iate koe. ‘Iate koe ‘oku nofo
ai ‘a e kelesi, tāpuaki, poto mo e lelei ‘o hēvani kotoa,
koe’uhi ‘oku nofo ‘iate koe ‘a e Laumālie Mā’oni’oni. Ko
ia ai, mo’ui mei loto. Fakafeta’i ki he ‘Otua!
LEA‘AKI
‘Oku nofo ‘iate au ‘a e kotoa ‘o e kelesi, tāpuaki, poto mo
e lelei ‘o hēvani, koe’uhi ko e Laumālie Mā’oni’oni ‘oku
mo’ui ‘iate au. Ko au Hono tāpanekale mo’ui. Ko e me’a
kotoa pē ‘oku ou fiema’u ki he mo’ui mo e angafaka-‘Otua
‘oku ‘iate au ‘i he Laumālie Mā’oni’oni. Ko Ia ‘a e mālohi
mo e nāunau ‘o ‘eku mo’ui. Haleluia!
fakalahi ako:
Efesō 1:3 AMPC; 1 Kolinitō 3:21-23; 2 Pita 1:3

lau tohitapu ta‘u 1:


Luke 24:13-35 & 2 Sāmiuela 9-11

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 6:45-56 & Nōmipa 4
7
tūsite 2
TUKU E FEKUKI
He ko ia kuo hū ki hono mālōlō’anga, kuo
mālōlō foki ‘e ia mei he’ene ngāue ‘a’ana,
‘o hangē ko e ‘Otua mei he’ene ngāue
(Hepelū 4:10).

K o e me’a kotoa kuo tuku he ‘Otua he māmani ko


eni ‘oku ‘ikai ma’ae kau ‘āngelo, kau tēvolo, pē
Ma’ana, ka ‘oku ma’a kitautolu! Kapau ‘oku mo’oni, ko e
hā hono ‘uhinga ‘oku fai feinga ta’etuku ai ‘a e Kalisitiane
‘i he lotu ke foaki he ‘Otua kiate kinautolu ‘a e me’a ‘oku
‘anautolu ‘ia Kalaisi? Fakakaukau ki ai!
Ko e fakamamahi, kuo u fanongo ‘iate kinautolu ‘oku
hanu, “Kuo u lotu he ta’u ‘e nima, ‘i he ‘aukai mālohi, pea
mo tō tenga, koe’uhi ke u mo’ui mei he fokoutua ni!” Ko
e mo’ui, kiate kinautolu, kuo hoko ko e tau fakalaumālie,
‘o hangē, ko e fekuki ta’etuku ‘i he lotu, koe‘uhi ke mo’ui
‘i he mo’ui lelei, totongi ‘a e nofo ‘api, lava he sivi, na’a
mo e ma’u ha ngaue lelei.
Ko e palopalema ‘oku kamata mei he’enau ta’e’ilo ki
he me’a ‘oku nau ma’u ‘ia Kalaisi. ‘Oku pehē he tangata
fa’u saame, “’Oku ‘ikai te nau ‘ilo, pea ‘oku ‘ikai te nau
fie ‘ilo; ‘oku nau ‘alu pē ‘i he po’uli: kuo ue’i ‘a e ngaahi
tu’unga kotoa pē ‘o māmani. Na’a ku pehē, Ko e ngaahi
‘otua ‘akimoutolu; pea ko e fānau ‘a e Fungani Mā’olunga
‘akimoutolu kotoa pē. Ka temou mate ‘o hangē ko e kau
tangata, pea tō ‘o hangē ko e tokotaha ‘o e hou’eiki”
(Saame 82:5-7). Ko e hā ‘oku nau mate ai ‘o hangē ko e
tangata? Ko e hā ‘oku nau tō ai ‘o hangē ko e kau pilinisi?
Koe’uhi ‘oku “’ikai kenau ‘ilo”; ‘a ia, ko ‘enau ta’e’ilo!
‘Uluaki, ‘oku ke kau ki he Pule’anga lahi mo ikuna.
8

tongan
Ko ia, tu’u hake, tu’u hangatonu, mo hiki hake ho fofonga
koe’uhi kuo ‘osi totongi kotoa ‘e Sisū mahu’inga ma’au
ke ke ‘a’eva ‘i he ikuna mo fiefia ‘i he tāpuaki kotoa. ‘E
fēfē ho’o talanoa, lue, pē anga, ‘o kapau te ke ‘ilo ‘oku ke
ma’olunga hake ‘i he puke, mahaki, mo e mamahi? Ko e
ngata’anga ia ‘o e ngaahi fekuki ta’e’uhinga fakamo’uilelei!
Kapau te ke ‘ilo’i ko e hako koe ‘o ‘Epalahame, ko e ‘ea
ki he ngaahi tāpuaki ta’efa’alaua, pea kuo fakafonu ‘aki ‘a
e mo’ui ‘oku ‘ikai lava ke masiva mo fo’i; ko e mo’ui ‘oku
‘ikai lava ke iku’i pē ‘auha, ‘ikai te ne liliu nai ‘a e founga
ho’o lotu?
‘Ilo’i ‘a e Folofola pea ma’au; feangai pea mo e ngaahi
mo’oni ko eni. Manatu’i, ko e mo’ui ‘o e tāpuaki ko ho tofi’a
ia ‘ia Kalaisi Sisū. Kuo mahulu hake hono tāpuekina koe
he ‘Otua: “Fakafeta’i ki he ‘Otua ko e Tamai ‘a hotau ‘Eiki
ko Sisū Kalaisi, ‘a ia kuo ne tāpuaki ‘aki ‘akitautolu ‘a e
ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē ‘i he ngaahi potu
fakalangi ‘ia Kalaisi:” (‘Efesō 1:3). Haleluia!

LOTU
‘Oku ou ‘a’eva ‘i he mo’oni ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua, ‘o feangai
mo hoku tofi’a ‘ia Kalaisi pea fiefia ‘i he ngaahi tāpuaki
lahi, mo kehekehe. ‘Oku ou mo’ui ‘i he fakakakato mo e
me’a mo’oni ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otua; kuo ‘omi au ki
he mālōlō ‘a e ‘Otua. ‘Oku ‘a’aku ‘a e me’a kotoa. ‘Oku ou
ngāue ‘aonga ‘aki ‘a e fakaai kotoa pē ma’aku ‘ia Kalaisi,
pea ‘i he’eku tui, ‘oku ou ikuna nāunau’ia ‘i he potu kotoa
pē. ‘Emeni.

fakalahi ako:
1 Kolinitō 3:21-22 AMPC; Hepelū 4:3 AMPC

lau tohitapu ta‘u 1:


Luke 24:36-53 & 2 Sāmiuela 12-14

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 7:1-13 & Nōmipa 5
9
pulelulu 3
MAFAI FAKALEVELEVA
Pea ko e ngaahi faka’ilonga eni ‘e hoko
kiate kinautolu ‘oku tui: te nau kapusi ‘a e
kau tēvolo ‘i hoku huafa; te nau lea’aki ‘a
e ngaahi lea fo’ou (Ma’ake 16:17).

K o e me’a ‘e ua ‘oku ou fiema’u kemou fakatokanga’i


‘i he veesi ‘i ‘olunga. Ko e ‘uluaki ‘a e mo’oni’i
me’a kuo foaki mo’o kitautolu he ‘Eiki ko Sisū ‘a e mafai ki
he kau tēvolo. Ko e hā ‘a e mafai? Ko e mafai ko e mālohi
‘oku foaki; ko e totonu ke tu’utu’uni pea ke talangofua ki
ai, pē ko e mafeia ke tu’utu’uni pea ngaohi ke talangofua;
ko e totonu ke tu’utu’unia ha me’a, tokotaha, fa’ahinga pē
ha me’a pē, pea talangofua ki ai! Ko e fakatātā, ‘i he’etau
ngāue’aki ‘a e Huafa ‘o Sisū ke fakahoko ‘a e liliu pē fai
ha tu’utu’uni, ko e mafai ia!
Ua, na’a Ne toe foaki mo’o kitautolu ‘a e mālohi
fakalao, ko e totonu fakalao ke ngāue ko Hono fakafofonga
pē ‘i Hono tu’unga ko ‘Ene fakafofonga; ko e totonu fakalao
ke ngāue ‘i Hono Huafa. Ko ia, ko e hā ‘a e lahi ‘o e mālohi
‘oku ke ngāue’aki, ko e hā ‘a e lahi ‘o e mālohi te ke lava
‘o ngāue’i, pea ko e hā ‘a e lahi ‘o e mafai ‘oku ke ma’u, ‘i
hono foaki ‘a e mālohi fakalao? ‘Oku makatu’unga ‘i he lahi
‘a e mālohi ‘oku tekemui ‘iate aa ‘oku ne foaki ia kiate koe.
‘Oku tatau ai pē ‘a e lahi ‘o e mālohi ‘oku ke ma’u, ka
ha’u ha taha mo e mafai ‘oku ma’olunga hake ‘iate koe,
kuopau ke ke tukulolo.
‘Oku faka’ilo ‘ia Mātiu 28:18 ‘a Hono mafai. ‘Oku pehē,
10

tongan
“Pea ha’u ‘a Sisū ‘o lea kiate kinautolu, ‘o pehē, Kuo tuku
kiate au ‘a e mālohi kotoa pē ‘i he langi mo māmani. Ko
ia ke ‘alu ‘akimoutolu, ‘o fakalotu’i ‘a e ngaahi pule’anga
kotoa pē, ‘o papitaiso ‘akinautolu ‘i he huafa ‘o e Tamai,
mo e ‘Alo, mo e Laumālie Mā’oni’oni:” Fakatokanga’i na’e
‘ikai ke Ne pehē mālohi pē ni’ihi, ka ko e mālohi KOTOA
PĒ; pea fakatokanga’i na’e ‘ikai ke Ne pehē ko e mālohi
kotoa pē ke ngāue’aki ‘i ‘Isileli pe ko ha potu e ni’ihi ‘i
māmani,” ‘ikai! Na’a Ne pehē ‘i hēvani pea mo māmani.
‘Oku ma’u he ‘Eiki ko Sisū ‘a e mafai fakaleveleva mo
‘ikai hano tatau. Haleluia! Ko e taimi ‘oku ke fai tu’utu’uni
ai kia Sētane, mo ‘ene kau tēvolo, mo e ngaahi ‘elemēniti
‘o e māmani ‘i Hono Huafa, tenau fanongo mo talangofua
kiate koe, koe’uhi ‘oku ke faingāue ‘i he mafai mo e pule
‘a Kalaisi.

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō’ia ho’o foaki mo’oku ‘a e
mafeia ke tu’utu’uni mo fekau’i ‘a e talangofua, pea mo e
mālohi fakalao ke ngāue’aki ‘a e Huafa ‘o Sisū ke fakahoko
‘a e liliu, mo pule’i ‘a e ngaahi tūkunga. ‘Oku ma’u ‘e he
Huafa ko ia ‘a e mālohi kotoa ‘i hēvani pea mo māmani,
pea k oia ai, ‘oku ou fakahāa’i, ‘i he Huafa ‘o Sisū, ko e
Kosipeli ‘e mafola tau’atāina ‘i he ngaahi pule’anga ‘o
māmani. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Ma‘ake 16:17-18; Ngāue 3:16; Sione 16:24

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 1:1-18 & 2 Sāmiuela 15-17

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 7:14-23 & Nōmipa 6
11
tu‘apulelulu 4
‘OKU ‘IAI ‘A E TAUMU’A FAKA’OTUA
MA’A HO’O MO’UI
Pea tala kia ‘Akipa, ke ke vakai ki he ngāue
kuo ke ma’u mei he ‘Eiki, koe’uhi ke ke fai
ia (Kolose 4:17).

‘I he ngaahi ta’u kuo hili, na’e talamai he ‘Eiki


kiate au ko e me’a mahu’inga taha ke ilo’i ‘e he
tangata ‘enau taumu’a pea fakakakato ia, ka ko e tokolahi
‘oku ‘ikai. Ko ia ai, ‘oku nau ‘a’eva he mo’ui nge’esi, ‘o
‘ikai fakatokanga’i na’e ‘i ai ‘a e palani faka-‘Otua mo’o
kinautolu.
‘Oku pehē ‘ia ‘Efesō 2:10: AMPC, “He ko e ngāue
[‘a’ana] ‘akitautolu (‘Ene māa’imoa), fakatupu ‘ia Kalaisi
Sisū, [fakatupu fo’ou] koe’uhi ketau fai ‘a e ngaahi ngāue
lelei kuo Ne tomu’a tu’utu’uni (palani kimu’a) ma’a
kitautolu [ki he ‘alunga kuo Ne tokateu kimu’a ‘i taimi],
ke tau ‘a’eva ai [‘o mo’ui ‘i he mo’ui ‘oku lelei ‘aia kuo Ne
toka tu’utu’uni mo teu ma’a kitautolu ketau mo’ui ai].”
‘A e mahu’inga lahi ma’au ke ke ‘ilo’i ho’o taumu’a!
‘A e fiefia mo e melino te ne fakafonu ho mafu ‘i ho’o ‘ilo’i
‘oku ke ‘a’eva ‘i he hala kuo tokateu ‘a ia na’e fanau’i koe
ke ‘a’eva ai! ‘Oku ‘ikai fai noa pē he ‘Otua ha me’a; ‘oku ‘i
ai ‘Ene taumu’a ki he me’a kotoa pē. ‘Oku ‘i ai ‘Ene taumu’a
ma’a māmani, pea ko e mo’oni ‘oku ‘i ai ‘Ene taumu’a ma’a
ho’o mo’ui. ‘Oku mahu’inga ke ke ‘ilo’i ‘a e taumu’a ‘a e
‘Otua pea ma’au.
Ko e taumu’a fakalukufua ma’ae fānau kotoa ‘a e
12

tongan
‘Otua na’e fanau’i mai kitautolu ma’a Hono nāunau; na’e
fanau’i kitautolu ketau ‘a’eva mo e ‘Otua pea ‘atu kiate Ia
‘a e langilangi. Tuku ‘a e taumu’a ko ‘eni ke fokotu’u ‘i ho
mafu he ‘aho ni, pea fakahāa’i, “’Eiki, ‘oku ou fakamālō
kiate koe, koe’uhi na’e fanau’i au ma’a ho nāunau.”
Kaekehe, ‘o mahulu hake heni, ‘oku ‘i ai ‘a e taumu’a
fakapatonu hono fakatupu mo hono ‘omi koe ki he māmani
ko eni. Pea ‘oku ‘i hono fakakakato ‘a e taumu’a ko ia ‘oku
ke ‘atu mo’oni ai ‘a e nāunau mo e lāngilangi ki he ‘Otua.
Kapau ‘oku te’eki ke ke ‘ilo ‘a e taumu’a fakapatonu
ko ia, te ke lava pē, kamata he ‘aho ni. Ke ke to’a ‘o ‘eke ki
he ‘Eiki pea te Ne talaatu. Taimi ‘e ni’ihi, te Ne lea mahino
atu, ‘o hangē ko e ‘Apositolo ko Paula (lau ‘a: Ngāue 26:13-
16). Taimi ‘e ni’ihi, te Ne tākiekina koe ki ai, pea ‘i he ‘aho
kotoa pē, te ke ‘ilo ‘o toe lahi ange ki he ‘Ene taumu’a ma’a
ho’o mo’ui, ‘i ho’o ‘a’eva ‘i he tui ‘o fakatatau mo ‘Ene
Folofola ‘i he me’a kotoa pē.

LOTU
Mālō, ‘e Tamai, hono fakahāa’i kiate au ‘a e ngaahi taumu’a
fakapatonu ki hono fakatupu mo tuku ai au ki he māmani
ko ‘eni. Ko e fakamo’oni au ma’ae Kosipeli ‘o Sisū Kalaisi,
kuo fekau’i mei ho Pule’anga fakahēvani ma’ae fakamo’ui
‘o e ngaahi laumālie ‘i māmani. Ko ‘eku vilitaki faka’aho
ke fokotu’u ‘a e Pule’anga ‘o e ‘Otua ‘i he māmani pea ‘i
he mafu ‘o e tangata ki ho nāunau pea mo e lāngilangi, ‘i
he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Efesō 1:4-5; 2 Kolinitō 5:18-20;
Kolose 3:1-2
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 1:19-51 & 2 Sāmiuela 18-19

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 7:24-37 & Nōmipa 7
13
falaite 5
KO E TOFI’A ‘O E IKUNA
Pea ko eni, fakafeta’i ki he ‘Otua, ‘a ia ‘oku
ne foaki ke mau fa’a ikuna ‘ia Kalaisi, pea
‘oku ne fofola atu ‘a e ngangatu ‘o ‘ene ‘ilo
‘iate kimautolu ‘i he potu kotoa pē
(2 Kolinitō 2:14).

‘I a Kalaisi, ‘oku ‘ikai ketau lotu ketau ikuna; ko


hotau tofi’a ia; ko ‘etau mo’ui ia! Na’e fanau’i
kitautolu ketau ikuna ma’u pē pea ‘i he potu kotoa pē.
Ko e me’a ia ‘oku talamai ‘e he Folofola pea ‘ikai lava ke
liliu. Tuku ke puke ‘e ho’o laumālie ‘a e mo’oni ko ‘eni,
pea mo’ui fakatatau ki ai.
‘Oku ‘ikai ‘uhinga eni ‘e ‘ikai te ke fetaulaki ai mo ha
ngaahi pole; ka ‘oku ‘uhinga te ke ikuna ma’u pē, tatau ai
pē ‘a e ngaahi pole. Ko ia, ‘oku tatau ai pē ‘a e me’a oku
hoko, ‘a e tu’unga ‘oku ke ‘i ai pē ko hai ‘oku fakafepaki
kiate koe: ‘oku ke laka hake ‘i he fa’a ikuna. He ‘ikai te ke
‘i he tūkungatamaki.
Kuo foaki mo’ou ‘e he ‘Otua ‘a e me’a kotoa ke ke
mo’ui ikuna ‘i he ‘aho kotoa pē. Na’a Ne foaki ma’au ‘a e
Laumālie Mā’oni’oni, na’a Ne foaki ma’au ‘a ‘Ene Folofola,
pea foaki ma’au ‘a e Huafa ‘o Sisū. Pea Ne to e foaki ma’au

14

tongan
‘a e mafeia ke lea, ‘o ngāue’aki ‘a e ngaahi lea.
‘I ho’o ngaahi lea, te ke lava ‘o tofa ‘a e hala ‘o e ikuna
mo e lavame’a. Te ke lava ‘o ngaohi ho’o mo’ui ko e ikuna
tu’uma’u. ‘E hoko ‘o mo’oni ‘a e me’a te ke lea’aki. Ko ia
ai, ‘i he ‘ao ‘o e fili, fakahāa’i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua.
‘I ha fa’ahinga taimi pē, fakamo’oni’aki ‘a e ngaahi
me’a lelei ‘oku ‘alu atu ‘i ho hala pea mo hoko ma’au mo
takatakai’i koe koe’uhi ‘oku fonu ‘a māmani ‘i he lelei ‘a e
‘Eiki. Ngāue’aki ho ngutu – ho’o ngaahi lea – ke pukepuke
koe ‘i he hala lahi ‘o e ikuna, liliu ‘a e ngaahi tu’unga, pea
liliu mo e ngaahi tūkunga ke hu’ufataha ki he finangalo
haohaoa ‘o e ‘Otua pea ma’au.

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō atu ko ho’o Folofola ‘a
ia ‘oku ou mo’ui ikuna ai he ‘aho pea ma’u ai pē. ‘Oku
tatau ai pē ‘a e me’a ‘oku hoko ‘i hoku ‘ātakai, ‘oku ou
ikuna ma’u pē! ‘Oku ou fiefia ‘i hoku ngaahi ‘aho ‘i he
lavame’a, fakalakalaka, melino, fiefia, mo’ui lelei, pea mo
e lakalakaimonū ta’efakangatangata. ‘Aki ‘eku ngaahi lea
fonu-tui, ‘oku ou liliu ‘a e ngaahi tu’unga mo e tūkunga
ki ho finangalo haohaoa pea ma’aku, ‘i he Huafa ‘o Sisū.
‘Emeni.
fakalahi ako:
1 Sione 4:4; 1 Kolinitō 15:57

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 2:1-25 & 2 Sāmiuela 20-21

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 8:1-9 & Nōmipa 8
15
tokonaki 6
‘OKU KE ‘I HE FATONGIA
KEHEKEHENGA
Ka ke tu’u hake ‘i ho va’e: he kuo u hā atu
kiate koe koe’uhi ke u fakanofo koe ko e
faifekau mo e fakamo’oni…
(Ngāue 26:16).

‘O ku lau piliona ‘a e kakai ‘o māmani he ‘aho


ni pea ‘ikai pē tatau ha faka’ilonga nima ‘e ua
‘i māmani kotoa. Kuo fakateunga ‘akitautolu ‘aki ‘a e
me’a’ofa kehekehenga, tāpuekina mo ui ‘e he ‘Otua. Ko ia,
tuku ho’o fiefia ‘i hono fakakakato ‘a e ui kuo foaki ma’au
‘e he ‘Otua. ‘Oku ke ‘i he fatongia kehekehenga; nofo ‘i he
kelesi kuo foaki ma’au ‘e he ‘Otua, he ‘oku ‘ikai ha taha te
ne lava ‘o fakahoko ia ke tatau pea mo koe.
Fakakaukau kia Paula: ko Ia ’a e ‘aposetolo ki he
Senitaile; na’e ‘ikai ko ha me’a matamatalelei ia ‘i hono
‘aho, ka na’a ne kātoanga’i hono fatongia kehekehenga.
Na’a Ne pehē ‘ia Loma 11:13, “He ko e ‘aposetolo au ‘o e
kau Senitaile; pea ‘oku ou fakaongolelei ‘a ‘eku ngāue.”
Na’e ‘ikai faka’amu ia ke fekau’i ia ki he kau Siu; na’e
ma’u ia ‘e Pita.
Na’e tatau pē mo Siosiua; neongo ‘Ene ‘a’eva vā ofi pea
mo Mosese kimu’a pea mate ‘a Mosese, na’a ne mahino’i
‘a e kehekehenga ‘a e me’a na’e fiema’u ai ia ‘e he ‘Otua ke
ne fai. ‘Ia Siosiua vahe 1, na’e pehē he ‘Otua kiate ia: “mo
‘alu ki he kauvai ‘e taha ‘o Sioatani, ‘a koe mo e kakai ni
kotoa pē, ki he fonua ‘a ia ‘oku ou foaki kiate kinautolu…
16

tongan
te ke tufa ki he kakai ni ‘a e fonua, ‘a ia na’a ku fuakava ki
he’enau ngaahi tamai ke foaki kiate kinautolu ko honau
tofi’a” (Siosiua 1:2-6).
‘I he ma’u ‘e Siosiua ‘a e fekau ‘o e laka atu, na’a ne
mahino’i ko hono ngafa na’e kehekehenga meia Mosese.
Na’e tomu’a fekau ‘e he ‘Otua ‘a Mosese, “’Oku ou fiema’u
koe ke ke ‘omi hoku kakai kitu’a mei ‘Isipite” (‘Ekisotosi
3:7-10). Na’e ‘omi ‘e Mosese ‘akinautolu kitu’a mei he
pōpula ki ‘Isipite, ka ko Siosiua na’a ne ‘ave ‘akinautolu
ki he fonua ‘o e tala’ofa pea vahe kiate kitautolu honau
ngaahi tofi’a (Siosiua 1:2&6).
Kuo ke ‘ilopau nai ho fatongia kehekehenga ‘i he
pule’anga, fonua, vahe kolo, kolo, kaungā’api, ‘apiako, pē
‘ofisi? ‘Oua te ke fakakaukau ‘oku ke ‘i ai pē ‘o hangē ko
e kakai kehe, ke fai ‘a e me’a tatau ‘oku nau fai. Mahino’i
‘oku ke ‘i he fatongia kehekehenga pea ke fakakakato ho’o
taumu’a ‘i he mālohi!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou mātu’aki hounga’ia mo fiefia ‘i hoku
ngafa kehekehenga ‘i he māmani. ‘Oku ou fakakakato ‘eku
taumu’a ‘ia Kalaisi, mo ‘a’eva ‘i he hala kuo tokateu ‘a ia
kuo ke palani kimu’a pea tanu pou ‘a māmani, ke u tauhi
mo mo’ui pea ma’au. Fou ‘iate au, ‘oku pule mo mafola
ho Pule’anga ‘i māmani, pea ‘i he mafu ‘o e tangata, ‘i he
Huafa ‘o Sisū.

fakalahi ako:
Ngāue 26:16; Kolose 4:17; Efesō 2:10 AMPC

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 3:1-21 & 2 Sāmiuela 22

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 8:10-21 & Nōmipa 9
17
sāpate 7
MO’UI TA’ENGATA
He na’e ‘ofa pehē ‘a e ‘Otua ki māmani, na’a
ne foaki hono ‘Alo pe taha na’e fakatupu,
koe’uhi ko ia kotoa pē ‘e tui kiate ia ke ‘oua
na’a ‘auha, kae ma’u ‘a e mo’ui ta’engata
(Sione 3:16).

K o ‘etau veesi ‘i ‘olunga ko e veesi ‘iloa taha ia ‘i he


Tohitapu. ‘Oku fa’oaki ai ‘a e ‘a e lea mālohi taha
mo mātu’aki fakaikiiki ‘i he Folofola hono kotoa. ‘Oku pehē
ko ia kotoa pē ‘e tui ki he ‘Alo ‘o e ‘Otua te ne ma’u ‘a e
mo’ui ta’engata, ‘o ‘uhinga kuo fakamavahe’i ‘akinautolu
mei he faka’auha, mole, fo’i, maumau, etc.
Ko e hā ‘a e mo’ui ta’engata? Ko ha mo’ui ‘oku
faka’a’au ai pē ‘o ta’engata? ‘Ikai; ko e fakamatala ko ia
‘oku te’eki ai ofi ki he uho. Ke mahino’i ‘a e mo’ui ta’engata,
‘oku ‘uluaki fiema’u ke ke ‘ilo’i ko e hā ‘a e mo’ui ‘itāniti.
‘E faka’ohovale eni ki he ni’ihi na’a nau fakakaukau ‘oku
na tatau. Ka ‘oku ‘ikai; ‘oku ‘i ai ‘a e kehekehe.
Ko e ‘itāniti ‘oku ‘ikai faka’a’au ke motu’a: ta’emotu’a
‘o ‘ikai hano kamata’anga pea ta’emotu’a ‘o ‘ikai hano
ngata’anga. Ko e mo’ui ‘oku ‘ikai hano kamata’anga pea
‘ikai hano ngata’anga; ‘oku ‘ikai ha taimi. Ko ‘itāniti, leva,
‘oku ‘uhinga ke ‘ikai hano taimi pē motu’a. Ke fakapatonu
ange, ko e mo’ui ‘oku ta’efa’apopo, ta’efa’a’auha,
ta’efaka’a’au ke mole, ta’etuku, pea ‘ikai mo’ulaloa ki he
fo’i pē mate. Ko e mo’ui mo e natula ia ‘o e ‘Otua.
Ko e ‘uhinga ia hono ui Ia ko e Tokotaha ‘Itāniti. ‘Oku
pehē he Tohitapu ‘ia Saame 90:2, “Kimu’a pea ke fakatupu
18

tongan
‘a e ngaahi mo’unga mo ke ‘omi ‘a māmani, ko e ‘Otua
‘itāniti koe, pea ko e ‘Otua ‘o ta’engata” (GNB). Ko e mo’ui
ta’engata ko e mo’ui ‘itāniti ia mo hono kamata’anga; ka
‘oku ‘ikai hano ngata’anga.
Ko e fakatātā, ko e kau ‘āngelo, ‘oku nau ma’u ‘a e
mo’ui ‘itāniti mo hono kamata’anga. Neongo ‘oku nau
mo’ui ta’engata, ka na’e ‘i ai honau kamata’anga. Kaekehe,
ko e ‘Otua, ‘oku ‘ikai hano kamata’anga; ‘oku mātu’aki
‘itāniti Ia. Na’e hoko ‘o ‘itāniti ‘a e kau ‘āngelo koe’uhi
ko e ‘Otua, ‘a e Tokotaha ‘Itāniti, ne ngaohi ‘akinautolu
‘o ta’engata. Ke ngaohi ‘akinautolu ke ta’engata, na’a Ne
foaki mo’o kinautolu ‘a e mo’ui ta’engata.
‘I ho’o fanau’i fo’ou, kuo ke ma’u ‘a e mo’ui ‘itāniti, pea
hoko ai ‘o ta’engata. Kuo ‘omi koe mei ho’o fakaetangata
ki he ‘itāniti. Ko ho’o ma’u ‘a e mo’ui ko ia ‘oku ne
fakahū koe ki ai; ko e kamata’anga ia ho’o mo’ui ‘i he
‘itāniti. Pea mei ai, ‘oku ke ‘alu atu pea hoko ko e konga
‘o e mo’ui ta’ehanongata’anga ‘oku ta’efaka’a’au ke mole,
ta’efa’a’auha mo ta’efa’apopo.

LOTU
Kuo u ma’u ‘a e mo’ui ‘itāniti, pea ‘oku ou mātu’aki ta’e-
mate, ta’efa’apopo, ta’efa’a’auha, ta’efaka’a’au ke mole,
‘ikai mo’ulaloa ki he fo’i, kovi pea mo e mahaki koe’uhi
ko e lao ‘o e mo’ui ‘oku faingāue ‘iate au! ‘Oku nofo’ia au
‘e he faka-‘Otua, ‘i he’eku mo’ui ‘i he mo’ui mā’olunga!
Kolōlia ki he ‘Otua!
fakalahi ako:
1 Sione 5:11-13; Sione 3:36; Sione 5:24

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 3:22-36 & 2 Sāmiuela 23-24

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 8:22-33 & Nōmipa 10
19
Taohi

Tohi

tongan
Taohi

Tohi
mōnite 8
KALAISI ‘IATE KOE – KO E FAKAOFO ‘O
E KALISITIANE
‘Akinautolu ‘oku finangalo ‘a e ‘Otua ke
fakahā ki ai ‘a e koloa ‘o e lelei lahi ‘o e
me’a fakalilolilo ni ki he kakai Senitaile:
ko Kalaisi ‘iate kimoutolu, ko e ‘amanaki
lelei ki he hakeaki’i (Kolose 1:27).

K e ma’u ‘a e ‘ilo mahu’inga mo mo’ui ‘i he ‘iloloto


ko Kalaisi ‘oku mo’ui ‘iate koe ko e taha ‘o e
tāpuaki lahi ‘i he Kalisitiane. Ko e mo’oni, ko ia, ‘a e tali
ki he palopalema kotoa mo e fehu’i kotoa. Ko Kalaisi ‘iate
koe ‘a e fakaofo ‘o e Kalisitiane.
‘I he ‘eve’eva ‘a Sisū ‘i māmani, na’e ‘i he kau ākonga
ko ‘Imānuela, ko e ‘Otua mo kitautolu. Ka ko e misi ‘a e
‘Otua kuo te’eki ai ke fakakakato. Na’a Ne fiema’u ‘a e
kotoa ‘o e faka-‘Otua ‘iate kitautolu, kae ‘ikai mo kitautolu
pē. Na’a Ne fiema’u Hono Laumālie ‘iate kitautolu.
Ko e ‘uhinga ia ne pehē ai ‘a Sisū, “Pea te u kole ki he
Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemālie
‘e taha, koe’uhi ke nofo ia mo kimoutolu ‘o ta’engata;
‘Io, ko e Laumālie ‘o e mo’oni; ‘a ia ‘oku ‘ikai fa’a ma’u
‘e he māmani, he ‘oku ‘ikai mamata ia ki ai, pe ‘ilo’i ia:
ka te mou ‘ilo ia; he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofo’ia
‘e ia ‘akimoutolu” (Sione 14:16-17). Na’e fakakakato ‘a e
faka’amu ‘a e Tamai ‘i he ‘aho ‘o e Penitekosi ‘i he hoko
mai ‘a e Laumālie Mā’oni’oni ‘o nofo ‘iate kitautolu.

22

tongan
Fakatokanga’i ‘a e mo’oni fakaofo ‘ia Loma 8:11:
“Pea kapau ‘oku nofo’ia ‘akimoutolu ‘e he Laumālie ‘o
ia na’a ne fokotu’u ‘a Sisū mei he pekia, pea ko ia na’a ne
fokotu’u ‘a Kalaisi mei he pekia, te ne fakaake foki mo
homou sino matengofua ‘aki hono Laumālie ‘oku nofo’ia
‘akimoutolu.”
‘Oku ‘uhinga eni ko Kalaisi ‘iate koe – ko e Laumālie
Mā’oni’oni ‘iate koe – ‘a e mo’ui ‘o ho sino fakamatelie; ko
ho’o mo’ui lelei, ko ho fakahaofi, kakato, mo tolonga’anga.
Ko Kalaisi ‘iate koe ‘a ho’o totonu ke hū kitu’a mei ha
fa’ahinga mamahi. Ko Kalaisi ‘iate koe ‘a ho’o mālohi ki
he ngaahi maveuveu; ko ho’o pule ki he ngaahi fakapo’uli,
masiva, hama pē fiema’u. Haleluia! Ko Kalaisi ‘iate koe, ‘a
e tāpuaki lahi taha ‘i he me’a kotoa. Fakafeta’i ki he ‘Otua!

LEA‘AKI
Ko e naunau, kakato, haohaoa, lavame’a mo e lakalakaimonū
‘oku pau ‘i he’eku mo’ui koe’uhi ko Kalaisi ‘iate au! ‘Oku
Ne ‘i hoku uoua kotoa pē, ‘i he hui kotoa hoku sino, pea
mo hoku toto kotoa! Kuo foaki mo’oku ‘a e kelesi mo e
mafeia ‘ia Kalaisi ke pule mo pule’ia ‘a e tūkunga kotoa.
‘Oku malu’i ‘au mei he kovi mo e faingata’a kotoa koe’uhi
‘oku ou ‘ia Kalaisi pea mo Kalaisi ‘iate au! Haleluia!

fakalahi ako:
1 Sione 4:4; Loma 8:10 ESV; 1 Kolinitō 6:19

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 4:1-26 & 1 Tu‘i 1

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 8:34-9:1 & Nōmipa 11
23
tūsite 9
TOMU’A TU’UTU’UNI PEA MO E FILI
FAKAFO’ITUITUI
He ko e ngāue (‘Ene māa’imoa) ‘akitautolu
‘a e ‘Otua [‘a’ana], kuo fakatupu ‘ia Kalaisi
Sisū, [fakatupu fo’ou] ketau fai ‘a e ngaahi
ngāue lelei ‘a ia na’e tomu’a tu’utu’uni he
‘Otua (palani kimu’a) ma’a kitautolu [ki he
hala kuo Ne teuteu kimu’a ‘i taimi], ketau
‘a’eva ‘iai [‘o ‘a’eva ‘i he mo’ui faka’ofo’ofa
kuo Ne tokateu mo teu’i mo’o kitautolu
ketau mo’ui ai] (‘Efesō 2:10 AMPC).

K o e taimi ‘e ni’ihi ‘oku ‘eke he kakai pe ‘oku ‘i ai


ha me’a ko e tomu’a tu’utu’uni. “’Oku malava ke
u pehē na’e tokateu he ‘Otua ‘eku mo’ui?” ‘oku nau fifili.
‘Aupito! ‘Oku talamai he Tohitapu ‘oku Ne fakahoko ia;
na’a tau toki lau ni!
Pea, ‘oku pehē ‘ia Loma 8:29-30, “He ko kinautolu na’a
ne tomu’a ‘ilo, na’a ne tu’utu’uni foki ki he tatau ‘o hono
‘alo, koe’uhi ke hoko ia ko e ‘uluaki fānau ‘i he kāinga
tokolahi: Pea ko kinautolu na’a ne tu’utu’uni, na’a ne
ui ‘akinautolu foki: pea ko kinautolu na’a ne ui, na’a ne
fakatonuhia’i ‘akinautolu foki: pea ko kinautolu na’a ne
fakatonuhia’i, na’a ne hakeaki’i ‘akinautolu.”
‘Oku ‘alu hake leva ‘a e fehu’i: ‘a ko e ‘Otua leva, ‘oku
‘uhinga ai ‘a e hoko e me’a kotoa ‘i he’eku mo’ui? ‘Ikai;
koe’uhi ko e fa’ahinga tau’atāina koe; ‘oku makatu’unga
meiate koe ho’o ngaahi faifili mo e ngāue. ‘I ho’o hoko ‘o
matu’otu’a, ‘oku ‘i ai ho fatongia ma’a ho’o mo’ui, pea ‘oku
koe ke ke fai ‘a e ngaahi fili ‘oku hu’utaha mo e iku’anga
‘a e ‘Otua mo e finangalo haohaoa pea ma’au.
24

tongan
‘Oku ‘ikai ‘uhinga hono tomu’a tu’utu’uni he ‘Otua
ho’o mo’ui ki ha me’a te ke hoko pē fakakakato ia. ‘Oku
‘ikai fa’a hoko ‘a e kakai ki he me’a na’e palani ki ai ‘a e
‘Otua ma’a kinautolu ke hokosi. Ko e fili fakafo’ituitui ia
‘oku ke fakahoko ke fakakakato ‘a e palani ‘a e ‘Otua ma’a
ho’o mo’ui pea ke hoko ki he me’a kotoa kuo Ne tokateu
ke hokosi.
Ko Paula, ‘i he ‘ene tohi ki he siasi ‘o Kolose, na’a ne
‘oatu ‘a e fakahinohino fakapatonu kia ‘Akipa, ‘o talaange:
“Ke ke vakai ki he ngāue kuo ke ma’u mei he ‘Eiki, koe’uhi
ke ke fai ia” (Kolose 4:17). Kapau na’e ‘ikai makatu’unga
‘i he tangata ke ne fakakakato ‘a e ngāue kuo tuku kiate
ia he ‘Otua, na’e ‘ikai toe fekau ia ‘e Paula ke vakai ki ai
ke ne fakakakato ia. ‘Oku toe ‘uhinga eni na’e malava ke
‘ikai ke ne fakakakato ia.
Fakapapau’i ‘i ho ‘atamai te ke hokosi ‘a e me’a kotoa
kuo tokateu koe ‘e he ‘Otua ki ai, te ke fakakakato ‘a e me’a
kotoa na’a Ne tomu’a tu’utu’uni ma’au ke fakahoko, pea
te ke ‘a’eva ‘i Hono ‘alunga kuo tomu’a tu’utu’uni.

LEA‘AKI
‘Oku ou ‘a’eva ‘i he hala kuo tokateu, ‘o fokotu’u tonu ‘i
he potu ‘o e faingamālie mo tu’u ‘i he hala ‘o e lavame’a,
nāunau, ikuna mo e iku’anga faka-‘Otua! Ko e hala ‘o e
ngaahi me’a kotoa ‘i he’eku mo’ui kuo fo’u ‘e he ‘Otua
ke ‘atu ‘a e lāngilangi kiate Ia, he ko Ia ‘a e Tokotaha
‘oku ngāue ‘iate au ke fakahoko mo Hono finangalo lelei.
Haleluia!
fakalahi ako:
Loma 8:29-30 TPT; Teutalōnome 30:19;
Efesō 1:11
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 4:27-54 & 1 Tu‘i 2-3

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 9:2-13 & Nōmipa 12
25
pulelulu 10
TUKU KE NGĀUE ‘O KAKATO ‘A E
KĀTAKI
…pea ka hangehangē ‘oku ke fehangahangai
‘ata’atā pē mo e faingata’a, sio ki ai ko e
faingamālie lelei ke a’usia ‘a e fiefia lahi
taha te ke lava! He ‘oku ke ‘ilo ‘o ka sivi’i
ho’o tui ‘oku ne tafunaki ‘iate koe ‘a e
mālohi ‘o e kātaki. Pea ‘i he tupulekina
‘o mālohi ange ho’o kātaki, te ne tuku atu
‘a e haohaoa ki he tapa kotoa ho’o mo’ui
kae’oua kuo ‘ikai tō pe hama ‘i ha me’a
(Sēmisi 1:2-4 TPT).

K o e pole mo e ‘ahi’ahi, neongo ‘ene faingata’a, ‘oku


ma’a ho’o lelei. Te ke mātu’aki ma’u ‘a e fiefia ‘i ai.
‘Oku matala ho’o tui ‘i hono lōmekina pea ne ako’i kiate
koe ‘a e fa’a kātaki mo’oni ‘i ho’o kātekina ia.
Taimi e ni’ihi ‘oku tau fiema’u ‘a e ‘Otua ke Ne
fakahoko ‘a e liliu he vave taha. ‘Oku tau lotu kau ki ha
tūkunga pē ha me’a ‘oku fiema’u ke ‘oua ‘e hoko, pea ‘oku
tau fiema’u ‘a e tali vave taha. Ka ‘oku ‘i ai ‘a e taimi ‘oku
fiema’u ai ‘a e kātaki lolotonga ho’o fakae’a ho’o tui. Na’e
‘ikai ‘aupito fiema’u kitautolu he ‘Otua ketau hamumu ‘i
he taimi pehē.
Taimi e ni’ihi, ‘i he ‘ikai fa’a vave ‘a e hoko ha me’a ‘o
hangē ko ‘etau fiema’u, ko hono ‘uhinga ‘oku Ne fiema’u
ke fakatupulekina ‘a e kātaki ‘iate kitautolu. Ko e fa’a
kātaki ko e tāpuaki faka’ofo’ofa. Ko ia ke ako ke fakae’a ‘a
e fa’a kātaki na’a mo e lolotonga hono fakae’a ho’o tui. Ko
e Voice Translation ‘oku pehē ‘ia Sēmisi 1:4, “…ko e kātaki
mo’oni ‘oku ‘omi ‘e he fa’a kātaki ‘oku ne fakateunga koe
26

tongan
ke fakakakato ‘a e fononga loloa pea mo a’u ki he laine
faka’osi – ko e matu’otu’a.”
‘Io, ‘e ‘i ai ‘a e ngaahi taimi ‘o e pole mo e tūkunga
faingata’a, ka ‘oku fakalotolahi’i kitautolu he Folofola ke
lau kotoa ia ko e me’a fakafiefia, ‘o ‘ilo ko hono sivi’i ‘o
‘etau tui ‘oku ne fakatupu ‘a e fa’a kātaki ‘iate kitautolu.
Pea ko e veesi 4 ‘oku ne talamai ‘a e ola, ‘o e kātaki, ‘oku ne
fakatupu ‘iate kitautolu ‘i he’etau faka’atā ia ke fakahoko
‘ene ngāue, pea ke kakato. Ko ia ke ‘oua na’a ke vilikikihi
mo ‘ita; ‘e lava heni ke ke tō ‘i he palani ‘a e ‘Otua.
Ketau lau ‘etau veesi ‘o e ‘aho ni, ko e taimi ni, ‘i he
Amplified Classic. ‘Oku pehē, “Kae tuku ‘a e fa’a kātaki
mo e tu’uma’u ta’engaue pea mo e kātaki ke ngāue kakato
‘o hangē ha ngāue faka’auliliki, koe’uhi kemou hoko ko e
[kakai] haohaoa mo tupulekina kakato [ta’ehanomele],
‘ikai hama ‘i ha me’a.” Ko e me’a eni ‘oku fakatupu ‘e he
fa’a kātaki ‘iate kitautolu: ‘oku tau hoko ‘o haohaoa mo
tupulekina kakato [ta’ehanomele], ‘ikai hama ‘i ha me’a.”
Kolōlia ki he ‘Otua!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō atu koe’uhi ko ‘eku tui
‘oku ikuna ‘i he ngaahi tūkunga, pea ‘oku ou mo’ui ikuna
mo haka ‘i he langi kuo tau ‘i ‘olunga ki he ngaahi puke,
mahaki, manavahē mo e ilifia. ‘Oku ou pule’ia mo pule’i
‘eku mo’ui mo e ngaahi tūkunga. ‘Oku ou mālohi, to’a mo
loto lahi, ‘o fai ngāue mei he tu’unga lelei ‘o e mālōlō, ‘i he
Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Filipai 4:6-7; Palōvepi 24:10; Hepelū 12:1

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 5:1-30 & 1 Tu‘i 4-6

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 9:14-29 & Nōmipa 13
27
tu‘apulelulu 11
FEKAU’I MAI KE TALA ‘ENE TALANOA
Pea pehēange ‘e Sisū kiate ia, Filipe, he kuo
pehē ni hono fuoloa ‘o ‘eku ‘iate kimoutolu,
ka ‘oku te’eki ai te ke ‘ilo au? Ko ia kuo
ne mamata kiate au, kuo mamata ia ki he
Tamai; pea fēfē ai ha’o pehē, Fakahā kiate
kimautolu ‘a e Tamai? (Sione 14:9).

‘I māmani kotoa, ‘oku lotu ‘a e kakai ‘i he Huafa ‘o


Sisū. ‘Oku nau malanga’i Ia ‘i he ngaahi kolo mo
e uike kotoa ‘i he ngaahi siasi. Ko e ni’ihi kuo nau hiki ‘a
e ngaahi tohi fekau’aki mo Ia, hiva fekau’aki mo Ia, mo
palofisai ‘i Hono Huafa. Ka ko e me’a mo’oni fakamamahi
ko e tokolahi ‘oku te’eki ‘ilo ko hai mo’oni Ia.
Ko e mo’oni, kuo nau fanongo kau kiate Ia, ka ‘oku
‘ikai ko ha “taki fakalotu” Ia ‘a ia ‘oku ‘ilo’aki he tokolahi;
ko e ‘Otua Ia. Ko e fakamamahi, na’a mo e kau malanga,
‘oku nau ‘ilo’i pē Ia ko e Fakamo’ui, ‘a ia ne fakamo’ui
‘akitautolu mei he’etau angahala. Ka hulu atu ‘a Sisū. Ko
e ‘Otua Ia: ko e Māfimafi, ‘Otua ta’engata, ‘oku ‘afio ‘i he
maama ta’efa’afotuaki faka-‘Otua ‘o e nāunau, tatau ‘o e
Tamai mo e sino hā mai ‘o e kānokato ‘o e ‘Otua.
Ko Sisū ko e Tu’i ‘o e ngaahi tu’i mo e ‘Eiki hono kotoa,
‘oku ‘o’ona ‘a e mafai kotoa ‘i hēvani, mo māmani, pea mo
lalo māmani. Ko kitautolu ‘Ene kau fakamo’oni, pea kuo
28

tongan
pau ketau faka’ilo ki māmani kotoa ‘oku mo’oni ia pea
na’e ha’u Ia ke pekia ko e tangata ma’ae tangata kotoa;
na’e fokotu’u hake Ia mei he mate pea mo’ui ‘o ta’engata.
Ketau femo’uekina, ‘i hono tala ki māmani kotoa fekau’aki
pea mo Ia.
Ko e ngāue ‘oku tau fai ‘i māmani ‘oku ‘ikai ko e
ngata’anga pē ia. ‘E ‘i ai e ‘aho, te tau tala ai ki he tokotaha
faka’osi; te tau fakahoko ai ‘a e konifelenisi faka’osi pē ko e
houa lotu faka’osi; ‘o tau fakakakato ai ‘a e me’a kotoa kuo
Ne fekau ketau fai, pea te tau fanongo ki he ifi ‘a e talupite.
‘E hā ‘a e ‘Eiki pea tetau ma’u ‘a e kalauni ‘o e nāunau:
“Pea ka hā mai ‘a e Tauhi lahi, ‘e ma’u ai ‘ekimoutolu ‘a e
pale ‘o e nāunau ‘e ‘ikai mae” (1 Pita 5:4). Kolōlia ki Hono
Huafa ‘o ta’engata!

LOTU
‘Eiki Sisū monū’ia, ‘a e lahi ‘o koe! Ko e ‘Otua ta’emate koe,
ko e Tu’i ‘o e ngaahi tu’i mo e ‘Eiki hono kotoa, pea mo e
mafai kotoa ‘i hēvani, ‘i māmani, mo lalo māmani. Ko Koe
ko e ‘Eiki mo e Pule; ko e Tokotaha pea mo e mafai aoniu
pea mo kehekehenga. ‘Oku ou tui ‘aki hoku mafu kotoa
pea fakahā’aki hoku ngutu ko koe ‘a hoku ‘Eiki; ko e ‘Otua
ki he me’a kotoa, pea mo e Tokotaha na’a ne ngaohi ‘a e
me’a kotoa! ‘Oku ou ‘ofa kiate koe ‘Eiki!
fakalahi ako:
Sione 17:3; 2 Kolinitō 4:5-6; 2 Kolinitō 5:18-20

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 5:31-47 & 1 Tu‘i 7-8

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 9:30-37 & Nōmipa 14
29
falaite 12
‘OKU MAHU’INGA ‘A E ‘ILO
Kae hangē ko ia kuo tohi, ‘oku te’eki ai
mamata ‘e ha mata, pe fanongo ‘e ha
telinga, pea ‘oku te’eki ai hū ki he loto ‘o ha
tangata, ‘a e ngaahi me’a ‘a ia ‘oku teuteu
‘e he ‘Otua ma’anautolu ‘oku ‘ofa kaite ia
(1 Kolinitō 2:9).

'O ku lahi 'a e ngaahi me'a 'oku fie fakahoko he 'Eiki


fou 'i he 'Ene f?nau 'i m?mani 'i he ngaahi 'aho
faka'osi, ka ko e me'a 'oku ne fakangatangata 'a e tokolahi
ko e 'ilo. 'Oku founga f?f? ketau 'amananki ki ha me'a 'oku
'ikai ketau 'ilo 'oku 'i ai? 'Oku 'ikai te ke lava 'o 'amanaki
ki ha me'a 'oku 'ikai te ke lava 'o makupusi.
Kae fakam?l? ki he 'Otua! 'Oku peh? he Tohitapu 'i
he ngaahi 'aho faka'osi, 'e tupulekina 'a e 'ilo. Fou 'i he
'ilo ni, te tau fai 'a e me'a na'e ta'emalava, 'ikai lava ke
makupusi, pea mo ta'e'amanekina. 'Oku tokonia mo teu'i
'e he Laum?lie M?'oni'oni 'a e Siasi ki he me'a 'oku Ne
fiema'u ke fakahoko 'aki hono ngaue'aki 'a e 'ilo mo'oni,
totonu, pea mo fakapatonu 'o 'Ene Folofola.
Fou 'iate Ia, 'oku tau 'ilo 'a e ngaahi me'a kuo foaki
ma'ata'at? kiate kitautolu 'e he 'Otua: "Pea ko eni, 'oku
'ikai ko e laum?lie 'o m?mani kuo tau ma'u, ka ko e
laum?lie 'oku mei he 'Otua; koe'uhi ke tau 'ilo 'a e ngaahi
me'a kuo foaki ma'ata'at? pe kiate kitautolu 'e he 'Otua"
(1 Kolinit? 2:12). 'Oku fakangatangata 'a e mo'ui ki ho'o
'ilo mo e mahino. 'Oku lahi 'a e ngaahi me'a 'e hoko kiate
30

tongan
koe 'i ho'o ma'u 'a e 'ilo 'oku tonu, ko e 'ilo 'a e Folofola 'a
e 'Otua. 'E tupulekina lahi ho mafeia; te ke 'ilo'ilo pea ke
malava 'o makupusi 'a e ngaahi t?puaki faka'ofo'ofa kuo
teuteu he 'Otua ke ke fiefia ai.
'Oku fakah? 'ia Ng?ue 20:32, "Pea ko eni, 'e k?inga,
'oku ou tuku 'akimoutolu ki he 'Otua, pea mo e folofola
'o 'ene 'ofa (kelesi), 'a ia 'oku ne fa'a fai ke langa hake
'akimoutolu, pea ke tuku kiate kimoutolu 'a e tofi'a
fakataha mo kinautolu kotoa p? kuo fakam?'oni'oni'i."
Kuo ke 'osi ma'u 'a e tofi'a kuo tuku mo'ou 'ia Kalaisi, ka
'e fou 'i he 'ilo'i 'a e 'Otua, te ke malava ke ma'u 'a e me'a
'oku 'a'au. 'Oku ou na'ina'i kiate koe he 'aho ni, "Ke nofo'ia
'o lahi 'aupito 'akimoutolu 'e he folofola 'a Kalaisi 'i he
poto kotoa p?; pea mou feakonaki'aki mo fetokoni'aki
'i he ngaahi saame, mo e lea m?lie, mo e ngaahi hiva
fakalaum?lie, 'o hiva mo e 'ofa 'i homou loto ki he 'Eiki"
(Kolose 3:16). Haleluia!
LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou teunga’ia ‘i he ‘ilo mahu’inga ‘a e
mo’ui ‘ia Kalaisi, fou ‘i he Folofola. ‘Oku maamangia ‘eku
‘ilo mahino. Ko ia ai, ‘oku ou ma’u ‘a e fakahā’ilo ki he
ngaahi misiteli mo e fakapulipuli; ‘oku ‘ikai ha me’a ‘oku
ou ta’e’ilo ki ai. Ko Kalaisi hoku poto, pea ‘oku fakamatala
faka’aho ma’u pē ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua kiate au, fou he
Laumālie Mā’oni’oni, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
1 Kolinitō 2:9-10; Efesō 1:18 NKJV;
Palōvepi 11:9
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 6:1-24 & 1 Tu‘i 9

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 9:38-50 & Nōmipa 15
31
tokonaki 13
‘IKAI KE PULE’I HE MANAVAHĒ
‘Oku ‘ikai ha manavahē ‘i he ‘ofa; ka ‘oku
teke’i atu ‘a e manavahē ‘e he ‘ofa haohaoa:
he ‘oku ‘i he manavahē ‘a e mamahi. Ko ia ia
‘oku manavahē, ‘oku te’eki ke fakahaohaoa
ia ‘i he ‘ofa
(1 Sione 4:18).

‘O ku ‘i ai e ngaahi ivi hala ‘oku ne uesia ‘a e ngāue,


faifili mo e fokotu’utu’u ‘a e kakai; ko e taha ‘o
kinautolu ‘a e manavahē. Ko e manavahē ko e laumālie
fakamamahi. ‘Oku fa’ahinga kehekehe ‘a e manavahē: ko e
manavahē ki he tō, ko e manavahē ki he kaha’u, manavahē
ki he tangata, ko e manavahē ki he mate, ko e manavahē
ki he fakapo’uli, mo e ngaahi me’a kehe.
Ko e taimi ‘e ni’ihi, ko kinautolu ‘oku tataki ‘e he
manavahē ‘oku ‘ikai kenau lava ‘o fakamatala’i ‘a e me’a
‘oku nau ilifia ki ai. Ka , ‘oku nau mo’ui ma’u ai pē ‘i he
manavahē. Ka ‘oku ‘ikai ke ue’i kitautolu he manavahē,
koe’uhi kuo fanau’i kitautolu ‘i he ‘Otua pea mo’ui ‘i he
tui. ‘I ho’o mo’ui, fakapapau’i ‘i ho ‘atamai he’ikai pule’i
koe he manavahē.
‘Oua na’a faka’atā e manavahē ke ue’i koe ke fai ha
ngāue pē ta’ofi koe mei hono fakahoko ia. ‘Oku talamai
he Tohitapu ko e tauhele ‘a e manavahē, ka ‘oka ke falala
ki he ‘Eiki, te ke malu (Palōvepi 29:25).
‘Oku ‘i ai e kakai ‘oku ha’isia ‘e he manavahē ki he
ta’emalu. Na’a mo e kau taki ‘e ni’ihi ‘oku nau a’usia ‘a e
ngaahi manavahē ko ‘eni ‘i honau fatongia fakataki. Ka
‘oku pehē he Tohitapu, “He na’e ‘ikai foaki ‘e he ‘Otua
kiate kitautolu ‘a e laumālie ‘o e manavasi’i; ka ko e
mālohi, mo e ‘ofa mo e loto fakapotopoto” (2 Tīmote 1:7).
32

tongan
‘Oku ‘uhinga kapau kuo ke fanau’i fo’ou mo fonu ‘i he
Laumālie Mā’oni’oni, ‘oku ‘ikai ha potu ‘o e manavahē ‘i
ho’o mo’ui. ‘Oku ‘ikai tonu ke tauhele’i koe ‘e he mavahe.
‘Oku ke ma’u ‘a e Laumālie ‘o e mālohi, ‘o e ‘ofa, pea mo
e ‘atamai fakapotopoto. Fakafeta’i ki he ‘Otua!
‘Oku tatau ai pē ‘a e fakapo’uli ‘a māmani pea mo
e tu’unga maveuveu ‘a e ‘ekonōmika; faka’ikai’i ‘a e
manavasi’i. Falala ki he ‘Eiki; ‘oku Ne tataki kitautolu
‘i he ikuna ma’u pē. ‘Oku pehē ‘ia 1 Sione 4:4, “’E fānau
‘ofeina, kuo ‘a e ‘Otua ‘akimoutolu, pea kuo mou ikuna
‘akinautolu he koe’uhi ko ia ‘oku ‘iate kimoutolu, ‘oku
lahi ia kiate ia ‘oku ‘i māmani.”
Kuo ‘osi tu’utu’uni ‘e he ‘Otua ho’o ikuna, hākeaki’i,
pea mo e lakalakaimonū ‘i he lotolotonga ‘o e fakapo’uli.
Kuo Ne ‘osi palani te ke lavame’a ‘i he mo’ui, tatau ai pē ‘a
e me’a ‘oku hoko takatakai ‘i ho māmani. Ko ia, ke mo’ui
to’a he ‘aho kotoa pē, ‘o ‘ilo’i ko ho’o tui ‘a e ikuna ‘oku
ne iku’i ‘a māmani. He ko e hā pē ‘a ia ‘oku fanau’i ‘i he
‘Otua ‘oku ne iku’i ‘a māmani; pea ko eni ‘a e ikuna ‘oku
ne iku’i ‘a māmani, ko ‘etau tui (1 Sione 5:4 AMPC).

LEA‘AKI
Ko Sētane mo e mālohi ‘o e fakapo’uli ‘oku ‘i hoku lalo va’e;
ko ia ai, ‘oku ‘ikai ha me’a ke manavahē ki ai. Ko e ivi ‘o e
manavahē kuo hu’i kakato mei he’eku mo’ui. Tatau ai pē
‘a e ngaahi tūkunga, ‘oku ou to’a mo loto lahi, ‘o lea’aki ‘a
e Folofola ‘i he tui. Ko ‘eku tui ‘a e ikuna ‘oku ne iku’i ‘a
e manavahē, puke, mahaki mo e mamahi. ‘Oku ou ‘a’e’va
‘i he faipule ki he ngaahi ‘elemēniti ‘o e māmani ko eni, ‘i
he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Luke 12:32; 1 Sione 5:4; Loma 8:35-37

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 6:25-59 & 1 Tu‘i 10-11

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 10:1-12 & Nōmipa 16
33
sāpate 14
‘OUA ‘E TUKULOTOA ‘A E LOTO ‘OKU
KOVI
Tuku ke mama’o ‘iate kimoutolu ‘a e
loto kovi kotoa pē, mo e ‘ita, mo e lili,
mo e fe’ioho’aki, mo e lea fakakovi, mo e
fakafasifasi kotoa pē (‘Efesō 4:31).

‘O ku pehē he Laumālie fou ‘ia Paula ‘ia 1 Kolinitō


14:20, “’I he angakovi, ke mou hangē ko e fānau,
ka ‘i he ‘ilo ke mou hangē ko e tangata lahi.” ‘Oku ‘ikai
pukepuke he fānau ‘a e loto ‘oku kovi; ‘oku nau ma’u ‘a
e ‘atamai ‘oku ma’a mo lelei. Ko e founga ia ‘oku fiema’u
kitautolu he ‘Otua ketau mo’ui ai.
Ko e na’ina’i tatau na’a Ne ‘omi he’etau veesi ‘o e ‘aho
ni ‘oku toe ‘omi ‘ia Kolose 3:8. ‘Oku pehē, “Ka ko eni ‘oku
mou si’aki ‘a eni kotoa pē foki; ‘a e ‘ita, mo e lili, mo e
fakafasifasi, mo e kapekape, mo e lea ‘uli mei homou
ngutu.” Ko e ngaahi me’a kotoa ‘oku hiki fakataha koe’uhi
‘oku nau kāinga kotoa.
Ko e loto ‘oku kovi te ne ue’i koe ki he ngaahi ngāue
kovi mo e lea kovi; ko ia ai, si’aki ia. Tokolahi ‘a e ngaahi
ngāue he ‘aho ni ko e kamata’i makatu’unga ‘i he loto ‘oku
kovi. Ko ha taha na’e ‘ita ‘i he founga hono fakahoko ha
me’a ‘i ha kautaha fakapatonu pea ‘alu ‘o kamata’i ‘ene
me’a pē ‘a’ana. Na’a mo e ngaahi siasi na’e kamata pehē
foki.
He ‘ikai te ke ma’u ‘a e hoifua ‘a e ‘Otua, ‘i ha kautaha
34

tongan
pē ngāue ‘oku ‘i mui ai ‘a e ‘ita, loto ‘oku kovi mo e
lotokona.
Na’e lave ki ai ‘a e ‘Eiki ko Sisū ‘ia Mātiu 23:27 ‘i he ‘Ene
pehē, “’E mala’ia ‘akimoutolu, ko e kau tangata tohi mo e
Fālesi, ko e mālualoi! He ‘oku mou tatau mo e fonualoto
kuo vali hinehina, ‘aia ‘oku matamatalelei mo’oni ‘itu’a,
ka ‘oku fonu ‘i loto ‘i he ngaahi hui ‘o e kakai mate, mo e
me’a fakalielia kotoa pē.”
Ko e tukuloto’i ‘a e loto ‘oku kovi, kona, ‘ite’ita,
taufehi’a, pē meheka te ne fakatupu ‘a e fakaholomui ‘i
he tokotaha, koe’uhi ko e ngaahi ivi kovi ‘oku ne tataki
‘a e kakai ki he ngāue kovi. Manatu’i, kuo ui kitautolu ke
‘a’eva ‘i he ‘ofa.
‘I ho’o ‘a’eva ‘i he ‘ofa, ko e pule koe; ‘oku ke faipule.
‘Oku talamai he Tohitapu ‘oku ‘ikai kumi ‘e ‘ofa ‘a e me’a
pē ‘a’ana, ‘ita vave, ilifia pē loto ‘oku kovi. ‘Oku ‘ikai ke
ne lau ‘a e kovi ‘oku fai kiate ia, pē tokanga ki he kovi kuo
fakahoko (1 Kolinitō 13:5 AMPC).
LEA‘AKI
‘Oku ou faka’ikai’i ke faka’atā ‘a e loto ‘oku kovi, taufehi’a,
meheka, lotokovi, loto kona, ‘ita, feke’ike’i, angakovi, loto
‘uli pē ha fa’ahinga kovi ke aka ‘iate au. ‘Oku fonu hoku
mafu ‘i he ‘ofa, angalelei mo e manava’ofa ‘a e ‘Otua; pea
‘oku ou fakahāa’i ia ‘i he potu kotoa pea ki he tokotaha
kotoa ki he hoifua ‘a e Tamai. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Palōvepi 14:30 NLT; 1 Kolinitō 13:3 CEV;
Hepelū 12:15; Efesō 4:31 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 6:60-71 & 1 Tu‘i 12-14

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 10:13-22 & Nōmipa 17
35
Taohi

Tohi

tongan
Taohi

Tohi
mōnite 15
‘OUA ‘E HOKO KO E PŌPULA ‘O HO
KUOHILI
Ko ia kapau ‘oku ‘ia Kalaisi ha taha, ko e
fakatupu fo’ou ia: kuo mole atu ‘a e ngaahi
me’a motu’a; vakai, kuo hoko ‘o fo’ou ‘a e
ngaahi me’a kotoa pē
(2 Kolinitō 5:17).

‘O ku ‘i ai ‘akinautolu ‘oku uesia ‘i he halaia mo


e manatu ‘o e kuohili. ‘Oku nau feinga mālohi
ke iku’i ‘a e ngaahi manatu mamahi. ‘Oku nau pōpula ki
honau kuohili, mahalo pē koe’uhi ko ha ngaahi me’a kovi
na’a nau fai pē fakamamahi’i kinautolu ha taha, pea ‘oku
nau mo’ui ‘i he mamahi ko ia talu mei ai. ‘Oku ‘i ai e me’a
‘oku fehalaaki.
‘Oku fiema’u ke ke mahino’i ‘a e ‘uhinga ‘o e fanau’i
fo’ou, ‘a e hoko ko e fakatupu fo’ou: ko e tokotaha mātu’aki
fo’ou koe. ‘Oku ‘ikai ko e tokotaha tatau koe pea mo ia na’e
‘i he a’usia kovi. Na’e pekia ‘a e tokotaha ko ia ‘ia Kalaisi.
Ko “koe” fo’ou kuo hu’i pea mei he halaia; tau’atāina mei
he fehalaaki mo e ta’ehaohaoa.
‘Oku pehē ‘ia Loma 5:18, “Pea ko eni, ‘o hangē kuo
hoko ‘i he angahala ‘a e tokotaha ‘a e fakamala’ia ki he
kakai kotoa pē: pea pehē foki, ko e me’a ‘i he mā’oni’oni
‘a e tokotaha kuo hoko ‘a e fakatonuhia ‘o e mo’ui ki he
kakai kotoa pē.” Na’e ‘ikai ‘atu pē ‘a Sisū koe’uhi ko ‘etau
angahala, na’e to e fokotu’u ia ko ho tau fakatonuhia (Loma
4:25). Ko e hā hono ‘uhinga ‘o ‘eni?
Ko hono ‘uhinga kuo fakahāa’i koe ‘oku, “ta’ehalaia”;
‘ikai lau ha kovi kiate koe. Ko e ‘uhinga ‘oku faingofua: ko
e fakatupu fo’ou koe; ko e tokotaha fo’ou ‘oku ‘ikai hano
38

tongan
kuohili. Ko ia, kapau na’a ke fai hala ‘i he kuohili pea kei
ngaohi koe ke ke ongo’i halaia, ‘oku makatu’unga kotoa
pē ia ‘i he manatu mo e ngaahi ongo. ‘I he Kalisitiane, ‘oku
‘ikai ketau ‘a’eva ‘i hotau ngaahi ongo, ‘oku tau ‘a’eva ‘i he
tui. ‘Oku tau mo’ui ‘i he ngaahi fakamo’oni ‘a e Folofola
‘a e ‘Otua.
‘Oua ‘e toe fakamanatu ‘a e a’usia kona na’a ke foua
he ngaahi ta’u kimu’a pea ke kamata tangi ki he ‘Otua ke
ne fakamolemole’i koe. Faka’ikai’i ‘a e pōpula ki he halaia
pē manatu ‘o e kuohili.
‘Oku pehē ‘ia Loma 4:25 AMPC na’e fokotu’u ‘a Sisū
mei he mate “…ko hotau fakatau’atāina, [‘o ngaohia ke
tukunga malie pea mo hu’i ‘akitautolu mei he halaia kotoa
‘i he ‘ao ‘o e ‘Otua].” ‘I ho’o ha’u kia Sisū, ‘oku Ne ngaohi
kitautolu ketau tau’atāina mei ha fa’ahinga ha’isia pē: “Ko
ia kapau ‘e fakatau’atāina’i ‘akimoutolu ‘e he ‘Alo, te mou
tau’atāina mo’oni” (Sione 8:36). Haleluia!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō kiate koe ko ‘eku mo’ui fo’ou
‘ia Kalaisi; ho natula faka-‘Otua ‘iate au kuo ngaohi au ko
e pule ki he ngaahi tūkunga, pea mo e pule ki he ngaahi
fa’unga ‘o e māmani ko eni. ‘Oku ou tauhi kiate koe ma’u
pē ‘i he fiefia ta’emahakulea mo fonu ‘i he nāunau, ‘o ‘ikai
uesia ‘e he angahala pē fakakovi! Mālō ho’o ngaohi au ko
e mā’oni’oni, toputapu mo ta’ehalaia ‘i ho ‘ao, ‘i he Huafa
‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Kalētia 6:14-16; Sione 1:12-13; Loma 6:4

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 7:1-24 & 1 Tu‘i 15-17

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 10:23-31 & Nōmipa 18
39
tūsite 16
‘OKU NOFO ‘A E MĀLOHI MO
KITAUTOLU
Pea ha’u ‘a Sisū ‘o lea kiate kinautolu, ‘o
pehē, kuo tuku kiate au ‘a e mālohi kotoa
pē ‘i he langi mo māmani (Mātiu 28:18).

H ili ‘a e lea fakaofo ‘a e ‘Eiki ko Sisū ‘i he’etau veesi


‘o e ‘aho ni, na’a Ne fekau’i kitautolu ketau ‘alu
ki he māmani ‘a e tangata kotoa, ‘i he mālohi KOTOA kuo
foaki kiate Ia, pea malanga’i ‘a e Kosipeli ki he fakatupu
kotoa.
Ko kitautolu ‘a e fakalahi ‘o Hono Pule’anga, ‘o ‘Ene
faipule mo e pule ‘i māmani. Ko e konga ia e ‘uhinga ‘oku
Ne fekau kitautolu ketau lotu.
Na’a Ne pehē ‘ia Luke 18:1, “’Oku lelei ke lotu ma’u
ai pē ‘a e kakai, pea ‘oua na’a fiu.” ‘Oku Ne fiema’u
‘akitautolu ketau ta’eufi mo tu’ukāivi ‘i he lotu mo
fakahoko ‘a e liliu ‘i hotau māmani pea mo e mo’ui ‘a e
tangata he feitu’u kotoa pē.
Na’a Ne tuku kiate kitautolu ‘a e ngafa, mo foaki kiate
kitautolu ‘a e mafai, ke liliu hotau māmani. Na’a Ne ‘ilo
tetau fefa’uhi pea mo e ngaahi mālohi kovi; pea Ne foaki
kiate kitautolu ‘a e pule kiate kinautolu. ‘Oku tau ma’u ‘a e
mahafutau totonu – ko e Huafa ‘o Sisū pea mo e Folofola ‘a
40

tongan
e ‘Otua ‘i hotau ngutu – ke ngāue’aki ki he ngaahi mālohi
fakatēvolo.
Ko e fakatātā, ka ke vakai, ka ‘i ai ha me’a ‘oku
fakahehema ‘i ho pule’anga, ngaue ki he lotu tōtōivi ‘i
he Laumālie. Valoki’i ‘a Sētane pea mo ‘ene konga kau
‘o e fakapo’uli ‘oku ‘onautolu ‘a e‘e loi, faingata’a mo e
kovi, pea fakafetongi’aki ‘a e kau ‘āngelo ke nau pule’i
‘a e me’a ‘oku nau fakahehema. Lotu pehē ma’u ai pē ke
fakafe’ātungia ‘a e ngāue ‘a e fakapo’uli ‘i ho pule’anga
mo māmani kotoa.

LOTU
‘Apā Tamai, mālō ko e mafai ‘i he Huafa ‘o Sisū ke fokotu’u
ho finanglao ‘i māmani pea mo e mo’ui ‘a e tangata. ‘Oku
fakalāngilangi’i ho Huafa ‘i māmani kotoa, pea ko ho
Pule’anga ‘oku hiki hake. Mālō ho’o lilingi hifo ‘a e
mā’oni’oni mo e fakamo’ui ki he ngaahi pule’anga; ‘oku
fonu ‘a māmani ‘i ho nāunau. Haleluia!

fakalahi ako:
Luke 18:1; Loma 8:26-27

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 7:25-8:1-11 & 1 Tu‘i 18-19

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 10:32-45 & Nōmipa 19
41
pulelulu 17
KIKITE KO E MAHAFUTAU

‘E foha ko Timote, ‘oku ou tuku atu ‘a e


fekau ni kiate koe, ‘o fakatatau mo e ngaahi
kikite ‘i mu’a na’e kau kiate koe, koe’uhi
ke ke fa’a fai mei ai ‘a e tau lelei
(1 Tīmote 1:18).

‘O ku pehē he Tohitapu, “He neongo ‘oku mau


‘a’eva ‘i he kakano, ka ‘oku ‘ikai te mau tau
fakakakano” (2 Kolinitō 10:3). ‘I hono fakalea ‘e taha,
neongo ‘oku tau mo’ui ‘i he sino fakatangata, ko ‘etau tau
‘oku ‘ikai fakakakano. ‘Oku talamai he veesi 4 fekau’aki
mo e mahafutau ‘o ‘etau tau: “(He ko e mahafutau ‘o ‘emau
tau ‘oku ‘ikai fakakakano, ka ‘oku mālohi lahi ‘i he ‘otua
ke holoki hifo ai ‘a e ngaahi kolo mālohi;).”
Na’e ‘ikai fa’u pē fo’u e ngaahi mahafutau ni ‘e ha
tangata ‘aki e mahino fakatangata; ka, ‘oku nau ngāue fou
he ‘Otua ke fusi hifo ‘a e ngaahi kolo mālohi.
‘Oku tatau ai pē pe ko e hā ‘a e fa’ahinga kolo mālohi ko
ia; pe ko e kolo mālohi fakaepoto, kolo mālohi faka’atamai,
kolo mālohi fakapolitikale, kolo mālohi fakasaienisi, pē
kolo mālohi fakafaito’o! ‘Oku tau ma’u ‘a e mahafutau ke
tukuhifo ‘a e ngaahi kolo mālohi kovi ko ‘eni pea ngaohi
kinautolu ke ta’e’aonga mo maumau. Haleluia!
Ko e Laumālie Mā’oni’oni, fou he ‘Aposetolo ko
Paula, ‘oku ne tala kiate kitautolu ‘a e ngaahi mahafutau
‘aonga ko eni ‘o ‘etau tau ‘i he’etau veesi ‘o e ‘aho ni –
42

tongan
kikite! Ngāue’aki ‘a e kikite ko e mahafutau ‘i ho’o tau
fakalaumālie ‘o e tui. Ko e Folofola ‘a e ‘Otua fekau’aki mo
koe ko e kikite. Ko ia ai, lea atu ‘aki ‘Ene Folofola.
Ko e Folofola ‘a e ‘Otua mei ho ngutu ‘a e heletā
‘o e Laumālie (ko e “rhema” ‘a e ‘Otua). Ko e he’aki
fakamānava ia ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua mei ho ngutu ki he
momeniti ko ia. Ko e lea fakakikite. Te ke lava ‘o tofa ‘aki
ia ho hala ‘i he mo’ui mei he nāunau ki he nāunau. Te ke
lava ‘o toe fo’u mo toe palani’i ho’o mo’ui. Te ke lava ‘o
liliu ‘a e hokohoko ‘o ha me’a ‘oku kovi ‘i ho’o mo’ui pē
tūkunga.
Ko e hā kuo lea’aki he ‘Otua kau kiate koe? Ko e hā
kuo ne lea’aki kau ki he ngaahi laumālie mole? Ko e hā
kuo Ne lea’aki ho’o mo’ui? Ngāue’aki ‘a e ngaahi lea ko
ia ke tau’i mo ngaohi Hono finangalo ke fokotu’u ‘i ho’o
mo’ui, ‘i ho pule’anga pea ‘i he mo’ui ‘a e tangata mo e
fefine ‘i māmani kotoa.

LOTU
‘Oku ou fakahāa’i ko e mā’oni’oni ‘oku fokotu’u ‘i he
mafu ‘o e tangata ‘i māmani kotoa; pea fou ‘i he mo’oni ‘a
e Kosipeli, ko e fakamo’ui, fakamo’ui mahaki pea mo e
mo’ui lelei, lakalakaimonū mo e lavame’a, fakahaofi, mo
e kakato, malu, melino mo e fiefia ‘oku mafola ‘i he ngaahi
pule’anga ‘o māmani, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
1 Kolinitō 14:3-5; 1 Kolinitō 14:39 NLT

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 8:12-30 & 1 Tu‘i 20-21

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 10:46-52 & Nōmipa 20
43
tu‘apulelulu 18
TUI PEA MO E KONISENISI LELEI

‘O puke ma’u ‘a e tui, mo e ‘atamai lelei; ‘a


ia kuo si’aki ‘e he ni’ihi, pea ko ‘enau tui
kuo tūkia ‘o mate (1 Tīmote 1:19).

M ei he’etau veesi ‘o e ‘aho ni, ‘oku tau sio ki he


fehokotaki ‘a e tui pea mo e konisēnisi lelei.
‘Oku ke fiema’u fakatou’osi ia ki he mo’ui Kalistiane
potupotu mālie mo ‘aonga.
Ko ho’o konisēnisi ‘a e le’o ‘o ho laumālie. ‘Oku malava
ke falala’anga ho’o konisēnisi, ka ‘e falala’anga pē ‘o kapau
kuo ako’i ho laumālie ‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua. Ko e
ni’ihi ‘oku nau fai ‘a e me’a fakalilifu; ‘oku nau langomaki’i
mo kau ‘i he ngaahi ngāue kovi, feke’ike’i mo e lingi toto.
Pea ‘oku faka’atā he’enau konisēnisi ke fai pehē. Ko e hā
hono ‘uhinga? Koe’uhi ko e tu’unga ‘o honau laumālie. Ko
‘enau konisēnisi kuo ako’i mo fakangofua ‘a e ngaahi kovi
mo e faihala pehē. Ko ‘enau konisēnisi kuo unuhi’aki ‘a e
ukamea vela (1 Tīmote 4:2). Ka ‘o kapau ‘oku fakafuo ho
laumālie ‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua, te ke ma’u ‘a e le’o
‘o e ‘Otua ‘i ho mafu, pea ‘e makehe.
44

tongan
‘Oku pehē he Tohitapu pea mei ho mafu – ho laumālie
‘a e iku’anga ho’o mo’ui (Palōvepi 4:23). Ko ia ai ‘oku
mahu’inga ke ke ‘ako’i ho laumālie ‘aki ‘a e Folofola ki
he tataki pau. ‘Oua na’a faka’atā ha fakakaukau mo e ‘ilo
hala; fakakaukau ‘o e loto kona, angakovi, kovi, feke’ike’i
pē faikovi ke tupu ‘iate koe.
‘Oku pehē ‘ia Kolose 3:16, “Ke nofo’ia ‘o lahi ‘aupito
‘akimoutolu ‘e he folofola ‘a Kalaisi…” Fa’oaki ‘o lahi
‘aupito ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘i ho mafu, pea te ke lava
‘o puke fakapōpula ‘a e ngaahi fakakaukau hala kotoa ke
talangofua ki he Folofola (2 Kolinitō 10:5). Haleluia!

LEA‘AKI
Kuo foaki ‘e he Folofola ‘a e ‘Otua ‘a e poto ki hoku laumālie
mo fakafo’ou hoku ‘atamai ke fakakaukau faka-‘Otua;
ngaahi fakakaukau ‘oku hu’ufataha mo e taumu’a ta’engata
‘a e ‘Otua mo e finangalo ki he’eku mo’ui! ‘Oku ou ‘oatu ‘a
e ngaahi me’a lelei mei loto mei hoku laumālie he ‘aho ni,
‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
Palōvepi 4:20-23; 1 Timote 1:19 AMPC;
1 Timote 4:15 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 8:31-47 & 1 Tu‘i 22

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 11:1-11 & Nōmipa 21
45
falaite 19
FAKAMAMA’U ‘I HO’O NGĀUE

…kuo u ha’u au ke nau ma’u ‘a e mo’ui, pea


ke nau ma’u ia ‘o lahi ‘aupito
(Sione 10:10).

K o e taha ‘a e me’a faka’ofo’ofa ho ‘ilo’i ho’o


taumu’a faka-‘Otua ‘i he mo’ui ko ‘ene tauhi koe
ke fakamama’u. ‘Oku fakamatala’i ho’o taumu’a ho’o
mo’ui, ‘o ‘atu kiate koe ‘a e fakamama’u pea mo e tataki.
Ko e lea kāinga ki he taumu’a ko e “fakataumu’a” pē
“fa’u.” Ko e fakataumu’a pē fa’unga ‘oku ‘ikai fakalukufua;
kuopau ke mahino, tonu mo fakapatonu koe’uhi ke hoko
ai ‘o mo’oni mo ‘aonga.
Na’e ‘i ai ‘a e taumu’a pau hotau ‘Eiki ko Sisū ‘i he’ene
ha’u ki he māmani, pea na’a Ne fakahāa’i mahino ia. Na’a
Ne pehē, “Kuo u ha’u ke nau ma’u ‘a e mo’ui, pea ke nau
ma’u ia ‘o lahi ‘aupito” (Sione 10:10).
‘Oku pehē he Folofola ‘ia 1 Sione 3:8: “Ka ko e me’a eni
na’e fakahā ai ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otua, koe’uhi ke ne faka’auha
‘a e ngaahi ngāue ‘a e tēvolo.” Pea ‘ia Luke 19:10, na’e
fakahāa’i ‘e Sisū, “kuo ha’u ‘a e Foha ‘o e tangata ke kumi
mo fakamo’ui ‘a ia kuo mole.” Ko ‘Ene taumu’a na’e
mahino: na’a ne ha’u ke fai ‘a e finangalo ‘o ‘Ene Tamai.
Na’a Ne pehē, “Ko ‘eku me’atokoni ‘oku ha’u mei hono
fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otua ‘a ia na’a ne fekau’i mai au,
pea mo faka’osi ‘Ene ngāue” (Sione 4:34 TLB). ‘Oku tau sio
mei he lea ‘a Sisū, ki hono fakahāa’i ‘a e tefito’i lao mālohi:
ko e poletaki mo e fakakakato ho’o taumu’a faka-‘Otua ‘a
e me’akai mo’oni ho’o mo’ui; ko e penisini ia ‘oku ne tauhi
‘a e mīsini ke lele lolotonga ho’o ‘i he funga ‘o e māmani.
Na’a mo e ongo fakaenatula, ko e ngaahi me’a si’i pe ‘oku
46

tongan
ue’ia, tauhi ke mo’ui pe tafunaki ‘a e lototo’a ‘o hangē ko
ha tulia ha taumu’a pea mo fakakakato ia.
‘Oku tau sio ai ki he taumu’a ‘oku fakahāa’i ‘i he
talanoa ‘a Paula ‘i he ‘ene fetaulaki mo Sisū ‘i he hala ki
Tāmasikusi (Ngāue 26:13-16). Na’a Ne hā kia Paula ke
fakanofo ia ko e faifekau pea mo e fakamo’oni (Ngāue
26:16). Pea hoko atu hono lau, na’a Ne fakahāa’i kia Paula
ko ia te ne “faka’ā honau mata, mo fakatafoki ‘akinautolu
mei he po’uli ki he maama, pea mei he mālohi ‘o Sētane
ki he ‘Otua, koe’uhi ke nau ma’u ‘a e fakamolemole
‘o e angahala, mo e tofi’a fakataha mo kinautolu kuo
fakamā’oni’oni’i ‘i he tui kiate au” (Ngāue 26:17-18).
Ko e ‘uhinga eni ‘a e ‘i ai ‘a Paula; ko e misiona ia ‘o
‘ene mo’ui, pea ne pehē ‘i he Veesi 19, “Na’e ‘ikai te u
talangata’a ki he me’a na’e hā mai mei he langi.” Pea ‘ia 1
Kolinitō 9:26, na’a ne pehē, “Ko ia ‘oku pehē pe ‘eku lele,
kae ‘ikai ‘i he fai noa; ‘oku pehē pe ‘eku fuhu, kae ‘ikai
hangē ha taha ‘oku tuki ‘a e matangi.” Ko hono fakalea
‘e taha, ‘oku ou fakamama’u ‘i he’eku misiona; ‘oku ou
fakapatonu ‘i hono fakahoko ‘a e palani ‘a e ‘Otua ma’a
‘eku mo’ui. ‘Oku totonu ke pehē. Ke fakamama’u ‘i ho’o
ngāue, ‘i ho’o taumu’a foaki he ‘Otua. Kolōlia ki he ‘Otua!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou ta’engaue, tu’uma’u, tu’uto’a, tu’uma’u
mo fakamama’u ‘i he’eku misiona mo e taumu’a hono
fakatupu au. ‘Oku ou tauhi koe ‘aki hoku mafu kotoa ko
e fakamo’oni ki he Kosipeli ‘o Kalaisi tautefito ki hono
fakakakato ‘a e taumu’a ma’a ‘eku mo’ui, ‘i he Huafa ‘o
Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Ngāue 26:16-18; Ngāue 23:11

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 8:48-59 & 2 Tu‘i 1-3

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 11:12-26 & Nōmipa 22
47
tokonaki 20
‘ILO MO ‘A’EVA ‘I HE MO’ONI
Pea te mou ‘ilo ‘a e mo’oni, pea ‘e
fakatau’atāina’i ‘akimoutolu ‘e he mo’oni
(Sione 8:32).

‘I he ‘ikai ‘ilo’i he kakai ‘a e mo’oni, ‘oku nau tui ki


he loi, pea ko e ola, ‘oku nau mamahi ‘i he mo’ui.
‘Oku pehē he ‘Otua, “’Oku ‘auha hoku kakai ‘i he masiva
‘ilo” (Hosea 4:6). ‘Oku mātu’aki fakamāfana eni; he ko e
taha eni e ‘uhinga ‘oku tau ako’i ai ‘a ‘Ene Folofola ki he
kakai ‘a e ‘Otua fou ‘i he me’atokoni faka’aho ni koe’uhi
kenau ‘a’eva ‘i he mo’oni, pea ‘i he me’a mo’oni ‘o e
fakatupu fo’ou!
Ko e hā ‘a e mo’oni pea ‘oku founga fēfē ‘a e vakai
kiate koe ‘a e ‘Otua? Ko e mo’oni ko e me’a mo’oni; ko e
mo’oni ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua. ‘Ia Sione 17:17, na’e pehē ‘e
Sisū, ‘i he lotu ki he Tamai, “ko ho’o Folofola ko e mo’oni
ia.” Ko e tokolahi ‘oku faingata’a’ia ‘i he mo’ui mo a’usia
‘a e ulungia, mamahi, umiuminoa, fo’i mo e puke koe’uhi
ko ‘enau ta’e’ilo ki he Folofola ‘a e ‘Otua.
Kae fakafeta’i ki he ‘Otua! ‘Oku pehē he Tohitapu fou
‘i he ‘ilo ‘e fakamo’ui ai ‘a e angatonu; ko e ‘ilo’i kohai ‘a
koe ‘ia Kalaisi, pea mo ho tofi’a ‘iate Ia te ne liliu kakato ‘a
e anga ho’o mo’ui. Mahino’i ko e Kalisitiane, ko e fa’ahinga
kehe koe. ‘Oku pehē he Tohitapu, “Ka ko e kakai kuo fili
‘akimoutolu…” (1 Pita 2:9). Ko e lea “kakai” ko e lea tatau
pē ia ki he “fa’ahinga.” Ko e fa’ahinga kehekehenga koe,
ma’olunga hake ki he puke, mahaki mo e me’a kotoa ‘o e
fakapo’uli pea mo e tēvolo.
48

tongan
Pea, ‘oku ke ma’u ‘a e mo’ui ta’efa’a’auha – ko e mo’ui
‘o e ikuna, lavame’a, lelei taha pea mo e nāunau lahi. Ko
e mo’ui ‘oku ‘ikai lava ke uesia ‘e ha fa’ahinga mahaki
pē mahaki faka’auha. ‘Oku ‘ikai lava ke fakakonahi
pē faka’auha koe. Na’e pehē ‘e Sisū, “Pea ko e ngaahi
faka’ilonga eni ‘e hoko kiate kinautolu ‘oku tui…kapau
te nau inu ha me’a fakamate, ‘e ‘ikai kovi ia kiate
kinautolu…” (Ma’ake 16:17-18).
‘Oku fiema’u ke ke ‘ilo, mo fakamo’oni ‘i he ‘ilo pau
‘a e ngaahi mo’oni ko ‘eni kau kiate koe he taimi kotoa.
Ko e kaungā kau koe ‘i he natula faka-‘Otua. Ko e mo’ui
‘iate koe ‘oku faka-‘Otua mo pukepuke he Laumālie ‘o e
‘Otua ‘a ia ‘oku mo’ui ‘iate koe: “Pea kapau ‘oku nofo’ia
‘akimoutolu ‘e he Laumālie ‘o ia na’a ne fokotu’u ‘a Sisū
mei he pekia, pea ko ia na’a ne fokotu’u ‘a Kalaisi mei he
pekia, te ne fakaake foki mo homou sino matengofua ‘aki
hono Laumālie ‘oku nofo’ia ‘akimoutolu” (Loma 8:11).
Mo’ui pea mo e ‘iloloto ko ‘eni pea fakamalohia koe ‘i he
ngaahi mo’oni ko ‘eni!

LEA‘AKI
Ko e Laumālie tatau na’a ne fokotu’a ‘a Sisū pea mei he
mate ‘oku nofo ‘iate au; koia ai, ‘oku fakalongomo’ui au
‘e he mālohi ‘o e ‘Otua – laumālie, loto mo e sino. ‘Oku ou
fakamālohia au ‘i he ngaahi mo’oni ko ‘eni mo ‘a’eva ‘i he
mo’ui lelei. Ko e ola ‘o e mo’ui faka-‘Otua ‘iate au, ‘oku ou
mo’ui ikuna mo ma’olunga hake ki he puke, mahaki mo e
mamahi, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
Luke 10:19; Loma 8:11; Saame 82:5-7

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 9:1-41 & 2 Tu‘i 4-5

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 11:27-33 & Nōmipa 23
49
sāpate 21
‘OKU NE TALI ‘E IA ‘A KOE
‘O fakatatau ki he’ene fili ‘akitautolu ‘iate
ia…ki he ‘ohia ‘o e fānau kiate ia ‘ia Sisū
Kalaisi…’a ia kuo ne ma’u ai ‘akitautolu
‘i he ‘ofeina (‘Efesō 1:4-6).

K o e ni’ihi ‘oku nau mo’ui ‘i he ‘amanaki ‘e talia


kinautolu ‘e he ‘Otua ‘o makatu’unga ‘i he’enau
ngaahi ngāue lelei. Ka ko ‘etau ngaahi ngāue lelei ‘oku ‘ikai
fe’unga ke foaki mo’o kitautolu ‘a e tu’u tonu pea mo e
‘Otua. Te ke ala fou ha tūkunga pea fakakaukau, “’I he’eku
sio ki he’eku mo’ui, ‘oku ‘ikai ke u ma’u ha angahala, ko
e hā leva ‘oku ou fou ai he me’a ni?”
‘Io, ‘oku pehē he Tohitapu “He ‘oku mou mo’ui ‘i he
‘ofa (kelesi) pe ‘i he tui; pea ‘oku ‘ikai meiate kimoutolu
ia: ka ko e foaki ‘a e ‘Otua: ‘Oku ‘ikai ‘i he ngaahi ngāue,
telia na’a polepole ai ha tangata” (‘Efesō 2:8-9). ‘Ikai ko
ia pe, ‘oku pehē ‘ia Kalētia 2:16, “He ‘ikai fakatonuhia’i
ha tokotaha ‘e he ngaahi ngāue ‘o e fono.”
Ko e fekuki ke tonu ‘a e mo’ui, ke fakahoifua’i ‘a e
‘Otua ke Ne talia koe ‘oku ‘ikai fiema’u ia. Ko e hā ‘oku ke
ngāue mālohi ai, ‘o faifeinga ke Ne tali ‘a koe lolotonga ia
kuo ‘osi ui kitautolu he Laumālie fou he Folofola, “ma’u ai
‘akitautolu ‘i he ‘ofeina” (‘Efesō 1:6)? Kuo tali mo fakahāa’i
koe ko e mā’oni’oni he ‘ao ‘o e ‘Otua. Tali ‘a e mo’oni ko
50

tongan
‘eni pea mo’ui ke fakahoifua kiate Ia.
Na’e fili koe he ‘Otua kimu’a pea tanupou ‘a māmani
ke mā’oni’oni pea ta’ehanomele ‘i Hono ‘ao ‘i he ‘ofa, mo
tu’utu’uni koe ke tali ‘i Hono lotolotonga. Ko e konga ia
e me’a ‘oku fakatupu he ‘Ene mā’oni’oni ‘i ho laumālie
ma’au; ‘oku ke tu’u to’a ‘i he lotolotonga ‘o e ‘Otua
ta’ehalaia, si’i pē mala’ia. ‘Ia Kalaisi ‘oku ke tu’u ‘o tonu
‘i he’ao ‘o e ‘Otua. Haleluia!
Ko eni kuo ke fanau’i fo’ou, ‘oku ke nofo ‘i he
lotolotonga ‘o e ‘Otua, pea ‘oku ke tau’atāina ke tauhi kiate
Ia ‘i Hono finangalo. Kae’oua kuo hoko eni ko ho’o ‘iloloto
‘i he taimi ni, ‘e fai feinga ho’o ‘a’eva ‘i he mo’ui Kalisitiane.
Ka ‘oku ‘ikai totonu ke pehē. Ko e Kalisitiane pea ma’au
‘oku totonu ko e a’usia faka’aho ‘o e feohi faka-‘Otua.

LOTU
Tamai hēvani, ‘oku ou fakamālō’ia koe ko ho’o ‘ofa, kelesi,
mo e mā’oni’oni ‘oku ngāue ‘iate au. Mālō ho’o fili au ke
mā’oni’oni mo ta’ehanomele ‘i ho ‘ao ‘i he ‘ofa. ‘Oku ou
‘a’eva ‘i he poto he ‘aho ni, ‘o fakakakato ho finangalo lelei
mo fakafua ‘a e ngāue ‘o e mā’oni’oni, ‘i he Huafa ‘o Sisū.
‘Emeni.

fakalahi ako:
Loma 8:1-2; Efesō 2:8-10;
Efesō 1:4-6 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 10:1-21 & 2 Tu‘i 6-7

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 12:1-12 & Nōmipa 24
51
Taohi

Tohi

tongan
Taohi

Tohi
mōnite 22
KO E MO’UI FO’OU MA’AE FAKATUPU
FO’OU
‘Oua na’a mou felohi’aki, he kuo mou si’aki
‘a e tangata motu’a mo ‘ene ngaahi ngāue;
Pea kuo mou ‘ai ‘a e tangata fo’ou, ‘a ia kuo
fakafo’ou ‘i he ‘ilo, ‘o fakatatau ki hono
tatau ‘o ia na’a ne fakatupu ia:
(Kolose 3:9-10).

‘I hono fanau’i koe ki he māmani ko eni, na’a ke ha’u


pea mo e mo’ui fakaetangata mei ho’o mātu’a. Ko e
mo’ui eni na’a ke mo’ui ai kimu’a pea ke fanau’i fo’ou, pea
ma’u ‘a e mo’ui fo’ou: ko e mo’ui mo e natula ‘o e ‘Otua.
‘Oku ‘uhinga nai leva ‘oku ke ma’u ‘a e mo’ui ‘e ua ‘iate
koe: ‘a e mo’ui fakaetangata pea mo e mo’ui faka-‘Otua?
‘Ikai ‘aupito!
Ko e Kalisitiane, ‘oku ke ma’u ‘a e mo’ui pē ‘e taha, pea
ko e mo’ui-‘Otua. Ko e mo’ui fakaetangata kuo fakangata
koe’uhi na’e fakafetongi ‘aki ia ‘a e mo’ui mo e natula ‘o e
‘Otua. Na’e ‘ikai te ke ma’u ‘a e tānaki ki ho’o mo’ui; na’e
fakafetongi ‘a e motu’a ‘aki ‘a e fo’ou.
‘Oku pehē he Tohitapu ‘ia 2 Kolinitō 5:17, “Ko ia
kapau ‘oku ‘ia Kalaisi ha taha, ko e fakatupu fo’ou ia:
kuo mole atu ‘a e ngaahi me’a motu’a; vakai, kuo hoko ‘o
fo’ou ‘a e ngaahi me’a kotoa pē.” Ko e ngāue’aki ‘a e lea
“fakatupu” ‘i he veesi ‘oku ne faka’ilo kiate kitautolu ko
e me’a ‘oku fakamatala’i ‘oku ta’e’iloa: ko ha me’a fo’ou
pē faikehe ‘oku ‘ikai fakatokanga’i koe’uhi na’e te’eki ai
54

tongan
mamata ki ai kimu’a.
‘Oku tatau ia mo e me’a na’e lave ki ai ‘a e Tohitapu ‘ia
1 Sione 3:1, “Vakai ki hono anga ‘o e ‘ofa kuo foaki mai ‘e
he Tamai kiate kitautolu, koe’uhi ‘i he ui ‘akitautolu ko
e fānau ‘a e ‘Otua: ko ia ‘oku ‘ikai ‘iloa ai ‘akituaotlu ‘e
māmani, koe’uhi na’e ‘ikai ke ne ‘ilo ia.” Ko eni kuo tau
hoko ko e ngaahi foha ‘o e ‘Otua, ‘oku ‘ikai fakatokanga’i
kitautolu ‘e mamani koe’uhi kuo tau liliu.
‘Oku ‘ikai ketau toe mo’ulaloa ki he puke, mahaki, fo’i,
pē mate. Ko e fakatupu fo’ou kitautolu, fanau’i pea mo e
mo’ui mo e natula ‘o e ‘Otua ‘a ia ‘oku ma’olunga hake
ki he mo’ui fakaetangata angamaheni. Ko e fekau eni ‘a
Kalaisi. Ko e ‘uhinga eni ‘o ‘Ene ha’u: “Ka ko ia kotoa pē
na’e ma’u ia, na’a ne foaki kaite kinautolu ‘a e monū’ia
ke hoko ko e fānau ‘a e ‘Otua, kiate kinautolu pe na’e tui
ki hono huafa” (Sione 1:12). Haleluia!

LEA‘AKI
‘Oku ou fakamo’oni ko Sisū Kalaisi ‘a e ‘Eiki ‘o ‘eku mo’ui,
pea ko ‘Ene mo’ui mo e natula kuo fa’oaki ‘i hoku laumālie
‘oku ma’olunga hake ki he mo’ui angamaheni ‘a e tangata.
Ko ‘eku mo’ui motu’a kuo fakafetongi kakato ‘aki ‘a e mo’ui
faka-‘Otua, ‘a ia ‘oku ma’olunga hake ki he puke, mahaki,
ulungia mo e kovi ‘a e tangata fakanatula. Fakafeta’i ki he
‘Otua ‘o ta’engata.
fakalahi ako:
1 Sione 5:11-13; 2 Kolinitō 5:21;
Efesō 1:4-6 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 10:22-42 & 2 Tu‘i 8-9

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 12:13-17 & Nōmipa 25
55
tūsite 23
KO E FA’AHINGA PALOMESI MAKEHE
‘A ia kuo foaki ai kiate kitautolu ‘a e ngaahi
tala’ofa (palōmesi) ‘oku lahi ‘auptio mo
mahu’inga: koe’uhi ke mou kau ai ‘i he anga
‘a e ‘Otua, ‘i ho’omou hao mei he kovi ‘oku
‘i māmani ‘i he holi kovi (2 Pita 1:4).

K o e lea ‘oku liliu ko e “tala’ofa (palōmesi)” ‘i


he’etau veesi ‘o e ‘aho ni ‘oku fiema’u ke mahino’i
tonu. ‘I he Fuakava Fo’ou, ko e lea Kaliki tatau ‘oku liliu ko
e “tala’ofa” ‘oku laka hake ‘i he nimangofulu. Ka, ‘ia 2 Pita,
‘oku liliu tu’o ua pē ‘a e lea Kaliki ‘oku liliu ko e “tala’ofa
(palōmesi)”. Ko e fa’ahinga ia ‘e taha ‘o e palōmesi, ka na’e
‘ikai fakafaikehekehe’i ‘a e ua ni ‘e he kau liliu Tohitapu.
Kau fakamatala.
Ko e ‘uluaki kalasi ‘o e palōmesi ‘oku ‘i he kaha’u.
‘Oku hangē koha pehē ‘a ha taha, “Te u ‘atu kiate koe ‘a
e $200,000 ‘apongipongi.” Ko e palōmesi ia. Ka ‘oku ‘i ai
‘a e kalasi ‘e taha ‘oku pehē atu ha taha kiate koe, “Te u
‘atu kiate koe ‘a e $200,000,” pea ne hiki ‘a e sieki ki ai ki
he ‘aho ni. Taimi ni, ko e palōmesi ‘a e sieke ko ia, ‘ikai
ko e pa’anga.
Ko e palōmesi ‘o kapau te ke ‘alu mo e sieke ki he
pangikē, ‘e ‘i ai ‘a e pa’anga. Ko ia, ‘oku makatu’unga ‘i
he taimi ‘oku ke fiema’u ai ‘a e pa’anga. Ka fehalaaki ‘a e
‘uluaki palōmesi, he ‘ikai hoko ha me’a; ka ko e fika ua;
kuo pau ke ‘oua na’a fehalaaki. Ka fehalaaki, ko e hia ia
‘i he tu’unga fakapa’anga, koe’uhi ‘e hoko ia ko e sieke
56

tongan
ta’e’aonga.
Ko e kalasi hono ua ‘o e palōmesi ‘a ia ‘oku hiki
‘i he’etau veesi ‘o e ‘aho ni. ‘Oku ‘ikai ko ha palōmesi
eni ma’ae kaha’u, ka ko e palōmesi kuo ‘osi fa’oaki ‘o
fakakakato. Kuo nau ‘osi mo’oni, mo fakatatali ki he taimi
te ke fiema’u ai “toho mai”
Toe vakai ki he lea ‘a e Tohitapu: “’A ia kuo foaki ai
kiate kitautolu ‘a e ngaahi tala’ofa ‘oku lahi ‘aupito mo
mahu’inga: koe’uhi ke mou kau ai ‘i he anga ‘a e ‘Otua…”
Ko hono ‘uhinga ‘i ho’o toho mai ‘a e ngaahi palōmesi
ma’ongo’onga, ‘oku tau hoko ai ki he fa’ahinga ‘o e ‘Otua.
Haleluia!
Kuo taimi ke toho mai ho’o sieke pea kamata kau ‘i
he a’usia faka-‘Otua. Ka ‘oku founga fēfē ke toho mai ia?
‘Aki ‘a e lea’aki ‘a e lea ‘a e ‘Otua; ‘aki hono fakahāa’i ‘a e
ngaahi lea ‘o e tui ‘i he loto tatau mo e ‘Otua.

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou mātu’aki hounga’ia ko e ngeia ke kau
‘i he a’usia faka-‘Otua. ‘Oku ou kau ki he fa’ahinga-‘Otua,
‘o liliu ‘i he laumālie ki he ‘imisi mo e tatau ‘o e ‘Alo ‘o e
‘Otua! ‘Oku ou faingāue mei he feitu’u ‘o e tūkungamālie,
ikuna, faipule mo e mālohi, ‘o tataki mo teke ‘e Ho’o poto
faka-‘Otua ke fai ho finangalo mo fakakakato ‘a hoku
iku’anga ‘ia Kalaisi, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
1 Sione 5:11-12; Kalētia 3:16; 2 Kolinitō 1:20

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 11:1-16 & 2 Tu‘i 10-12

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 12:18-27 & Nōmipa 26
57
pulelulu 24
FAKALAKALAKA ‘A E PULE’ANGA
…He ‘oku ‘o’ou ‘a e pule, mo e mālohi, mo
e nāunau, ‘o ta’engata. ‘Emeni (Mātiu 6:13).

‘I he faka’osi ‘a e fa’unga ‘o e lotu na’e fai ‘e Sisū ki


he ‘Ene kau ako, na’a Ne ako’i kinautolu kenau
pehē, “’Oku ‘o’ou ‘a e Pule’anga.” Na’e ‘uhinga Ia ki he
Pule’anga ‘o e ‘Otua. Ka ‘i he Kosipeli ‘a Mātiu, ‘oku ‘i ai
‘a e fakalea ‘e taha, “ko e Pule’anga ‘o hēvani,” ‘a ia, ‘oku
fa’a ngāue’aki fakataha pea mo e Pule’anga ‘o e ‘Otua, ka
‘oku kehe mei ai.
‘Oku ‘uhinga ‘a e Pule’anga ‘o e ‘Otua ki he faipule
pē pule ‘a e ‘Otua ‘a ia ‘oku ma’olunga hake ‘i he ngaahi
‘ātakai pea mo e ‘univēesi, ko e Pule’anga ‘o hēvani ‘oku
fa’a fehokotaki ki he Misaia, Sisū Kalaisi, mo ‘Ene pule
fakamisaia. Ko e konga ia ‘a e Pule’anga ‘o e ‘Otua ‘oku
fokotu’u ‘i māmani pea ko e ‘ulu ‘a Sisū.
Ko e vīsone ‘a e Pule’anga ‘o hēvani ke fokotu’u
mo fakalahi ‘a e Pule’anga ‘o e ‘Otua ‘i he māmani; ko e
ngāue ia ‘a Sisū Kalaisi, ‘a ia ko kitautolu, ko e Siasi, ‘oku
tau kau ki ai. ‘Oku mahu’inga kiate kitautolu ketau ‘ilo’i
hotau fatongia. Ko kitautolu fakafo’ituitui ‘oku ‘i ai hotau
fatongia, ‘uluaki, ke vakai ki he fakalahi ‘a e Pule’anga
‘o e ‘Otua, koe’uhi ‘oku tau kau ki he Pule’anga ko ia:
58

tongan
“Ka mou fuofua kumi ‘a e pule’anga ‘o e ‘Otua, mo ‘ene
mā’oni’oni; pea ‘e fakalahi ‘aki ‘a e ngaahi me’a ni kotoa
pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33).
Ko e fekau ‘a e ‘Eiki ketau fuofua kumi ki he Pule’anga
‘o e ‘Otua mo ‘Ene mā’oni’oni ‘oku ne ui ma’a kitautolu
kotoa ketau to e sivi’i ‘a e me’a ‘oku tau fakamu’omu’a
pea ‘a’eva fakatatau ki ai. Ko e tumutumu ho’o hoholi ke
fakalakalaka ‘a e Pule’anga fou ‘iate koe ‘i ho’o alasi ho
māmani ‘aki ‘a e Kosipeli.
Foaki ho’o taimi, ivi, mo e naunau ki hono fakalahi ‘a
e Kosipeli. ‘Oku mātu’aki lahi ‘a e me’a te ke lava ‘o fai ke
fakapapau’i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ikuna ‘i ho kolo,
vahefonua pē fonua, pea mo māmani.

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakapapau’i, ‘o hulu atu, ke fakamafola,
ki he ngata’anga ‘o māmani, ‘a e ongoongo nāunau’ia ‘a e
fakamo’ui ‘a Kalaisi pea mo ‘Ene ngāue fakaofo ki he
tangata. Ko e Pule’anga ‘o e ‘Otua kuo fokotu’u ‘i hoku
mafu: ‘a e melino, faka’ofo’ofa, nāunau, kelesi, pea mo e
mo’ui ‘a e ‘Otua ‘oku faingāue kakato ‘i hoku laumālie; ‘o
fakae’a ‘i loto mo fou ‘iate au. Fou ‘iate au, ‘oku ikuna ‘a e
Folofola ‘i hoku kolo, vahefonua, fonua, pea mo māmani.
Fakafeta’i ki he ‘Otua!
fakalahi ako:
Sione 3:3-7; Mātiu 10:7

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 11:17-57 & 2 Tu‘i 13-15

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 12:28-34 & Nōmipa 27
59
tu‘apulelulu 25
KO E AKO KI HE FATONGIA LAHI ANGE
He ko e Pule’anga ‘o e ‘Otua ‘oku ‘ikai ko
ha talanoa mālie pē; ka ko e mo’ui ‘i he
mālohi ‘o e ‘Otua (1 Kolinitō 4:20 NLT).

“’O ku ‘ikai ha’u ‘a e kaiha’a, ka ke kaiha’asi, pea


ke tāmate’i, pea ke faka’auha: kuo u ha’u au
ke nau ma’u ‘a e mo’ui, pea ke nau ma’u ia ‘o lahi ‘aupito”
(Sione 10:10). Ko e ngaahi fehu’i mahu’inga eni ‘e tolu ‘i he
mo’ui: “Ko e hā?” “Founga Fēfē?” pea mo e “Ko e hā hono
‘uhinga?”! Ko e ‘ilo’i ‘a e “ko e hā” ko e kamata ia ke mo’ui;
ke ‘ilo’i pe ‘oku “founga fēfē” ‘a e kamata ‘o lavame’a; ke
‘ilo’i pe “ko e hā hono ‘uhinga” ‘a e kamata ‘oe pule; he
ko e taimi ia ‘oku ke fakakakato ai ho’o taumu’a.
Pe ‘oku ke ‘eke ‘a e ngaahi fehu’i ko ‘eni ‘i ho’o
mo’ui fakafo’ituitui, ki ho’o tupu tāutaha, pisinisi, ngāue,
fakapa’anga, fāmili, pē lakanga, ko e fehu’i ‘e tolu ni te ne
faka’ilonga’i koe. Ka, ko e mahu’inga taha ‘iate kinautolu
ko e: “Ko e hā hono ‘uhinga?” Ko e fo’i fehu’i motu’a ia kuo
fekuki ai ‘a e fa’ahinga ‘o e tangata ‘i he to’utangata kotoa.
“Ko e hā e ‘uhinga hono fanau’i koe?” “Ko e hā e
‘uhinga ho’o ‘i heni ‘i māmani ha taimi pehe ni?” “Ko e
hā e ‘uhinga ho’o hoko ko e faiako, toketā, faama, politiki,
sōtia, hiva, pē faifekau ‘o e Kosipeli?” “Ko e hā e ‘uhinga
ho’o fai ‘a ia ‘oku ke fakahoko? “Koehā hono ‘uhinga” ‘a
ho’o taumu’a, ‘a e ‘uhinga ho’o ‘i ai.
Ko e taumu’a ‘ae ‘uhinga ‘oku fai ai ha fa’ahinga me’a
pe fakatupu pe ko e ta’umu’a ‘o ‘ene ‘i ai. ‘Oku ‘uhinga ia
ki he taumu’a, fa’unga, pea mo e ‘uhinga ‘o ha fa’ahinga
ngāue; ‘oku toe ‘uhinga foki ki he mahu’inga mālie pe
‘aonga ‘o ha me’a.
60

tongan
Ko ia kuo ke ‘ilo’i ho’o taumu’a? Kuo ke ‘ilo’i ‘a e
‘uhinga ho’o ‘i he māmani ko eni? Ko e hā ‘a e taumu’a,
fa’unga pē ‘uhinga ‘a e ngaahi ngāue ‘oku ke fai, mo e
me’a ‘oku ke fai? Ko e hā e ‘uhinga hono toe fakatupu
koe ‘ia Kalaisi? Ko e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ne ‘omi ‘a e
tali mahino mo e fakahā’ilo ki ho’o taumu’a ‘i he māmani.
Ko e fakatātā, ‘oku pehē ‘ia 1 Pita 2:9 AMPC, “Ka
ko e ha’a kuo fili ‘akimoutolu, ko e taula’eiki tu’i, ko e
pule’anga kuo fakatāpui, kuo fakatau [he ‘Otua], kakai
makehe, koe’uhi ke ke faka’ali’ali ‘a e ngāue fakaofo mo
fakahāa’i ‘a e ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘o Ia na’a
Ne ui koe mei he po’uli ki he ‘Ene maama fakaofo.” Na’e
fakatupu koe ke fakalāngilangi’i ‘a e ‘Otua – ke fakahāa’i
‘Ene fakafeta’i – ke faka’ali’ali ‘Ene ngaahi ngāue lelei mo
fakahāa’i ‘Ene ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘i māmani.
Ko ia, ko ho’o mo’ui ‘oku fekau’aki pē mo e mo’ui Ma’ana,
fakahoifua Ia mo fakakakato ‘a e taumu’a ‘a ia kuo ke
fanau’i fo’ou ai. Haleluia!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou tō tenga ‘i he ‘ilo pau ‘a e taimi, ivi
mo e nāunau ‘i he ako mo hono ako’i hoku laumālie ki he
fatongia lahi hake ‘o e Pule’anga ka hoko. ‘Oku fakamānava
mo fokotu’uma’u au ki he mo’ui-Pule’anga, ‘i loto pea mo
e Folofola. ‘Oku fokotu’u au ki he lahi, mo’ui ko e ikuna,
lakalakaimonū ‘i he mo’ui fou ‘i he mālohi mo e ngāue
‘aonga ‘o ho’o Folofola ‘iate au, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
Ma‘ake 1:14; Mātiu 3:1-2; Mātiu 10:7

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 12:1-19 & 2 Tu‘i 16-17

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 12:35-44 & Nōmipa 28
61
falaite 26
FEHU’I MAHU’INGA ‘E TOLU
’Oku ‘ikai ha’u ‘a e kaiha’a, ka ke kaiha’asi,
pea ke tāmate’i, pea ke faka’auha: kuo u
ha’u au ke nau ma’u ‘a e mo’ui, pea ke nau
ma’u ia ‘o lahi ‘aupito (Sione 10:10).

K o e ngaahi fehu’i mahu’inga eni ‘e tolu ‘i he mo’ui:


“Ko e hā?” “Founga Fēfē?” pea mo e “Ko e hā hono
‘uhinga?”! Ko e ‘ilo’i ‘a e “ko e hā” ko e kamata ia ke mo’ui;
ke ‘ilo’i pe ‘oku “founga fēfē” ‘a e kamata ‘o lavame’a; ke
‘ilo’i pe “ko e hā hono ‘uhinga” ‘a e kamata ‘oe pule; he
ko e taimi ia ‘oku ke fakakakato ai ho’o taumu’a.
Pe ‘oku ke ‘eke ‘a e ngaahi fehu’i ko ‘eni ‘i ho’o
mo’ui fakafo’ituitui, ki ho’o tupu tāutaha, pisinisi, ngāue,
fakapa’anga, fāmili, pē lakanga, ko e fehu’i ‘e tolu ni te ne
faka’ilonga’i koe. Ka, ko e mahu’inga taha ‘iate kinautolu
ko e: “Ko e hā hono ‘uhinga?” Ko e fo’i fehu’i motu’a ia kuo
fekuki ai ‘a e fa’ahinga ‘o e tangata ‘i he to’utangata kotoa.
“Ko e hā e ‘uhinga hono fanau’i koe?” “Ko e hā e
‘uhinga ho’o ‘i heni ‘i māmani ha taimi pehe ni?” “Ko e
hā e ‘uhinga ho’o hoko ko e faiako, toketā, faama, politiki,
sōtia, hiva, pē faifekau ‘o e Kosipeli?” “Ko e hā e ‘uhinga
ho’o fai ‘a ia ‘oku ke fakahoko? “Koehā hono ‘uhinga” ‘a
ho’o taumu’a, ‘a e ‘uhinga ho’o ‘i ai.
Ko e taumu’a ‘ae ‘uhinga ‘oku fai ai ha fa’ahinga me’a
pe fakatupu pe ko e ta’umu’a ‘o ‘ene ‘i ai. ‘Oku ‘uhinga ia
ki he taumu’a, fa’unga, pea mo e ‘uhinga ‘o ha fa’ahinga
ngāue; ‘oku toe ‘uhinga foki ki he mahu’inga mālie pe
‘aonga ‘o ha me’a.
62

tongan
Ko ia kuo ke ‘ilo’i ho’o taumu’a? Kuo ke ‘ilo’i ‘a e
‘uhinga ho’o ‘i he māmani ko eni? Ko e hā ‘a e taumu’a,
fa’unga pē ‘uhinga ‘a e ngaahi ngāue ‘oku ke fai, mo e
me’a ‘oku ke fai? Ko e hā e ‘uhinga hono toe fakatupu
koe ‘ia Kalaisi? Ko e Folofola ‘a e ‘Otua ‘oku ne ‘omi ‘a e
tali mahino mo e fakahā’ilo ki ho’o taumu’a ‘i he māmani.
Ko e fakatātā, ‘oku pehē ‘ia 1 Pita 2:9 AMPC, “Ka
ko e ha’a kuo fili ‘akimoutolu, ko e taula’eiki tu’i, ko e
pule’anga kuo fakatāpui, kuo fakatau [he ‘Otua], kakai
makehe, koe’uhi ke ke faka’ali’ali ‘a e ngāue fakaofo mo
fakahāa’i ‘a e ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘o Ia na’a
Ne ui koe mei he po’uli ki he ‘Ene maama fakaofo.” Na’e
fakatupu koe ke fakalāngilangi’i ‘a e ‘Otua – ke fakahāa’i
‘Ene fakafeta’i – ke faka’ali’ali ‘Ene ngaahi ngāue lelei mo
fakahāa’i ‘Ene ‘ulungāanga lelei mo haohaoa ‘i māmani.
Ko ia, ko ho’o mo’ui ‘oku fekau’aki pē mo e mo’ui Ma’ana,
fakahoifua Ia mo fakakakato ‘a e taumu’a ‘a ia kuo ke
fanau’i fo’ou ai. Haleluia!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fonu ‘i he ‘ilo ki ho finangalo ‘i he
poto kotoa mo e mahino fakalaumālie kotoa, pea ko ho’o
taumu’a ki he’eku mo’ui kuo fokotu’u ia ‘i hoku mafu. Ko
‘eku taumu’a ke fakahoifua kiate koe ‘i he me’a kotoa, ‘o fai
‘a e ngaahi ngāue lelei ‘a ia kuo ke tokateu kimu’a ‘i taimi.
‘Oku ou mo’ui ke fakakakato hoku iku’anga ‘ia Kalaisi mo
fakalāngilangi’i koe, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
2 Timote 1:8-9; Ngāue 26:16-18; Efesō 2:10 AMPC

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 12:20-50 & 2 Tu‘i 18-19

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 13:1-11 & Nōmipa 29
63
tokonaki 27
‘ILO’I ‘A E FOLOFOLA ‘A E ‘OTUA
Ko e ngaahi tu’utu’uni ‘a Sihova ‘oku
totonu, ‘oku nau fakafiefia’i ‘a e loto: ko
e fekau ‘a Sihova ‘oku mā’oni’oni, ‘oku ne
fakamaama ki he mata (Saame 19:8).

‘I he’etau fakamamafa’i ‘a e mahu’inga ‘o e ‘ilo’i


‘a e Folofola ‘a e ‘Otua, ‘oku fakakaukau e ni’ihi
‘oku tau ‘uhinga ke ma’u ‘a e “’Ilo Faka-Tohitapu” mei
he ‘univēsiti pē ako’anga lotu. ‘Oku ‘i ai pē hono feitu’u;
ka ‘oku kehe ‘a e ‘ilo’i ‘a e Folofola fou he fakahā’ilo mo e
tataki ‘a e Laumālie Mā’oni’oni.
‘Oku ‘i ai ‘a e kau sikola Tohitapu kuo ako ‘a e ngaahi
‘ilo Faka-Tohitapu ka ‘oku ‘ikai kenau lave’ilo’i ‘a e
Folofola ‘a e ‘Otua. Ko e Tohitapu kotoa ko e fakamānava
‘a e ‘Otua; ‘a ia, ko e ngaahi vahe mo e fekau ‘o e Tohitapu
‘oku ha’u hangatonu mei he ‘Otua pea fakamānava ‘e
Hono Laumālie. Ko ‘Ene tohi ia ‘o e mo’oni, pea ‘oku
falala’anga, pea mo pau.
‘Oku pehē ‘ia 2 Tīmote 3:16 AMPC, “Ko e Tohitapu
kotoa ko e fakamānava ‘a e ‘Otua (‘o foaki ‘i Hono
fakamānava) pea ‘oku ‘aonga ki he fakahinohino, ki he
valoki mo e fakalotoa ‘a e angahala, ki he fakatonutonu ‘a
e kovi mo e akonaki ‘i he talangofua, [pea] mo hono ako’i
‘i he mā’oni’oni (‘i he mo’ui mā’oni’oni, mo fakatatau ki
he finangalo ‘o e ‘Otua ‘i he fakakaukau, taumu’a, pea mo
e ngāue)” ‘Oku toe talamai ‘e Hepelū 4:12 ha me’a fakaofo
fekau’aki mo e Folofola ‘a e ‘Otua. ‘Oku pehē, “He ko e
folofola ‘a e ‘Otua ‘oku mo’ui, mo mālohi, pea masila lahi
‘i ha heletā ‘oku fakatoumata, ‘oku ‘asi ki hono vahe’i ‘o e
loto mo e laumālie, mo e ngaahi hokotanga hui mo e uho,
64

tongan
pea ‘oku ne fakahā ‘a e ngaahi mahalo mo e filio’i ‘o e loto.”
Ka, ko e hā ‘a e Folofola ‘a e ‘Otua? Ko e Folofola ‘a
e fekau mei he ‘Otua ‘oku ne fakahāa’i pē fakafetu’utaki
‘Ene ngaahi ngāue, finangalo, fakakaukau, palani, taumu’a
mo e poletaki ke ‘omi ‘a e tangata ki loto pē hākeaki’i ‘a e
feohi pea mo Ia ‘i he ‘ofa. Ko ‘Ene fekau ia ‘o e mo’oni mo
e uho pea mo e mālohi ke langa Hono ‘imisi ‘i he mo’ui
‘o e kau fanongo.
Taimi ni, ko e kakano ‘o e Folofola ‘a e sino ‘o e
fakahā’ilo ‘a Kalaisi, fakaai, haohaoa mo e fakahinohino,
‘aonga ki he tokāteline, valoki, fakatonutonu, fakahinohino
pea mo e ako ‘i he mā’oni’oni. Ko ia ai, ko e ‘ilo’i pē
ma’u ‘a e ‘ilo ‘a e Folofola ‘oku ‘uhinga ki hono ‘ilo’i ‘a e
‘Otua ‘a ‘Ene ngaahi fakakaukau fekau’aki mo ha me’a.
‘Oku ke ‘ilo’i ‘Ene ngaahi fakakaukau, lāu’ilo, ‘ilo, mo e
fokotu’utu’u; ‘oku ke sio ki he ‘atamai ‘o e ‘Otua pē ko
Hono mafu kau ki ha me’a! ‘Oku fakaofo!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō kiate koe ko ho’o Folofola
‘oku ne teke, fakamālōhia, fakamānava, hiki hake,
fakalotolahi mo foaki kaite au ‘a e mahino ‘o e taumu’a. Kuo
ako’i au ke u ‘ilo’i ho’o ngaahi fakakaukaukau, lāu’ilo, ‘ilo,
mo e fokotu’utu’u ‘i māmani, ‘i hono tākiekina au ‘e ho’o
Laumālie ki he mo’oni kotoa, ‘o ako’i au ke fai ‘a e fili ‘oku
tonu mo e ngaahi faifili ‘oku hu’ufataha mo ho finangalo
haohaoa ma’u pē, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Saame 19:7; 2 Pita 1:21; 2 Timote 3:14–17

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 13:1-30 & 2 Tu‘i 20-22

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 13:12-23 & Nōmipa 30
65
sāpate 28
TUKULOLO KI HONO FINANGALO
Pea na’aku toki pehē, Vakai, ‘oku ou ha’u:
ko tohi ‘i he tohi takai ‘iate au
(Saame 40:7).

‘O ku ‘ofa ‘a e ‘Otua kiate koe ‘o laka hake ‘i


ho’o ‘ofa kiate koe. ‘Oku Ne ‘afio’i ‘a e me’a
‘oku lelei pea ma’au pea fiema’u ma’u ai pē ‘a e lelei taha
ma’au. Ko ia ai, te ke lava ‘o falala kiate Ia ‘aki ho’o mo’ui.
Na’a Ne pehē, ‘ia ‘Isaia 1:19, “Kapau te mou loto ki ai
mo talangofua, te mou kai hono lelei ‘o e fonua.” ‘Oku
‘omi ia he Living Bible ‘i he founga fakaofo ‘aupito. ‘Oku
pehē, “Kapau te ke tuku ke u tokoni’i koe, kapau te ke
talangofua pē, Te u ngaohi koe ke ke tu’umālie!”
Fakafeta’i ki he ‘Otua ko kitautolu ‘Ene fānau
talangofua! Ko ia te ke lava ‘o falala kiate Ia ke ngaohi
koe ke tu’umālie mo ngaohi ho’o mo’ui ke nāunau’ia. Ko
ho fatongia ke tukulolo ki Hono finangalo pea mo’ui ‘i he
‘Ene Folofola. Ko kinautolu ‘oku ta’e’ilo ki he Folofola ‘a
e ‘Otua mo ‘Ene ‘ofa ‘oku fekuki mo feinga ke fangatua
pea mo e fohe’uli ‘o ‘enau mo’ui mei Hono to’ukupu. ‘Oku
te’eki kenau tukulolo kakato ki he ‘Ene Folofola, ki Hono
finangalo mo e taumu’a.
‘I ho’o ‘ilo’i Ia, ‘oku ke mālōlō. Te ke ‘ilo’i ‘oku Ne
66

tongan
vilitaki ki ho’o lavame’a ‘o lahi hake ‘iate koe. Ko e ‘ilo ko
ia na’a ne liliu ‘eku mo’ui ‘i he ngaahi ta’u kimu’a. Na’a
ne ngaohi au ke u tukulolo ki he ‘Ene ngaahi faifili mo
muimui ki he ‘Ene Folofola ‘aki hoku mafu kotoa.
Tali ‘Ene ‘ofa.’Oku pehē ‘ia Kolose 1:13 AMPC kuo Ne
hikifu’u kitautolu ki he Pule’anga ‘o Hono ‘Alo ko ‘Ene
‘ofa’anga. Loto to’a ‘i he ‘Ene ‘ofa. Poletaki ke tui kiate
Ia, pea tukulolo ki he iku’anga kuo Ne fili pea ma’au. Ko
e iku’anga kehekehenga. Pea ‘i he ‘Ene Folofola, kuo ne
tuku mai ‘a e mape ki ho’o mo’ui; ‘a e founga ke ke mo’ui.
Muimui ki he ‘Ene Folofola, he ko e founga ia ho’o tukulolo
ki Hono finangalo. Ko e fakae’a ‘o Hono finangalo ‘a ‘Ene
folofola.

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou fakamālō atu ko e fakakmalohia au
‘aki ho Laumālie ke fai ho finangalo ma’u pē. ‘Oku ou
mo’ui ma’au tokotaha pē, tukulolo kakato ki ho’o ngaahi
palani mo e taumu’a ma’a ‘eku mo’ui. Ko ‘eku mo’ui ko
e fakahā’anga ‘o ho finangalo he ‘aho kotoa, pea ‘oku ou
fakakakato ho’o taumu’a mo e iku’anga pea ma’aku ‘i he
nāunau mo e fiefia, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.

fakalahi ako:
Luke 22:41-42; Filipai 2:13 AMPC; Hepelū 10:7

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 13:31-14:1-14 & 2 Tu‘i 23-25
lau tohitapu ta‘u 2:
Ma‘ake 13:24-37 & Nōmipa 31
67
Taohi

Tohi

tongan
Taohi

Tohi
mōnite 29
KO SISU KO E ‘EIKI MO E ‘OTUA
Ka ko e kakai kuo fili ‘akimoutolu, ko
e kau taula’eiki faka’ei’eiki, ko e kakai
mā’oni’oni, ko e kakai kuo fakatau…
(1 Pita 2:9).

K o ‘etau veesi ‘o e ‘aho ni ‘oku ‘ikai ke ‘i ai


ha veiveiua kau ki he kohai mo’oni ‘a Sisū;
ko e ‘Otua Ia, hā mai ‘i sino kakano, fakatonuhia’i mo
fakatau’ata’ina’i ‘i he Laumālie, mamata ki ai ‘a e kau
‘āngelo, malanga’i ki he ngaahi pule’anga, tui ki ai ‘a
māmani, ma’u hake ‘i he nāunau! Haleluia!
‘Oku ne ‘omi ki he ‘atamai ‘a e talanoa hono feinga
fakavave hono fakamāau’i ‘a Sisū ‘ia Ma’ake 14:60-63. Na’e
alea ‘a e kau taula’eiki lahi pea mo e kau hou’eiki Siu ke
kumi ha fakamo’oni kovi ka Sisū kenau fakamāaua Ia ki he
mate, ka na’e ‘ikai kenau ma’u ha me’a ‘e taha. Pea nau ‘eke
kia Sisū, “…Ko koe ko e Kalaisi, ko e ‘Alo ‘o e Monū’ia?”
Ko e tali ‘a e ‘Eiki na’e pau mo ta’eveiveiua. Na’a
Ne pehē, “…Ko au ia: pea te mou mamata ki he Foha ‘o e
tangata ‘oku nofo ia ‘i he nima to’omata’u ‘o e māfimafi,
pea mo ‘ene ha’u mo e ngaahi ‘ao ‘o e langi.” ‘I he me’a ni,
na’a nau fakamala’ia Ia ki he mate pea ‘ave Ia koe’uhi na’a
Ne fakahāa’i Ia ko e ‘Otua ‘i he kakano. Ka ko Ia mo’oni
ia. Ko e pehē “Ko Sisū ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otua” ‘oku ‘uhinga
70

tongan
ko e ‘Otua Ia ‘i he kakano.
Na’e ha’u ‘a e ‘Otua kiate kitautolu ‘i he sino
tangata. Ko e ‘uhinga ia na’e kalusefai ai Ia. Tā ne’ine’i ke
pehē ‘e Paula, ko e kānokato ‘o e ‘Otua, ‘a ia, ko e Tamai,
ko e ‘Alo, mo e Laumālie Mā’oni’oni – ‘a e kānokato ‘o e
faka-‘Otua – ‘oku tāpanekale ‘ia Sisū (Kolose 1:19).
‘I ho’o tu’u ‘i he ‘ao ‘o e taloni ‘o e ‘Otua, he ‘ikai
te ke sio ki ha maama fakakui ko e Tamai, pea mo e ‘Eiki
ko Sisū ‘oku tu’u ‘i Hono tafa’aki ‘i he taloni; na’a mo e
Laumālie Mā’oni’oni he ‘ikai te ke sio ko ha manupuna ‘i
‘olunga he taloni, ‘ikai! Ko Sisū ‘oku ‘i he taloni pea mo
e Tamai ‘iate Ia. Ko Ia ‘a e sino hā mai kakato ‘o e faka-
‘Otua. Haleluia!

LOTU
‘Eiki Sisū monū’ia, ko e ‘Otua koe ‘oku hā ‘i he sino tangata,
‘o tui ki ai ‘a māmani, pea ma’u hake ki hēvani. ‘Oku
haohaoa ho Huafa ‘i māmani kotoa, ‘E, ‘Eiki! Ko e sino hā
mai kakato Koe ‘o e faka-‘Otua. ‘Oku ou hū kiate koe kohai
mo’oni ‘a koe, pea mo fakamālō kiate koe ho’o fakahāa’i
koe ki he Siasi. ‘Oku ta’engata ho nāunau. ‘Emeni.

fakalahi ako:
Sione 10:30-33; Filipai 2:5-6; Kolose 1:19 AMPC;
Sione 1:1-3
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 14:15-31 & 1 Kalonikali 1-2

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 14:1-11 & Nōmipa 32
71
tūsite 30
‘ILO’I KO HAI ‘A E KALISITIANE
Ka ko e kakai kuo fili ‘akimoutolu, ko
e kau taula’eiki faka’ei’eiki, ko e kakai
mā’oni’oni, ko e kakai kuo fakatau…
(1 Pita 2:9).

T e ke ala lau ‘a e Kosipeli ‘e fā pea mo ‘ikai ma’u ‘a


e ‘ata ‘o e mo’ui Kalisitiane mo ko hai mo’oni ‘a
e Kalisitaine. Ko hono ‘uhinga ko e ngaahi Kosipeli ‘oku
‘ikai ke ne ‘omi kiate kitautolu ‘a e ‘ata kakato ‘o e mo’ui
‘a Sisū hili ‘Ene toetu’u. Ko e talanoa ‘o ‘Ene mo’ui kimu’a
pea Ne ‘alu hake na’e nounou.
Ko e konga ia ‘a e ‘uhinga ‘Ene tala ki he ‘Ene kau
ako kau ki he Laumālie Mā’oni’oni – ko e Laumālie ‘o e
mo’oni – ‘a ia ‘e fakahā ai kiate kinautolu ‘a e ngaahi me’a
ka hoko mo tataki kinautolu ki he mo’oni kotoa pē (Sione
16:12-13). Ko ia ai, ko e fakamatala taau mo e Kalisitiane,
‘i ho’o ako ‘a e Fuakava Fo’ou, ko e ngaahi ‘Ipiseli.
‘E ‘eke nai ha taha, “Fēfē ‘a e tohi ‘o Ngāue?” Ko e
tohi ‘o Ngāue ko e ngaahi talanoa ia e ngāue ‘a e Siasi kei
pēpē. Ko e Siasi ‘i he Tohi ‘o Ngāue na’e toki kamata mai
pē mei he Tui, ‘a ia ‘e malava pē ke ‘ikai fakahāa’i lelei ai ‘a
e mo’ui Kalisitiane; neongo ko e feitu’u lelei ia ke kamata.
Ka ke toe loloto mo e fakahā’ilo lahi ange ki he mo’ui ‘o e
fuakava fo’ou, pea ko hai ‘a e fakatupu ko ia, ‘oku fiema’u
ke ke ako ‘a e ngaahi ‘ipiseli!
Ko e fakatātā, ko e ‘ipiseli ‘a Paula ki he siasi Loma –
Tohi ‘a Loma – ko e fakamatala fakaofo ia ‘o e tokāteline
‘a e aoniu ‘o Kalaisi pea mo e tui ‘ia Kalaisi ko e tupu’anga
72

tongan
‘o e fakamo’ui. Pea, tokanga ki he ‘ene tohi faka’ofo’ofa
ki he siasi ‘i ‘Efesō; ‘oku fakaikiiki ‘a e founga e tupu ‘a e
kau ului fo’ou ‘i he’enau ‘ilo fakalaumālie ‘a e ‘Otua mo e
ngaahi me’a mo’oni ‘o e Pule’anga.
Fakakaukau ki he ngaahi tohi ‘a Pita; ‘i he vahe
‘uluaki veesi fā ‘o ‘ene ‘ipiseli hono ua, na’a ne pehē, “’A
ia kuo foaki ai kiate kitautolu ‘a e ngaahi tala’ofa ‘oku lahi
‘aupito mo mahu’inga: koe’uhi ke mou kau ai ‘i he anga
‘a e ‘Otua…” Ha fakamatala pehē ‘a e kohai mo’oni ‘a e
Kalisitiane: ‘oku tau kau pē vahevahe ‘i he natula faka-
‘Otua ‘o e ‘Otua; ko e fa’ahinga ‘o e ‘Otua – vaka’anga pē
‘ave holo ‘a e mo’ui-‘Otua. Ha me’a mo’oni tāpuaki pehē!
‘Oku ‘i ai foki pea mo e lea kikite ki he pule afe’i ta’u
‘a Kalaisi: ko e me’a kotoa na’e palōmesi he ‘Eiki ki he kau
Siu ‘i he pule afe’i ta’u ‘a e me’a kuo Ne ‘osi foaki ki he
Siasi he ‘aho ni ke fiefia ai.
Ko ia ai, kapau ‘oku ke fiema’u ke ‘ilo’i fekau’aki mo e
mo’ui Kalisitiane mo e kohai mo’oni ‘a e Kalisitaine, ‘oku
ke fiema’u ‘a e tohi ‘a Ngāue, ko e fakahā mo e ngaahi
na’ina’i ‘i he ngaahi ‘ipiseli, pea mo e ngaahi palōmesi kuo
kikite’i ne foaki ki he kakai Siu ‘i he Afe’i ta’u. Haleluia!

LOTU
‘Apā Tamai, ‘oku ou ma’ui’ui kakato, tupu, pukepuke, mo
malu’i ke ma’u ‘a e matu’otu’a fakalaumālie fou ‘i he ako ‘a
e ngaahi me’a mo’oni ‘o e mo’ui fo’ou ‘ia Kalaisi. ‘Oku ou
fakalakalaka ‘i he Laumālie, pea ‘oku ‘ikai ta’ofia ‘a ‘eku
lelei ‘i he Folofola, ‘i he Huafa ‘o Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
Kolose 1:26-27; 2 Kolinitō 5:17;
1 Pita 2:9 AMPC
lau tohitapu ta‘u 1:
Sione 15:1-17 & 1 Kalonikali 3-4
lau tohitapu ta‘u 2:
Ma‘ake 14:12-21 & Nōmipa 33
73
pulelulu 31
OHI HAKE ‘E HE FOLOFOLA
Ka tau pehē ‘oku ‘a’ana ‘akitautolu, kuopau
ketau muimui ‘i he sipinga ‘a Kalaisi
(1 Sione 2:6 CEV).

‘O ku ‘i ai ‘a e ako ki he laumālie ‘o e tangata, ka


‘oku ‘i ai mo e ako ki hono ohi ‘a e laumālie ‘o
e tangata. ‘I he ngaahi ‘aho faka’osi ni, fou ‘i he ngāue ‘a e
Folofola mo e Laumālie, ‘oku tau ohi ‘a e kakai ‘a e ‘Otua
ke hoko ko e kau fakamo’oni ‘aonga.
‘Oku tupu ‘a e Sino ‘o Kalaisi, pea fakafeta’i ki he
‘Otua hono fakafaingamālie’i ma’ae kakai tokolahi kenau
fanongo ki he Folofola ‘a e ‘Otua mo ohi hake. ‘Oku tatau
pē mo e vakai ki ha pēpē toki fanau’i ‘oku tupu hake; ‘oku
ake ‘a e fa’ahinga fiefia ‘i he mātu’a ‘i he’enau sio ki he
tupu hake ‘a e fānau ‘i he tu’unga kehekehe.
‘I he tu’unga pau ‘o e tupulekina, ko e me’a pē ‘oku
fiema’u he mātu’a ke fai ko e ‘atu ‘a e ngaahi fakahinohino,
tataki, siofi mo tākiekina. ‘Oku nau fakapapau’i ‘oku
fafanga lelei ‘a e pēpē, ‘o tauhi lelei, mo’ui ‘i he ‘ātakai
totonu, fakamālohisino’i honau sino, mo e ngaahi me’a
pehē.
Kae fuoloa si’i, fou ‘i he tauhi, ‘oku kamata ke lea ‘a
e pēpē mo kamata ngāue hangē ko e mātu’a. ‘I he founga
ko ia, ‘oku ohi ai ‘akinautolu; ko e me’a ‘oku ke fai ‘oku ne
alasi kinautolu, pea ‘oku faka’a’au kenau hoko ‘o hangē pe
ko koe. Ko e me’a tatau pē ‘i he fakalaumālie. Na’e pehē he

74

tongan
‘Aposetolo ko Paula ‘ia 1 Kolinitō 11:1, “Ke mou muimui
kiate au, ‘o hangē foki ko ‘eku muimui ‘ia Kalaisi.”
Taimi ni, koe’uhi ‘oku feohi ‘a e ‘Eiki pea mo kitautolu,
‘o lea kiate kitautolu, ako’i ‘akitautolu, fafanga ‘akitautolu
mo fai ‘a e ngaahi me’a kimu’a ‘iate kitautolu, pea ‘oku
tau ma’u ‘Ene Folofola ke foaki mo’o kitautolu ‘a e ‘ata
‘oku lelei, ‘oku tau hoko kiate Ia ‘o lahi ‘aupito, ‘o ngāue,
talanoa, fakafeangai pea mo e kakai kehe ‘o hangē ko Ia.
‘Oku pehē he Tohitapu, “Koe’uhi ‘oku talu ho’o kei
si’i, na’a ke ‘ilo ‘a e ngaahi tohi mā’oni’oni, ‘a ia ‘oku
fa’a fakapoto koe ki he fakamo’ui ‘i he tui ‘aia ‘oku ‘ia
Kalaisi Sisū” (2 Tīmote 3:15). Faka’atā ho mafu ke ohi ‘e
he Folofola. Ma’u ‘i he angavaivai ‘a e ‘ofa, ‘amanaki, tui,
mālohi, lakalakaimonū, mo’oni, mālohi, ‘atamai mo e sino
‘oku lelei ‘a ia ‘oku foaki kiate koe ‘e he Folofola.

LOTU
‘Apā Tamai, ko ‘eku mo’ui ko e fakahā’anga ‘a e katoa ‘o
Kalaisi. ‘Oku ou fakae’a Ia ki hoku māmani he ‘aho ni fou
‘i he’eku ngaahi fakakaukau, lea, mo e ngāue. ‘Oku vakai
‘a Sisū ki māmani fou ‘i hoku mata; ‘oku ou fakahāa’i
kiate kinautolu ‘a e ‘ofa ‘oku ‘ikai kenau lava ‘o faka’ikai’i.
Ko ‘Ene mo’ui faka-‘Otua ‘oku fakafisikitu’a fou ‘iate au.
‘Oku ou mo’ui ‘i he ‘iloloto ‘o ‘eku mo’ui faka-‘Otua mo
e tupu’anga ‘ia Kalaisi, ‘o ‘ilo ko Hono poto, mafeia, mo
e mālohi ‘oku ngāue ‘i loto mo fou ‘iate au, ‘i he Huafa ‘o
Sisū. ‘Emeni.
fakalahi ako:
2 Kolinitō 3:18; Ngāue 20:32; 2 Timote 3:16-17

lau tohitapu ta‘u 1:


Sione 15:18-16:1-16 & 1 Kalonikali 5-6

lau tohitapu ta‘u 2:


Ma‘ake 14:22-31 & Nōmipa 34
75
LOTU TALI ‘A E
FAKAMO‘UI
LOTU TALI ‘A E FAKAMO‘UI

LOTU TALI ‘A E FAKAMO‘UI


O ku mau tui na’e tāpuekina lahi koe ‘e he me‘atokoni
faka‘aho ko eni.
“’E ‘Otua, ‘oku ou tui ‘aki hoku mafu kotoa kia Sisū Kalaisi,
ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua mo‘ui. ‘Oku ou tui na’e pekia Ia mo‘oku
pea na‘e Ia ‘e he ‘Otua mei he mate. ‘Oku ou tui ‘oku mo‘ui
Ia ‘i he ‘aho ni. ‘Oku ou vete ‘aki hoku ngutu ko Sisū Kalaisi
‘a e ‘Eiki ‘o ‘eku mo‘ui mei he ‘aho ni. Fakafou ‘iate Ia mo ‘i
Hono Huafa, ‘oku ou ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engata; Kuo u fanau‘i
fo‘ou. Mālo ‘Eiki, ho fakamo‘ui hoku loto! Ko e fanau au taimi
ni ‘a e ‘Otua. Haleluia!”
Fakafeta‘i ki he ‘Eiki! Ko e fanau koe taimi ‘a e ‘Otua. Ko e ma‘u ‘o e ngaahi
fakahinohino ki he founga ‘o e tupulaki ko e Kalisitiane, kātaki fetu‘utaki
mai kiate kimautolu ‘i ha taha ‘o e ngaahi fika mo e tu‘asila ‘i lalo:
LOTU TALI ‘A E FAKAMO‘UI

LOTU TALI ‘A E FAKAMO‘UI

united kingdom: canada:


+44 (0)1708 556 604 +1 416-667-9191
+44 (0)8001310604 nigeria:
+234 1 8888186
+27 11 326 0971 usa:
+1(800) 620-8522
KO E ONGO
FA‘U TOHI

K o Faifekau Chris Oyakhilome, ko e Palesiteni ‘o e Believers’


LoveWorld Inc., ko e ngāue fakalotu fakamamani lahi
mālohi, faime’a-kehekehe, ko e tokotaha fa’utohi ‘o e To’oa ‘o
e Me’a Mo’oni, ko e me’atokoni fika 1 ‘i mamani, mo e ngaahi
tohi laka hake he 30. Ko e faifekau ‘osikiavelenga ‘a e Folofola
‘a e ‘Otua pea kuo ‘omi ‘e he’ene ngaahi malanga ‘a e mo’oni’i
me’a ‘o e mo’ui faka’otua ki he mafu ‘o e kakai tokolahi.

Kuo lau miliona ‘a kitautolu kuo lave’i ‘e he’ene polokalama


televīsone, “’Atimosifia ‘o e Mana,” ‘a ia ‘oku fakafou ai ‘a e ‘ave
‘o e lotolotonga faka’otua ‘a e ‘Otua ki he lotofale ‘o e ngaahi ‘api
‘o e kakai. Ko e maa’usia ‘o ‘ene ngāue televīsone ‘oku ne kāpui
‘a mamani fou he televīsone satelaite LoveWorld ‘o ‘ave tonu
‘a e ngaahi polokalama Kalisitiane lelei ki he kakai ‘o e kolope.

‘I he ‘Apiako ‘iloa ko e “Healing School,” ‘oke ne


fakahā ai ‘a e fakamo’ui mahaki ‘a Sisū Kalaisi mo
tokoni’i ‘a e toko lahi ke nau ma’u ‘a e fai mo’uilelei
he fou he ngāue ‘o e ngaahi foaki-‘ofa ‘a e Laumālie.

‘Oku ma’u ‘e Faifekau Chris ‘a e vela ke a’usi ‘a e kakai ‘o


mamani mo e lotolotonga ‘a e ‘Otua—ko e fekau faka’otua
kuo ne fakakakato he ta’u eni ‘e 30 fou he ngaahi ngāue
‘evangeliō, kaluseti, pea mo e ngaahi vaka’anga kehekehe
fakamafola ‘o alasi ‘a e lau miliona ke nau a’usia ‘a e
mo’ui ikuna mo taumu’a lelei ‘i he Folofola ‘a e ‘Otua.
Taohi

Tohi

tongan
Taohi

Tohi
Rhapsody Taohi
of
Realities

Tohi

tongan

You might also like