DR - Sc.nahida Srabović
DR - Sc.nahida Srabović
DR - Sc.nahida Srabović
Lipidi
kao signalne molekule, kofaktori i
pigmenti
Lipidi se prema hemijskom sastavu i strukturi dijele na
jednostavne, složene, izvedene i micelozne lipide.
Kompleksni
Jednostavni Izvedeni
1. Voskovi 1. Masne kiseline
2. Sterolni esteri 2. Steroli
3. Triacilgliceroli Fosfolipidi Glikolipidi 3. Diacilgliceridi
1. Cerebrozidi 4. Monoacilgliceridi
2.Gangliozidi
Glicerofosfolipidi
Sfingolipidi
1.Fosfatidilholin (PC)
1.Ceramidi
2.Fosfatidiletanolamin (PE)
2.Sfingomijelini
3.Fosfatidilinozitol (PI)
Uključuju masti, ulja i voskove.
18 16 14 12 10 8 6 4 2
Masne kiseline najčešće imaju nerazgranate lance sa parnim brojem (12 – 24)
C atoma.
Imena masnih kiselina zasnovana na IUPAC
nomenklaturi:
CH3-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-COOH
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
ili
CH3 (CH2)10 –COOH Dodekanoična kiselina (Laurinska)
Što je lanac duži i manje dvostrukih veza u to će biti niža topivost u vodi
i viša tačka topljenja.
Zaštita od parazita
Uloga ovih ugljenih hidrata je u zaštiti ćelije od agresivnih fizičkih i hemijskih uticaja,
zaštita od mikroorganizama, kao i uloga u vezivanju tj. slepljivanju ćelija jednu za
drugu što se naziva – ćelijska adhezija. Ćelijska adhezija je vrlo važna za normalno
odvijanje svih procesa u organizmu.
Biološke membrane su tečne strukture
Molekule lipida i proteina drže se na okupu
međusobnim nekovalentnim interakcijama.
Lipidni dvosloj izgrađuju tri vrste lipida:
fosfolipidi, glikolipidi i steroli.
Stvaranje strukture
dvosloja
omogućava
amfipatička priroda
molekula
membranskih
lipida.
Amfipatička svojstva membranskih Strukturu lipidnog dvosloja
lipida važna su za njihovo fizičko- stabiliziraju nekovalentne
hemijsko ponašanje. interakcije i to:
Struktura koju stvaraju membranski
fosfolipidi i glikolipidi su bimolekularne hidrofobne između neplarnih
ploče. dijelova molekula u hidrofobnoj
unutrašnjosti membrane i
Kada se nađu u vodenoj sredini elektrostatske i vodikove veze
polarne grupe ovih molekula okreću između polarnih grupa fosfolipida i
se prema vodenoj sredini, a neplarne glikolipida sa molekulama vode
se okreću prema unutrašnjosti koja okružuje membranu.
dvosloja.
Vrsta
i količina gangliozida u plazma mebrani
mijenja se tokom embrionalnog razvoja.
Mentalna
retardacija
Paraliza
Ceramid Deformacija
triheksozid
skeleta
Slijepoća
Ciklopentanoperhidropenantren
Holesterol
Holesterol je izvedeni lipid i najšire
rasprostranjen sterol u životinja i čovjeka.
Esencijalna je komponenta bioloških
membrana.
Prekursor je vitamina D, žučnih kiselina i
steroidnih hormona.
Žučne kiseline esencijalne su za digestiju masti
i liposolubilnih vitamina.
Najvećim dijelom sintetizira se u jetri.
Povećanje unosa holesterola povećava i
njegovu sintezu u organizmu što dovodi do
koronarnih srčanih oboljenja.
Holesterolse apsorbuje u
enterocitima (to je ključna
tačka metabolizma sterola)
Struktura holesterola
(ciklopentanoperhidropenantren)
1. korak – sinteza mevalonata