Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Jagodična kost"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m →Društvo i kultura: razne ispravke
 
(Nije prikazana 6 međuverzija 5 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Infokutija anatomija
{{Infokutija anatomija
| Ime = Jagodična kost<br>(Os zygomaticum)<br>(Zygoma)
| Ime = Jagodična kost<br>(Os zygomaticum)<br>(Zygoma)
|Latinsko ime = os zygomaticum, zygoma
|Latinsko ime = os zygomaticum, zygoma
| GraySubject = 40
| GraySubject = 40
| GrayPage = 164
| GrayPage = 164
| Image = Gray164.png
| Image = Gray164.png
| Caption = Lijeva jagodična kost ''[[in situ]]''
| Caption = Lijeva jagodična kost ''[[in situ]]''
| Image2 = Gray995.png
| Image2 = Gray995.png
| Caption2 = Bočna strana zuba i [[vilica]] <br>(Jagodična kost je u centru)
| Caption2 = Bočna strana zuba i [[vilica]] <br>(Jagodična kost je u centru)
| Origins =
| Origins =
| Insertions =
| Insertions =
| Articulations =
| Articulations =
| MeshName =
| MeshName =
| MeshNumber =
| MeshNumber =
| DorlandsPre =
| DorlandsPre =
| DorlandsSuf =
| DorlandsSuf =
| FMA = 52747
| FMA = 52747
}}
}}
'''Jagodična kost''' ([[latinski jezik|lat.]] ''os zygomaticum''/''zygoma'') ili '''līčna kost''' (lica) – u [[lobanja| ljudskoj lobanji]] – je parna kost koja se zglobljava sa vertikalnom granom [[maksila|gornje vilice]], [[sljepoočna kost|sljepoočnom]], [[klinasta kost|klinastom]] i [[čeona kost|čeonom kosti]]. Smještena je na gornjem i bočnom sijelu [[lice (anatomija)|lica]]. Formira izbočinu [[obraz]]a, dijela bočnog zida i krova [[oko|očne duplje]], te dio [[sljepoočna kost|sljepoočne kosti]] i podsljepoočne jame. Ima obraznu i sljepoočnu površinu, četiri nastavka: čeonoklinasti, orbitni, gornjevilični i sljepoočni, te četiri ruba.<ref name=<Gray14>{{cite book|authors=Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. |year=2014|title= Gray's anatomy for students, 3rd Edition |publisher=Elsevier|location=Philadelphia, Pa|isbn=9780702051319}}</ref><ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref>
'''Jagodična kost''' ([[latinski jezik|lat.]] ''os zygomaticum''/''zygoma'') ili '''līčna kost''' (lica) – u [[lobanja|ljudskoj lobanji]] – je parna kost koja se zglobljava sa vertikalnom granom [[maksila|gornje vilice]], [[sljepoočna kost|sljepoočnom]], [[klinasta kost|klinastom]] i [[čeona kost|čeonom kosti]]. Smještena je na gornjem i bočnom sijelu [[lice (anatomija)|lica]]. Formira izbočinu [[obraz]]a, dijela bočnog zida i krova [[oko|očne duplje]], te dio [[sljepoočna kost|sljepoočne kosti]] i podsljepoočne jame. Ima obraznu i sljepoočnu površinu, četiri nastavka: čeonoklinasti, orbitni, gornjevilični i sljepoočni, te četiri ruba.<ref name=<Gray14>{{cite book|authors=Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. |year=2014|title= Gray's anatomy for students, 3rd Edition |publisher=Elsevier|location=Philadelphia, Pa|isbn=9780702051319}}</ref><ref name= <"Campbell">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=<"Korene">{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref>


== Struktura ==
== Struktura ==


=== Površine – Plohe ===
=== Površine – Plohe ===
*'''Obrazna ploha''' je ispupčena i, blizu centra, šupljikava; u njenom središtu je mala rupa – [[jagodični otvor]], za prolaz jagosičnog živca i krvnog suda zygomaticofacial; ispod ovog otvora je blago uzvišenje, koje je polazište mišića ''[[musculus zygomaticus major]]''.
*'''Obrazna ploha''' je ispupčena i, blizu centra, šupljikava; u njenom središtu je mala rupa – [[jagodični otvor]], za prolaz jagosičnog živca i krvnog suda zygomaticofacial; ispod ovog otvora je blago uzvišenje, koje je polazište mišića ''[[musculus zygomaticus major]]''.
⚫
*'''Sljepoočna ploha''', koja je usmjerena prema nazad i medijalno, udubljena je i medijalno hrapava, sa trouglastim područjem za zglobljavanje [[gornja vilica|gornjom vilicom]] (zglobna površ), a bočno glatka, udubljene površine, čiji gornji dio formsira prednju granicu [[sljepoočna jama|sljepoočne jame]], donjeg dijela [[međusljepoočnna jama|sljepoočne jame]]. Blizu centra ove površine je jagodičnosljepoočni otvor za prolaz [[jagodičnosljepoočni živac|jagodičnosljepoočnog živca]].

⚫
*'''Orbitna ploha''' formira bočni dio i nešto donjeg dijela koštane orbite. [[Jagodični živac]] prolazi kroz jagodično-orbitni otvor ove površine. Bočni palpebralni ligament (donjeg očnog kapka), veže se za malo ispuščenje zvano orbitna kvržica.
⚫
*'''Sljepoočna ploha''', koja je usmjerena prema nazad i medijalno, udubljena je i medijalno hrapava, sa trouglastim područjem za zglobljavanje [[gornja vilica|gornjom vilicom]] (zglobna površ), a bočno glatka, udubljene površine, čiji gornji dio formsira prednju granicu [[sljepoočna jama|sljepoočne jame]], donjeg dijela [[međusljepoočnna jama|sljepoočne jame]]. Blizu centra ove površine je jagodičnosljepoočni otvor za prolaz [[jagodičnosljepoočni živac|jagodičnosljepoočnog živca]].

⚫
*'''Orbitna ploha''' formira bočni dio i nešto donjeg dijela koštane orbite. [[Jagodični živac]] prolazi kroz jagodično-orbitni otvor ove površine. Bočni palpebralni ligament (donjeg očnog kapka), veže se za malo ispuščenje zvano orbitna kvržica.


===Nastavci===
===Nastavci===
Svaka jagodična kost je u obliku dijamanta, a sastoji se od tri nastavka sa sličnim nazivom povezana sa zglobljavajućim kostima: čeoni, sljepoočni i gornjrvilični. Svaki nastavak jagodičnih kostiju čini važnu strukturu lobanje.
Svaka jagodična kost je u obliku dijamanta, a sastoji se od tri nastavka sa sličnim nazivom povezana sa zglobljavajućim kostima: čeoni, sljepoočni i gornjrvilični. Svaki nastavak jagodičnih kostiju čini važnu strukturu lobanje.


Orbitna površina čeoniog nastavka jagodičnih kostiju čini prednji bočni orbitni zid, obično sa malim parnim jagodičnoličnim otvorom na boku. Sljepoočni nastavak jagodične kosti čini jagodični luk zajedno sa jagodičnim nastavkom sljepoočne kosti kosti, sa uparenim jagodičnosljepoočnim otvorom na medijalnoj dubokoj površini kosti. Orbitna površina gornjeviličnog nastavka jagodične kosti čini dio podorbitnog oboda i mali dio prednjeg dijela bočnog zida orbite.<ref>Illustrated Anatomy of the Head and Neck, Fehrenbach and Herring, Elsevier, 2012, page 54.</ref>
Orbitna površina čeoniog nastavka jagodičnih kostiju čini prednji bočni orbitni zid, obično sa malim parnim jagodičnoličnim otvorom na boku. Sljepoočni nastavak jagodične kosti čini jagodični luk zajedno sa jagodičnim nastavkom sljepoočne kosti kosti, sa uparenim jagodičnosljepoočnim otvorom na medijalnoj dubokoj površini kosti. Orbitna površina gornjeviličnog nastavka jagodične kosti čini dio podorbitnog oboda i mali dio prednjeg dijela bočnog zida orbite.<ref>Illustrated Anatomy of the Head and Neck, Fehrenbach and Herring, Elsevier, 2012, page 54.</ref>


=== Rubovi===
=== Rubovi===
*'''Prednje-zadnji''' ili '''orbitni''' rub je gladak i udubljen, a formira odgovarajući dio prstenastog omotača orbite.
*'''Prednje-zadnji''' ili '''orbitni''' rub je gladak i udubljen, a formira odgovarajući dio prstenastog omotača orbite.
⚫
*'''Prednje-donji''' ili '''gornjevilični''' obod je hrapav i ukošen na račun svoje unutrašnje ploče, za zglobljavanje sa gornjom vilicom. Ublizini orbitne margine daje polazište za mišić ''[[musculus quadratus labii superioris]]''.

⚫
*'''Zadnje-gornji''' ili '''sljepoočni''' obod je savijen u obliku slova ''f'' italik fonta i nastavlja se iznad na početku sljepoočne linije, i ispod sa gornje granice [[jagodični luk|jagodičnog luka]]; uz njega se priključuje sljepoočni omotač.
⚫
*'''Prednje-donji''' ili '''gornjevilični''' obod je hrapav i ukošen na račun svoje unutrašnje ploče, za zglobljavanje sa gornjom vilicom. Ublizini orbitne margine daje polazište za mišić ''[[musculus quadratus labii superioris]]''.
⚫
*'''Zadnje-donji''' ili '''jagodični rub''', svojim hrapavim ivicama pruža vezu za ''[[musculus masseter]]''.

⚫
*'''Zadnje-gornji''' ili '''sljepoočni''' obod je savijen u obliku slova ''f'' italik fonta i nastavlja se iznad na početku sljepoočne linije, i ispod sa gornje granice [[jagodični luk|jagodičnog luka]]; uz njega se priključuje sljepoočni omotač.
⚫
*'''Zadnje-donji''' ili '''jagodični rub''', svojim hrapavim ivicama pruža vezu za ''[[musculus masseter]]''.


==Razvoj==
==Razvoj==
Osifukacija jagodičnie kosti se počinje od tri centra: jedan za obrazni i dva za orbitni dio; pojavljuju se o osmoj sedmici i spajaju oko petog mjeseca fetusnog života.
Osifukacija jagodičnie kosti se počinje od tri centra: jedan za obrazni i dva za orbitni dio; pojavljuju se o osmoj sedmici i spajaju oko petog mjeseca fetusnog života.
Centralna jagodična površ okoštava od jednog centra koji se pojavljuje samo ispod i na bočnoj strani orbite.
Centralna jagodična površ okoštava od jednog centra koji se pojavljuje samo ispod i na bočnoj strani orbite.
Nakon rođenja, kost je ponekad podijeljena horizontalnim šavom u gornjem ležištu, pri čemu je donji manji dio.
Nakon rođenja, kost je ponekad podijeljena horizontalnim šavom u gornjem ležištu, pri čemu je donji manji dio.
U nekim četveronožaca, jagodična kost se sastoji od dva dijela – orbitnog I obraznog.
U nekim četveronožaca, jagodična kost se sastoji od dva dijela – orbitnog I obraznog.


==Društvo i kultura==
==Društvo i kultura==
[[Visoke obrazne kosti]] se izbočenja jagodičnih lukova, zbog čega je gornji dio obraza isturen prema vani i formira blagu udubinu ispod jagodica koja uvlači strane lica. Tako istaknute (visoke) jagodice, tvore [[lsimetrija| simetrični oblik lica]] i vrlo su česte u [[manekenka|manekenki]]; smatraju se [[Fizička privlačnost |ljepotnom oznakom crta lica]] u oba spola.<ref name="Sex and Society">{{cite book|title=Sex and Society|url=https://books.google.com/books?id=aVDZchwkIMEC&pg=PA91|accessdate=2 November 2012|date=September 2009|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-7906-2|page=91}}</ref>
[[Visoke obrazne kosti]] se izbočenja jagodičnih lukova, zbog čega je gornji dio obraza isturen prema vani i formira blagu udubinu ispod jagodica koja uvlači strane lica. Tako istaknute (visoke) jagodice, tvore [[lsimetrija|simetrični oblik lica]] i vrlo su česte u [[manekenka|manekenki]]; smatraju se [[Fizička privlačnost|ljepotnom oznakom crta lica]] u oba spola.<ref name="Sex and Society">{{cite book|title=Sex and Society|url=https://books.google.com/books?id=aVDZchwkIMEC&pg=PA91|access-date=2. 11. 2012|date=septembar 2009|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-7906-2|page=91}}</ref>


==Ostale životionje ==
==Ostale životinje ==
[[Datoteka:The Childrens Museum of Indianapolis - Jugal from Edmontosaurus - detail.jpg|alt=|thumb|left|250px|Ova jugalna kost fosilnog [[Edmontosaurus]]a je duga preko 1 m]]
[[Datoteka:The Childrens Museum of Indianapolis - Jugal from Edmontosaurus - detail.jpg|alt=|thumb|left|250px|Ova jugalna kost fosilnog [[Edmontosaurus]]a je duga preko 1 m]]
[[Datoteka:Gegenbaur 1870 skull homology color.png|thumb|250px|Dijagram homolognih kostiju lobanje kod [[gušter]]a i [[krokodil]]a. Vratne kosti, sa oznakom '''''Ju''''' (blijedo zelene) su na lijevoj strani centra.]]
[[Datoteka:Gegenbaur 1870 skull homology color.png|thumb|250px|Dijagram homolognih kostiju lobanje kod [[gušter]]a i [[krokodil]]a. Vratne kosti, sa oznakom '''''Ju''''' (blijedo zelene) su na lijevoj strani centra.]]
Kod ne-[[sisar]]skih kičmenjaka, jagodične kosti se nazivaju jugalarne kosti, jer ove životinje nemaju jagodičnog luka. Nalaze se u većini [[gmizavci|gmizavaca]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[ptica]]. Povezana je s kvadratojugalnom i gornjeviličnom kosti, kao i drugi, koje se mogu razlikovati po vrstama.<ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref>
Kod ne-[[sisar]]skih kičmenjaka, jagodične kosti se nazivaju jugalarne kosti, jer ove životinje nemaju jagodičnog luka. Nalaze se u većini [[gmizavci|gmizavaca]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[ptica]]. Povezana je s kvadratojugalnom i gornjeviličnom kosti, kao i drugi, koje se mogu razlikovati po vrstama.<ref name="Međedović"/>


Ova kost se smatra ključnom u određivanju općih osobina lobanje, kao u slučaju fosilnih životinja, kao što su [[dinosaur]]I, u [[paleontologija|paleontologiji]], čija kompletna lobanja nije pronađena. Kod [[Coelacantha] i ranih [[tetrapoda]] ova kost je relativno velika. Tako, to je pločasta kost formira donji rub orbite i veći dio strane lica. Kod riba [[zrakoperke|zrakoperki]] je smanjena ili odsutna, a čitav region obraza je općenito mali. Ova kost je odsutna i kod današnjih [[vodozemci|vodozemaca]].<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= 217–241|isbn= 0-03-910284-X}}</ref>
Ova kost se smatra ključnom u određivanju općih osobina lobanje, kao u slučaju fosilnih životinja, kao što su [[dinosaur]]I, u [[paleontologija|paleontologiji]], čija kompletna lobanja nije pronađena. Kod [[Coelacantha]] i ranih [[tetrapoda]] ova kost je relativno velika. Tako, to je pločasta kost formira donji rub orbite i veći dio strane lica. Kod riba [[zrakoperke|zrakoperki]] je smanjena ili odsutna, a čitav region obraza je općenito mali. Ova kost je odsutna i kod današnjih [[vodozemci|vodozemaca]].<ref name=VB>{{cite book |author=Romer, Alfred Sherwood|author2=Parsons, Thomas S.|year=1977 |title=The Vertebrate Body |url=https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9|publisher=Holt-Saunders International |location= Philadelphia, PA|pages= [https://archive.org/details/vertebratebody0000rome_a5a9/page/217 217]–241|isbn= 0-03-910284-X}}</ref>


Uz izuzetak [[kornjača]], na jugalna kost i [[gmizavci|gmizavaca]] formira relativno uzak dio koji razdvaja orbitu i donji rub [[sljepoočni otvor|sljepoočnog otvora]], od kojih se mogu formirati donje granice. Kost je na sličan način reducirana i kod [[ptica]]. U sisara, potrebna je široka, što se vidi kod ljudi, a površine između orbita i otvora nestaju u potpunosti; zadržavaju se samo gornji rubovi preostalog otvora, kao jagodični lukovi.<ref name=VB/>
Uz izuzetak [[kornjača]], na jugalna kost i [[gmizavci|gmizavaca]] formira relativno uzak dio koji razdvaja orbitu i donji rub [[sljepoočni otvor|sljepoočnog otvora]], od kojih se mogu formirati donje granice. Kost je na sličan način reducirana i kod [[ptica]]. U sisara, potrebna je široka, što se vidi kod ljudi, a površine između orbita i otvora nestaju u potpunosti; zadržavaju se samo gornji rubovi preostalog otvora, kao jagodični lukovi.<ref name=VB/>


== Dodatne slike ==
== Dodatne slike ==
Red 80: Red 76:
== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Zygomatic bone}}
{{Commonscat|Zygomatic bone}}
{{Comonscat|Facial bones}}
{{Commonscat|Facial bones}}
{{Kosti čovjeka}}
{{Kosti čovjeka}}


Trenutna verzija na dan 14 april 2023 u 15:32

Jagodična kost
(Os zygomaticum)
(Zygoma)
Lijeva jagodična kost in situ
Bočna strana zuba i vilica
(Jagodična kost je u centru)
Identifikatori
TA98A02.1.14.001
TA2818
FMA52747
Anatomska terminologija

Jagodična kost (lat. os zygomaticum/zygoma) ili līčna kost (lica) – u ljudskoj lobanji – je parna kost koja se zglobljava sa vertikalnom granom gornje vilice, sljepoočnom, klinastom i čeonom kosti. Smještena je na gornjem i bočnom sijelu lica. Formira izbočinu obraza, dijela bočnog zida i krova očne duplje, te dio sljepoočne kosti i podsljepoočne jame. Ima obraznu i sljepoočnu površinu, četiri nastavka: čeonoklinasti, orbitni, gornjevilični i sljepoočni, te četiri ruba.[1][2][3][4][5]

Struktura

[uredi | uredi izvor]

Površine – Plohe

[uredi | uredi izvor]
  • Obrazna ploha je ispupčena i, blizu centra, šupljikava; u njenom središtu je mala rupa – jagodični otvor, za prolaz jagosičnog živca i krvnog suda zygomaticofacial; ispod ovog otvora je blago uzvišenje, koje je polazište mišića musculus zygomaticus major.
  • Sljepoočna ploha, koja je usmjerena prema nazad i medijalno, udubljena je i medijalno hrapava, sa trouglastim područjem za zglobljavanje gornjom vilicom (zglobna površ), a bočno glatka, udubljene površine, čiji gornji dio formsira prednju granicu sljepoočne jame, donjeg dijela sljepoočne jame. Blizu centra ove površine je jagodičnosljepoočni otvor za prolaz jagodičnosljepoočnog živca.
  • Orbitna ploha formira bočni dio i nešto donjeg dijela koštane orbite. Jagodični živac prolazi kroz jagodično-orbitni otvor ove površine. Bočni palpebralni ligament (donjeg očnog kapka), veže se za malo ispuščenje zvano orbitna kvržica.

Nastavci

[uredi | uredi izvor]

Svaka jagodična kost je u obliku dijamanta, a sastoji se od tri nastavka sa sličnim nazivom povezana sa zglobljavajućim kostima: čeoni, sljepoočni i gornjrvilični. Svaki nastavak jagodičnih kostiju čini važnu strukturu lobanje.

Orbitna površina čeoniog nastavka jagodičnih kostiju čini prednji bočni orbitni zid, obično sa malim parnim jagodičnoličnim otvorom na boku. Sljepoočni nastavak jagodične kosti čini jagodični luk zajedno sa jagodičnim nastavkom sljepoočne kosti kosti, sa uparenim jagodičnosljepoočnim otvorom na medijalnoj dubokoj površini kosti. Orbitna površina gornjeviličnog nastavka jagodične kosti čini dio podorbitnog oboda i mali dio prednjeg dijela bočnog zida orbite.[6]

Rubovi

[uredi | uredi izvor]
  • Prednje-zadnji ili orbitni rub je gladak i udubljen, a formira odgovarajući dio prstenastog omotača orbite.
  • Prednje-donji ili gornjevilični obod je hrapav i ukošen na račun svoje unutrašnje ploče, za zglobljavanje sa gornjom vilicom. Ublizini orbitne margine daje polazište za mišić musculus quadratus labii superioris.
  • Zadnje-gornji ili sljepoočni obod je savijen u obliku slova f italik fonta i nastavlja se iznad na početku sljepoočne linije, i ispod sa gornje granice jagodičnog luka; uz njega se priključuje sljepoočni omotač.
  • Zadnje-donji ili jagodični rub, svojim hrapavim ivicama pruža vezu za musculus masseter.

Razvoj

[uredi | uredi izvor]

Osifukacija jagodičnie kosti se počinje od tri centra: jedan za obrazni i dva za orbitni dio; pojavljuju se o osmoj sedmici i spajaju oko petog mjeseca fetusnog života. Centralna jagodična površ okoštava od jednog centra koji se pojavljuje samo ispod i na bočnoj strani orbite. Nakon rođenja, kost je ponekad podijeljena horizontalnim šavom u gornjem ležištu, pri čemu je donji manji dio. U nekim četveronožaca, jagodična kost se sastoji od dva dijela – orbitnog I obraznog.

Društvo i kultura

[uredi | uredi izvor]

Visoke obrazne kosti se izbočenja jagodičnih lukova, zbog čega je gornji dio obraza isturen prema vani i formira blagu udubinu ispod jagodica koja uvlači strane lica. Tako istaknute (visoke) jagodice, tvore simetrični oblik lica i vrlo su česte u manekenki; smatraju se ljepotnom oznakom crta lica u oba spola.[7]

Ostale životinje

[uredi | uredi izvor]
Ova jugalna kost fosilnog Edmontosaurusa je duga preko 1 m
Dijagram homolognih kostiju lobanje kod guštera i krokodila. Vratne kosti, sa oznakom Ju (blijedo zelene) su na lijevoj strani centra.

Kod ne-sisarskih kičmenjaka, jagodične kosti se nazivaju jugalarne kosti, jer ove životinje nemaju jagodičnog luka. Nalaze se u većini gmizavaca, vodozemaca i ptica. Povezana je s kvadratojugalnom i gornjeviličnom kosti, kao i drugi, koje se mogu razlikovati po vrstama.[5]

Ova kost se smatra ključnom u određivanju općih osobina lobanje, kao u slučaju fosilnih životinja, kao što su dinosaurI, u paleontologiji, čija kompletna lobanja nije pronađena. Kod Coelacantha i ranih tetrapoda ova kost je relativno velika. Tako, to je pločasta kost formira donji rub orbite i veći dio strane lica. Kod riba zrakoperki je smanjena ili odsutna, a čitav region obraza je općenito mali. Ova kost je odsutna i kod današnjih vodozemaca.[8]

Uz izuzetak kornjača, na jugalna kost i gmizavaca formira relativno uzak dio koji razdvaja orbitu i donji rub sljepoočnog otvora, od kojih se mogu formirati donje granice. Kost je na sličan način reducirana i kod ptica. U sisara, potrebna je široka, što se vidi kod ljudi, a površine između orbita i otvora nestaju u potpunosti; zadržavaju se samo gornji rubovi preostalog otvora, kao jagodični lukovi.[8]

Dodatne slike

[uredi | uredi izvor]
  • Kosti lica
    Kosti lica
  • Lijeva jagodična kost – obrazna ploha
    Lijeva jagodična kost – obrazna ploha
  • Lijeva jagodična kost – sljepoočna ploha
    Lijeva jagodična kost – sljepoočna ploha
  • Boča strana lobanje
    Boča strana lobanje
  • Lijemeđusljepoočna jama
    Lijemeđusljepoočna jama
  • Numerirane bočne kosti ljudske lobanje
    Numerirane bočne kosti ljudske lobanje

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Illustrated Anatomy of the Head and Neck, Fehrenbach and Herring, Elsevier, 2012, page 54.
  7. ^ Sex and Society. Marshall Cavendish. septembar 2009. str. 91. ISBN 978-0-7614-7906-2. Pristupljeno 2. 11. 2012.
  8. ^ a b Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 217–241. ISBN 0-03-910284-X.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Jagodična kost
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Jagodična kost
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Jagodična_kost&oldid=3499629"