Kockasta kost
| Kuboidna kost – Kockasta kost (Os cuboideum) | |
|---|---|
 Lijeva kockasta kost – Prednje-medijalna strtana | |
 | |
| Detalji | |
| Identifikatori | |
| Latinski | Os cuboideum |
| TA98 | A02.5.16.001 |
| TA2 | 1489 |
| FMA | 24527 |
| Anatomska terminologija | |
Kuboidna kost ili kockasta kost – u ljudskom tijelu – je jedna od sedam kostiju korijena stopala.[1][2][3][4]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Kockasta kost je, u odnosu na os stopala najudaljanija bočna kosti u distalnog retka korijena stopala. Ima približno kockaste dimenzije, pa predstavlja istaknuto mjesto u svoj donjoj (ili tabanskoj) površini, kvrgi kvadra. Kost ima žlijeb kuda prolazi tetetiva dugog lisnog mišića (musculus peroneus longus), do hvatišta na prvoj kosti grane (metatarsus) šake i mdijalne klinaste kosti.[5]
Površi(ne) – Plohe
[uredi | uredi izvor]Leđna površ (ploha, površina) je usmjerena prema gore i bočno; gruba je za prihvatanje ligamenata.
- Tabanska površ se predstavlja ispred dubokog žlijeba lisne brazde, koja ide koso prema naprijed i medijalno; prihvata tetivu dugog lisnog mišića, a omeđena je istaknutim grebenom, na koji se veže dugi tabanski ligament.
Greben završava bočno u uzvisini kvrge, čija površina predstavlja ovalni oblik. Na njoj klizi sezamska kost ili hrskavica koja se često nalaze u tetivi dugog lisnog mišića. Površina kosti iza žlijeba je gruba, za pričvršćivanje tabanskog petnokuboidnog ligamenta, nekoliko vlakna musculus flexor hallucis brevis, ovojnice tetive tibialis posterior.
- Bočna površ je u dubokom usjek, formiranom na početku lisne brazde.
- Zadnja površ je glatka, trouglasta i konkavno-konveksna, za zglobljavanja sa prednjom površinom petne kosti ( petnokuboidni zglob). Njen donjomedijalni ugao se projicira unazad kao nastavak koji podlaže i podržava prednji kraj petne kosti.
- Prednja površ je manje velčine, a također nepravilno trouglasta. Podijeljena je okomitim grebenom u dvije facete, formirajući četvrti i peti tarsometatatarzalni zglob: medijalna aspekt, četvrtastog oblika, zglobljava se sa četvrtom kosti grane stopala; bočna, veća i više trokutasta artikulira sa petom.
- Medijalna površ je širok, nepravilno četverostrana, a predstavljena je u sredini i gornjem dijelu glatkog ovalnog dijela, za zglobljavanje s treće klinaste kosti. Iza ovog je (povremeno) manji aspekt, za artikulaciju s čunastom kosti; u ostatku je gruba, za pričvršćivanje jakih međukostnih ligamenata.[6]
Mišićne veze
[uredi | uredi izvor]Sa kockastom kosti je povezan samo jedan mišić: musculus tibialis posterior. On ima hvatište pod površinom kockaste kosti.<ref name=Bojsen>Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 293. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]U stanju poznatom kao kuboidni sindrom kvadar se može iščašiti dolje (subluksacija), što uzrokuje otekline i bol duž središnjeg dijela bočnog ruba stopala.
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Skelet noge – leđna strana -
Tabanski pogled na kosti desnog stopala -
Vanjske granice stopala -
Kosti stopala. Pogled s donje strane (lijevo) i odozgo (desno). A = Petna kost B = Gležanj C = kvadratna kost D = čunasta kost E, F, G = klinasta kost
Tamnosive su metatarzalne kosti, svijetlosivi – zglobovi.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Moore, KL.; Dalley, AF.; Agur, AM. (2013). Clinically Oriented Anatomy, 7th ed. Lippincott Williams & Wilkins. str. 524. ISBN 978-1-4511-8447-1.
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]