Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Kolumbija"

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Vagobot (razgovor | doprinosi)
7.788 edits
m r2.7.2) (robot dodaje: xmf:კოლუმბია
Prijedlozi linkova: dodana 2 linka.
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje Newcomer task Suggested: add links
 
(Nije prikazana 45 međuverzija 22 korisnika)
Red 1: Red 1:
{{Drugo značenje|Kolumbija}}
{{Drugo značenje|Kolumbija (čvor)}}
{{Infokutija država|
{{Infokutija država|
izvorno_ime =República de Colombia|
izvorno_ime =República de Colombia|
Red 8: Red 8:
mapa =LocationColombia.svg|
mapa =LocationColombia.svg|
službeni_jezik =[[španski jezik|španski]]|
službeni_jezik =[[španski jezik|španski]]|
državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]], [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Republika|ustavna republika]]|
glavni_grad =[[Bogota]]|
glavni_grad =[[Bogota]]|
vrsta_prve_vlasti =Predsjednik|
vrsta_prve_vlasti =Predsjednik|
vladar_prva_vlast =[[Juan Manuel Santos]]|
vladar_prva_vlast =[[Iván Duque]]|
vrsta_druge_vlasti =|
vrsta_druge_vlasti =Potpredsjednica|
vladar_druga_vlast =|
vladar_druga_vlast =[[Marta Lucía Ramírez]]|
po_površini_na_svijetu =26.|
po_površini_na_svijetu =26.|
površina =1,141,748 km²|
površina =1.141.748|
procenat_vode =8.8|
procenat_vode =8,8|
najviša_tačka_ime = [[Pico Cristóbal Colón]]|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =29.|
stanovnika =44,065,000|
najviša_tačka_metara = 5.730|
stanovnika = 50.823.992<ref>{{Cite web |url= https://countrymeters.info/en/Colombia |title= Colombia population (2020) live |access-date= 22. 8. 2020 |website= countrymeters.info}}</ref>|
gustoća =40|
nezavisnost =[[20. juli]] [[1810]]|
gustoća =42,23|
po_broju_stanovnika_na_svijetu =28.|
nezavisnost =20. juli 1810.|
valuta =[[kolumbijski peso]]|
valuta =[[kolumbijski peso]]|
vremenska_zona =[[UTC]] -5 |
vremenska_zona =[[UTC]] -5 |
himna ="[[Himno Nacional de la República de Colombia]]"|
himna ="[[Himno Nacional de la República de Colombia]]"{{Center|[[Datoteka:United States Navy Band - ¡Oh, gloria inmarcesible!.ogg]]}}|
internetski_nastavak =[[.co]]|
internetski_nastavak =[[.co]]|
pozivni_broj =+57|
pozivni_broj =+57|
komentar =|
komentar =|
|}}
|}}
'''Kolumbija''' ({{jez-es|Colombia}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|Es-Colombia2.oga|izgovor}}/}}), službeno '''Republika Kolumbija''' ({{jez-es|República de Colombia|linkovi=ne}} {{malo|/{{audio|pomoć=ne|Es-republica_de_colombia.ogg|izgovor}}/}}), jest [[suverena država]] uglavnom smještena u sjevernom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], sa manjim dijelom teritorije koja se nalazi u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]. Nalazi se između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]], graniči sa [[Panama|Panamom]] na sjeverozapadu, [[Venecuela|Venecuelom]] i [[Brazil]]om na istoku i [[Ekvador]]om i [[Peru]]om na na jugu. Pomorsku granicu dijeli sa [[Kostarika|Kostarikom]], [[Nikaragva|Nikaragvom]], [[Honduras]]om, [[Jamajka|Jamajkom]], [[Haiti]]jem i [[Dominikanska Republika|Dominikanskom Republikom]].
'''Kolumbija''' je zemlja smještena između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]] s velikom bioraznolikosti i brojnim prirodnim ljepotama. Zemlja koja nakon [[Brazil]]a i [[Argentina|Argentine]] ima vodeću ulogu u privrednom razvoju regije, sa nažalost lošom reputacijom stvorenom zbog stvorene medijske slike o regiji. Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], sa obalama na [[Meksički zaljev|Meksičkom zaljevu]] i na [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Glavni grad je [[Bogota]], a ostali veći gradovi su: [[Medellin]], [[Cali]], [[Cartagena de Indias]], [[Barranquilla]], [[Ibagué]], [[Manizales]], [[Pasto]], [[Cucuta]] i [[Bucaramanga]]. Ima oko 39,3 miliona stanovnika (Sâm glavni grad Bogota ima oko 7,2 miliona stanovnika).

Kolumbija se odlikuje visokim stepenom [[Biološka raznovrsnost|biodiverziteta]] i brojnim prirodnim ljepotama. Nakon [[Brazil]]a i [[Argentina|Argentine]] ima vodeću ulogu u privrednom razvoju regije.

[[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države je [[Bogota]] sa oko 7,2 miliona stanovnika. Ostali veći gradovi su: [[Medellin]], [[Cali]], [[Cartagena de Indias]], [[Barranquilla]], [[Ibagué]], [[Manizales]], [[Pasto]], [[Cucuta]] i [[Bucaramanga]]. Ima oko 49,9 miliona stanovnika.


== Historija ==
== Historija ==
Na prostoru današnje Kolumbije, prije dolaska Evropljana živjeli su brojni indijanski narodi, od kojih su najmoćniji bili [[Čibča]]. Španski osvajači na ovaj prostor došli su oko 1500. godine, a njihovo prvo prebivalište bila je [[Santa Marta]]. Nešto kasnije, u periodu 1536-1538. godine španski kolonisti su pokorili civilizaciju Čibča, te osnovali grad Bogotu koja je dobila ime po Bocati-poglavici Čibča. Osvojeno područje nazvano je Novo Kraljevstvo Granade, koje se daljim osvajanjima teritorijalno povećavalo.
Na prostoru današnje Kolumbije, prije dolaska Evropljana živjeli su brojni indijanski narodi, od kojih su najmoćniji bili [[Čibča]]. Španski osvajači na ovaj prostor došli su oko 1500. godine, a njihovo prvo prebivalište bila je [[Santa Marta]]. Nešto kasnije, u periodu 1536-1538. godine španski kolonisti su pokorili civilizaciju Čibča, te osnovali grad Bogotu koja je dobila ime po Bocati-poglavici Čibča. Osvojeno područje nazvano je Novo Kraljevstvo Granade, koje se daljim osvajanjima teritorijalno povećavalo.


Španski kolonisti su koristili radnu snagu Indijanaca i pljačkali njihova materijalna dobra. Radna snaga Indijanaca nije bila dovoljna te su Španci dovodili crno roblje iz [[Afrka|Afrike]]. Otuda šarolikost u rasnoj strukturi Kolumbije. Zbog karakterističnog reljefa Španskoj Imperiji je otežavano upravljanje ovom kolonijom pa ona 1564. godine šalje svog predstavnika kako bi upravljao ovom kolonijom. Ubrzo nakon toga ujedinjujući sve kolonije tog područja Španci osnivaju jedinstvenu veliku koloniju-''Vicekraljevska Nova Kraljevina Granade'', koja se sastojala od današnje Kolumbije, [[Venecuela|Venecuele]], [[Ekvador]]a i [[Panama|Paname]], sa Bogotom kao glavnim gradom. Mnogi kolonisti, nezadovoljni španskom vladavinom, dižu ustanke koje Španci brzo zaustavljaju, ali se ipak osniva pokret za nezavisnost. Tako mnogi dijelovi kolonije već 1810. godine proglašavaju svoju nezavisnost, koristeći zauzimanje Španije od strane Francuske. Međutim, nakon što su se i sami Španci oslobodili francuske vlasti, šalju svoje trupe u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], kako bi povratili kolonije. Godine 1819. venecuelanski general [[Simon Bolivar]] ih je porazio u bitki «Bojaka», sjeverno od Bogote. Bolivar kasnije postaje prvi predsjednik bivšeg Vicekraljevstva, sada nazvanog [[Velika Kolumbija]]. Međutim, država je brzo propala, jer 1830. godine Venecuela i Ekvador postaju samostalni.
Španski kolonisti su koristili radnu snagu Indijanaca i pljačkali njihova materijalna dobra. Radna snaga Indijanaca nije bila dovoljna te su Španci dovodili crno roblje iz [[Afrka|Afrike]]. Otuda šarolikost u rasnoj strukturi Kolumbije. Zbog karakterističnog reljefa Španskoj Imperiji je otežavano upravljanje ovom kolonijom pa ona 1564. godine šalje svog predstavnika kako bi upravljao ovom kolonijom. Ubrzo nakon toga ujedinjujući sve kolonije tog područja Španci osnivaju jedinstvenu veliku koloniju-''Vicekraljevska Nova Kraljevina Granade'', koja se sastojala od današnje Kolumbije, [[Venecuela|Venecuele]], [[Ekvador]]a i [[Panama|Paname]], sa Bogotom kao glavnim gradom. Mnogi kolonisti, nezadovoljni španskom vladavinom, dižu ustanke koje Španci brzo zaustavljaju, ali se ipak osniva pokret za nezavisnost. Tako mnogi dijelovi kolonije već 1810. godine proglašavaju svoju nezavisnost, koristeći zauzimanje [[Španija|Španije]] od strane Francuske. Međutim, nakon što su se i sami Španci oslobodili francuske vlasti, šalju svoje trupe u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], kako bi povratili kolonije. Godine 1819. venecuelanski general [[Simon Bolivar]] ih je porazio u bitki «Bojaka», sjeverno od Bogote. Bolivar kasnije postaje prvi predsjednik bivšeg Vicekraljevstva, sada nazvanog [[Velika Kolumbija]]. Međutim, država je brzo propala, jer 1830. godine Venecuela i Ekvador postaju samostalni.


Od samog sticanja nezavisnosti Kolumbiju su potresali mnogi politički problemi usljed čega su izbijali veliki nemiri. Konflikt je izbijao između liberala i konzervativaca. Poslije sticanja nezavisnosti kolumbijski ustav je mijenjan više puta. Ustavom iz 1853. godine ukida se [[ropstvo]], a iz 1886. godine Kolumbija je proglašena republikom. Građanski rat izbija 1899. godine i traje do 1902. godine ( tzv. «rat od 1000 dana» ). Vrhunac sukoba između liberala i konzervativaca je dostignut 1948. godine. Rat traje do 1957. godine, u njemu je živote izgubilo oko 200 000 ljudi. Godine 1957., dvije vladajuće stranke se dogovaraju oko podjele vlasti, što se sprovodi i danas.
Od samog sticanja nezavisnosti Kolumbiju su potresali mnogi politički problemi usljed čega su izbijali veliki nemiri. Konflikt je izbijao između liberala i konzervativaca. Poslije sticanja nezavisnosti kolumbijski ustav je mijenjan više puta. Ustavom iz 1853. godine ukida se [[ropstvo]], a iz 1886. godine Kolumbija je proglašena republikom. Građanski rat izbija 1899. godine i traje do 1902. godine ( tzv. «rat od 1000 dana» ). Vrhunac sukoba između liberala i konzervativaca je dostignut 1948. godine. Rat traje do 1957. godine, u njemu je živote izgubilo oko 200 000 ljudi. Godine 1957., dvije vladajuće stranke se dogovaraju oko podjele vlasti, što se sprovodi i danas.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Kolumbije}}
Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], sa obalama na [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]] i na [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Ima uglavnom planinski reljef (visoke Ande), dok je u primorju nizijski. Klima je tropska, ali pod uticajem nadmorske visine prelazi u kontinentalnu. Snježana granica je oko 4 500 m. Količina padavina je neravnomjerno raspoređenja.


== Vlada ==
== Vlada ==
Kolumbija je predsjednička republika, a ustav ove zemlje je donesen 1886. godine i poslije toga prepravljan je mnogo puta. Predsjednik, izabran na nacionalniom izborima, predvodi vladu u četverogodišnjem mandatu. Jedan predsjednik može biti izabran više puta ali nikada služiti dva mandata zaredom. Ono što je vrlo karakteristično za Kolumbiju jeste da ona nema potpredsjednika. Kongres ove države sastoji se iz 102 člana senata i 161 člana tzv. Kuće predstavnika, koje također biraju glasači.
Kolumbija je predsjednička republika, a ustav ove zemlje je donesen 1886. godine i poslije toga prepravljan je mnogo puta. Predsjednik, izabran na nacionalniom izborima, predvodi vladu u četverogodišnjem mandatu. Jedan predsjednik može biti izabran više puta ali nikada služiti dva mandata zaredom. Ono što je vrlo karakteristično za Kolumbiju jeste da ona nema potpredsjednika. Kongres ove države sastoji se iz 102 člana senata i 161 člana tzv. Kuće predstavnika, koje također biraju glasači.


== Politička struktura ==
== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Departmani u Kolumbiji}}
Zemlja se sastoji od 22 departmana, 4 interdencije, 4 komesarijata i glavni grad.
Kolumbija se sastoji od 32 administrativne jedinice prvog nivoa, tzv. departmana (španski: departamento i departamentos - mn.) i glavnog grada Bogote (Distrito Capital), koji je distrikt i samostalna administrativna jedinica.

Svaki departman ima guvernera (gobernador) i skupštinu departmana (Asamblea Departamental) koji se biraju na izborima, na mandat od 4 godine. Departmani se sastoje od općina. Općinom rukovodi načelnik uz općinsko vijeći a biraju se na mandat od 4 godine.
== Geografija ==
Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], sa obalama na [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]] i na [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Ima uglavnom planinski reljef (visoke Ande), dok je u primorju nizijski. Klima je tropska, ali pod uticajem nadmorske visine prelazi u kontinentalnu. Snježana granica je oko 4 500 m. Količina padavina je neravnomjerno raspoređenja.


== Privreda ==
== Privreda ==
Kolumbija je nešto zaostalija zemlja sa velikim kriminalom ([[droga|droge]]), ali i drugim oblicima kriminala, te velikim klasnim razlikama. Najrašireniji kapital je američki. Najviše razvijena privredna grana je [[rudarstvo]], te stoga ima i najveći uticaj na društveni dohodak.
Kolumbija je nešto zaostalija zemlja sa velikim kriminalom ([[droga|droge]]), ali i drugim oblicima kriminala, te velikim klasnim razlikama. Najrašireniji kapital je američki. Najviše razvijena privredna grana je [[rudarstvo]], te stoga ima i najveći uticaj na društveni dohodak.
Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju se: [[kahva]], [[šećerna trska]], [[kukuruz]], [[riža]], [[banane]], [[krompir]], [[soja]]. Država traži zakone kako bi zaštitila poljoprivredu od stranog, ali i domaćeg kapitala (feudalaca). Eksploatiraju se i rudna bogatstva kao: [[nafta]], [[kameni ugalj]], [[zlato]], [[srebro]], [[nikl]], [[mangan]], [[bakar]], [[so]], [[fosfati]]. Najvažnije industrijske grane: crna metalurgija, mašinska, elektrotehnička, rafinerija nafte, kožna i druge. Glavni izvozni materijali su: [[nafta]], [[kahva]], smaragdi, [[zlato]], [[tekstil]] i modne marke, cvijeće, te [[ugljen]].
Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju se: [[kahva]], [[šećerna trska]], [[kukuruz]], [[riža]], [[banane]], [[krompir]], [[soja]]. Država traži zakone kako bi zaštitila poljoprivredu od stranog, ali i domaćeg kapitala (feudalaca). Eksploatiraju se i rudna bogatstva kao: [[nafta]], [[kameni ugalj]], [[zlato]], [[srebro]], [[nikl]], [[mangan]], [[bakar]], [[so]], [[fosfati]]. Najvažnije industrijske grane: crna metalurgija, mašinska, elektrotehnička, rafinerija nafte, kožna i druge. Glavni izvozni materijali su: [[nafta]], [[kahva]], smaragdi, [[zlato]], [[tekstil]] i modne marke, cvijeće, te [[ugalj]].


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
Sa procijenjenih 50 miliona ljudi 2020. godine, Kolumbija je treća najnaseljenija zemlja u Latinskoj Americi, nakon Brazila i Meksika <ref>"[https://web.archive.org/web/20200327040110/https://www.dane.gov.co/files/censo2018/proyecciones-de-poblacion/anexos-proyecciones-pob-dptos-area-grupos-de-edad-2018-2023.xlsx ¿Cuántos somos?]". Departamento Administrativo Nacional de Estadística (DANE). Archived from the original on 27 March 2020.</ref>. Početkom XX vijeka, populacija Kolumbije iznosila je otprilike 4 miliona stanovnika. Od ranih 1970-ih Kolumbija je iskusila stabilan pad svoje plodnosti, mortaliteta i stope rasta stanovništva. Stopa rasta stanovništva za 2016. godinu procjenjuje se na 0,9% <ref>"[https://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.GROW?locations=CO Population growth (annual %)]". World Bank.</ref>. Oko 26,8% stanovništva imalo je 15 godina ili manje, 65,7% bilo je između 15 i 64 godine, a 7,4% bilo je starije od 65 godina. Udio starijih osoba u ukupnoj populaciji počeo je značajno da raste. Predviđa se da će Kolumbija imati 55,3 miliona stanovnika do 2050. godine.
''Plemena Kolumbije''


Stanovništvo je koncentrisano u visoravni Anda i duž karipske obale, a gustoća naseljenosti je generalno veća u andskom regionu. Devet istočnih nizijskih departmana, koji čine oko 54% površine Kolumbije, imaju manje od 6% stanovništva. Nekada tradicionalno ruralno društvo, kretanje u urbana područja je bilo veoma teško sredinom XX vijeka, Kolumbija je danas jedna od najurbanizovanijih zemalja u Latinskoj Americi. Gradsko stanovništvo je poraslo sa 31% ukupnog broja u 1938. na skoro 60% u 1973. godini, a do 2014. godine taj broj je iznosio 76% <ref>"[https://web.archive.org/web/20141102043800/http://esa.un.org/unpd/wup/Highlights/WUP2014-Highlights.pdf World Urbanization Prospects]" (PDF). un.org. Archived from the original (PDF) on 2 November 2014.</ref>. Samo stanovništvo [[Bogota|Bogote]] povećalo se sa nešto više od 300.000 1938. godine na otprilike 8 miliona danas <ref>León Soler, Natalia. "Bogotá: de paso por la capital" (in Spanish). Revista Credencial Historia. Archived from the original on 18 June 2016. Retrieved 17 June 2016.</ref>. Ukupno sedamdeset i dva grada sada imaju populaciju od 100.000 ili više (2015.). Od 2012. Kolumbija ima najveću svjetsku populaciju interno raseljenih osoba (IDP), koja se procjenjuje na 4,9 miliona ljudi.
[[Aburraes]], [[Achagua]], [[Agataes]], [[Aguasises]], [[Amagaes]], [[Baníwa do Içana]], [[Bitagüíes]], [[Buriticaes]], [[Cabre]], [[Calamari]], [[Caramantas]], [[Catíos]], [[Ceracunos]], [[Chibcha]], [[Cofán]], [[Cuerimes]], [[Curquises]], [[Garúes]], [[Guahíbo]], [[Guamos]], [[Ituangos]], [[Mompox]], [[Moquiqueríes]], [[Naratupes]], [[Nequeríes]], [[Niquías]], [[Nitamos]], [[Noriscos]], [[Nutabes]], [[Ocetaes]], [[Ochalíes]], [[Paniquita]], [[Papimones]], [[Peberes]], [[Pencos]], [[Pijao]], [[Pozo]], [[Pubios]], [[Quimes]], [[Quirruba]], [[Tahamíes]], [[Taquiburríes]], [[Tecos]], [[Tuatoques]], [[Urraos]], [[Yurumangui]], [[Yuscas]].


Očekivano trajanje života je 74,8 godina u 2015. godini, a smrtnost novorođenčadi je 13,1 promila u 2016. godini. U 2015. godini, 94,58% odraslih i 98,66% mladih je pismeno, a vlada troši oko 4,49% svog BDP-a na obrazovanje <ref>"[https://web.archive.org/web/20170506052541/http://uis.unesco.org/en/country/co UNESCO Institute for Statistics Colombia Profile]". Archived from the original on 6 May 2017. Retrieved 5 May 2017.</ref>.

=== Plemena Kolumbije ===
[[Aburraes]], [[Achagua]], [[Agataes]], [[Aguasises]], [[Amagaes]], [[Baníwa do Içana]], [[Bitagüíes]], [[Buriticaes]], [[Cabre]], [[Calamari]], [[Caramantas]], [[Catíos]], [[Ceracunos]], [[Chibcha]], [[Cofán]], [[Cuerimes]], [[Curquises]], [[Garúes]], [[Guahíbo]], [[Guamos]], [[Ituangos]], [[Mompox]], [[Moquiqueríes]], [[Naratupes]], [[Nequeríes]], [[Niquías]], [[Nitamos]], [[Noriscos]], [[Nutabes]], [[Ocetaes]], [[Ochalíes]], [[Paniquita]], [[Papimones]], [[Peberes]], [[Pencos]], [[Pijao]], [[Pozo]], [[Pubios]], [[Quimes]], [[Quirruba]], [[Tahamíes]], [[Taquiburríes]], [[Tecos]], [[Tuatoques]], [[Urraos]], [[Yurumangui]], [[Yuscas]].


== Kultura ==
== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
* [[Llanos]]


== Vanjski linkovi ==
== Reference ==
{{refspisak}}


== Vanjski linkovi ==
* [http://www.gobiernoenlinea.gov.co/ Stranica vlade]
{{Commonscat|Colombia}}
{{wikiatlas|Colombia}}
* [https://web.archive.org/web/20080828033916/http://www.gobiernoenlinea.gov.co/ Stranica vlade]
* [http://www.presidencia.gov.co/ Stranica predsjednika]
* [http://www.presidencia.gov.co/ Stranica predsjednika]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/co.html Kolumbija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513074502/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/co.html |date=13. 5. 2009 }} na CIA World Factbook



{{Države Južne Amerike}}
{{Države Južne Amerike}}
{{Stub-država}}
{{Karibi}}
{{Organizacija američkih država}}


[[Kategorija:Kolumbija|*]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Kolumbija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1810.]]

{{Link FA|eo}}
{{Link GA|es}}

[[ace:Kolombia]]
[[af:Colombia]]
[[als:Kolumbien]]
[[am:ኮሎምቢያ]]
[[an:Colombia]]
[[ang:Colombia]]
[[ar:كولومبيا]]
[[arc:ܩܘܠܘܡܒܝܐ]]
[[arz:كولومبيا]]
[[ast:Colombia]]
[[ay:Kuluwya]]
[[az:Kolumbiya]]
[[bat-smg:Kuolombėjė]]
[[bcl:Kolombya]]
[[be:Калумбія]]
[[be-x-old:Калюмбія]]
[[bg:Колумбия]]
[[bi:Colombia]]
[[bn:কলম্বিয়া]]
[[bo:ཁོ་ལོམ་བི་ཡ།]]
[[bpy:কলম্বিয়া]]
[[br:Kolombia]]
[[ca:Colòmbia]]
[[cbk-zam:Colombia]]
[[ce:Колумби]]
[[ceb:Colombia]]
[[ckb:کۆلۆمبیا]]
[[co:Colombia]]
[[crh:Kolombiya]]
[[cs:Kolumbie]]
[[cv:Колумби]]
[[cy:Colombia]]
[[da:Colombia]]
[[de:Kolumbien]]
[[diq:Kolombiya]]
[[dsb:Kolumbiska]]
[[dv:ކޮލަންބިއާ]]
[[dz:ཀོ་ལོམ་བི་ཡ]]
[[ee:Colombia]]
[[el:Κολομβία]]
[[en:Colombia]]
[[eo:Kolombio]]
[[es:Colombia]]
[[et:Colombia]]
[[eu:Kolonbia]]
[[ext:Colómbia]]
[[fa:کلمبیا]]
[[fi:Kolumbia]]
[[fiu-vro:Colombia]]
[[fo:Kolumbia]]
[[fr:Colombie]]
[[frp:Colombie]]
[[frr:Kolumbien]]
[[fy:Kolombia]]
[[ga:An Cholóim]]
[[gag:Kolumbiya]]
[[gan:哥倫比亞]]
[[gd:Coloimbia]]
[[gl:Colombia]]
[[gn:Kolómbia]]
[[gu:કોલમ્બીયા]]
[[gv:Yn Cholombey]]
[[hak:Kô-lùn-pí-â]]
[[he:קולומביה]]
[[hi:कोलम्बिया]]
[[hif:Colombia]]
[[hr:Kolumbija]]
[[hsb:Kolumbiska]]
[[ht:Kolonbi]]
[[hu:Kolumbia]]
[[hy:Կոլումբիա]]
[[ia:Colombia]]
[[id:Kolombia]]
[[ie:Columbia]]
[[ilo:Colombia]]
[[io:Kolumbia]]
[[is:Kólumbía]]
[[it:Colombia]]
[[ja:コロンビア]]
[[jbo:kolombias]]
[[jv:Kolombia]]
[[ka:კოლუმბია]]
[[kk:Колумбия Республикасы]]
[[kl:Colombia]]
[[km:កូឡុំប៊ី]]
[[kn:ಕೊಲೊಂಬಿಯ]]
[[ko:콜롬비아]]
[[ku:Kolombiya]]
[[kw:Kolombi]]
[[la:Columbia]]
[[lad:Kolombia]]
[[lb:Kolumbien]]
[[li:Colombia]]
[[lij:Colombia]]
[[lmo:Culumbia]]
[[ln:Kolombi]]
[[lt:Kolumbija]]
[[ltg:Kolumbeja]]
[[lv:Kolumbija]]
[[mg:Kolombia]]
[[mhr:Колумбий]]
[[mk:Колумбија]]
[[ml:കൊളംബിയ]]
[[mn:Колумб]]
[[mr:कोलंबिया]]
[[mrj:Колумби]]
[[ms:Colombia]]
[[my:ကိုလံဘီယာနိုင်ငံ]]
[[na:Korombiya]]
[[nah:Colombia]]
[[nds:Kolumbien]]
[[ne:कोलम्बिया]]
[[new:कोलम्बिया]]
[[nl:Colombia]]
[[nn:Colombia]]
[[no:Colombia]]
[[nov:Kolombia]]
[[nso:Kolombia]]
[[nv:Kolámbiya]]
[[oc:Colómbia]]
[[om:Colombia]]
[[or:କଲୋମ୍ବିଆ]]
[[os:Колумби]]
[[pam:Colombia]]
[[pap:Colombia]]
[[pl:Kolumbia]]
[[pms:Colombia]]
[[pnb:کولمبیا]]
[[pt:Colômbia]]
[[qu:Kulumbya]]
[[rm:Columbia]]
[[rmy:Kolombiya]]
[[ro:Columbia]]
[[roa-rup:Columbia]]
[[ru:Колумбия]]
[[rw:Kolombiya]]
[[sa:कोलोम्बिया]]
[[sah:Колумбия]]
[[scn:Colombia]]
[[sco:Colombie]]
[[se:Kolombia]]
[[sh:Kolumbija]]
[[simple:Colombia]]
[[sk:Kolumbia]]
[[sl:Kolumbija]]
[[so:Kolombiya]]
[[sq:Kolumbia]]
[[sr:Колумбија]]
[[stq:Kolumbien]]
[[su:Kolombia]]
[[sv:Colombia]]
[[sw:Kolombia]]
[[szl:Kolůmbijo]]
[[ta:கொலொம்பியா]]
[[te:కొలంబియా]]
[[tet:Kolómbia]]
[[tg:Кулумбия]]
[[th:ประเทศโคลอมเบีย]]
[[tl:Colombia]]
[[tr:Kolombiya]]
[[ts:Colombia]]
[[tt:Колумбия]]
[[udm:Колумбия]]
[[ug:كولومبىيە]]
[[uk:Колумбія]]
[[ur:کولمبیا]]
[[uz:Kolumbiya]]
[[vec:Cołonbia]]
[[vi:Colombia]]
[[vo:Kolumbän]]
[[war:Colombia]]
[[wo:Koloombi]]
[[wuu:哥伦比亚]]
[[xal:Коламбудин Орн]]
[[xh:IsiColombia]]
[[xmf:კოლუმბია]]
[[yi:קאלאמביע]]
[[yo:Kòlómbìà]]
[[zea:Colombia]]
[[zh:哥伦比亚]]
[[zh-classical:哥倫比亞]]
[[zh-min-nan:Colombia]]
[[zh-yue:哥倫比亞]]
[[zu:IKolombiya]]

Trenutna verzija na dan 3 maj 2024 u 13:45

Za druga značenja, pogledajte Kolumbija (čvor).
Republika Kolumbija
República de Colombia
Zastava Kolumbije Grb Kolumbije
Zastava Grb
Himna: "Himno Nacional de la República de Colombia"
Položaj Kolumbije na karti
Položaj Kolumbije
Glavni grad Bogota
Službeni jezik španski
Državno uređenje Unitarna, predsjednička ustavna republika
• Predsjednik
 Iván Duque
• Potpredsjednica
 Marta Lucía Ramírez
Zakonodavstvo
Nezavisnost 20. juli 1810. 
Površina
• Ukupno
 1.141.748 km2 (26.)
• Vode (%)
 8,8
Stanovništvo
• Ukupno
50.823.992[1] (28.)
42,23/km2 
Valuta kolumbijski peso
Vremenska zona UTC -5
Topografija
Pico Cristóbal Colón
5.730 m
Pozivni broj +57
Internetska domena .co

Kolumbija (španski: Colombia /izgovorⓘ/), službeno Republika Kolumbija (španski: República de Colombia /izgovorⓘ/), jest suverena država uglavnom smještena u sjevernom dijelu Južne Amerike, sa manjim dijelom teritorije koja se nalazi u Srednjoj Americi. Nalazi se između Karipskog mora i Tihog okeana, graniči sa Panamom na sjeverozapadu, Venecuelom i Brazilom na istoku i Ekvadorom i Peruom na na jugu. Pomorsku granicu dijeli sa Kostarikom, Nikaragvom, Hondurasom, Jamajkom, Haitijem i Dominikanskom Republikom.

Kolumbija se odlikuje visokim stepenom biodiverziteta i brojnim prirodnim ljepotama. Nakon Brazila i Argentine ima vodeću ulogu u privrednom razvoju regije.

Glavni i najveći grad države je Bogota sa oko 7,2 miliona stanovnika. Ostali veći gradovi su: Medellin, Cali, Cartagena de Indias, Barranquilla, Ibagué, Manizales, Pasto, Cucuta i Bucaramanga. Ima oko 49,9 miliona stanovnika.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Na prostoru današnje Kolumbije, prije dolaska Evropljana živjeli su brojni indijanski narodi, od kojih su najmoćniji bili Čibča. Španski osvajači na ovaj prostor došli su oko 1500. godine, a njihovo prvo prebivalište bila je Santa Marta. Nešto kasnije, u periodu 1536-1538. godine španski kolonisti su pokorili civilizaciju Čibča, te osnovali grad Bogotu koja je dobila ime po Bocati-poglavici Čibča. Osvojeno područje nazvano je Novo Kraljevstvo Granade, koje se daljim osvajanjima teritorijalno povećavalo.

Španski kolonisti su koristili radnu snagu Indijanaca i pljačkali njihova materijalna dobra. Radna snaga Indijanaca nije bila dovoljna te su Španci dovodili crno roblje iz Afrike. Otuda šarolikost u rasnoj strukturi Kolumbije. Zbog karakterističnog reljefa Španskoj Imperiji je otežavano upravljanje ovom kolonijom pa ona 1564. godine šalje svog predstavnika kako bi upravljao ovom kolonijom. Ubrzo nakon toga ujedinjujući sve kolonije tog područja Španci osnivaju jedinstvenu veliku koloniju-Vicekraljevska Nova Kraljevina Granade, koja se sastojala od današnje Kolumbije, Venecuele, Ekvadora i Paname, sa Bogotom kao glavnim gradom. Mnogi kolonisti, nezadovoljni španskom vladavinom, dižu ustanke koje Španci brzo zaustavljaju, ali se ipak osniva pokret za nezavisnost. Tako mnogi dijelovi kolonije već 1810. godine proglašavaju svoju nezavisnost, koristeći zauzimanje Španije od strane Francuske. Međutim, nakon što su se i sami Španci oslobodili francuske vlasti, šalju svoje trupe u Južnu Ameriku, kako bi povratili kolonije. Godine 1819. venecuelanski general Simon Bolivar ih je porazio u bitki «Bojaka», sjeverno od Bogote. Bolivar kasnije postaje prvi predsjednik bivšeg Vicekraljevstva, sada nazvanog Velika Kolumbija. Međutim, država je brzo propala, jer 1830. godine Venecuela i Ekvador postaju samostalni.

Od samog sticanja nezavisnosti Kolumbiju su potresali mnogi politički problemi usljed čega su izbijali veliki nemiri. Konflikt je izbijao između liberala i konzervativaca. Poslije sticanja nezavisnosti kolumbijski ustav je mijenjan više puta. Ustavom iz 1853. godine ukida se ropstvo, a iz 1886. godine Kolumbija je proglašena republikom. Građanski rat izbija 1899. godine i traje do 1902. godine ( tzv. «rat od 1000 dana» ). Vrhunac sukoba između liberala i konzervativaca je dostignut 1948. godine. Rat traje do 1957. godine, u njemu je živote izgubilo oko 200 000 ljudi. Godine 1957., dvije vladajuće stranke se dogovaraju oko podjele vlasti, što se sprovodi i danas.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Geografija Kolumbije

Kolumbija se nalazi na sjeverozapadu Južne Amerike, sa obalama na Meksičkom zalivu i na Tihom okeanu. Ima uglavnom planinski reljef (visoke Ande), dok je u primorju nizijski. Klima je tropska, ali pod uticajem nadmorske visine prelazi u kontinentalnu. Snježana granica je oko 4 500 m. Količina padavina je neravnomjerno raspoređenja.

Vlada

[uredi | uredi izvor]

Kolumbija je predsjednička republika, a ustav ove zemlje je donesen 1886. godine i poslije toga prepravljan je mnogo puta. Predsjednik, izabran na nacionalniom izborima, predvodi vladu u četverogodišnjem mandatu. Jedan predsjednik može biti izabran više puta ali nikada služiti dva mandata zaredom. Ono što je vrlo karakteristično za Kolumbiju jeste da ona nema potpredsjednika. Kongres ove države sastoji se iz 102 člana senata i 161 člana tzv. Kuće predstavnika, koje također biraju glasači.

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Departmani u Kolumbiji

Kolumbija se sastoji od 32 administrativne jedinice prvog nivoa, tzv. departmana (španski: departamento i departamentos - mn.) i glavnog grada Bogote (Distrito Capital), koji je distrikt i samostalna administrativna jedinica. Svaki departman ima guvernera (gobernador) i skupštinu departmana (Asamblea Departamental) koji se biraju na izborima, na mandat od 4 godine. Departmani se sastoje od općina. Općinom rukovodi načelnik uz općinsko vijeći a biraju se na mandat od 4 godine.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Kolumbija je nešto zaostalija zemlja sa velikim kriminalom (droge), ali i drugim oblicima kriminala, te velikim klasnim razlikama. Najrašireniji kapital je američki. Najviše razvijena privredna grana je rudarstvo, te stoga ima i najveći uticaj na društveni dohodak. Poljoprivreda je relativno razvijena, a uzgajaju se: kahva, šećerna trska, kukuruz, riža, banane, krompir, soja. Država traži zakone kako bi zaštitila poljoprivredu od stranog, ali i domaćeg kapitala (feudalaca). Eksploatiraju se i rudna bogatstva kao: nafta, kameni ugalj, zlato, srebro, nikl, mangan, bakar, so, fosfati. Najvažnije industrijske grane: crna metalurgija, mašinska, elektrotehnička, rafinerija nafte, kožna i druge. Glavni izvozni materijali su: nafta, kahva, smaragdi, zlato, tekstil i modne marke, cvijeće, te ugalj.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Sa procijenjenih 50 miliona ljudi 2020. godine, Kolumbija je treća najnaseljenija zemlja u Latinskoj Americi, nakon Brazila i Meksika [2]. Početkom XX vijeka, populacija Kolumbije iznosila je otprilike 4 miliona stanovnika. Od ranih 1970-ih Kolumbija je iskusila stabilan pad svoje plodnosti, mortaliteta i stope rasta stanovništva. Stopa rasta stanovništva za 2016. godinu procjenjuje se na 0,9% [3]. Oko 26,8% stanovništva imalo je 15 godina ili manje, 65,7% bilo je između 15 i 64 godine, a 7,4% bilo je starije od 65 godina. Udio starijih osoba u ukupnoj populaciji počeo je značajno da raste. Predviđa se da će Kolumbija imati 55,3 miliona stanovnika do 2050. godine.

Stanovništvo je koncentrisano u visoravni Anda i duž karipske obale, a gustoća naseljenosti je generalno veća u andskom regionu. Devet istočnih nizijskih departmana, koji čine oko 54% površine Kolumbije, imaju manje od 6% stanovništva. Nekada tradicionalno ruralno društvo, kretanje u urbana područja je bilo veoma teško sredinom XX vijeka, Kolumbija je danas jedna od najurbanizovanijih zemalja u Latinskoj Americi. Gradsko stanovništvo je poraslo sa 31% ukupnog broja u 1938. na skoro 60% u 1973. godini, a do 2014. godine taj broj je iznosio 76% [4]. Samo stanovništvo Bogote povećalo se sa nešto više od 300.000 1938. godine na otprilike 8 miliona danas [5]. Ukupno sedamdeset i dva grada sada imaju populaciju od 100.000 ili više (2015.). Od 2012. Kolumbija ima najveću svjetsku populaciju interno raseljenih osoba (IDP), koja se procjenjuje na 4,9 miliona ljudi.

Očekivano trajanje života je 74,8 godina u 2015. godini, a smrtnost novorođenčadi je 13,1 promila u 2016. godini. U 2015. godini, 94,58% odraslih i 98,66% mladih je pismeno, a vlada troši oko 4,49% svog BDP-a na obrazovanje [6].

Plemena Kolumbije

[uredi | uredi izvor]

Aburraes, Achagua, Agataes, Aguasises, Amagaes, Baníwa do Içana, Bitagüíes, Buriticaes, Cabre, Calamari, Caramantas, Catíos, Ceracunos, Chibcha, Cofán, Cuerimes, Curquises, Garúes, Guahíbo, Guamos, Ituangos, Mompox, Moquiqueríes, Naratupes, Nequeríes, Niquías, Nitamos, Noriscos, Nutabes, Ocetaes, Ochalíes, Paniquita, Papimones, Peberes, Pencos, Pijao, Pozo, Pubios, Quimes, Quirruba, Tahamíes, Taquiburríes, Tecos, Tuatoques, Urraos, Yurumangui, Yuscas.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Colombia population (2020) live". countrymeters.info. Pristupljeno 22. 8. 2020.
  2. ^ "¿Cuántos somos?". Departamento Administrativo Nacional de Estadística (DANE). Archived from the original on 27 March 2020.
  3. ^ "Population growth (annual %)". World Bank.
  4. ^ "World Urbanization Prospects" (PDF). un.org. Archived from the original (PDF) on 2 November 2014.
  5. ^ León Soler, Natalia. "Bogotá: de paso por la capital" (in Spanish). Revista Credencial Historia. Archived from the original on 18 June 2016. Retrieved 17 June 2016.
  6. ^ "UNESCO Institute for Statistics Colombia Profile". Archived from the original on 6 May 2017. Retrieved 5 May 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Kolumbija
WikiAtlas ima mape na temu: Kolumbija
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kolumbija&oldid=3603923"