Miloska Venera
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Miloska Venera | |
|---|---|
 | |
| Autor | Aleksandros iz Antiohije |
| Godina | između 130 i 100 godine p. n. e. |
| Tip | mramor |
| Dimenzije | 203. cm. |
| Lokacija | Louvre |
Miloska Venera (Afrodita s Melosa, grčki: Αφροδίτη της Μήλου, Aphroditē tēs Mēlou) je jedno od najpoznatijih umjetničkih djela. Izrađena je negdje u periodu između 130. i 100. godine p. n. e. Smatra se da predstavlja grčku boginju ljubavi i ljepote Afroditu (Venera, prema rimskoj mitologiji). Ova skulptura je isklesana iz mramora, u veličini nešto većoj od prirodne; visoka je 203 cm. Ruke i originalno postolje su izgubljeni. Prema natpisu na postolju (postolje je bilo "privremeno" pronađeno a zatim ponovo izgubljeno ali postoje skice i prijepisi natpisa) Milosku Veneru je izradio Aleksandros iz Antiohije. Prvobitno se djelo pripisivalo Praksitelu.
Ime je dobila prema ostrvu Milos, u arhipelagu Kikladi, Egejsko more, Grčka, gdje je 1820. godine pronašao mještanin Yorgos Kentrotas. Prema rekonstrukciji, Miloska Venera je u lijevoj ruci držala jabuku (milos na grčkom jeziku znači jabuka).
Miloska Venera je je skulptura nastala u staroj Grčkoj, u doba helenizma. Ovaj period kulture i umjetnosti je trajao od IV stoljeća p. n. e. do kraja I stoljeća p. n. e. Kiparstvo u helenizmu se odlikuje slobodnijim i naturalističkim pristupom izradi skulptura. Najznačajnije skulpture iz navedenog perioda, uz Milosku Veneru, su: Nika sa Samotrake, Laokoon i njegovi sinovi, Pergamski oltar i dr.
Miloska Venera izložena je u Muzeju Louvre u Parizu.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Salih Posvandžić, Likovna kultura
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]