Vlada Kazahstana
Vlada Republike Kazahstan | |
---|---|
kazaški: Қазақстан Республикасының Үкіметі | |
Pregled | |
Osnovano | 1991. |
Država / Teritorija | Kazahstan |
Vođa | Premijer Kazahstana |
Imenuje | Predsjednik Kazahstana |
Glavni organ | Kabinet vlade Kazahstana |
Odgovorni organ | Parlament Kazahstana |
Sjedište | Zgrada vlade, avenija Mangilik El, 6 Astana |
Veb-sajt | government |
Vlada Republike Kazahstan (kazaški: Қазақстан Республикасының Үкіметі, Qazaqstan Respublikasynyŋ Ükımetı) nadgleda predsjedničku republiku. Predsjednik Kazahstana, trenutno Kasim-Žomart Tokajev, šef je države i nominira šefa vlade. Izvršnu vlast vrši vlada. Zakonodavna vlast pripada i vladi i domovima parlamenta.
Prema izvještaju o svjetskom razvoju za 2016. godinu, koji je pripremila Grupacija Svjetske banke, Kazahstan zauzima 28. mjesto među 193 zemlje u ocjeni razvoja e-vlade. Državni program „Informacijski Kazahstan - 2020“, odobren 2013. godine, pomogao je zemlji da pređe u informaciono društvo.[1]
Izvršna vlast
[uredi | uredi izvor]Pozicija | Ime | Stranka | Mandat od |
---|---|---|---|
Predsjednik | Kasim-Žomart Tokajev | Nur Otan | 20. mart 2019. |
Premijer | Askar Mamin | 21. februar 2019. |
Predsjednik
[uredi | uredi izvor]Predsjednik se bira glasanjem naroda na petogodišnji mandat.[2] Premijera i prvog potpredsjednika imenuje predsjednik. Vijeće ministara također imenuje predsjednik. Predsjednik Nazarbajev je dekretom proširio svoja predsjednička ovlaštenja: samo on može inicirati ustavne amandmane, imenovati i razriješiti vladu, raspustiti Parlament, raspisati referendume po svom nahođenju i imenovati administrativne šefove regija i gradova.
Predsjednik je šef države. Također je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i može staviti veto na zakone koje je usvojio Parlament. Predsjednik Nursultan Nazarbajev na čelu je države od osamostaljenja Kazahstana. Premijer, koji služi po volji predsjednika, predsjedava Vijećem ministara i služi kao šef vlade Kazahstana. U Vijeću su tri zamjenika premijera i 17 ministara. Danijal K. Ahmetov postao je premijer u junu 2003. Naslijedio ga je Karim Masimov, koji je funkciju preuzeo u januaru 2007.
Na predsjedničkim izborima 2005. Nursultan Nazarbajev ponovo je izabran na sedmogodišnji mandat. Na izborima je učestvovalo 5 kandidata. 91,15% glasača podržalo je Nazarbajeva. Učešće na izborima činilo je 77%. Predsjednički izbori održani su 26. aprila 2015.
Nakon gotovo 30 godina vodstva, Nursultan Nazarbajev ostavio je funkciju 19. marta 2019. Premijer Kasim-Žomart Tokajev stupio je na funkciju privremenog predsjednika sve dok nisu održani izbori za novog predsjednika Kazahstana.[3] Izbori su održani 9. juna 2019. s pet kandidata; Kasim-Žomart Tokajev pobijedio je sa 70,76% glasova, ulazeći u petogodišnji mandat predsjednika.
Agencije i odbori
[uredi | uredi izvor]Kazahstanski odbor za nacionalnu sigurnost (NSC) osnovan je 13. juna 1992. Uključuje Službu unutrašnje sigurnosti, Vojnu kontraobavještajnu službu, Graničnu stražu, nekoliko jedinica Komandosa i Vanjsku obavještajnu službu (Barlau). Mnogi smatraju nju najvažnijim dijelom NSC-a. Njegov direktor je general-major Adil Shajahmetov .
Zakonodavna vlast
[uredi | uredi izvor]Zakonodavno tijelo, poznato kao Parlament (Parlamenti), ima dvije komore. Skupština (Mazhilis) ima 77 mjesta, izabranih na četverogodišnji mandat, 67 u izbornim jedinicama s jednim mandatom i 10 proporcionalnom zastupljenošću. Senat (Senaty) ima 47 članova, od kojih 40 lokalne skupštine biraju na šest godina u izbornim jedinicama sa dva mjesta, napola se obnavljaju svake dvije godine i imaju sedam imenovanih za predsjednika. Pored toga, bivši predsjednici su doživotni senatori po službenoj dužnosti. Zastupnici Majilisa i vlada imaju pravo zakonodavne inicijative, iako vlada predlaže većinu zakona koje Parlament razmatra.
Sudska vlast
[uredi | uredi izvor]Vrhovni sud Republike Kazahstan ima 44 sudije. Ustavno vijeće ima sedam članova. Kad je riječ o pravnoj profesiji, Republikanski kolegij formiran je 2012. i predstavlja kazahstanska advokatska udruženja na nacionalnom nivou.
Administrativne podjele
[uredi | uredi izvor]Kazahstan je podijeljen na 14 regija i tri općinske oblasti: Almati, Astana i Šimkent. Na čelu svih je akim (pokrajinski guverner), koga imenuje predsjednik. Općinske akime imenuju pokrajinski akimi. Vlada Kazahstana prenijela je svoj glavni grad iz Almatija u Astanu 10. juna 1998. Administrativni odjeli imaju ista imena kao i njihovi administrativni centri (izuzeci imaju naziv administrativnog centra koji slijedi u zagradama); godine 1995. vlade Kazahstana i Rusije sklopile su sporazum kojim će Rusija zakupiti na period od 20 godina površinu od 6000 km² izgradnju i razvoj objekata za lansiranje u svemir "Bajkonur" i grada Bajkonur.
Trenutni kabinet
[uredi | uredi izvor]Trenutni sastav vlade pod vođstvom Askara Mamina:
Pozicija | Ime i prezime | Datum stupanja na
dužnost |
---|---|---|
Premijer | Askar Mamin | 15. januara 2021
(prekomandovan) |
Zamjenici premijera | ||
Prvi potpredsjednik Vlade | Alikhan Smailov | 18. januara 2021. (prekomandovan) |
Potpredsjednik Vlade | Eraly Tugzhanov | |
Roman Sklyar | ||
Potpredsjednik Vlade - ministar vanjskih poslova | Mukhtar Tleuberdi | 18. januara 2021 |
Šef kabineta premijera | Galymzhan Koishybaev | 18. januara 2021. (prekomandovan) |
Ministri | ||
Ministar odbrane | Nurlan Ermekbaev | 18. januara 2021.
(prekomandovan) |
Ministar unutrašnjih poslova | Erlan Turgumbayev | |
Ministar finansija | Yerulan Zhamaubaev | |
Ministar informisanja i razvoja zajednice | Aida Balaeva | |
Ministar poljoprivrede | Saparkhan Omarov | |
Ministar pravde | Marat Beketaev | |
Ministar obrazovanja i nauke | Askhat Aimagambetov | |
Ministar zdravlja | Alexey Tsoi | |
Ministar rada i socijalne zaštite stanovništva | Serik Shapkenov | |
Ministar industrije i razvoja infrastrukture | Beibut Atamkulov | |
Ministar kulture i sporta | Aktoty Raimkulov | |
Ministar trgovine i integracija | Bakhyt Sultanov | |
Ministar nacionalne ekonomije | Asset Irgaliev | 18. januara 2021 |
Ministar digitalnog razvoja, inovacija i vazduhoplovne industrije | Bagdat Musin | 18. januara 2021.
(prekomandovan) |
Ministar ekologije, geologije i prirodnih resursa | Magzum Mirzagaliev | |
Ministar energetike | Nurlan Nogayev | |
Ministarstvo za vanredne situacije Kazahstana | Jurij Iljin |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Expect no lines in front of the digital counters". blogs.worldbank.org.
- ^ "Constitutional Council of the Republic of Kazakhstan". Arhivirano s originala, 19. 9. 2010. Pristupljeno 17. 5. 2021.
- ^ https://www.theguardian.com/world/2019/jun/09/hundreds-arrested-as-kazakhs-protest-against-rigged-election
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Vlada Kazahstana Arhivirano 30. 12. 2014. na Wayback Machine (engleski)
- Američki odnosi s Kazahstanom pri američkom Stejt departmentu