Cerna
Cerna | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Načelnik | Josip Štorek (HSS) |
Naselja | 2 općinska naselja |
Površina | 69,5 km2 [1] |
Površina središta | 54,7 km2 |
Koordinate | 45°11′N 18°41′E / 45.18°N 18.69°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3712 [2] |
– gustoća | 53 st./km2 |
Urbano | 3019 |
– gustoća | 55 st./km2 |
Odredišna pošta | 32270 Županja [3] |
Stranica | cerna |
Cerna na zemljovidu Hrvatske |
Cerna je općina u Hrvatskoj u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Cerna pripada županjskoj Posavini.
Cerna se smjestila na istoku slavonske ravnice, na mjestu gdje se Biđ i Berava spajaju u Bosut. Biđ i Bosut imaju vijugav tok, a postoje i kanalizirane Bitulja i Krajc kanala, tako da je u Cerni izgrađeno čak devet mostova, a nekad ih je bilo dvanaest.[4] Zbog toga je Cerna dobila nadimak "Mala Venecija".
Po popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Cerna imala je 3712 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:
broj stanovnika | 1814 | 1850 | 1891 | 2337 | 2547 | 2743 | 2453 | 2857 | 3385 | 4021 | 4383 | 4581 | 4428 | 4742 | 4990 | 4595 | 3712 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 1481 | 1475 | 1517 | 1852 | 2006 | 2097 | 1928 | 2316 | 2977 | 3554 | 3825 | 3938 | 3792 | 4117 | 4149 | 3791 | 3019 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- Hrvati – 4574 (98,96 %)
- Mađari – 16 (0,35 %)
- Srbi – 10 (0,22 %)
- Makedonci – 6 (0,16 %)
- Bošnjaci – 4 (0,09 %)
- Albanci – 2 (0,04 %)
- Crnogorci – 2 (0,04 %)
- Slovaci – 2 (0,04 %)
- Nijemci – 1 (0,02 %)
- ostali – 2 (0,04 %)
- neopredijeljeni – 1 (0,02 %)
- nepoznato – 0
Proces industrijalizacije u Cerni snažnije je prisutan zadnjih petnaestak godina. Industrija ima dobre mogućnosti za snažniji razvoj (agrarna proizvodnja, stočarstvo, šumsko bogatstvo, prometni položaj, radna snaga) pogotovo prehrambene i drvne industrije.
Proces deagrarizacije koji je posljedica industrijalizacije i urbanizacije uvjetuje razne strukturne promjene u stanovništvu i strukturi domaćinstava te djeluje na način agrarne proizvodnje. Na taj način ti procesi uvjetuju bitne promjene u broju poljoprivrednog stanovništva koji svoju egzistenciju sve više traži izvan agrarne djelatnosti. Višak poljoprivrednog stanovništva predstavlja glavni izvor radne snage za industriju.
Značajnu ulogu trebao bi imati i plovno – melioracijski kanal Dunav – Sava koji bi prolazio zapodnim dijelom bivše općine Županja (pravac Babina Greda – Cerna). Cerna uz Županju i Gunju ima najveći stupanj industrijalizacije zato što se tu nalaze industrijski pogoni.
Cerna ima dosta malen udio poljoprivrednog stanovništva. Ovdje je do izražaja došao proces industrijalizacije, deagrarizacije i dnevne pokretljivosti radne snage prema obližnjim industrijskim centrima Vinkovcima i Županji. Pretpostavka je buduće koncentracije stanovništva da će se stanovništvo sve više koncentrirati u sada urbaniziranom naselju Cerna. Uz brojne druge važne funkcije (trgovačke, obrtničke i zdravstvene, obrazovne, prometne, kulturne, sportsko – rekreativne i druge) stupanj razvijenosti industrije prvenstveno kao mjesto rada, ima također vrlo važan utjecaj na razinu centraliteta pojedinog naselja.
- Željko Begović – akademski slikar
- Marinko Bošković – književnik
- Matija Čop – atletičar i modni dizajner
- Matej Magdić – glazbenik
- Mato Godanj – književnik
- Dr. sc. Josip Kasać, dipl. ing. – redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
- Dr. sc. Vlatko Previšić – bivši dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- Krunoslav Rendulić – nogometaš
U Cerni se nalazi Osnovna škola Matija Antun Reljković, s područnom skolom u Šiškovcima.
Cerna je bila središte satnije te se i u Spomenici pretpostavlja da i 1764. mogla biti godina osnivanja škole. Međutim, da je škola postojala i prije 1764., može se zaključiti iz nekih Reljkovićevih stihova upućenih Slavoncima. Stihove u kojima potiče Slavonce "neka mole svitlu caricu" da im otvara škole nađeno je u prvom ali i kasnijim izdanjima "Satira", ali ne i stihove u kojima se govori da su im molbe uslišane.
Prvi učitelj o kojem imamo podatke je Martin Vraničić. Škola je bila trivijalna, u to vrijeme je to bio najniži tip škole, i u njoj se kao i u drugim trivijalnim školama učio trivij: čitanje, pisanje i računstvo i to na njemačkom jeziku, a samo se preporučavalo da se vodi računa o domaćem – slavonsko "rackom" jeziku.
KUD Tomislav Cerna osnovano je 1975. godine. Pri KUD-u djeluje i tamburaška sekcija. Plešu i pjevaju izvorne plesove Cerne. Udruga pisaca i pjesnika "Žubor Slavonske Riječi" Osnovano je 16.veljače 2006. sa sjedištem u ulici K. Tomislava 22.
- NK Tomislav Cerna
- Sportsko ribolovna udruga "Šaran" Cerna
- Rukometni klub "Multinorm" Cerna
- Taekwon-do klub "Sokol" Cerna
- Teniski klub "Buzga"
- Šporsko ribolovno društvo "Šaran" Cerna – Šiškovci
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Lešić Omerović, Marija. Cerna leži na pet rijeka preko kojih se pruža devet mostova!. Glas Slavonije. Pristupljeno 7. studenoga 2022.
|