Prijeđi na sadržaj

Stari Jankovci

Koordinate: 45°15′36″N 18°59′28″E / 45.26°N 18.991°E / 45.26; 18.991
Izvor: Wikipedija
Stari Jankovci

grb
Stari Jankovci
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska

NačelnikDragan Sudarević (HDZ)
Naselja5 općinskih naselja

Površina95,2 km2[1]
Površina središta19,6 km2
Koordinate45°15′36″N 18°59′28″E / 45.26°N 18.991°E / 45.26; 18.991

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3271 [2]
– gustoća34 st./km2
Urbano1124
– gustoća57 st./km2

Odredišna pošta32242 Slakovci [3]
Stranicao-jankovci.hr

Zemljovid

Stari Jankovci na zemljovidu Hrvatske
Stari Jankovci
Stari Jankovci

Stari Jankovci na zemljovidu Hrvatske

Stari Jankovci su selo i općina u Hrvatskoj.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina se nalazi u središnjem prostoru Vukovarsko-srijemske županije.[4] Na sjeveru graniči s općinama Nuštar i Bogdanovci, na istoku i jugoistoku s općinom Tompojevci i Nijemci, na jugu s općinom Privlaka i gradom Otok, a na zapadu s gradom Vinkovci.

Općina Stari Jankovci ima pet naselja: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Orolik i Srijemske Laze.

Prirodnogeografski položaj određen je smještajem u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na specifičnom dodiru dvaju prirodnih cjelina Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i Bosutske nizine na jugu. Zapravo se Stari Jankovci nalaze na južnom rubu Vukovarskog ravnjaka što karakterizira teren tzv. valovite ravnice.

Pored dominantnog Bosuta drugi elativno veći vodotoci su: Savak, Vidor, Gatina i Selo-Bosut. Klima je umjereno kontinentska s vrućim ljetima i relativno hladnim zimama. Sušna ljeta bez kiše vrlo često imaju negativne posljedice na poljoprivredne prinose, posebno kukuruza. Tla su uglavnom plodna, u sjevernom dijelu degradirana crnica, a u južnim dijelovima, uz Bosut, močvarna tla, komasacijama i agrokulturnim mjerama privedena dobrom iskorištavanju. Općina Stari Jankovci obuhvaća površinu od 9517 ha (95,2 km2) i čini 4 % ukupne površine Vukovarsko-srijemske županije.Općina Stari Jankovci se nalazi u zapadnom Srijemu.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Općina 2001. ima 5216 stanovnika, od toga 3625 Hrvata (70 %), 1212 Srba (23 %) i 262 Mađara (5,06 %).

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, popis 1991.

[uredi | uredi kôd]
  • Novi Jankovci – uk. 1273, Hrvati – 965, Srbi – 240, Mađari – 20, Rusini – 1, Jugoslaveni i ostali – 47
  • Orolik – uk. 864, Srbi – 593, Hrvati – 215, Mađari – 5, Jugoslaveni i ostali – 51
  • Slakovci – uk. 1493, Hrvati – 1456, Srbi – 7, Mađari – 2, Jugoslaveni i ostali – 28
  • Srijemske Laze – uk. 924, Srbi – 871, Hrvati – 23, Mađari – 4, Jugoslaveni i ostali – 26
  • Stari Jankovci – uk. 2063, Hrvati – 1261, Mađari – 358, Srbi – 294, Rusini – 19, Jugoslaveni i ostali – 131

ukupno: 6563, Hrvati – 3920, Srbi – 2005, Mađari – 389, Rusini – 20, Jugoslaveni i ostali – 229

Općina Stari Jankovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
3089
3676
3820
4750
5077
5265
5112
5380
4886
5498
6323
6871
6813
6617
5216
4405
3271
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Vinkovci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Stari Jankovci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
594
948
1008
1189
1277
1203
1187
1271
1350
1392
1588
1887
1938
2063
1769
1429
1124
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Naselja u sastavu općine su: Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Srijemske Laze i Orolik.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Župa Stari Jankovci postoji od 1332. godine, ali uz župu Vukovar. 1729. godine vizitator je zapisao da se župa nalazi 1,5 sati od od Vukovara u kojoj se nalazi stara i ruševna crkva posvećena sv. Jurju, koju su izgradili katolika za vrijeme Turaka. Na blagdan Blažene Djevice Marije Uznesene u župi se okuplja mnogo vjernika i služi se misa pod vedrim nebom. Selo tada ima 464 katolika.

1750. godine postaje samostalna župa s vlastitim župnikom,a dodane su joj i filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci. Crkva na današnjoj lokaciji sagrađena je 1778., a blagoslovio ju je biskup Adžić 20. lipnja 1779. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novca za gradnju crkve.

Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crvku i župni dom su oštetili i opljačkali, 21. rujna 1991. Nažalost, tih godina je služila kao skladište oružja i streljiva. Na oltaru se nalazila slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije" djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca.

Župa trenutačno (2005. god.) ima 1250 župljana. Blagoslov kuća počinje 2. siječnja.

Prva pričest u župi i filijali održava se polovicom svibnja svake godine, a Sveta krizma krajem svibnja svake druge godine. U župi djeluje zbor mladih koji imaju svoje probe nedjeljom popodne, a pjevaju na nedjeljnoj večernjoj misi.

Djeca pohađaju vjeronauk u školi, a u župi imaju pripravu za Prvu pričest i Svetu Krizmu. Župa se uključuje u sve susrete koje organizira Đakovačka i Srijemska biskupija kao što je npr. susret mladih.

Suradnici i pomoćnici u župi su: ekonomsko vijeća (crkveni odbor), pastoralno vijeća, zvonarica, orguljaš, ministranti, čitači, zbor mladih.

Crkva je u potpunosti obnovljena 2006. godine.

Župnici u razdoblju od 1953. do danas:

  • Vlado Mikloš (1953. – 1953.)
  • Đuro Binder (1953. – 1965.)
  • Luka Božić (1961. – 1965.)
  • Stjepan Schon (1965. – 1969.)
  • Mato Sočković (1969. – 1971.)
  • Stjepan Binklija (1971. – 1974.)
  • Petar Petrović (1974. – 1977.)
  • Alojzije Asić (1977. – 1982.)
  • Mato Špoljar (1982. – danas)

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Na seoskom groblju nalazi se spomen-ploča poginulim civilima stanovnika S. Jankovaca u velikosrpskoj agresiji 1991. Spomen-ploča je podignuta 10. srpnja 2006. u nazočnosti Jadranke Kosor.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • OŠ "Stari Jankovci" Stari Jankovci[5]
  • OŠ "Slakovci" Slakovci[6]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

KUD Jankovci osnovano je 1971. godine. Od tada radi na njegovaju tradicije i kulture baštine mađarske nacionalne manjine. Poslije Drugog svjetskog rata bila je aktivna i dramska družina koja je izvodila skečeve i kraće kazališne komade.

1969. godine u osnovnu školu se uvodi predmet mađarskog jezika, a s njim kreće i organizirano učenje plesova. Taj školski folklor za dvije godine prerasta u KUD "Rózsa Sándor", a za desetak godina biva preimenovan u KUD "Bratstva i jedinstva". U tim prvim danima najvažniju ulogu imala je učiteljica mađarskog jezika gđa. Irena Randović. Društvo uspješno djeluje sve do početka Domovinskog rata 1991. kada mijenja naziv u KUD "Jankovci", ali se preregistracija izvodi tek 1994.

Rad društva KUD "Jankovci" Stari Jankovci obnovljen je 1994. godine dok su Jankovčani još bili prognani sa svojih ognjišta i to od nekolicine entuzijasta kako se ne bi zaboravile vrijednosti tradicijskog folklora. Prvi nastup bio je u rujnu te iste 1994. na Vinkovačkim jesenima. Od tada se društvo ubrzo širi brojčano i to prvenstveno mlađim članovima.

1997. godine društvo proširuje svoj tradicionalni mađarski program sa šokačkim te sekcijom koja njeguje kolo pjesmu i glazbu Hrvata doseljenih iz srednje Bosne, točnije žepačkog kraja. 1998. započinje mirna reintegracija i povratak u Stare Jankovce. Tijekom tih godina nabavljana je nošnja i instrumenti pa tako danas društvo posjeduje popriličan broj vrijednih nošnji. Društvo redovito nastupa na Vinkovačkim jesenima, te drugim smotrama i manifestacijama od Iloka do Dubrovnika, a tu su i gostovaja u Njemačkoj, Austriji, Vojvodini, Mađarskoj i BiH.

2001. godine društvo utemeljuje sad već tradicionalnu Smotru folklora nacionalnih manjina RH i Hrvatske dijaspore.

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. O OpćiniArhivirana inačica izvorne stranice od 26. studenoga 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 23. svibnja 2013.
  5. [1]
  6. [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. kolovoza 2016. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]