Gradac
Ovo je glavno značenje pojma Gradac. Za druga značenja pogledajte Gradac (razdvojba).| Gradac | |
|---|---|
.gif) grb | |
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Matko Burić (SDP) |
| Naselja | 5 općinskih naselja |
| Površina | 72,1 km2 [1] |
| Površina središta | 12,6 km2 |
| Koordinate | 43°06′N 17°20′E / 43.10°N 17.34°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2401 [2] |
| – gustoća | 33 st./km2 |
| Urbano | 989 |
| – gustoća | 78 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21330 Gradac [3] |
| Stranica | opcinagradac |
  Gradac Gradac na zemljovidu Hrvatske | |
Gradac je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U sastavu općine je 5 naselja (stanje 2006.), to su: Brist, Drvenik, Gradac, Podaca i Zaostrog.
Općina Gradac je smještena 42 km od Makarske i 13 km od Ploča. Najjužnija je to općina i naselje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Gradac je čest toponim u hrvatskom i slavenskom svijetu: Kraljičin Gradac, Štajerski Gradac i dr.
Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Gradac imala je 3.261 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja[4]:
| broj stanovnika | 2432 | 2689 | 2772 | 3162 | 3339 | 3453 | 3366 | 3002 | 2202 | 2079 | 2015 | 2271 | 2317 | 2567 | 3615 | 3261 | 2401 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 537 | 640 | 705 | 867 | 926 | 1037 | 1010 | 886 | 696 | 629 | 681 | 920 | 1069 | 1196 | 1574 | 1308 | 989 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Općini Gradac administrativno pripadaju sljedeća naselja Gradac, Brist, Podaca, Zaostrog, Drvenik.
Nakon lokalnih izbora 2017. godine, načelnik postaje Matko Burić(SDP), preuzevši poziciju koju je posljednjih 16 godina držao Ivo Kosović(HDZ).
Nalazi iz prapovijesti govore da je u to vrijeme područje današnje općine Gradac bilo naseljeno, čega su svjedok kamene gromade iz brončanog i starijeg željeznog doba. U starom vijeku ovdje je bio rimski Civitas Biston. Prema Konstantinu Porfirogenetu grad Lapčan (Labinac), Slavineca (Labineca) se nalazio na području Gradca. Prvo spominjanje imena Gradac vezano je uz 1649. godinu. Ime Gradca u svezi je s utvrdi na uzvisini iznad današnje crkve sv. Mihovila. Vjerojatno datira iz vremena Kandijskog rata. Prvi poznati povijesni prikaz gradačke utvrde je crtež mletačkoga vojnog inženjera i kartografa Giuseppea Santinia, na kojem je prikazana bitka kod Gradca između mletačkih i osmanskih snaga 1666. godine, na kojoj kulu proždire oganj. Sjedište Fragostinove nahije bilo je u danas napuštenom zaselku Čistoj iznad Gradca. U Čistoj su ostatci stare kule iz 16. stoljeća, a oko nje ostatci niza napuštenih kuća, građene svojstvenim graditeljstvom ovoga kraja. Na brdu Plani je kapela sv. Paškvala koja je jedna od najstarijih postojećih građevina na području Gradca. Stara gradačka župna crkva je crkva sv. Ante uz koju je mjesno groblje. Nova župna crkva je iz 1852. i u samom je gradcu, a podignuta je na predjelu Gradina, kasnoantičkom lokalitetu.[5]
Stara hrvatska obitelj Kačić stoljećima je vladala u Gradcu i u dijelu Makarskog primorja. Potomci te obitelji u Gradcu danas nose prezimena Viskić, Peko, Stipić i Mirko.[6]
Razvijeni su tradicionalne grane: poljodjelstvo, ribarstvo i maslinarstvo. Turizam i ugostiteljstvo je vrlo razvijeno i turistička zajednica Gradca okuplja na stotine malih iznajmljivača, pretežno orijentiranih tržištu susjedne BiH, koji tradicionalno posjećuju ovaj dio jadranske obale.
- dr Niko Andrijašević (1882. – 1951.), hrv. književnik
- Branimir Radelić, hrv. kontraadmiral
- Fedor Rocco, hrv. znanstvenik ekonomist
- Nedjeljka Luetić-Tijan, hrv. nagrađivana radijska voditeljica hrvatske emisije Španjolskog radija
- Milko Peko, hrv. stripovski scenarist
.jpg)
- kasnobarokna crkva sv. Mihovila
- kamena kula iz 17. stoljeća
- OŠ Gradac
- Općinska knjižnica Hrvatska sloga Gradac-(www.okhsg.hr)
Prvi put osnovana 1899.g.Ponovno otvaranje bilo je uoči stogodišnjice od prvog osnutka,1999.g., na inicijativu članova društva “Gornjoprimorska općine Gradac i prijatelji” iz Zagreba, a uz potporu Općine Gradac i Ministarstva kulture RH. Danas (2020.g.) zbirka građe obuhvaća više od 20.000 jedinica što je, prema Standardima za narodne knjižnice u RH svrstava među bogatije knjižnice. Osim knjiga u slobodnom fondu knjižnica posjeduje i dvije posebne zbirke: zavičajnu i zbirku rara. Uz redovnudjelatnosti, knjižnica je i živo kulturno, informacijsko središte koja sadržajima kontinuirano potiče čitalačke aktivnosti.
- Muzej Gradca - zavičajna zbirka (museum-gradac.com)
Bogati etnografski materijal možete vidjeti u muzeju Gradac predstavlja plod dugogodišnjeg sakupljanja. Predmeti potječu iz 19. i 20. stoljeća. Etnografska zbirka podijeljena je na pet cjelina: ribarski pribor, dalmatinska kuhinja, radna soba staroga kapetana, zbirka dalmatinskih i svjetskih tradicionalnih instrumenata i stolarska radionica.
- vaterpolski klub "Gradac"
- pikado klub "Drvenik"
Od 2011. održava se Streetball Gradac.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ Gradac - administrativni i turistički centar rivijere s najljepšim i najdužim plažama..., Gradac.hr. Pristupljeno 9. travnja 2019.
- ↑ Milko Peko: Grački boj Općinska knjižnica Hrvatska sloga Gradac. str. 5. (predgovor) . Pristupljeno 24. rujna 2020.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gradac |
| |||||
| |||||||
