Makarska

Makarska
	; Grb grada Makarske ; Zastava grada Makarske
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Gradonačelnik	Zoran Paunović (SDP)
Gradsko vijeće	15 članova članova
– predsjednik	Gordana Muhtić (SDP)
Naselja	2 gradska naselja
Površina	37,8 km2
Površina središta	26 km2
Visina	0 mnm
Koordinate	43°17′35″N 17°01′12″E / 43.293°N 17.020°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	13 301
– gustoća	352 st./km2
Urbano	12 809
– gustoća	493 st./km2
Svetac zaštitnik	Sveti Klement
Dan mjesta	24. listopada
Odredišna pošta	21300 Makarska
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	MA
Stranica	makarska.hr
	Makarska Makarska na zemljovidu Hrvatske

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ime

Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu Makru. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od feničkog naziva za grimiz odnosno purpur (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata volcima, vrstom puževa od koje su Feničani proizvodili boju po kojoj su prozvani.^[4]^[5]

Zemljopisni položaj

Smještena podno planine Biokovo. Središte je Makarskog primorja (poznato pod imenom, Makarska rivijera), mikroregije koja se proteže od Brela na zapadu do Gradca na istoku. Makarska s gradskim naseljem Veliko Brdo ima 13 834 stanovnika.^[6]

Makarska je u južnoj Dalmaciji, na dodiru Biokova i Jadranskog mora. Nalazi se na 43° 17' 38" sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20" istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u Makarskom primorju, ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon Splita), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.

Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina Biokovo (najveći vrh Sv. Jure, 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima Bračem i Hvarom povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, Osejave i Sv. Petra. Flišna zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima Tučepima i Krvavici.

Klima

Makarska ima mediteransku (sredozemnu) klimu. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18.9°C.

Povijest

Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište Makarske biskupije, a i današnja Splitsko-makarska nadbiskupija nosi makarsko ime u sebi.

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu Makru. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. Bitka kod Makarske 18. rujna 887. dogodila se između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine. Pobijedili su Neretvani.

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz 16. st., za vrijeme turskih osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod mletačku vlast, potom pod Habsburšku Monarhiju. Nakon Napoleonovih pobjeda početkom 19. st. i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao Napoleonov spomenik. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

Administracija i politika

Makarska je po svom ustrojstvu grad. Članovi gradskog vijeća biraju se na lokalnim izborima. Trenutni Gradonačelnik je Zoran Paunović, (SDP).

Članovi Gradskog Vijeća 2017-2021 su bili:

Marko Ožić Bebek (HDZ) (predsjednik), Jagoda Martić (SDP) (potpredsjednica), Ivan Perić (HSLS) (potpredsjednik), te članovi: Marko Raos, Marija Lelas, Miro Mucić, Ivan Kotarac, Daniela Primorac, Neven Vranješ iz HDZa, Tonći Bilić, Sretan Glavičić i Gordana Muhtić iz (SDP), Josip Paunović (HNS), Milan Grbavac ( HSU), Hloverka Novak Srzić (HSLS), Ivan Šimić (Živi zid) i Siniša Srzić (Kandidacijska lista grupe birača)

Izbori

Izbori 2017. Godine

Najviše glasova je osvojio HDZ. Za gradonačelnika izabran je Jure Brkan.

Izbori 2013. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Tonči Bilić.

Izbori 2005. Godine

Najviše glasova je osvojio SDP. Za gradonačelnika izabran je Siniša Srzić (nezavisni kandidat).

Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost gradonačelnika trebao je preuzeti Dragan Srzić (SDP), ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika Siniše Srzića (nezavisnog kandidata) u HSLS.

Dana 17. svibnja 2007. godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane Središnjeg državnog ureda za upravu, a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg gradonačelnika i imenovanje novog.

Za gradonačelnika grada imenovan je dr. Marko Ožić Bebek (HDZ).

Gospodarstvo

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je turizam. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.

Demografija

Popis 2011.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Makarska ima 13 834 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,43%,^[7] a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.^[8]

Popis 2001.

Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13 381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13 716 stanovnika.

Popis 1991.

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska

Grad Makarska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	2175	2331	2448	2690	2841	3138	3138	3272	3242	3497	4550	7121	9556	11958	13716	13834	13301
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Makarska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Makarska: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1963	2093	2193	2379	2456	2720	2720	2834	2851	3096	4164	6845	9342	11743	13381	13426	12809
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Kotišina i Makar. Do 1981. sadrži podatke za ta bivša naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Kultura

Franjevački samostan
Makarska konkatedrala sv. Marka
Gradska glazba Makarska, osnovana 1826.
Folklorni ansambl "Tempet", sudjeluje u svim kulturnim događanjima na Makarskoj rivijeri, te njeguje tradiciju i običaje s Makarskog primorja
Gradska galerija Antuna Gojaka
Gradski muzej
Institut Planina i more pri franjevačkom samostanu
Malakološki muzej pri franjevačkom samostanu

Svetac zaštitnik grada Makarske i makarske biskupije je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici Makarska kronika i Makarsko Primorje, koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Iz Makarske dolazi glazbeni sastav Zbunjeni.

Makarska je od 2019. godine pobratimljena s talijanskom općinom Nocera Inferiore.^[9]

Od 12. siječnja 1992. godine Radio Makarska Rivijera^[10] emitira u gradu na frekvencijama 97,6 MHz i 98,4 MHz.

Poznate osobe

Alen Bokšić, bivši hrvatski nogometaš. Bio je jedan od ponajboljih svjetskih napadača u 1990.-ima. Bio je član stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije
Petar Kaer, hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga
Grozdan Knežević, hrvatski arhitekt, rođen 1928. godine
Žanamari Lalić, hrv. pjevačica
Andrija Liepopili, hrvatski svećenik, političar, novinar i publicist^[11]^[12]
Ante Lulić, provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, generalni definitor franjevačkog reda i generalni vizitator franjevačkih provincija u Dalmaciji i Italiji, crkveni povjesničar, borac za hrvatsku kulturu^[13]
Mirando Mrsić, hrvatski liječnik, hematolog, sveučilišni profesor i političar. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava, saborski zastupnik.
Vjekoslav Cezar Pavišić (Luigi Cesare Pavissich) (1823. – 1905.), hrv. učitelj i pisac, svećenik, autor jezičnih priručnika^[14]^[15]
Iva Visković, hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica
Ivan Cvitanušić, hrv. filozof, romanopisac, komparatist, povjesničar
Dražen Lalić, hrv. sociolog
Vinko Garmaz, hrv. filmaš, pionir lokalne televizije, filmski pedagog
Ivo Raffanelli, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice

Šport

Atletski klub "Sveti Marko"
Badminton klub "Arka"
Biciklistički klub "Makarska"
Boćarski klub "Makarska"
Jedriličarski klub "Bura"
Klub jedrenja na dasci "Jedro"
Judo klub "Biokovo"
Kickboxing klub "Mawashi"
Košarkaški klub "Amfora"
Kuglački klub "Biokovo"
Maketarski klub "Sveti Petar"
Malo nogometni klub "Novo vrijeme"
Radnički nogometni klub "Zmaj"
Odbojkaški klub "Makarska"
Spelološko alpinistički klub "Ekstrem"
Hrvatsko planinarsko društvo "Biokovo"
Športsko plesni klub "Briljantin"
Ragbi klub "Makarska rivijera"
Pomorsko športsko ribolovno društvo "Arbun"
Rukometni klub "Kingtrade"
Ženski rukometni klub "Makarska"
Šahovski klub "Makarska"
Tenis klub "Makarska"
Vatrepolo klub "Galeb"
Veslački klub "Biokovo"

Udruga malog nogometa Makarska koja organizira:

Memorijalni malonogometni turnir "Kobac" održava se od 1996.

1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom Makarska International Championship. Od 2022. održava se WTA125 turnir Makarska Open.

Planinska utrka Makarska – Vošac održava se od 2007.

Obrazovanje

Osnovne škole

Osnovna škola oca Petra Perice
Osnovna škola Stjepana Ivičevića
Osnovna glazbena škola

Srednje škole

Srednja strukovna škola
Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
Srednja glazbena škola

Znamenitosti

Svetište Vepric
Makarska konkatedrala sv. Marka
Park prirode Biokovo
Franjevački samostan i njegov Malakološki muzej
Barokna česma na Kačićevom trgu
Napoleonov spomenik
Spomenik poginulim antifašistima u Drugom svjetskom ratu
Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću
Biokovski Botanički vrt Kotišina
Ulica Kalalarga
Park šuma Osejava i plaža Nugal
Zvjezdarnica
Poluotok Sveti Petar
Sunčani sat (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1951. godine)
Crkva sv. Ante u Kotišini, zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Andrije u Kotišini, zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Petra, zaštićeno kulturno dobro
Kuća Miličić, zaštićeno kulturno dobro
Kuća u Rendićevoj 4, zaštićeno kulturno dobro
Kuća Vuković u Kalalarga 8, zaštićeno kulturno dobro
Kuća Vuković u Kalalarga 10, zaštićeno kulturno dobro
Kula na Zelenki, zaštićeno kulturno dobro

Zanimljivosti

Prosječna visina sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka 2019. godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.^[16]