Prijeđi na sadržaj

Lizerginska kiselina

Izvor: Wikipedija

Lizerginska (lizergična) kiselina (od grč. : rastavljanje, razlaganje + franc. ergot : ražena gljivica, snijet), kemijske formule C16H16O2N2; je temeljni i zajednički spoj ergot-alkaloida (ergotamin, ergometrin i ergotoksin) prisutnih u raženoj gljivici - u povijesti je uzrokovala epidemije ergotizma (trovanje žitaricama onečišćenih ergot alkaloidima).[1] Svi su oni alkaloidi amidi lizerginske kiseline.

Povijest i dobivanje

[uredi | uredi kôd]

W. A. Jacobs sa suradnicima izdvojio je (1934) lizerginsku kiselinu u čistome stanju iz sklerocija ražene gljivice i utvrdio njezin kemijski sastav.

Općenito ergot alkaloidi dobivaju se iz ergota, gljivica koje rastu na riži, raži i drugim žitaricama. One uzrokuju bolest poznatu pod imenom ergotizam, koja je vladala u srednjem vijeku.
Ona se proizvodi i sintetski te mikrobiološkim postupkom. Po svojim farmakološkim svojstvima sredona je adrenalinu, meskalinu i amfetaminu.

Sintetski dobiven dietilamid lizerginske kiseline (C20H25N3O), lizergid (popularno nazvan LSD) je halucinogeno sredstvo.[2]

Zakonska regulativa

[uredi | uredi kôd]

Lizerginska (lizergična) kiselina je vrsta tvari koja se može uporabiti za izradu droga ("prekursor"). Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na Popis tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga - Europski klasifikacijski sustav ovisno o mogućnostima zlouporabe, Službeni list Europske unije od 18. veljače 2004. Kemijsko ime po CAS-u je ((8β)-9,10-didehydro-6-methylergoline-8-carboxylic acid), KN oznaka je 2939 63 00, CAS-ov broj je 82-58-6.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Farmakologija: Serotonin i ergot alkaloidi. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. veljače 2014. Pristupljeno 2. veljače 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Hrvatska enciklopedija (LZMK); broj 6 (Kn-Mak), str. 612. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3
  3. Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 10. veljače 2020.